Aktualno > Vijesti

Odgovor turskog veleposlanika predsjedniku HND-a Saši Lekoviću

05.08.2016.

Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je početkom tjedna pismo turskom veleposlaniku u Zagrebu Nj. E. g. Ahmetu Tuti izrazivši najdublju zabrinutost zbog dosad neviđenog udara na medije u Turskoj. Odgovor turskog veleposlanika predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću prenosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Lekoviću,

pišem Vam u vezi s pismom koje ste poslali našem Veleposlanstvu (bez datuma i urudžbenog broja) i neutemeljenog prigovora zbog takozvanog „široko rasprostranjenog napada na novinare i novinske kuće“.

Začuđen sam Vašim pismom koje ne spominje i ne osuđuje propali udar u Turskoj i iznenadni napad urotnika na medijske institucije. Stoga Vas smatram potrebnim obavijestiti o točnim i ažurnim informacijama o propalom udaru i onome što je uslijedilo.

Jedna struja u Turskim oružanim snagama je provela udar u raznim gradovima Turske dana 15. srpnja. Posvjedočeno je da su počinitelji otvorili vatru na svoj vlastiti narod, izdali svoje komandante, topništvom napali Parlament i Predsjednički ured, da je general Hulusi Akar držan kao talac. Nažalost, 246 naših građana je ubijeno, a 1536 ranjeno, uključujući i policajce i vojnike.

Teroristički pobunjenici su upali u glavne novinske/medijske kuće, i državne i privatne, i prisilile ih da emitiraju njihove nezakonite poruke. Napali su i satelitski kontrolni centar da bi spriječili emitiranje vijesti širom zemlje. Iz toga je vidljivo da su neovisni mediji i medijske kuće bili jedan od prvih ciljeva terorista. No taj pokušaj kontrole medija nije trajao dugo jer su se suočili s prilično jakim otporom, posebno privatnih medija. U tim su kritičnim trenucima i okolnostima slobodni i pluralistički turski mediji odigrali vitalnu ulogu u prevenciji pokušaja udara kao snaga koja je destimulirala urotnike.

Tijekom čitavog tog procesa sve su političke stranke i članovi Narodne skupštine čvrsto stajali uz demokraciju, demokratske institucije i Ustav. Zajednička deklaracija o obrani demokracije donesena je na izvanrednom zasjedanju Generalne skupštine 16. srpnja, a mnoge su je organizacije civilnog društva objavile osuđujući pokušaj udara.

Nakon tog pokušaja udara turska je Vlada pokrenula istragu da bi se saznalo tko stoji iza njega i pronašla jasne dokaze koji se tiču organizacije FETÖ (teroristički organizacije Fethullaha Gülena). Premda su pokušaj udara vodili članovi te organizacije unutar vojnih snaga, postoji jaka sumnja da su i drugi pripadnici organizacije u administraciji na ovaj ili onaj način podupirali taj pokušaj. (Na primjer, postoje jaki dokazi da su neki civili i bivši službenici policije, koji su otpušteni zbog pripadanja Gülenovoj grupi, aktivno sudjelovali u pokušaju udara.)

Imajući to u vidu, proglašeno je izvanredno stanje 21. srpnja 2016. Ta je mjera regulirana turskim Ustavom i odgovarajućim nacionalnim zakonima te praktički dopuštena međunarodnim ljudskim pravima, uključujući i Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Morate imati na umu da je izvanredno stanje proglašeno ne zato da se ograniče temeljne građanske slobode, već da se na brži i učinkovitiji način eliminira teroristička organizacija.

Državni su tužitelji, istražujući teške zločine koji su počinili urotnici, istraživali i određen broj novinara. Valja napomenuti da su te istrage bile ograničene na one koji su tijekom ili prije zavjere podržavali terorističku organizaciju FETÖ. Budu li proglašeni krivima u sudskim procesima, to neće biti stoga što su novinari, već zbog toga što su svoju profesiju stavili u službu zločina u pogledu pokušaja udara i/ili što su bili povezani s terorističkom organizacijom FETÖ.

