Aktualno > Reportaže

Novinarima veteranima omogućiti da rade

12.12.2015.

Piše: Nenad Unukić

 

Kad čovjek napuni 65 godina, ide obično u mirovinu. Ali ne i novinar! Jednom novinar – uvijek novinar. Sa 65 + mozak još radi, ruke i noge također. Ali vlasnik medija ne misli tako. Prvo na čekanje, pa onda otkaz sa ili bez otpremnine. I danas je više od 700 novinara bez posla i najmanje još toliko u mirovini. Zašto se, primjerice, ne osnuje Veteranski servis u kojem će se moći naručivati tekstovi iskusnih novinara?

 

Dragi mladi kolege, gotovo da je jača ekipa po znanju, iskustvu i kapacitetima u mirovini nego u medijima. Osim po ljepoti… Neki dan sam pitao mladog kolegu: Koliko ljudi poznaš? Odgovorio mi je: oko 5000. Na to sam mu ja rekao da u 35 godina rada znam barem 25.000 ljudi, ali ja sam u mirovini, a on je aktivni novinar. On radi u medijima, a mi penzići smo aktivni u Aktivu umirovljenih novinara. Razgovor smo počeli s Brankom Starčević, predsjednicom Aktiva umirovljenih novinara i predsjednicom Udruge umirovljenika HRT-a. Udruga umirovljenika HRT-a radi ono što bi trebao Aktiv umirovljenika HND-a. HND je takav kakav je, a Udruga je takva kakva je; mi smo povezali program Udruge umirovljenika HRT-a s Ogrankom HND-a. Sad imamo i Ogranak i Udrugu i to jako dobro funkcionira. Dosta ljudi iz Udruge umirovljenika HRT-a, u Izvršnom je odboru Ogranka HND-a. Zajednički nam je, glavni problem što Zakon ograničava rad do 65 godina. Ustav jamči pravo na rad svima. Poslije izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, nakon 65. godine možete raditi i primate za svaki mjesec, za određeni postotak veću mirovinu, naknadu za svoj rad, ali tu volontiramo - plaćamo članarinu HND-u i Udruzi umirovljenika HRT-a. Ne dijelimo se, želimo isto - da se omogući novinarima da rade i poslije 65. Čovjek bez rada nije čovjek, on mora raditi, ali se ne mora ubijati od rada. Svako doba ima svoje radosti. Pogledajte Japan i Švedsku koja radi 6 sati, treba raditi ono što te veseli. Japanci nerijetko rade do 80. godine, a žive još dulje. Zašto ne? Švedski je sustav: ako vas veseli, šest sati rada, zašto ne? Evo, vi ste umirovljeni novinar i radite li 6 sati, nemate radnog vremena i još stvarate, a to vas veseli… Naš je cilj da nam se omogući rad i poslije 65. Najbrojniji Ogranak umirovljenih novinara u HND-u ima oko 600 članova, a Udruga je sa 175 članova narasla na nekoliko stotina u četiri godine. Kolika je članarina? U Udruzi 90 kuna, a u Ogranku HND-a 180 kuna. U dosadašnje rezultate ubraja se činjenica da naš ogranak umirovljenika Zagreba u HND-u buja. U Izvršnom odboru Ogranka umirovljenika HND-a Branka Starčević je predsjednica, Neda Ritz zamjenica predsjednice, a članovi su Tomislav Radić, Anamaria Šnajder, Tomislav Kurelec, Stipe Jolić, Vladimir Matek, Luka Mitrović i Dražen Vukov Colić. Prije pet godina održani su međunarodni susreti novinara, pisaca i diplomata na Hvaru, a u povodu sjećanja na Nikolu Budrovića, prvog novinara koji je pisao na hrvatskom jeziku i prvi urednik Kraljskog Dalmatina. Naime, Nikola Dominik Budrović bio je dominikanac, a po struci teolog, filozof i pravnik. Susreti su se održali zahvaljujući članovima Udruge umirovljenika HRT-a. Doveli smo Florence Hartmann iz Pariza, Miljenka Bogdanića s baletom Splitskog kazališta, klape i KUD-ove, Glazbeni zavod iz Zagreba, novinare iz Kine i svijeta, uz teme Mediji i politika Mediji i etika, Mediji i baština, Mediji i kultura. Obično bude 70 – 80 sudionika na tim skupovima koji se svake godine u srpnju održavaju u Starom Gradu na Hvaru. Uveli smo diplomate u HND na tribine i predavanja o Japanu, Kini, Iranu, Azerbajdžanu, Ruskoj Federaciji, Ukrajini, Švedskoj, Bugarskoj i Makedoniji. Pritom imamo užasan problem - nema dovoljno stolica. Nama publika sjedi na podu. Razglas je preslab da bi svi čuli o čemu se govori i tu će nešto HND trebati napraviti. Našim su članovima, osim tog informativnog i međunarodnog dijela programa, itekako zanimljivi zdravstveni, obrazovni, kulturni programi i druženja.

