Povjerenik je zabrinut zbog izvještaja o porastu etničke nesnošljivosti, govora mržnje i drugih oblika zločina uperenih protiv pripadnika nacionalnih manjina, posebno Srba, članova židovske zajednice i Roma. „Premda Hrvatska ima zakonodavstvo i institucionalni okvir zaštite manjina koji može poslužiti kao model, neke nedavne odluke, uključujući i 11% smanjenja javnih sredstava za civilno društvo nacionalnih manjina, treba mijenjati.“
Što se tiče slobode medija, povjerenik je ozbiljno zabrinut neadekvatnom reakcijom vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i zastrašivanjem uperenim protiv novinara. “Novinari imaju važnu ulogu javnog psa čuvara u demokratskim društvima i njihova sigurnost mora biti svakako sačuvana. Nekažnjavanje zločina protiv novinara se mora efikasnije spriječiti – moraju se uvesti kazne za takve zločine. Javni diskurs koji opravdava napade na novinare je opasan i štetan po slobodu medija i demokraciju.”Povjerenika posebno brine broj naglih promjena vodećeg kadra i uredničkih pozicija na javnom medijskom servisu, uključujući i Vladin prijedlog o prekidu mandata ravnateljici Agencije za elektroničke medije i otkaze svim članovima. Povjerenik potiče vlasti da osiguraju pluralizam javnog medijskog servisa i neovisnost regulatora za elektroničke medije. To su ključni elementi koji jamče da će medijski pluralizam i sloboda medija ostati sačuvani i zaštićeni.
Povjerenik naglašava potrebu da se Hrvatska efikasnije posveti brojnim pitanjima koja se odnose na rat iz 1990-ih, uključivši i nekažnjavanje ozbiljnih povreda ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, odredbe o učinkovitoj i adekvatnoj odšteti svim žrtvama rata i utvrđivanje istine o nestalima te da omogući stvaranje potrebnih društvenih uvjeta za mogući povratak izbjeglica. Povjerenik Muižnieks sa zadovoljstvo primjećuje da je Hrvatsko državno odvjetništvo uočilo važnost regionalne suradnje u procesuiranju ratnih zločina te snažno podupire inicijative koje tu suradnju učvršćuju. Uočivši da je više od 2800 osoba, uglavnom Roma, ostalo bez države ili da je izloženo opasnosti da bez nje ostane, povjerenik potiče Hrvatsku da to pitanje najhitnije riješi.
Što se ljudskih prava emigranata, tražitelja azila i izbjeglica tiče, povjerenik je uočio da je zasad nekoliko osoba zatražilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, te potiče vlasti da razviju cjelovite i trajne politike da bi migrante integrirali u društvo, posebno u pogledu predstojećih obaveza koje je Hrvatska preuzela u skladu sa shemom EU o premještanju izbjeglica. U razgovoru s vlastima o amandmanima na Zakon o strancima povjerenik je primijetio pozitivan pomak u pogledu alternativa zadržavanju migranata. No poziva ih da uzmu u obzir zabrinutost nevladinih organizacija o kriminalizirajućim odredbama o humanitarnoj pomoći migrantima. Pozitivno se izražavajući o materijalnim uvjetima prihvata u centru u Zagrebu (Porin) i Ježevu, koje je posjetio, povjerenik potiče vlasti da u Ježevu smjeste migrante u novu zgradu da bi se rasteretila stara. Na kraju povjerenik potiče Hrvatsku da razmotri i prekine praksu kojom se određuje da migranti koji su zadržani i koje treba deportirati moraju snositi troškove smještaja i deportacije.
Prevela: Vesna Arsovski
Izvor: coe.int