Aktualno > Analize

Roboti već izvještavaju o sportu i financijama

21.03.2018.

Piše: Ozren Podnar

Bi li vam smetalo da je ovaj članak proizvod umjetne inteligencije, a ne autorskog rada živog novinara? Mislite li da biste uočili razliku između automatski generiranih rečenica i onih koje je sročio čovjek? Dobrodošli u svijet robotskog novinarstva - nastupio je prije nego što ste očekivali!

Američka agencija Associated Press (AP) našla se među pionirima robotskog novinarstva kad je 2013. počela proizvoditi kompjutorski generirane sportske i financijske članke. Kineska novinska agencija Xinhua zadnjih mjeseci provodi reorganizaciju da bi povećala korištenje umjetne inteligencije.

Washington Post se oslonio na robota pri izvještavanju o rezultatima Olimpijskih igara 2016. u Riju, a prošle je jeseni prešao na strojno izvještanje s utakmica školske lige u američkom nogometu. Za kratak i suvisao izvještaj mehaničkom su novinaru dovoljni statistički podaci koje redakciji dostavljaju treneri momčadi.

„Post ranije nije mogao pokriti više od nekoliko najvažnijih utakmica tjedno. Sada možemo gotovo trenutačno izvijestiti sa svake utakmice o kojoj dobijemo podatke”, rekao je BBC-ju Postov direktor strateških inicijativa Jeremy Gilbert. Tehnologija kojom se koristi Post zove se heliograf.

„Tehnologija poput heliografa može unijeti revoluciju u redakciju i omogućiti novinarima da se više posvete dubinskom izvještavanju”, kaže Scot Gillespie, direktor tehnološkog Postovog odjela.

Hiperprodukcija strojnih članaka

Europske medijske kuće ne zaostaju za američkima. Prošlogodišnje istraživanje provedeno na Oksfordskom sveučilištu otkrilo je da sve veći broj redakcija proizvodi članke uz pomoć kompjutorskih algoritama. Istraživanje pod nazivom „Putting Europe’s robots on the map” (Postavljanje europskih robota na mapu) utvrdilo je da se nakladnici služe robo-novinarima za manje zahtjevne zadatke.

„Medijske organizacije širom Europe zadnjih su godina usvojile tehnologiju strojne izrade sadržaja. Novinske kuće od Osla do Pariza proizvode tisuće članaka mjesečno o sportu i financijama uz pomoć algoritama”, izjavio je autor istraživanja Alexander Fanta. 

Jedna od najpoduzetnijih organizacija na polju robo-novinarstva britanska je agencija Press Association (PA). U njenom londonskom sjedištu skupina novinara i programera radi na usavršavanju kompjutorske aplikacije koja proizvodi vijesti o jednostavnijim temama kao što su statistike kaznenih djela, postotak djece rođene izvan braka i opasnosti od pušenja u trudnoći.

„Press Association je jesenas počeo slati kratke kompjutorski generirane vijesti britanskim medijima, a oni ih objavljuju u pristojnom broju”, rekao je BBC-ju glavni urednik agencije PA Peter Clifton.

Medijima su takve vijesti mile jer stoje manje od novinara koji bi ih ručno izrađivao. Dežurni novinari povremeno obrade ili nadopune strojne vijesti, ali često ih objavljuju u izvornoj verziji koju je iznjedrila kompjutorska aplikacija.

Clifton se nada da će PA do kraja travnja 2018. isporučivati po 30.000 automatiziranih članaka mjesečno. Stvaranje i plasiranje automatiziranih članaka zajednički je projekt Press Associationa i Urbs Medije uz financijsku pomoć Googlea.

Zakasnili samo 92 godine

Iako su kompjutorski generirani članci sve češći, ljudski je nadzor nad njima i dalje poželjan. Toga su postali bolno svjesni u Los Angeles Timesu, koji ima kompjutorski sustav za automatsku obradu i objavu vijesti o potresima. Taj sustav, djelo novinara i programera Kena Schwenckea, sastavlja kratak članak nakon što zaprimi obavijest od Američkog seizmološkog zavoda o potresu. Po Schwenckeovim riječima potrebne su tri minute da se članak pojavi online.   Među obavijestima pristiglima u sustav LA Timesa bila je i ona od lipnja 2017., koja je javljala o potresu magnitude 6,8 nedaleko obale Kalifornije. Umjetna inteligencija LA Timesa promptno je reagirala složivši vijest i objavivši je na portalu. Nažalost, ispostavilo se da je Seizmološki zavod pogreškom poslao bilješku o potresu koji se dogodio 1925.

