Aktualno > Vijesti

Održan okrugli stol "Mediji i pravosuđe"

01.04.2017.

Transparentnost pravosuđa, odnosi pravosudnih tijela s novinarima, novinari u sudskim postupcima, ograničenja pristupa informacija u sudskim predmetima, izloženost pravosudnih tijela medijskoj kritici te odgovornost i stručnost novinara bile su teme okruglog stola Mediji i pravosuđe kojeg su organizirali Ministarstvo pravosuđa i HND u cilju poboljšanja odnosa i razumijevanja između novinara i pravosudnih institucija.

Netransparentan rad pravosudnih tijela kao posljedicu ima nedovoljno stručne medijske izvještaje koji se temelje na slobodnom zaključivanju, pretpostavkama i insinuiranju novinara, zaključio je ministar pravosuđa Ante Šprlje govoreći o odnosu transparentnosti pravosuđa i profesionalnosti novinara.

„Kada bi se rad institucija temeljio na visokoj razini transparentnosti i odgovornosti prema javnosti uz snažno osuđivanje koruptivnih aktivnosti i uzimanje u obzir mišljenja javnosti, poboljšala bi se i razina kvalitete odgovarajuće medijske kritike“, kaže Šprlje napominjući da je u njegovom mandatu ministarstvo počelo redovito objavljivati sve podatke o funkcioniranju pravosudnog sustava, što do sada, tvrdi, nije bila praksa.  

Međutim, takva praksa još je rijetkost u pravosudnim institucijama, upozorio je moderator rasprave, komentator Večernjeg lista Marinko Jurasić, spomenuvši kako na internetskim stranicama nekih sudova stoje objave stare i do 5 godina.

Potrebno je unaprijediti odnose s javnošću sudova te osigurati da sudovi i ostale pravosudne institucije proaktivno objavljuju informacije sudova i ostalih pravosudnih institucija, predložio je Miroslav Rožac, glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku te napomenuo da zaposlenici pravosudnog sustava nisu educirani za poslove odnosa s medijima niti održavanja internetskih stranica, niti za to u ovom trenutku ima novca.   

Loši primjeri stvaraju predrasude

Jedan od problema je što su obje profesije prepune uzajamnih predrasuda, misli predsjednik HND-a Saša Leković. „Novinari s jedne strane smatraju da su DORH i sudovi zatvoreni, dok DORH i sudovi smatraju da novinari često ometaju istragu. Svjedoci smo nekih nedopustivih istupa sudaca protiv novinara, poput nedavnog 'predavanja' sutkinje Šibenskog županijskog suda o tome kako novinari trebaju raditi svoj posao, ali i nekih nedopustivih postupaka novinara. Zbog primjera loših praksi stvaraju se predrasude jedne strane novinara prema pravosuđu i s druge pravosuđa prema novinarima. Nadamo se da je ovaj skup početak bolje suradnje između novinara i pravosudnih tijela“, kazao je Leković. 

Transparentno pravosuđe bit će u boljem položaju - što je više transparentnosti pravosuđa, to je jače povjerenje građana u njega, rekla je veleposlanica Kraljevine Norveške Nj. E. Astrid Versto: „Prva prepreka u ostvarenju suradnje medija i pravosuđa se odnosi na nedostatak stručnog znanja novinara, a druga je da sudovi ulažu premalo napora da izvijeste o svojim aktivnostima na način razumljiv novinarima. To je bio slučaj i u Norveškoj o zato nam je bilo važno izgraditi kapacitete koji bi ispunili ove zadaće na profesionalan način“, ispričala je Versto.

Sucima enormne odštete

Novinar Hine Andrej Matijašević predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja, provedenog ispred mariborskog sveučilišta Alma Mater Europaea koje djeluje pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti, u kojemu su od četiri županijska suda, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, tražene presude političarima pravomoćno osuđenima za korupciju.

Provedeno istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj po pitanju prava na pristup informacijama postoji dobar zakonski okvir, ali da građani zbog niza uglavnom birokratskih prepreka, svoja prava ponekad ne mogu ostvariti. Što se tiče sudova istraživanje je pokazalo da sve ovisi o osobnoj senzibilizaciji predsjednika sudova ili njihovih glasnogovornika, a susretljivijima prema zahtjevima za dostavu podataka pokazali su se sudovi koji imaju više iskustava s novinarima, odnosno oni veći poput zagrebačkog i splitskog na kojima se češće vode suđenja zanimljiva široj javnosti.

Novinar Indexa Ilko Čimić upozorio je na opasnu praksu koja se u posljednje vrijeme događa na hrvatskim sudovima. „Istraživao sam presude u slučajevima sudaca protiv novinara. U svim presudama novčane odštete su i do tri puta veće nego u sličnim slučajevima za djela povrede časti i ugleda. Naravno da među nama novinarima ima 'kukolja', ali praksa pokazuje da suci svojim kolegama dosuđuju enormne svote, zbog razloga koji nisu razmjerni djelima. Ono što je još gore, sudovi ne vode nikakve statistike kako bi se moglo službeno i matematički utvrditi postoji li takva praksa ili ne“, ispričao je Ćimić.   