 

Bogat zdravstveni program

 

U zdravstvenom programu s fizioterapeutom i na masažama okupljamo nekoliko desetaka ljudi, a tu su još mjerenje šećera u krvi, kontrola tlaka i venske cirkulacije. Imamo ugovor s klinikom Svjetlost sa 20 posto popusta na sve usluge, a u pregovorima smo sa stomatolozima. S Croatijom osiguranje u pregovorima smo za 75 kuna za sve lijekove s A i B liste. Imamo bazen i saunu za 1500 kuna godišnje, neograničeno. U obrazovnom programu imamo grupe likovnjaka koji otkrivaju svoje talente bez obzira na godine, tri grupe engleskog, njemačkog i talijanskog, tu je i program informatike, a krećemo i s dramskom grupom. Hoće ljudi glumiti pod stare dane. Organiziramo posjet kazalištima i koncertima, do ljeta smo ove godine imali 4000 posjetitelja koji za ulaznicu daju samo pet kuna da bi se pokrili manipulativni troškovi. Poslije svakog događaja je domjenak, skroman, kao i poslije skupština. Svakog mjesec prvi petak poslije 10. slavimo rođendane, za Božić i Novu godinu su redovni domjenci. Tu su i izleti, ali ih je sve manje, zbog nesigurnog vremena i previše terapija. Veseli plaćanje American karticom za 50 kuna godišnje.Održana su predavanja o Litvi i Latviji, a Ogranak je u  dogovorima i s drugim  veleposlanstvima. Iduća godina nam je posebna. U svibnju se obilježava 2400 godina postojanja Starog Grada na Hvaru. Tema susreta je Mediji i povijest. Možda uspijemo do Visa i Crvenih stina, gdje je osnovan Tanjug. S Ministarstvom kulture dogovaramo postavljanje izložba, medijsko pokroviteljstvo je HRT, a očekuje se dobar odaziv kolega i veleposlanika.

 

Akademici u HND-u

 

U HND-u pripremamo razgovore s predstavnicima stranaka na temu: Što stranke nude umirovljenicima dobroga? A poslije izbora dovodimo HAZU u HND. Dražen Vukov Colić će pozivati akademike da na tribinama govore o određenoj temi. U Biankinijevoj, u kojoj je HTV počela prije 60 godina, gradimo spomen-kuću. Nadam se da ćemo je otvoriti 15. lipnja, na 80. obljetnicu Radija i 60. Televizije, u pregovorima smo s HRT-om da se na jednom od programa odškrinu vrata i HND-u. To znači da 1,300.000 umirovljenika ima pravo na bolji program, Studentska televizija bi odradila tehniku, a novinari HRT-a napravili bi zanimljiv program. Počeli smo s mandarinama kao pomoć izvoznicima, poslije mandarina stiglo je ličko zelje, krumpir zimnica, sve po proizvođačkim cijenama. Imamo najmanje 10 - 15 članova IO i sve dogovaramo. A sve što dogovorimo, ide. Imamo i dežurstva svaki dan od 15 do 18 i po potrebi. Članovi doniraju materijal, radove, karticama smo kupili radijatore i bojler, a onda nam je HRT dala 30.000 kuna za parkete pa još 10.000... Od Grada (Švaljekica) za međunarodne susrete dobili smo 50.000 kuna, a HND ni lipu. Tko god dođe, svi se čude. Na hrani ne zarađujemo, to su sve OPG-proizvodi koji se prodaju po nižim cijenama od tržišnih. Javljaju se sami. Hrvatske šume su se javile s ponudom meda, a molimo ih i da nam doniraju građu za kućicu. Na Hvaru ljetujemo za 150 kuna i sve nam je uključeno u hotelskom smještaju. Novinar i dugogodišnji urednik u Večernjem listu te diplomat Vladimir Matek član je Izvršnog odbora Ogranka umirovljenih novinara. Na pitanje kako to da sve akcije i ideje dolaze iz redova Aktiva umirovljenika HRT-a, odgovara da je to prirodno, jer Aktiv umirovljenika ima više novca i više članova.

