Ministar kulture Zlatko Hasanbegović zaposlio je u svojem ministarstvu zamjenicu glavnog urednika portala Direktno Marju Čolak bez da je raspisao javni natječaj, kao i još tri osobe.

Osim činjenice da nije bilo natječaja putem kojega bi se tražila najsposobnija osoba za taj posao i činjenice da osoba dolazi s HDZ-ova portala "Direktno", poznatom po objavljivanju šovinističkih ispada Velimira Bujaneca i sličnih, u ovom slučaju preskočene su i zakonske odredbe kod angažiranja osoba za rad u ministarstvima.

Zbog svega bi u Ministarstvu kulture na kraju mogla intervenirati i Inspekcija rada, a sudeći prema nedavnim rješenjima slučaja Grubišin u Ministarstvu pravosuđa Ante Šprlje i slučaja Kuprešak u Ministarstvu vanjskih poslova Mire Kovača, Čolak ne bi trebala dugo ostati na tom mjestu. 

No, krenimo redom.

Angažirana u travnju

"Od travnja sam angažirana u Ministarstvu kulture kao suradnica za obavljanje poslova u svezi sa sredstvima javnog priopćavanja i davanja priopćenja, koja se odnose na rad Ministarstva te poslova vezanih uz pripremu konferencija za tisak i praćenje medijske recepcije Ministarstva", odgovorila je Čolak na upit Indexa, dodajući da je potpisala Ugovor o djelu.

Čolak kaže da je angažirana  kao suradnica za odnose s javnošću, a već dugo se nalazi u novinarstvu.

"Moj profesionalni put obilježio je novinarski i urednički rad na radiju, televiziji, tiskanim medijima, internetskim portalima, a usporedno s novinarskim poslom surađivala sam kao osoba za odnose s javnošću s više organizacija i institucija u nizu kulturnih projekata i događanja", kaže Čolak u svom odgovoru.

Nedavno su odlukom Ustavnog suda upravo ovakva zapošljavanja bez raspisivanja javnog natječaja  postala nezakonita. Takva praksa, sada nezakonita, poznata je i pod nazivom “revolving door”.  Prema zamisli bivše Vlade, ministri su mogli dovoditi u svoja ministarstva svoje ljude bez natječaja, uz obavezu da ti isti ljudi otiđu kada i njima istekne mandat. No, Ustavni sud to je sada izrijekom zabranio.

Kuhar: To je protivno zakonu

Slobodna radna mjesta u državnim tijelima popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda državnog službenika, odnosno temeljem ugovora o stipendiranju kojim  je utvrđena obveza rada u državnoj službi osobe koja se stipendira, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima, tako stoji u zakonu.

Kako nam je objasnio Siniša Kuhar iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, pojedini se poslovi u državnim tijelima mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga na temelju ugovora o djelu, ali ne i poslovi iz djelokruga tih tijela utvrđeni Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. Takav je slučaj i kod Čolak.

Ministarstvo kulture bez natječaja zaposlilo još troje ljudi 

"Budući da je važećom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva kulture propisano da se u Kabinetu ministra, pored ostalih poslova, obavljaju i poslovi u vezi s odnosima sa sredstvima javnog informiranja, nije nam jasno kako je moguće angažirati suradnicu 'za obavljanje poslova u svezi sa sredstvima javnog priopćavanja i davanja priopćenja' koja nema status državne službenice, posebice nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti tzv. kabinetskih ili revolving door službenika, koji su se u kabinetima zapošljavali bez natječaja, na vrijeme trajanja mandata dužnosnika koji ih je zaposlio, a koju ocjenu je inicirao upravo Sindikat, jer se takvim zapošljavanjem krši ustavno pravo građana da pod jednakim uvjetima budu primljeni u javne i državnu službu", kaže Kuhar u razgovoru za Index.

No, u Ministarstvu kulture pravdaju se kako je riječ o ugovoru o djelu koji je potpisan na 3 mjeseca odnosno da je riječ o "angažmanu". Isto tako tvrde i da Čolak nije jedina koja je u Ministarstvo došla na taj način - a za sve im je kriv "revolving door" koji je zapravo ukinut!?