Težina optužbi, ako ih bude, i eventualne kazne s kojima će se suočiti odredit će turski sudovi. Ne treba sumnjati da će procesi biti vođeni kao i obično, u punoj mjeri poštujući temeljna ljudska prava i slobode te vladavinu prava kako to propisuje zakon. Svi pravni lijekovi bit će dostupni.

Budući da u svom pismu spominjete i da ćete „o takozvanim kršenjima medijskih sloboda obavijestiti Platformu za zaštitu novinara Vijeća Europe“, želim Vas obavijestiti da je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland bio u službenom posjetu Turskoj 3. i 4. kolovoza te se susreo s turskim Predsjednikom, premijerom, ministrom vanjskih poslova, ministrom pravosuđa, glasnogovornikom turskog Parlamenta i vođama opozicijskih stranaka.

Glavni tajnik Jagland naglasio je da je u Europi i njegovim izjavama bilo sadržano premalo razumijevanja za izazove s kojima su se suočile demokracija i državne institucije nakon nečuvenog pokušaja udara 15. srpnja u Turskoj. Izjavio je također da potpuno razumije potrebu Turske da istraži i sudi onima koji stoje iza tog pokušaja udara.

Na kraju dodajem kopiju knjižice koju je pripremila Agencija Anadolija „FETÖ-ov pokušaj udara u Turskoj: kronologija od 15. – 20. srpnja 2016.“ da biste dobili više informacija o činjenicama o pokušaju udara.

Cijenio bih da uzete u obzir navedene informacije i da s njima upoznate svoje poštovano članstvo. Voljeli bismo da ovo pismo objavite i na Vašim web stranicama.

Ujedno Vas obavještavam da je naše Veleposlanstvo spremno odgovoriti na sve Vaše potrebe za dodatnim informacijama.

Srdačno,

Ahnet Tuta, veleposlanik

Hrvatsko novinarsko društvo uputilo je početkom tjedna pismo turskom veleposlaniku u Zagrebu Nj. E. g. Ahmetu Tuti izrazivši najdublju zabrinutost zbog dosad neviđenog udara na medije u Turskoj. Odgovor turskog veleposlanika predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva Saši Lekoviću prenosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Lekoviću,

pišem Vam u vezi s pismom koje ste poslali našem Veleposlanstvu (bez datuma i urudžbenog broja) i neutemeljenog prigovora zbog takozvanog „široko rasprostranjenog napada na novinare i novinske kuće“.

Začuđen sam Vašim pismom koje ne spominje i ne osuđuje propali udar u Turskoj i iznenadni napad urotnika na medijske institucije. Stoga Vas smatram potrebnim obavijestiti o točnim i ažurnim informacijama o propalom udaru i onome što je uslijedilo.

Jedna struja u Turskim oružanim snagama je provela udar u raznim gradovima Turske dana 15. srpnja. Posvjedočeno je da su počinitelji otvorili vatru na svoj vlastiti narod, izdali svoje komandante, topništvom napali Parlament i Predsjednički ured, da je general Hulusi Akar držan kao talac. Nažalost, 246 naših građana je ubijeno, a 1536 ranjeno, uključujući i policajce i vojnike.

Teroristički pobunjenici su upali u glavne novinske/medijske kuće, i državne i privatne, i prisilile ih da emitiraju njihove nezakonite poruke. Napali su i satelitski kontrolni centar da bi spriječili emitiranje vijesti širom zemlje. Iz toga je vidljivo da su neovisni mediji i medijske kuće bili jedan od prvih ciljeva terorista. No taj pokušaj kontrole medija nije trajao dugo jer su se suočili s prilično jakim otporom, posebno privatnih medija. U tim su kritičnim trenucima i okolnostima slobodni i pluralistički turski mediji odigrali vitalnu ulogu u prevenciji pokušaja udara kao snaga koja je destimulirala urotnike.