 

Osnovati veteranski servis tekstopisaca

 

Drugi član Izvršnog odbora Ogranka u HND-u, dugogodišnji radijski novinar i urednik, Tomislav Radić, vrlo je kritičan prema smjerovima aktivnosti umirovljenih novinara. Zašto se ograničava rad poslije 65. godine? Zar ne bi i novinari, kao i liječnici, mogli obavljati neke poslove, od redaktorskih do mentorskih? Kakva je obrazovna politika, pita se Radić, da pored 800 nezaposlenih i 700 umirovljenih novinara, Fakultet političkih znanosti svake godine bez ikakvog programa izbacuje stotinjak diplomiranih novinara. Za koga? Za Burzu rada! A među novinarima ima i onih koji imaju golemu arhivu, iskustvo i znanje iz određenih područja i htjeli bi pisati, ali im se to brani. Pa pogledajte, primjerice, o cestogradnji ili medicini; tko će napisati kvalitetniji tekst: novinar početnik ili novinarski veteran? Ne treba odbaciti ni ideju o osnivanju svojevrsnog seniorskog servisa u kojem se može naručiti tekst o određenoj temi. I riječ-dvije o novinarskom sindikatu. Njegov posao nije samo organizirati skupove i izlete. Zašto oni ne organiziraju zdravstvene preglede za umirovljene novinare, zašto ne pokrenu promjenu ovog diskriminatorskog zakona, zašto ne  pokrenu tečajeve? Ako mozak radi i aktivan je - zadržat će kondiciju, ako stane - čovjek je gotov. Ne kaže se uzalud: jednom novinar - uvijek novinar.

 

 

 

Piše: Nenad Unukić

 

Kad čovjek napuni 65 godina, ide obično u mirovinu. Ali ne i novinar! Jednom novinar – uvijek novinar. Sa 65 + mozak još radi, ruke i noge također. Ali vlasnik medija ne misli tako. Prvo na čekanje, pa onda otkaz sa ili bez otpremnine. I danas je više od 700 novinara bez posla i najmanje još toliko u mirovini. Zašto se, primjerice, ne osnuje Veteranski servis u kojem će se moći naručivati tekstovi iskusnih novinara?

 