Jačanje zakonske i sudske represije prema novinarima

Prema novinarima se u ovom trenutku može pokrenuti čak pet postupaka radi jednog članka i sama ta činjenica predstavlja golem pritisak na medije, ustvrdila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin prezentirajući podatke istraživanja o sudskim postupcima prema novinarima zbog povrede časti i ugleda.   

„Analizom postupaka i presuda došli smo do zaključka da se postupci uglavnom pokreću prema istraživačkim novinarima, a ne prema takozvanim senzacionalističkim ili 'žutim' medijima. U 2017. godini bilježi se ogroman porast tužbi za djela protiv časti i ugleda u odnosu na godine prije toga. Ipak, broj osuđujućih presuda je malen“, rekla je Grubišin, pojašnjavajući kako je statistika prikupljena ručno te da je u pripremi automatizirani sustav koji će prikupljati podatke o sudskim procesima protiv novinara.  

Novinarka Jutarnjeg lista i potpredsjednica HND-a Slavica Lukić navela je problem višestruke pravne odgovornosti novinara, što predstavlja golem pritisak i navodi novinara na autocenzuru. „Zbog bujanja medijskog neprofesionalizma zakonodavac je maksimalno pooštrio postupak prema novinarima, ali rezultat toga nije profesionalizacija medija nego povećana autocenzura“, istaknula je Lukić.

„Odlično je da smo konačno dobili statistike o slučajevima i bit će zanimljivo provesti kvalitativnu analizu da se vidi prema kojim su novinarima postupci pokretani“, rekla je Lukić ističući da su novinari izloženi dvostrukoj odgovornosti – kaznenopravnoj i građanskopravnoj, što znači da ih se za jednu objavu može tužiti u kaznenom i parničnom postupku. „K tome, tužitelji su često financijski i statusno moćniji od novinara, a dio ih inicira postupke iz čiste odmazde. Rezultat svega je da novinari sve manje biraju pisati o centrima moći, a nakladnici su sve manje spremni pružiti novinaru pravnu pomoć. Osobito je teška pozicija 'free lancera'“, navela je Lukić.

Kada je riječ o ograničenja pristupa informacija u sudskim predmetima, novinar Dušan Miljuš podsjetio je na preporuke Vijeća Europe iz 2003. među kojima je i ona o podršci pravosudnih institucija medijskom izvještavanju u što ulaze najave zakazanih rasprava, optužnice te kopije proglašenih presuda koje trebaju biti dostupne na jednostavan način.

Snimku okruglog stola možete preslušati ovdje.

 

Autorica: Ema Tarabochia

Transparentnost pravosuđa, odnosi pravosudnih tijela s novinarima, novinari u sudskim postupcima, ograničenja pristupa informacija u sudskim predmetima, izloženost pravosudnih tijela medijskoj kritici te odgovornost i stručnost novinara bile su teme okruglog stola Mediji i pravosuđe kojeg su organizirali Ministarstvo pravosuđa i HND u cilju poboljšanja odnosa i razumijevanja između novinara i pravosudnih institucija.

Netransparentan rad pravosudnih tijela kao posljedicu ima nedovoljno stručne medijske izvještaje koji se temelje na slobodnom zaključivanju, pretpostavkama i insinuiranju novinara, zaključio je ministar pravosuđa Ante Šprlje govoreći o odnosu transparentnosti pravosuđa i profesionalnosti novinara.

„Kada bi se rad institucija temeljio na visokoj razini transparentnosti i odgovornosti prema javnosti uz snažno osuđivanje koruptivnih aktivnosti i uzimanje u obzir mišljenja javnosti, poboljšala bi se i razina kvalitete odgovarajuće medijske kritike“, kaže Šprlje napominjući da je u njegovom mandatu ministarstvo počelo redovito objavljivati sve podatke o funkcioniranju pravosudnog sustava, što do sada, tvrdi, nije bila praksa.  

Međutim, takva praksa još je rijetkost u pravosudnim institucijama, upozorio je moderator rasprave, komentator Večernjeg lista Marinko Jurasić, spomenuvši kako na internetskim stranicama nekih sudova stoje objave stare i do 5 godina.

Potrebno je unaprijediti odnose s javnošću sudova te osigurati da sudovi i ostale pravosudne institucije proaktivno objavljuju informacije sudova i ostalih pravosudnih institucija, predložio je Miroslav Rožac, glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku te napomenuo da zaposlenici pravosudnog sustava nisu educirani za poslove odnosa s medijima niti održavanja internetskih stranica, niti za to u ovom trenutku ima novca.   

Loši primjeri stvaraju predrasude

Jedan od problema je što su obje profesije prepune uzajamnih predrasuda, misli predsjednik HND-a Saša Leković. „Novinari s jedne strane smatraju da su DORH i sudovi zatvoreni, dok DORH i sudovi smatraju da novinari često ometaju istragu. Svjedoci smo nekih nedopustivih istupa sudaca protiv novinara, poput nedavnog 'predavanja' sutkinje Šibenskog županijskog suda o tome kako novinari trebaju raditi svoj posao, ali i nekih nedopustivih postupaka novinara. Zbog primjera loših praksi stvaraju se predrasude jedne strane novinara prema pravosuđu i s druge pravosuđa prema novinarima. Nadamo se da je ovaj skup početak bolje suradnje između novinara i pravosudnih tijela“, kazao je Leković. 

