Aktualno > Vijesti

Istraživanje Digital News Report: 91 posto hrvatskih građana vijesti traži na internetu

07.07.2017.

Prema istraživanju Reutersovog instituta za novinarstvo Digital News Report 2017, u koje je ove godine prvi puta bila uključena i Hrvatska, 40% posto hrvatskih građana ima povjerenja u medije koje konzumira, dok samo 15% građana misli da su mediji lišeni političkog utjecaja, što Hrvatsku stavlja na samo začelje ljestvice u kategoriji Trećih zemalja kada je riječ o povjerenju u medije.

Kada je riječ o izvorima vijesti, 91% ispitanika do vijesti dolazi online, uključujući društvene mreže, 79% putem televizije i 48% putem tiskanih medija, dok najmanje ispitanika (28%) vijesti nalazi na radiju. Društvene mreže izvor su vijesti za 56% ispitanika, od čega je 57% posto vijesti nalazi na Facebooku. Iako velika većina građana u Hrvatskoj konzumira online vijesti, samo je 8% ispitanika spremno platiti takav sadržaj. Također, za konzumaciju online vijesti više koriste osobna računala (72%) nego mobiteli (66%).

Kada je riječ o povjerenju, 39% ispitanika ima povjerenja u medije općenito, a njih 40% ima povjerenje u medije koje konzumira. 15% ispitanika smatra da su mediji slobodni od političkog utjecaja, a 16% da su slobodni od ekonomskog utjecaja.

Tiskani mediji u krizi, online u usponu

Istraživanje pokazuje da Hrvatsko medijsko tržište karakterizira snažan televizijski sektor, koncentriran nacionalni novinski sektor s tiskanim medijima čiji je broj u padu i rastući sektor novih i postojećih online servisa.

Ključno pitanje posljednjih godina je prijetnja uredničkoj neovisnosti javnog elektroničkog medija – Hrvatske radiotelevizije – osobito nakon što je velik broj novinara i urednika smijenjen i nakon što je Vlada zaprijetila financijskoj stabilnosti HRT-a prijedlogom o smanjenju pristojbe.

Istovremeno, Reuters institut navodi da je informativni program HRT-a izgubio vodeću poziciju na tržištu koju su sada preuzele komercijalne televizije. Nova TV, čiji je vlasnik Central European Media Enterprises (CME), kompanija sa sjedištem na Bermudima i s tv postajama u šest zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, vodi u gledanosti programa vijesti, a slijedi ju njemačka kompanija RTL.

Na tržištu dnevnih novina najpopularniji je tabloid 24sata, čiji je vlasnik austrijska kompanija Styria. Popularan je i Jutarnji list, koji je dio najveće novinarske nakladničke kompanije Hanza Medije, prije Europapress holdinga. No, kao i drugdje, uloga tiskanih medija se ubrzano smanjuje budući da online vijesti postaju sve važnije, posebno za mlade.

U razdoblju od 2008. do 2013. tiraža dnevnih novina je pala sa 640.000 na 300.000 primjeraka dnevno. Prihod od reklamiranja u tiskanim medijima pao je sa 104 milijuna eura u 2008. na 36 milijuna u 2015., dok se u istom razdoblju u online izdanjima popela s 4 milijuna eura u 2008. na 22 milijuna.

Među online medijima najčitaniji je portal Index.hr, a popularni su i mediji kompanija s tradicijom, posebno web stranice tabloida 24sata, koji njegova publika voli zbog zabavnog i šaljivog sadržaja, stoji u Reutersovoj analizi. Suprotnost mu je Jutarnji.hr, koji je prepoznat kao portal koji najbolje predstavlja kompleksne probleme.

Uz to što su neskloni plaćati vijesti na internetu, većinu ispitanika ometaju i online reklame, što otežava razvoj financiranja online medija, unatoč rastućoj publici. Tradicionalna niska razina pretplate na offline medije nije se promijenila ni u online okuženju, pokazuje istraživanje.