Dragi mladi kolege, gotovo da je jača ekipa po znanju, iskustvu i kapacitetima u mirovini nego u medijima. Osim po ljepoti… Neki dan sam pitao mladog kolegu: Koliko ljudi poznaš? Odgovorio mi je: oko 5000. Na to sam mu ja rekao da u 35 godina rada znam barem 25.000 ljudi, ali ja sam u mirovini, a on je aktivni novinar. On radi u medijima, a mi penzići smo aktivni u Aktivu umirovljenih novinara. Razgovor smo počeli s Brankom Starčević, predsjednicom Aktiva umirovljenih novinara i predsjednicom Udruge umirovljenika HRT-a. Udruga umirovljenika HRT-a radi ono što bi trebao Aktiv umirovljenika HND-a. HND je takav kakav je, a Udruga je takva kakva je; mi smo povezali program Udruge umirovljenika HRT-a s Ogrankom HND-a. Sad imamo i Ogranak i Udrugu i to jako dobro funkcionira. Dosta ljudi iz Udruge umirovljenika HRT-a, u Izvršnom je odboru Ogranka HND-a. Zajednički nam je, glavni problem što Zakon ograničava rad do 65 godina. Ustav jamči pravo na rad svima. Poslije izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, nakon 65. godine možete raditi i primate za svaki mjesec, za određeni postotak veću mirovinu, naknadu za svoj rad, ali tu volontiramo - plaćamo članarinu HND-u i Udruzi umirovljenika HRT-a. Ne dijelimo se, želimo isto - da se omogući novinarima da rade i poslije 65. Čovjek bez rada nije čovjek, on mora raditi, ali se ne mora ubijati od rada. Svako doba ima svoje radosti. Pogledajte Japan i Švedsku koja radi 6 sati, treba raditi ono što te veseli. Japanci nerijetko rade do 80. godine, a žive još dulje. Zašto ne? Švedski je sustav: ako vas veseli, šest sati rada, zašto ne? Evo, vi ste umirovljeni novinar i radite li 6 sati, nemate radnog vremena i još stvarate, a to vas veseli… Naš je cilj da nam se omogući rad i poslije 65. Najbrojniji Ogranak umirovljenih novinara u HND-u ima oko 600 članova, a Udruga je sa 175 članova narasla na nekoliko stotina u četiri godine. Kolika je članarina? U Udruzi 90 kuna, a u Ogranku HND-a 180 kuna. U dosadašnje rezultate ubraja se činjenica da naš ogranak umirovljenika Zagreba u HND-u buja. U Izvršnom odboru Ogranka umirovljenika HND-a Branka Starčević je predsjednica, Neda Ritz zamjenica predsjednice, a članovi su Tomislav Radić, Anamaria Šnajder, Tomislav Kurelec, Stipe Jolić, Vladimir Matek, Luka Mitrović i Dražen Vukov Colić. Prije pet godina održani su međunarodni susreti novinara, pisaca i diplomata na Hvaru, a u povodu sjećanja na Nikolu Budrovića, prvog novinara koji je pisao na hrvatskom jeziku i prvi urednik Kraljskog Dalmatina. Naime, Nikola Dominik Budrović bio je dominikanac, a po struci teolog, filozof i pravnik. Susreti su se održali zahvaljujući članovima Udruge umirovljenika HRT-a. Doveli smo Florence Hartmann iz Pariza, Miljenka Bogdanića s baletom Splitskog kazališta, klape i KUD-ove, Glazbeni zavod iz Zagreba, novinare iz Kine i svijeta, uz teme Mediji i politika Mediji i etika, Mediji i baština, Mediji i kultura. Obično bude 70 – 80 sudionika na tim skupovima koji se svake godine u srpnju održavaju u Starom Gradu na Hvaru. Uveli smo diplomate u HND na tribine i predavanja o Japanu, Kini, Iranu, Azerbajdžanu, Ruskoj Federaciji, Ukrajini, Švedskoj, Bugarskoj i Makedoniji. Pritom imamo užasan problem - nema dovoljno stolica. Nama publika sjedi na podu. Razglas je preslab da bi svi čuli o čemu se govori i tu će nešto HND trebati napraviti. Našim su članovima, osim tog informativnog i međunarodnog dijela programa, itekako zanimljivi zdravstveni, obrazovni, kulturni programi i druženja.

 

Bogat zdravstveni program

 

U zdravstvenom programu s fizioterapeutom i na masažama okupljamo nekoliko desetaka ljudi, a tu su još mjerenje šećera u krvi, kontrola tlaka i venske cirkulacije. Imamo ugovor s klinikom Svjetlost sa 20 posto popusta na sve usluge, a u pregovorima smo sa stomatolozima. S Croatijom osiguranje u pregovorima smo za 75 kuna za sve lijekove s A i B liste. Imamo bazen i saunu za 1500 kuna godišnje, neograničeno. U obrazovnom programu imamo grupe likovnjaka koji otkrivaju svoje talente bez obzira na godine, tri grupe engleskog, njemačkog i talijanskog, tu je i program informatike, a krećemo i s dramskom grupom. Hoće ljudi glumiti pod stare dane. Organiziramo posjet kazalištima i koncertima, do ljeta smo ove godine imali 4000 posjetitelja koji za ulaznicu daju samo pet kuna da bi se pokrili manipulativni troškovi. Poslije svakog događaja je domjenak, skroman, kao i poslije skupština. Svakog mjesec prvi petak poslije 10. slavimo rođendane, za Božić i Novu godinu su redovni domjenci. Tu su i izleti, ali ih je sve manje, zbog nesigurnog vremena i previše terapija. Veseli plaćanje American karticom za 50 kuna godišnje.Održana su predavanja o Litvi i Latviji, a Ogranak je u  dogovorima i s drugim  veleposlanstvima. Iduća godina nam je posebna. U svibnju se obilježava 2400 godina postojanja Starog Grada na Hvaru. Tema susreta je Mediji i povijest. Možda uspijemo do Visa i Crvenih stina, gdje je osnovan Tanjug. S Ministarstvom kulture dogovaramo postavljanje izložba, medijsko pokroviteljstvo je HRT, a očekuje se dobar odaziv kolega i veleposlanika.