Dok je LA Times nasjeo, redakcije koje nemaju robota na mjestu urednika rubrike potresa odmah su prepoznale pogrešku i suzdržale se od objave. Razumije se da taj mali gaf nije zaustavio automatizaciju proizvodnje sadržaja. LA Times ima i aplikaciju za pisanje izvještaja o kriminalu u gradu, ali te izvještaje ljudski urednici kontroliraju i odlučuju koji će izaći.

Besprijekoran jezik robotskih autora 

Današnja generacija sustava za automatizirano pisanje ima i prednosti i ograničenja. Robo-novinari obrađuju goleme količine podataka, pa su sposobni proizvesti i objaviti vijest brže od čovjeka. Sportski rezultati, bilanca medalja, financijsko poslovanje, razne statistike i trendovi teme su koje umjetna inteligencija vrhunski obrađuje i oblikuje u tekst koji je teško razlikovati od ljudskog - osim po većoj pismenosti (na engleskom). U strojnim radovima nema pravopisnih i gramatičkih pogrešaka ni tipfelera.

Umjetna inteligencija proizvodi suvisle i čitljive tekstove krcate činjenicama, ali nije u stanju provoditi dubinsku analizu, donositi vrijednosne sudove i kritički ispitivati podatke. Kad se radi o složenijim temama, ljudska je sposobnost prepoznavanja nijansi, odvagivanja važnosti i intuitivnog povezivanja činjenica zasad nezamjenjiva. Osim toga, sustavima za strojnu proizvodnju tekstova nedostaju i mašta i duhovitost potrebne za smišljanje efektnih naslova koji bi privlačili klikove. 

Agencije na meti algoritama

S obzirom na vrline i nedostatke sustava za strojno pisanje, od ljudskih bi novinara prvi mogli stradati članovi novinskih agencija i malih rubrika koje okupljaju gole podatke bez autorskih komentara. Manji mediji često objavljuju integralne agencijske vijesti bez ljudske intervencije, dok se veći okreću njima u potrazi za zanimljivim temama vrijednim dubljeg istraživanja i raskošnije prezentacije. Umjetna će inteligencija omogućiti agencijama da neškodljivo krešu osoblje jer se od njih u pravilu ne očekuju kompleksne reportaže, pronicljive analize i provokativne kolumne, a za jednostavnije forme dostajat će im jeftiniji robo-novinari.

Prema optimističnom pogledu na budućnost novinarske profesije automatizacija će postati samo dodatni alat u novinarevoj torbi. Strojevi neće nadomjestiti živog novinara, nego će mu pomoći da brže prikupi i organizira podatke, prepozna neobične društvene trendove i uoči zanimljive teme radi daljnje obrade.

Ovdje automat, molim intervju

Ako pak iduća generacija robo-novinara bude znatno naprednija od današnje, redakcijsko će osoblje teško ostati pošteđeno. Kineski tehnološki div Tencent prošle je godine predstavio sustav koji samostalno piše izvještaje o govorima i predavanjima. Zach Seward, izvršni urednik portala Quartz, testirao je Tencentovog „robota” zadavši mu da napiše sažetak njegovog izlaganja na jednoj konferenciji. Robot je tako dobro odradio posao da je Seward bio oduševljen.

 Umjetna će inteligencija moći izvještavati sa sjednica, „skidati” intervjue s diktafona brže od novinara, a zacijelo i sama raditi jednostavne intervjue. Primjerice, robo-izvjestitelji mogli bi biti zaduženi da zovu pokojnikove bližnje i pitaju ih kako se osjećaju, jer je to posao koji novinari od krvi i mesa nerado obavljaju. Idući bi korak mogao biti dron koji bi s visine snimao nesreću, prometni zastoj ili oružani sukob i potom na temelju prikupljenih podataka samostalno sastavio iscrpnu reportažu. U takvom scenariju redakcije bi zadržale samo novinarske zvijezde i kreativce čiju originalnost i duh nikakav algoritam ne bi mogao oponašati.

Robo-novinari daleko od Hrvatske

Umjetna inteligencija bit će konkurencija autorima na engleskom, španjolskom, njemačkom i mandarinskom, dok oni koji pišu na malim jezicima poput hrvatskog u prvi mah neće biti pogođeni. Vlasnici inovativnih aplikacija za automatizirano pisanje neće olako dijeliti programske kodove, a taman da ih i poklone, algoritmi i jezične baze za kreiranje tekstova na jednom jeziku neće biti upotrebljivi na drugima. Svaki će jezik zahtijevati izradu originalne aplikacije, što će hrvatski nakladnici teško financirati.