"Budući da je navedeni članak ukinut, za nekoliko osoba koje su u proteklom mandatu primljene u državnu službu bez javnog natječaja, uključujući i bivšu glasnogovornicu Ministarstva kulture, prestala je državna služba s danom 31. prosinca 2015. godine te su njihova radna mjesta ostala nepopunjena. Odlaskom prethodne Vlade RH, u prosincu 2015. godine državna služba u Ministarstvu kulture prestala je za ukupno 12 službenika, od koji je šest otišlo u mirovinu, tri službenika otišlo je sporazumno, a još tri službenika otišlo je po odluci Ustavnog suda, budući da su prethodno primljeni u Kabinet ministra bez javnog natječaja na određeno vrijeme, do prestanka mandata ministra (glavni savjetnik, glasnogovornica i stručna suradnica). S obzirom na povećan opseg posla novog Kabineta Ministarstva kulture, ukazala se potreba angažiranja četiri vanjska suradnika temeljem ugovora o djelu na razdoblje od tri mjeseca", stoji u odgovoru Ministarstva kulture.

To je rad na određeno vrijeme

No, takav odgovor ministra Hasanbegovića ne opravdava ga pred zakonom. Kuhar smatra da je riječ o o zlouporabi ugovora o djelu, jer se u stvarnosti radi o radnom odnosu na određeno vrijeme.

"Naime, ovi 'službenici po ugovoru o djelu' raspoređeni su na upražnjena službenička mjesta odnosno zbog povećanog opsega posla. Oni, što je odlika radnog odnosa, rade nesamostalno, po uputi poslodavca, u njegovim prostorijama, sa resursima poslodavca i u redovitom radnom vremenu, pri čemu im je poslodavac dužan za obavljeni rad isplatiti plaću", objašnjava Kuhar dodajući da je predmet ugovora o djelu jednokratan posao pri čemu je ključno postizanje određenog rezultata odnosno djela, a ne samo vrijeme rada, a to ovdje nije slučaj.

"Stoga sa sigurnošću možemo reći kako je nezakonito ne samo to što se službenici angažiraju po ugovoru o djelu za obavljanje poslova čije povjeravanje priječi Zakon o državnim službenicima, već  i to što se to čini temeljem ugovora o djelu, a za poslove koji u biti predstavljaju rad na određeno vrijeme“ , zaključuje Kuhar. 

Inspekcija već reagirala u sličnim slučajevima

Valja naglasiti kako su već prijavljivani slični slučajevi u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu pravosuđa. Nalaz inspekcije tako je utvrdio da je Ministar pravosuđa protuzakonito zaposlio pomoćnicu Maju Grubišin, a ona je imala ugovor o djelu na samo mjesec dana. Sličan je slučaj bio i kod Željka Kuprešaka. 

"Nažalost, državna su tijela i njihovi dužnosnici dovitljivi kada je u pitanju izigravanje službeničkih propisa, pa je tako Sindikat već prijavio Upravnoj inspekciji slučaj davanja ovlasti državnom dužnosniku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova da obavlja i poslove glavnog tajnika ministarstva, kao i 'angažiranje' sadašnje pomoćnice Ministra pravosuđa temeljem ugovora o djelu, prije nego što ju je Vlada imenovala na tu dužnost", kaže nam Kuhar, pokazujući rješenja Inspekcije.

Kod slučaja Grubišin koja je radila mjesec dana temeljem ugovora o djelu, ispostavilo se kako je za poslove iz njezinog djelokruga angažirana nezakonito. Ugovor o djelu raskinut je s danom imenovanja. Kod slučaja Kuprešak prekršen je Pravilnik o unutarnjem redu MVEP, koji pod opisom poslova glavnog tajnika navodi kako ovaj rukovodeći službenik "neposredno upravlja Glavnim tajništvom".

Popularni ministar

Marja Čolak bila je zamjenica glavnog urednika na portalu Direktno, a riječ je o glasilu koje slovi kao neslužbeno glasilo HDZ-a gdje su redovni kolumnisti notorni Velimir Bujanec, narkodiler osuđen zbog plaćanja prostitutke kokainom, Marko Jurič i Zdravko Tomac. Osnivač portala direktno je Miljenko Manjkas, danas glavni savjetnik za medije u HDZ-u.

Čolak se proslavila i kao zamjenica predsjednika Zbora internet novinara, kojeg je HND proglasio nelegalnim. Čolak je gostovala i na HTV-u, tvrdeći kako su Hasanbegovićevi potezi bili opravdani.