 

Akademici u HND-u

 

U HND-u pripremamo razgovore s predstavnicima stranaka na temu: Što stranke nude umirovljenicima dobroga? A poslije izbora dovodimo HAZU u HND. Dražen Vukov Colić će pozivati akademike da na tribinama govore o određenoj temi. U Biankinijevoj, u kojoj je HTV počela prije 60 godina, gradimo spomen-kuću. Nadam se da ćemo je otvoriti 15. lipnja, na 80. obljetnicu Radija i 60. Televizije, u pregovorima smo s HRT-om da se na jednom od programa odškrinu vrata i HND-u. To znači da 1,300.000 umirovljenika ima pravo na bolji program, Studentska televizija bi odradila tehniku, a novinari HRT-a napravili bi zanimljiv program. Počeli smo s mandarinama kao pomoć izvoznicima, poslije mandarina stiglo je ličko zelje, krumpir zimnica, sve po proizvođačkim cijenama. Imamo najmanje 10 - 15 članova IO i sve dogovaramo. A sve što dogovorimo, ide. Imamo i dežurstva svaki dan od 15 do 18 i po potrebi. Članovi doniraju materijal, radove, karticama smo kupili radijatore i bojler, a onda nam je HRT dala 30.000 kuna za parkete pa još 10.000... Od Grada (Švaljekica) za međunarodne susrete dobili smo 50.000 kuna, a HND ni lipu. Tko god dođe, svi se čude. Na hrani ne zarađujemo, to su sve OPG-proizvodi koji se prodaju po nižim cijenama od tržišnih. Javljaju se sami. Hrvatske šume su se javile s ponudom meda, a molimo ih i da nam doniraju građu za kućicu. Na Hvaru ljetujemo za 150 kuna i sve nam je uključeno u hotelskom smještaju. Novinar i dugogodišnji urednik u Večernjem listu te diplomat Vladimir Matek član je Izvršnog odbora Ogranka umirovljenih novinara. Na pitanje kako to da sve akcije i ideje dolaze iz redova Aktiva umirovljenika HRT-a, odgovara da je to prirodno, jer Aktiv umirovljenika ima više novca i više članova.

 

Osnovati veteranski servis tekstopisaca

 

Drugi član Izvršnog odbora Ogranka u HND-u, dugogodišnji radijski novinar i urednik, Tomislav Radić, vrlo je kritičan prema smjerovima aktivnosti umirovljenih novinara. Zašto se ograničava rad poslije 65. godine? Zar ne bi i novinari, kao i liječnici, mogli obavljati neke poslove, od redaktorskih do mentorskih? Kakva je obrazovna politika, pita se Radić, da pored 800 nezaposlenih i 700 umirovljenih novinara, Fakultet političkih znanosti svake godine bez ikakvog programa izbacuje stotinjak diplomiranih novinara. Za koga? Za Burzu rada! A među novinarima ima i onih koji imaju golemu arhivu, iskustvo i znanje iz određenih područja i htjeli bi pisati, ali im se to brani. Pa pogledajte, primjerice, o cestogradnji ili medicini; tko će napisati kvalitetniji tekst: novinar početnik ili novinarski veteran? Ne treba odbaciti ni ideju o osnivanju svojevrsnog seniorskog servisa u kojem se može naručiti tekst o određenoj temi. I riječ-dvije o novinarskom sindikatu. Njegov posao nije samo organizirati skupove i izlete. Zašto oni ne organiziraju zdravstvene preglede za umirovljene novinare, zašto ne pokrenu promjenu ovog diskriminatorskog zakona, zašto ne  pokrenu tečajeve? Ako mozak radi i aktivan je - zadržat će kondiciju, ako stane - čovjek je gotov. Ne kaže se uzalud: jednom novinar - uvijek novinar.