 

 

 

 

Piše: Ozren Podnar

Bi li vam smetalo da je ovaj članak proizvod umjetne inteligencije, a ne autorskog rada živog novinara? Mislite li da biste uočili razliku između automatski generiranih rečenica i onih koje je sročio čovjek? Dobrodošli u svijet robotskog novinarstva - nastupio je prije nego što ste očekivali!

Američka agencija Associated Press (AP) našla se među pionirima robotskog novinarstva kad je 2013. počela proizvoditi kompjutorski generirane sportske i financijske članke. Kineska novinska agencija Xinhua zadnjih mjeseci provodi reorganizaciju da bi povećala korištenje umjetne inteligencije.

Washington Post se oslonio na robota pri izvještavanju o rezultatima Olimpijskih igara 2016. u Riju, a prošle je jeseni prešao na strojno izvještanje s utakmica školske lige u američkom nogometu. Za kratak i suvisao izvještaj mehaničkom su novinaru dovoljni statistički podaci koje redakciji dostavljaju treneri momčadi.

„Post ranije nije mogao pokriti više od nekoliko najvažnijih utakmica tjedno. Sada možemo gotovo trenutačno izvijestiti sa svake utakmice o kojoj dobijemo podatke”, rekao je BBC-ju Postov direktor strateških inicijativa Jeremy Gilbert. Tehnologija kojom se koristi Post zove se heliograf.

„Tehnologija poput heliografa može unijeti revoluciju u redakciju i omogućiti novinarima da se više posvete dubinskom izvještavanju”, kaže Scot Gillespie, direktor tehnološkog Postovog odjela.

Hiperprodukcija strojnih članaka

Europske medijske kuće ne zaostaju za američkima. Prošlogodišnje istraživanje provedeno na Oksfordskom sveučilištu otkrilo je da sve veći broj redakcija proizvodi članke uz pomoć kompjutorskih algoritama. Istraživanje pod nazivom „Putting Europe’s robots on the map” (Postavljanje europskih robota na mapu) utvrdilo je da se nakladnici služe robo-novinarima za manje zahtjevne zadatke.

„Medijske organizacije širom Europe zadnjih su godina usvojile tehnologiju strojne izrade sadržaja. Novinske kuće od Osla do Pariza proizvode tisuće članaka mjesečno o sportu i financijama uz pomoć algoritama”, izjavio je autor istraživanja Alexander Fanta. 

Jedna od najpoduzetnijih organizacija na polju robo-novinarstva britanska je agencija Press Association (PA). U njenom londonskom sjedištu skupina novinara i programera radi na usavršavanju kompjutorske aplikacije koja proizvodi vijesti o jednostavnijim temama kao što su statistike kaznenih djela, postotak djece rođene izvan braka i opasnosti od pušenja u trudnoći.

„Press Association je jesenas počeo slati kratke kompjutorski generirane vijesti britanskim medijima, a oni ih objavljuju u pristojnom broju”, rekao je BBC-ju glavni urednik agencije PA Peter Clifton.

Medijima su takve vijesti mile jer stoje manje od novinara koji bi ih ručno izrađivao. Dežurni novinari povremeno obrade ili nadopune strojne vijesti, ali često ih objavljuju u izvornoj verziji koju je iznjedrila kompjutorska aplikacija.

Clifton se nada da će PA do kraja travnja 2018. isporučivati po 30.000 automatiziranih članaka mjesečno. Stvaranje i plasiranje automatiziranih članaka zajednički je projekt Press Associationa i Urbs Medije uz financijsku pomoć Googlea.

Zakasnili samo 92 godine

Iako su kompjutorski generirani članci sve češći, ljudski je nadzor nad njima i dalje poželjan. Toga su postali bolno svjesni u Los Angeles Timesu, koji ima kompjutorski sustav za automatsku obradu i objavu vijesti o potresima. Taj sustav, djelo novinara i programera Kena Schwenckea, sastavlja kratak članak nakon što zaprimi obavijest od Američkog seizmološkog zavoda o potresu. Po Schwenckeovim riječima potrebne su tri minute da se članak pojavi online.   Među obavijestima pristiglima u sustav LA Timesa bila je i ona od lipnja 2017., koja je javljala o potresu magnitude 6,8 nedaleko obale Kalifornije. Umjetna inteligencija LA Timesa promptno je reagirala složivši vijest i objavivši je na portalu. Nažalost, ispostavilo se da je Seizmološki zavod pogreškom poslao bilješku o potresu koji se dogodio 1925.

