Aktualno > Vijesti

Sabor: Izvješće o radu Upravnog vijeća Hine - pohvaljeno pozitivno financijsko poslovanje

06.03.2018.

Saborski zastupnici pohvalili su u objedinjenoj raspravi o izvješćima o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) za 2014., 2015. i 2016. godinu pozitivno financijsko poslovanje agencije, ali i upozorili na važnost pridržavanja profesionalnih standarda i prilagodbe globalnim medijskim trendovima.

Predsjednica Upravnog vijeća Hine Maja Pleskalt istaknula je kako je razvidno pozitivno poslovanje Hine, koje se ne odnosi samo na financijski uspjeh i restrukuriranje, već i na uredničku politiku i uspješan završetak razvojnih projekata.

Poslovanje u plusu

Kako je kazala, Hina je u 2014. i 2015. godini poslovala u plusu, odnosno završila je te godine s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 273.000 kuna.

Godinu 2016. Hina je završila s dobiti u iznosu od 882.000 kuna, koja je bila rezultat ostvarenih prihoda u iznosu od 25,19 milijuna kuna i rashoda u iznosu od 24,31 milijuna kuna.

Dobit je u 2016., kao i prethodne dvije godine, u skladu sa Zakonom i Statutom Hine, iskoristila za obavljanje i razvoj djelatnosti i predstavlja povećanje kapitala Agencije.

Tijekom 2016. Hina je prosječno imala 126 zaposlenih novinara, urednika, fotoreportera i drugih zaposlenika koji su isporučili više od 215.000 tekstova, slika, audio i video zapisa na hrvatskom i engleskom jeziku, što je 36.000 više nego ranije, izvijestila je Pleskalt.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Klub HDZ-a) istaknula je kako je pohvalna financijska konsolidacija i pozitivno poslovanje, ali je i upozorila kako je zadnjih nekoliko godina Hina i sama bila predmetom vijesti, iako joj je primarni posao distribucija vijesti.

"Hina je u vlasništvu Hrvatske, javna ustanova i mora djelovati kao neovisna i nepristrana, držati se profesionalnih načela i ne bi smjela doći pod interesnu ili političku kontrolu", naglasila je Petrijevčanin Vuksanović .

Osim poštivanja profesionalnih standarda novinari bi se trebali pridržavati i etičkog kodeksa, nadovezao se Ante Babić (HDZ), a kao primjer izdvojio poruke ravnateljice Hine na društvenim mrežama putem kojih se, kako je ustvrdio, obračunava s pojedincima, grupama ili udrugama i na taj način promiče svoj svjetonazor.

Kritičan je bio i prema, kako je kazao, "poplavi prenošenju vijesti Hine iz drugih medija" kao i slaboj dopisnoj mreži Hine . "Hina s vijestima iz Srbije postaje oglasni stup za vijesti o tamošnjim zbivanjima iz srbijanskih medija", ustvrdio je Babić.

Jačati ulogu Hine u medijskom opismenjavanju

Nikola Grmoja (Klub Most-a) ukazao je na mala ulaganja u obrazovanje zaposlenika Hine od samo 25.000 kuna u 2016. , istaknuvši kako treba jačati ulogu Hine u medijskom opismenjavanju, pa bi u tom smjeru trebao ići razvoj i ulaganja.

Upozorio je i na pad udjela prihoda Hine od korisnika usluga na tržištu s 44,8 posto u 2008. na 34,4 posto u 2016., odnosno povećanje udjela financiranja države.

Goran Beus Richembergh (Klub GLAS-a i HSU-a) ocijenio je pak kako je Hina za vrijeme prethodne uprave, od 2009. do 2013., bila "slučaj", "kuća skandal" i dovedena gotovo na rub propasti zbog velikih dugovanja i promašenih projekata, pa je pozdravio stabilizaciju i modernizaciju poslovanja.

"Novinari u Hini postigli su veću razinu autonomije u odnosu na menadžment, znači da se s jedne strane poslovna politika, s druge strane uređivačka politika ne petljaju kao što je to bio slučaj ranije i da utjecaj struke bude presudan", kazao je Beus Richembergh dodavši da se to vidi i u broju objava i u kvaliteti i u porastu poslovnih partnera Hine.

Bojan Glavašević (Klub SDP-a) smatra da bi Hina osim većeg broja vijesti na engleskom jeziku trebala nuditi i vijesti na drugim jezicima, kao i nuditi više sadržaja iz Europske unije.

"Vijesti na engleskom jeziku, pogotovo u EU, od neizmjerne su važnosti kako bi se zbivanja u našoj zemlji učinile dostupnima onima koji su dio te zajednice", rekao je.

