Aktualno > Vijesti

Mediji i mentalno zdravlje: Trivijalizacija dovodi do click-baitova na uznemirujuće sadržaje

10.10.2019.

U tranziciji klasičnih medija u društvene mreže sve je veća opasnost od senzacionalizma, trivijalizacije i click-baitova na sadržaje koji nas uznemiravaju, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu Mediji i mentalno zdravlje.

Profesorica novinarske etike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović istaknula je da je u konzumaciji takvih vijesti iznimno važno naglasiti vlastitu odgovornost prema mentalnom zdravlju.

"U tranziciji klasičnih medija u ono što nazivamo društvenim mrežama, medijima i masovnim samokomuniciranjem trebali bismo imati cijelu vojsku pazitelja koji bi trebali nadzirati sadržaj.

No, bez obzira na često pozivanje medija sklonih trivijalizaciji i senzacionalizmu kako 'javnost ima pravo znati' prilikom objave takvih sadržaja, to dovodi do ugrožavanja intime 'malih' ljudi', ali i njihovog mentalnog zdravlja", naglasila je Vilović na okruglom stolu što su u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja organizirali Zagrebačko psihološko društvo (ZPD) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Vilović je dodala da se protiv takvih medijskih sadržaja teško boriti te je naglasila potrebu medijskog opismenjavanja, prvenstveno mlađih generacija.

Predsjednica Novinarskog vijeća časti Đurđica Klancir kazala je da u sve 'divljoj' medijskoj sceni najviše štete rade portali koji ne podliježu gotovo nikakvoj regulaciji te je jako teško definirati tko je odgovoran za neprimjeren sadržaj.

Istaknula je i da sve više portala i medija radi sa sve manje novinara te da se, uz pritisak izdavača na objavu 'klikabilnih' sadržaja poput crne kronike, seka i trivijalnosti, novinari na portalima pretvaraju u "rudare 21. stoljeća" koji "lopataju" prenesene sadržaje, najčešće bez ikakve provjere i odgovornosti.

"Nažalost, ni HND niti Novinarsko vijeće časti ne može provoditi neprestani monitoring nad tim medijima. Urednici u tim medijima trebali bi osvijestiti svoju novinarsku i širu javnu ulogu i biti brana takvim sadržajima", rekla je Klancir.

Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Sena Puhovski istaknula je da mediji imaju moć u promociji mentalnog zdravlja pojedinca i šire zajednice i to naročito u utjecaju na stavove i poticanju na poželjna ponašanja.

Uz to, mediji imaju i veliki utjecaj na destigmatizaciju, smanjivanje stereotipa i diskriminacije, naglasila je Puhovski, dodavši kako bi to trebala biti preporuka medijskoj zajednici.

S druge strane, klinička psihologinja Ivana Ćosić Pregrad naglasila je brojne primjere medijskog izvještavanja koji štete 'malim ljudima', ali i široj zajednici poput otkrivanja identiteta i osobnih podataka žrtava, osuđivanja, potenciranja straha i panike te demoniziranja.

Autor: Hina

U tranziciji klasičnih medija u društvene mreže sve je veća opasnost od senzacionalizma, trivijalizacije i click-baitova na sadržaje koji nas uznemiravaju, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu Mediji i mentalno zdravlje.

Profesorica novinarske etike na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Gordana Vilović istaknula je da je u konzumaciji takvih vijesti iznimno važno naglasiti vlastitu odgovornost prema mentalnom zdravlju.

"U tranziciji klasičnih medija u ono što nazivamo društvenim mrežama, medijima i masovnim samokomuniciranjem trebali bismo imati cijelu vojsku pazitelja koji bi trebali nadzirati sadržaj.

No, bez obzira na često pozivanje medija sklonih trivijalizaciji i senzacionalizmu kako 'javnost ima pravo znati' prilikom objave takvih sadržaja, to dovodi do ugrožavanja intime 'malih' ljudi', ali i njihovog mentalnog zdravlja", naglasila je Vilović na okruglom stolu što su u povodu Svjetskog dana mentalnog zdravlja organizirali Zagrebačko psihološko društvo (ZPD) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Vilović je dodala da se protiv takvih medijskih sadržaja teško boriti te je naglasila potrebu medijskog opismenjavanja, prvenstveno mlađih generacija.

Predsjednica Novinarskog vijeća časti Đurđica Klancir kazala je da u sve 'divljoj' medijskoj sceni najviše štete rade portali koji ne podliježu gotovo nikakvoj regulaciji te je jako teško definirati tko je odgovoran za neprimjeren sadržaj.

Istaknula je i da sve više portala i medija radi sa sve manje novinara te da se, uz pritisak izdavača na objavu 'klikabilnih' sadržaja poput crne kronike, seka i trivijalnosti, novinari na portalima pretvaraju u "rudare 21. stoljeća" koji "lopataju" prenesene sadržaje, najčešće bez ikakve provjere i odgovornosti.

"Nažalost, ni HND niti Novinarsko vijeće časti ne može provoditi neprestani monitoring nad tim medijima. Urednici u tim medijima trebali bi osvijestiti svoju novinarsku i širu javnu ulogu i biti brana takvim sadržajima", rekla je Klancir.

Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Sena Puhovski istaknula je da mediji imaju moć u promociji mentalnog zdravlja pojedinca i šire zajednice i to naročito u utjecaju na stavove i poticanju na poželjna ponašanja.

Uz to, mediji imaju i veliki utjecaj na destigmatizaciju, smanjivanje stereotipa i diskriminacije, naglasila je Puhovski, dodavši kako bi to trebala biti preporuka medijskoj zajednici.

S druge strane, klinička psihologinja Ivana Ćosić Pregrad naglasila je brojne primjere medijskog izvještavanja koji štete 'malim ljudima', ali i široj zajednici poput otkrivanja identiteta i osobnih podataka žrtava, osuđivanja, potenciranja straha i panike te demoniziranja.

Autor: Hina