Aktualno > In memoriam

Izdanak Munkove škole novinarstva

24.03.2018.

Šestog siječnja u 83. godini napustio nas je Vjesnikov umirovljeni novinar Josip Škunca. Rođen je u Novalji na Pagu 7. svibnja1935. Maturirao je u Karlovcu i studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U tzv. Munkovu školu u Vjesniku dolazi 1964., a od 1966. radi u kulturnoj rubrici Vjesnika kao likovni kritičar. 

 

Josip Škunca je uz Vladimira Malekovića i Vesnu Kusin bio treći „dežurni“ tekstopisac za najave, osvrte, komentare i priloge o bogatom likovnom životu Zagreba i šire. Škunca je dugi niz godina vodio Galeriju Dubrava još dok je bila u Cerskoj 1. Kao što je Vladimir Bužančić od galerije u Remetincu stvorio kultno mjesto, tako je Škunca približio Dubravu centru. Na ta se otvorenja jednostavno moralo otići. Osim što su tamo izlagali primjerice Ratko Petrić, Miroslav Šutej i drugi značajni umjetnici, Škunca je od početka imao osjećaj za kvalitetu i kod mladih ljudi.

Punu podršku davao je već 1968. Veri Fischer i prepoznao njezine kolaže, potrebu za unošenjem u galeriju ambijent vlastitog atelijera, pa i kad se okretala smeću kao izazovnoj temi, Škunca je vrlo duboko pronikao u smisao takvih izlaganja. Bio je važna podrška i tada mladoj Nataši Cetinić izloživši 11 apstraktnih kompozicija, na kojima je Škunca znao vidovito očitati umjetničinu potrebu za trećom, iluzornom dimenzijom.  Autor je monografije „Ćosić“, a uvodničar u grafičkim mapama Lackovića, Rabuzina i Josipa Generalića. Novinarsko je to ime koje se duboko urezalo u hrvatsku kulturu. (nu)

 

 

Šestog siječnja u 83. godini napustio nas je Vjesnikov umirovljeni novinar Josip Škunca. Rođen je u Novalji na Pagu 7. svibnja1935. Maturirao je u Karlovcu i studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U tzv. Munkovu školu u Vjesniku dolazi 1964., a od 1966. radi u kulturnoj rubrici Vjesnika kao likovni kritičar. 

 

Josip Škunca je uz Vladimira Malekovića i Vesnu Kusin bio treći „dežurni“ tekstopisac za najave, osvrte, komentare i priloge o bogatom likovnom životu Zagreba i šire. Škunca je dugi niz godina vodio Galeriju Dubrava još dok je bila u Cerskoj 1. Kao što je Vladimir Bužančić od galerije u Remetincu stvorio kultno mjesto, tako je Škunca približio Dubravu centru. Na ta se otvorenja jednostavno moralo otići. Osim što su tamo izlagali primjerice Ratko Petrić, Miroslav Šutej i drugi značajni umjetnici, Škunca je od početka imao osjećaj za kvalitetu i kod mladih ljudi.

Punu podršku davao je već 1968. Veri Fischer i prepoznao njezine kolaže, potrebu za unošenjem u galeriju ambijent vlastitog atelijera, pa i kad se okretala smeću kao izazovnoj temi, Škunca je vrlo duboko pronikao u smisao takvih izlaganja. Bio je važna podrška i tada mladoj Nataši Cetinić izloživši 11 apstraktnih kompozicija, na kojima je Škunca znao vidovito očitati umjetničinu potrebu za trećom, iluzornom dimenzijom.  Autor je monografije „Ćosić“, a uvodničar u grafičkim mapama Lackovića, Rabuzina i Josipa Generalića. Novinarsko je to ime koje se duboko urezalo u hrvatsku kulturu. (nu)