Ukazao je također na sve veći utjecaj društvenih mreža i potrebu da Hina poboljša doseg objava na njima.

Izvor: Hina

Saborski zastupnici pohvalili su u objedinjenoj raspravi o izvješćima o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) za 2014., 2015. i 2016. godinu pozitivno financijsko poslovanje agencije, ali i upozorili na važnost pridržavanja profesionalnih standarda i prilagodbe globalnim medijskim trendovima.

Predsjednica Upravnog vijeća Hine Maja Pleskalt istaknula je kako je razvidno pozitivno poslovanje Hine, koje se ne odnosi samo na financijski uspjeh i restrukuriranje, već i na uredničku politiku i uspješan završetak razvojnih projekata.

Poslovanje u plusu

Kako je kazala, Hina je u 2014. i 2015. godini poslovala u plusu, odnosno završila je te godine s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 273.000 kuna.

Godinu 2016. Hina je završila s dobiti u iznosu od 882.000 kuna, koja je bila rezultat ostvarenih prihoda u iznosu od 25,19 milijuna kuna i rashoda u iznosu od 24,31 milijuna kuna.

Dobit je u 2016., kao i prethodne dvije godine, u skladu sa Zakonom i Statutom Hine, iskoristila za obavljanje i razvoj djelatnosti i predstavlja povećanje kapitala Agencije.

Tijekom 2016. Hina je prosječno imala 126 zaposlenih novinara, urednika, fotoreportera i drugih zaposlenika koji su isporučili više od 215.000 tekstova, slika, audio i video zapisa na hrvatskom i engleskom jeziku, što je 36.000 više nego ranije, izvijestila je Pleskalt.

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Klub HDZ-a) istaknula je kako je pohvalna financijska konsolidacija i pozitivno poslovanje, ali je i upozorila kako je zadnjih nekoliko godina Hina i sama bila predmetom vijesti, iako joj je primarni posao distribucija vijesti.

"Hina je u vlasništvu Hrvatske, javna ustanova i mora djelovati kao neovisna i nepristrana, držati se profesionalnih načela i ne bi smjela doći pod interesnu ili političku kontrolu", naglasila je Petrijevčanin Vuksanović .

Osim poštivanja profesionalnih standarda novinari bi se trebali pridržavati i etičkog kodeksa, nadovezao se Ante Babić (HDZ), a kao primjer izdvojio poruke ravnateljice Hine na društvenim mrežama putem kojih se, kako je ustvrdio, obračunava s pojedincima, grupama ili udrugama i na taj način promiče svoj svjetonazor.

Kritičan je bio i prema, kako je kazao, "poplavi prenošenju vijesti Hine iz drugih medija" kao i slaboj dopisnoj mreži Hine . "Hina s vijestima iz Srbije postaje oglasni stup za vijesti o tamošnjim zbivanjima iz srbijanskih medija", ustvrdio je Babić.

Jačati ulogu Hine u medijskom opismenjavanju

Nikola Grmoja (Klub Most-a) ukazao je na mala ulaganja u obrazovanje zaposlenika Hine od samo 25.000 kuna u 2016. , istaknuvši kako treba jačati ulogu Hine u medijskom opismenjavanju, pa bi u tom smjeru trebao ići razvoj i ulaganja.

Upozorio je i na pad udjela prihoda Hine od korisnika usluga na tržištu s 44,8 posto u 2008. na 34,4 posto u 2016., odnosno povećanje udjela financiranja države.

Goran Beus Richembergh (Klub GLAS-a i HSU-a) ocijenio je pak kako je Hina za vrijeme prethodne uprave, od 2009. do 2013., bila "slučaj", "kuća skandal" i dovedena gotovo na rub propasti zbog velikih dugovanja i promašenih projekata, pa je pozdravio stabilizaciju i modernizaciju poslovanja.

"Novinari u Hini postigli su veću razinu autonomije u odnosu na menadžment, znači da se s jedne strane poslovna politika, s druge strane uređivačka politika ne petljaju kao što je to bio slučaj ranije i da utjecaj struke bude presudan", kazao je Beus Richembergh dodavši da se to vidi i u broju objava i u kvaliteti i u porastu poslovnih partnera Hine.

Bojan Glavašević (Klub SDP-a) smatra da bi Hina osim većeg broja vijesti na engleskom jeziku trebala nuditi i vijesti na drugim jezicima, kao i nuditi više sadržaja iz Europske unije.

"Vijesti na engleskom jeziku, pogotovo u EU, od neizmjerne su važnosti kako bi se zbivanja u našoj zemlji učinile dostupnima onima koji su dio te zajednice", rekao je.

Ukazao je također na sve veći utjecaj društvenih mreža i potrebu da Hina poboljša doseg objava na njima.

Izvor: Hina