Dok je LA Times nasjeo, redakcije koje nemaju robota na mjestu urednika rubrike potresa odmah su prepoznale pogrešku i suzdržale se od objave. Razumije se da taj mali gaf nije zaustavio automatizaciju proizvodnje sadržaja. LA Times ima i aplikaciju za pisanje izvještaja o kriminalu u gradu, ali te izvještaje ljudski urednici kontroliraju i odlučuju koji će izaći.

Besprijekoran jezik robotskih autora 

Današnja generacija sustava za automatizirano pisanje ima i prednosti i ograničenja. Robo-novinari obrađuju goleme količine podataka, pa su sposobni proizvesti i objaviti vijest brže od čovjeka. Sportski rezultati, bilanca medalja, financijsko poslovanje, razne statistike i trendovi teme su koje umjetna inteligencija vrhunski obrađuje i oblikuje u tekst koji je teško razlikovati od ljudskog - osim po većoj pismenosti (na engleskom). U strojnim radovima nema pravopisnih i gramatičkih pogrešaka ni tipfelera.

Umjetna inteligencija proizvodi suvisle i čitljive tekstove krcate činjenicama, ali nije u stanju provoditi dubinsku analizu, donositi vrijednosne sudove i kritički ispitivati podatke. Kad se radi o složenijim temama, ljudska je sposobnost prepoznavanja nijansi, odvagivanja važnosti i intuitivnog povezivanja činjenica zasad nezamjenjiva. Osim toga, sustavima za strojnu proizvodnju tekstova nedostaju i mašta i duhovitost potrebne za smišljanje efektnih naslova koji bi privlačili klikove. 

Agencije na meti algoritama

S obzirom na vrline i nedostatke sustava za strojno pisanje, od ljudskih bi novinara prvi mogli stradati članovi novinskih agencija i malih rubrika koje okupljaju gole podatke bez autorskih komentara. Manji mediji često objavljuju integralne agencijske vijesti bez ljudske intervencije, dok se veći okreću njima u potrazi za zanimljivim temama vrijednim dubljeg istraživanja i raskošnije prezentacije. Umjetna će inteligencija omogućiti agencijama da neškodljivo krešu osoblje jer se od njih u pravilu ne očekuju kompleksne reportaže, pronicljive analize i provokativne kolumne, a za jednostavnije forme dostajat će im jeftiniji robo-novinari.

Prema optimističnom pogledu na budućnost novinarske profesije automatizacija će postati samo dodatni alat u novinarevoj torbi. Strojevi neće nadomjestiti živog novinara, nego će mu pomoći da brže prikupi i organizira podatke, prepozna neobične društvene trendove i uoči zanimljive teme radi daljnje obrade.

Ovdje automat, molim intervju

Ako pak iduća generacija robo-novinara bude znatno naprednija od današnje, redakcijsko će osoblje teško ostati pošteđeno. Kineski tehnološki div Tencent prošle je godine predstavio sustav koji samostalno piše izvještaje o govorima i predavanjima. Zach Seward, izvršni urednik portala Quartz, testirao je Tencentovog „robota” zadavši mu da napiše sažetak njegovog izlaganja na jednoj konferenciji. Robot je tako dobro odradio posao da je Seward bio oduševljen.

 Umjetna će inteligencija moći izvještavati sa sjednica, „skidati” intervjue s diktafona brže od novinara, a zacijelo i sama raditi jednostavne intervjue. Primjerice, robo-izvjestitelji mogli bi biti zaduženi da zovu pokojnikove bližnje i pitaju ih kako se osjećaju, jer je to posao koji novinari od krvi i mesa nerado obavljaju. Idući bi korak mogao biti dron koji bi s visine snimao nesreću, prometni zastoj ili oružani sukob i potom na temelju prikupljenih podataka samostalno sastavio iscrpnu reportažu. U takvom scenariju redakcije bi zadržale samo novinarske zvijezde i kreativce čiju originalnost i duh nikakav algoritam ne bi mogao oponašati.

Robo-novinari daleko od Hrvatske

Umjetna inteligencija bit će konkurencija autorima na engleskom, španjolskom, njemačkom i mandarinskom, dok oni koji pišu na malim jezicima poput hrvatskog u prvi mah neće biti pogođeni. Vlasnici inovativnih aplikacija za automatizirano pisanje neće olako dijeliti programske kodove, a taman da ih i poklone, algoritmi i jezične baze za kreiranje tekstova na jednom jeziku neće biti upotrebljivi na drugima. Svaki će jezik zahtijevati izradu originalne aplikacije, što će hrvatski nakladnici teško financirati.