Transparentno pravosuđe bit će u boljem položaju - što je više transparentnosti pravosuđa, to je jače povjerenje građana u njega, rekla je veleposlanica Kraljevine Norveške Nj. E. Astrid Versto: „Prva prepreka u ostvarenju suradnje medija i pravosuđa se odnosi na nedostatak stručnog znanja novinara, a druga je da sudovi ulažu premalo napora da izvijeste o svojim aktivnostima na način razumljiv novinarima. To je bio slučaj i u Norveškoj o zato nam je bilo važno izgraditi kapacitete koji bi ispunili ove zadaće na profesionalan način“, ispričala je Versto.

Sucima enormne odštete

Novinar Hine Andrej Matijašević predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja, provedenog ispred mariborskog sveučilišta Alma Mater Europaea koje djeluje pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti, u kojemu su od četiri županijska suda, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, tražene presude političarima pravomoćno osuđenima za korupciju.

Provedeno istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj po pitanju prava na pristup informacijama postoji dobar zakonski okvir, ali da građani zbog niza uglavnom birokratskih prepreka, svoja prava ponekad ne mogu ostvariti. Što se tiče sudova istraživanje je pokazalo da sve ovisi o osobnoj senzibilizaciji predsjednika sudova ili njihovih glasnogovornika, a susretljivijima prema zahtjevima za dostavu podataka pokazali su se sudovi koji imaju više iskustava s novinarima, odnosno oni veći poput zagrebačkog i splitskog na kojima se češće vode suđenja zanimljiva široj javnosti.

Novinar Indexa Ilko Čimić upozorio je na opasnu praksu koja se u posljednje vrijeme događa na hrvatskim sudovima. „Istraživao sam presude u slučajevima sudaca protiv novinara. U svim presudama novčane odštete su i do tri puta veće nego u sličnim slučajevima za djela povrede časti i ugleda. Naravno da među nama novinarima ima 'kukolja', ali praksa pokazuje da suci svojim kolegama dosuđuju enormne svote, zbog razloga koji nisu razmjerni djelima. Ono što je još gore, sudovi ne vode nikakve statistike kako bi se moglo službeno i matematički utvrditi postoji li takva praksa ili ne“, ispričao je Ćimić.   

Jačanje zakonske i sudske represije prema novinarima

Prema novinarima se u ovom trenutku može pokrenuti čak pet postupaka radi jednog članka i sama ta činjenica predstavlja golem pritisak na medije, ustvrdila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin prezentirajući podatke istraživanja o sudskim postupcima prema novinarima zbog povrede časti i ugleda.   

„Analizom postupaka i presuda došli smo do zaključka da se postupci uglavnom pokreću prema istraživačkim novinarima, a ne prema takozvanim senzacionalističkim ili 'žutim' medijima. U 2017. godini bilježi se ogroman porast tužbi za djela protiv časti i ugleda u odnosu na godine prije toga. Ipak, broj osuđujućih presuda je malen“, rekla je Grubišin, pojašnjavajući kako je statistika prikupljena ručno te da je u pripremi automatizirani sustav koji će prikupljati podatke o sudskim procesima protiv novinara.  

Novinarka Jutarnjeg lista i potpredsjednica HND-a Slavica Lukić navela je problem višestruke pravne odgovornosti novinara, što predstavlja golem pritisak i navodi novinara na autocenzuru. „Zbog bujanja medijskog neprofesionalizma zakonodavac je maksimalno pooštrio postupak prema novinarima, ali rezultat toga nije profesionalizacija medija nego povećana autocenzura“, istaknula je Lukić.

„Odlično je da smo konačno dobili statistike o slučajevima i bit će zanimljivo provesti kvalitativnu analizu da se vidi prema kojim su novinarima postupci pokretani“, rekla je Lukić ističući da su novinari izloženi dvostrukoj odgovornosti – kaznenopravnoj i građanskopravnoj, što znači da ih se za jednu objavu može tužiti u kaznenom i parničnom postupku. „K tome, tužitelji su često financijski i statusno moćniji od novinara, a dio ih inicira postupke iz čiste odmazde. Rezultat svega je da novinari sve manje biraju pisati o centrima moći, a nakladnici su sve manje spremni pružiti novinaru pravnu pomoć. Osobito je teška pozicija 'free lancera'“, navela je Lukić.

Kada je riječ o ograničenja pristupa informacija u sudskim predmetima, novinar Dušan Miljuš podsjetio je na preporuke Vijeća Europe iz 2003. među kojima je i ona o podršci pravosudnih institucija medijskom izvještavanju u što ulaze najave zakazanih rasprava, optužnice te kopije proglašenih presuda koje trebaju biti dostupne na jednostavan način.

Snimku okruglog stola možete preslušati ovdje.

 

Autorica: Ema Tarabochia