Iz medija

O. Gabrijelu Mioču nagrada za životno djelo

09.06.2017.
Link na članak

HDKN – Hrvatsko društvo katoličkih novinara

Hrvatsko društvo katoličkih novinara organiziralo je u četvrtak 1. lipnja proslavu 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija u „Plavoj dvorani” Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu. Tom prilikom dodjeljene su i nagrade te je nagradu za životno djelo dobio fra Gabrijel Mioč, a godišnje nagrade Augustin Bašić i Ksenija Abramović

Pozdravnu riječ je uputila predsjednica dr. Suzana Peran, te je naglasila kako se i samim mjestom održavanja te svečanosti želi „ne samo ukazati na dobru suradnju s ustanovama Zagrebačke nadbiskupije, nego i potaknuti susret novinara i urednika s izvorima na izvorima vijesti”. Poseban pozdrav uputila je ovogodišnjim dobitnicima nagrada i priznanja koji „svjedoče živost, bogatstvo i kvalitetu našega, ponajprije crkvenoga, novinarstva”.

Dodala je da priznanja uredništvima idu od župnih do nadnacionalnih glasila, a kreću se od Vatikana do Međugorja, od Zagreba do Krka, od Požege do Kune na jugu Hrvatske pa sve do Sarajeva. Posebno je pozdravila dobitnika nagrade za životno djelo fra Gabrijela Mioča. To je novinar, urednik, nakladnik, član Vijeća za medije BK BiH, član društva od samoga početka koji redovito sudjeluje i podupire sve aktivnosti Društva, istaknula je predsjednica. Godišnje nagrade ove godine su u znaku televizijskoga novinarstva. Dobitnik godišnje nagrade Augustin Bašić sudjelovao je u radu Društva, a kao novinar na HTV-u djeluje u Religijskom programu koji je stvarao od početka zajedno s o. Tončijem Trstenjakom i drugim kolegama. U svome novinarskom izvještavanju posebno je otvoren ekumenskim i dijaloškim temama, susretu – o čemu se govori i u ovogodišnjoj Papinoj poruci za Svjetski dan društvenog priopćavanja.

Dobitnica godišnje nagrade HDKN-a je i Ksenija Abramović za projekt Obiteljske televizije Laudato TV. Ta je televizija obogatila hrvatsku medijsku scenu sadržajima evanđeoskih poruka i dala mogućnost mnogim mladim ljudima da se prokušaju u novinarskom poslu, rekla je Peran u pozdravu i istaknula da je ove godine ponovno dodijeljena nagrada za mlade novinare. Time smo željeli ne samo vrednovati one koji već djeluju u medijima, nego i poticati mlade da se uključe te otvoriti put mladima u novinarstvo, posebice katoličko. Svjesni važnosti novih medija ove godine prvi puta dodjeljujemo nagradu za crkvenu mrežnu stranicu. Dobitnik je stranica Međubiskupijskoga sjemeništa na Šalati koja uspješno koristi mrežnu tehnologiju za informaciju i formaciju. U nizu priznanja koje dodjeljujemo katoličkim uredništvima za obljetnice izlaženja, odnosno emitiranja je i mozaična emisija ‘Dobro jutro, Hrvatska’ HTV-a. kao posebnu vrijednost te emisije koja se emitira već 25 godina prepoznali smo njezinu otvorenost prema dobrim pričama o malim ljudima koji imaju velike ideje i izvrsne projekte. Prepoznali smo otvorenost i kvalitetno izvještavanje o brojnim vjerskim, karitativnim i duhovnim projektima i sadržajima. Svi naši dobitnici nagrada i priznanja djelovali su u medijima i djeluju u duhu crkvenih dokumenata i u duhu ovogodišnje Papine poruke, potičući dijalog i susret, usredotočujući se na dobre priče, utirući put napretku hrvatskog novinarstva i hrvatskog društva, rekla je predsjednica HDKN-a u pozdravu.

Na kraju je dr. Peran izrazila želju HDKN-a da bude mjesto suradnje i profesionalnosti, ali i rasta i kolegijalnosti. Stoga je sve okupljene, kako članove Društva, tako i one koji još nisu, a surađuju s medijima i mediji ih zanimaju, pozvala na suradnju.Ovogodišnju Papinu poruku za 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija naslovljenu „Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu” predstavio je pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Borna Puškarić.

Ovogodišnju Papinu poruku za 51. svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija naslovljenu „Ne boj se jer ja sam s tobom (Iz 43, 5). Priopćivanje nade i povjerenja u našem dobu” predstavio je pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije mr. vlč. Borna Puškarić. Uvodno je naglasio da ukoliko netko očekuje da mu Sveti Otac donosi upute kako će napraviti dobru vijest i kako će se koristiti modernim tehnologijama onda će biti razočaran, jer očekuje nešto što nije ni cilj, ni nakana ovakve poruke.

„Ona je tu kako bi dala okvir za razumijevanje onoga što papa Franjo tumači, što Crkva uči na području medija. Prije svega ova poruka želi ‘potaknuti na konstruktivnu komunikaciju koja odbacuje predrasude prema drugima, jača kulturu susreta zahvaljujući kojoj možemo naučiti gledati na stvarnost koja nas okružuje s realizmom i povjerenjem'”, istaknuo je vlč. Puškarić, dodajući da Papa promišlja o činima koji sprečavaju takvu komunikaciju i susret. To su ponajprije loše vijesti jer „stvaraju i održavaju začarani krug zla, tjeskobe, straha i produžuju čovjekovu potrebu da se zaustavlja na onome što je loše”.

Nakon što Papa uočava i definira ovu poteškoću, on upućuje poziv da se treba nadvladati osjećaj nezadovoljstva, rezignacije te naglašava kako treba krenuti u izgradnju konstruktivne komunikacije, a to se može dobrim vijestima. No, ne samo da nije lako naći i načiniti dobre vijesti, nego ih nije lako ni komunicirati, a još više ih nije lako prenijeti drugoj osobi jer ljudi imaju prepreke u primanju te dobre vijesti. Stoga Sveti Otac ističe da kako bi se došlo do toga da možemo primati dobre vijesti, treba podržavati novi način tumačenja stvarnosti koja nas okružuje. Stoga, Papa koristi sliku naočala s kojom treba gledati stvarnost koja nas okružuje u životu, rekao je Puškarić, dodavši da Papa svjedoči da nam u tomu mogu pomoći „naočale evanđelje” kroz koje mi ulazeći u evanđeosku poruku otvaramo se jednom drugačijem načinu promatranja stvarnosti koja nas okružuje. Dakle nismo više toliko usmjereni onome što je loše, onome što ne izgrađuje, nego onome što izgrađuje.

Papa potiče da se naglasak stavi na dobre vijesti, a još više na ono što će osposobiti za stvaranje i primanje dobrih vijesti, a to je otvaranje evanđeoskoj poruci koja mijenja mentalitet kod osobe koja komunicira, i kod osobe koja prima sadržaj komunikacije. Naglasak je na dostojnim vjerodostojnim svjedocima koji mogu komunicirati, a to je prisutno u evanđelju, jer se dobra vijest uspije komunicirati onda kada ta osoba govori i čini, svjedoči. da Sveti Otac potiče da se u prenošenju dobrih vijesti koristimo više slikama, nego govorom. No, prema riječima vlč. Puškarića, to je „nešto što ne treba čuditi, jer je ovo definitivno pontifikat slike, a ne toliko riječi”.