Tijekom čitavog tog procesa sve su političke stranke i članovi Narodne skupštine čvrsto stajali uz demokraciju, demokratske institucije i Ustav. Zajednička deklaracija o obrani demokracije donesena je na izvanrednom zasjedanju Generalne skupštine 16. srpnja, a mnoge su je organizacije civilnog društva objavile osuđujući pokušaj udara.

Nakon tog pokušaja udara turska je Vlada pokrenula istragu da bi se saznalo tko stoji iza njega i pronašla jasne dokaze koji se tiču organizacije FETÖ (teroristički organizacije Fethullaha Gülena). Premda su pokušaj udara vodili članovi te organizacije unutar vojnih snaga, postoji jaka sumnja da su i drugi pripadnici organizacije u administraciji na ovaj ili onaj način podupirali taj pokušaj. (Na primjer, postoje jaki dokazi da su neki civili i bivši službenici policije, koji su otpušteni zbog pripadanja Gülenovoj grupi, aktivno sudjelovali u pokušaju udara.)

Imajući to u vidu, proglašeno je izvanredno stanje 21. srpnja 2016. Ta je mjera regulirana turskim Ustavom i odgovarajućim nacionalnim zakonima te praktički dopuštena međunarodnim ljudskim pravima, uključujući i Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Morate imati na umu da je izvanredno stanje proglašeno ne zato da se ograniče temeljne građanske slobode, već da se na brži i učinkovitiji način eliminira teroristička organizacija.

Državni su tužitelji, istražujući teške zločine koji su počinili urotnici, istraživali i određen broj novinara. Valja napomenuti da su te istrage bile ograničene na one koji su tijekom ili prije zavjere podržavali terorističku organizaciju FETÖ. Budu li proglašeni krivima u sudskim procesima, to neće biti stoga što su novinari, već zbog toga što su svoju profesiju stavili u službu zločina u pogledu pokušaja udara i/ili što su bili povezani s terorističkom organizacijom FETÖ.

Težina optužbi, ako ih bude, i eventualne kazne s kojima će se suočiti odredit će turski sudovi. Ne treba sumnjati da će procesi biti vođeni kao i obično, u punoj mjeri poštujući temeljna ljudska prava i slobode te vladavinu prava kako to propisuje zakon. Svi pravni lijekovi bit će dostupni.

Budući da u svom pismu spominjete i da ćete „o takozvanim kršenjima medijskih sloboda obavijestiti Platformu za zaštitu novinara Vijeća Europe“, želim Vas obavijestiti da je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland bio u službenom posjetu Turskoj 3. i 4. kolovoza te se susreo s turskim Predsjednikom, premijerom, ministrom vanjskih poslova, ministrom pravosuđa, glasnogovornikom turskog Parlamenta i vođama opozicijskih stranaka.

Glavni tajnik Jagland naglasio je da je u Europi i njegovim izjavama bilo sadržano premalo razumijevanja za izazove s kojima su se suočile demokracija i državne institucije nakon nečuvenog pokušaja udara 15. srpnja u Turskoj. Izjavio je također da potpuno razumije potrebu Turske da istraži i sudi onima koji stoje iza tog pokušaja udara.

Na kraju dodajem kopiju knjižice koju je pripremila Agencija Anadolija „FETÖ-ov pokušaj udara u Turskoj: kronologija od 15. – 20. srpnja 2016.“ da biste dobili više informacija o činjenicama o pokušaju udara.

Cijenio bih da uzete u obzir navedene informacije i da s njima upoznate svoje poštovano članstvo. Voljeli bismo da ovo pismo objavite i na Vašim web stranicama.

Ujedno Vas obavještavam da je naše Veleposlanstvo spremno odgovoriti na sve Vaše potrebe za dodatnim informacijama.

Srdačno,

Ahnet Tuta, veleposlanik