Dnevnik.hr je digitalni vid offline lidera Informativnog programa Nove TV i najveći televizijski izvor u digitalnom medijskom svijetu. Online prisutnost javnog elektroničkog servisa HRT-a je, prema ocjeni Reuters instituta, skromna i odražava relativni neuspjeh njegove online strategije kao i moguće otrežnjenje zbog mijenjanja uredničke politike.

WhatsApp puše za vratom Facebooku 

Istraživanje o digitalnim vijestima Reutersovog instituta novinarstva na globalnoj razini pokazuje da većina ljudi ne vjeruje mainstream medijima, a još je sumnjičavija prema društvenim mrežama, iako pokazuje i to da su društvene mreže od vitalne važnosti za teme o kojima se rijetko piše kao što su LGBT zajednica i pitanje migranata.

Razlog nepovjerenja povezan je s duboko ukorijenjenom političkom polarizacijom i osjećajem da su dominantni mediji pristrani.

Zaustavljen je rast popularnosti društvenih mreža u nekim zemljama, dok aplikacije za filtriranje sadržaja postaju sve popularnije. Korištenje aplikacije WhatsApp za vijesti počinje konkurirati Facebooku na mnogim tržištima, uključujući Maleziju (51%), Brazil (46%) i Španjolsku (32%).

Samo četvrtina ispitanika misli da društvene mreže dobro odvajaju činjenice od lažnih vijesti, dok 40% to misli o medijima. Također, pokazalo se da korisnici smatraju da je razlog širenja lažnih vijesti kombinacija nedostatka pravila i viralnih algoritama.

Čitanje vijesti na pametnim telefonima je sve češće i u sve više zemalja već premašuje čitanje na računalu. Posebno značajno je naraslo u posljednju godinu dana u SAD-u, Južnoj Koreji i Australiji, te tako postalo važan put širenja sadržaja i nov način života aplikacija. Vidljiv je i znatan porast servisa vijesti za mobitele, osobito Apple Newsa, ali i Snapchat Discovera za mlađu publiku. Obje kompanije su udvostručile broj svojih ciljanih korisnika posljednju godinu dana.

Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem siječnja i početkom veljače ove godine u 36 zemalja na uzorku od 70 tisuća ispitanika.

Cijelo istraživanje možete pronaći ovdje.

Izvor: Reuters Institute for the Study of Journalism

Prema istraživanju Reutersovog instituta za novinarstvo Digital News Report 2017, u koje je ove godine prvi puta bila uključena i Hrvatska, 40% posto hrvatskih građana ima povjerenja u medije koje konzumira, dok samo 15% građana misli da su mediji lišeni političkog utjecaja, što Hrvatsku stavlja na samo začelje ljestvice u kategoriji Trećih zemalja kada je riječ o povjerenju u medije.

Kada je riječ o izvorima vijesti, 91% ispitanika do vijesti dolazi online, uključujući društvene mreže, 79% putem televizije i 48% putem tiskanih medija, dok najmanje ispitanika (28%) vijesti nalazi na radiju. Društvene mreže izvor su vijesti za 56% ispitanika, od čega je 57% posto vijesti nalazi na Facebooku. Iako velika većina građana u Hrvatskoj konzumira online vijesti, samo je 8% ispitanika spremno platiti takav sadržaj. Također, za konzumaciju online vijesti više koriste osobna računala (72%) nego mobiteli (66%).

Kada je riječ o povjerenju, 39% ispitanika ima povjerenja u medije općenito, a njih 40% ima povjerenje u medije koje konzumira. 15% ispitanika smatra da su mediji slobodni od političkog utjecaja, a 16% da su slobodni od ekonomskog utjecaja.

Tiskani mediji u krizi, online u usponu

Istraživanje pokazuje da Hrvatsko medijsko tržište karakterizira snažan televizijski sektor, koncentriran nacionalni novinski sektor s tiskanim medijima čiji je broj u padu i rastući sektor novih i postojećih online servisa.

Ključno pitanje posljednjih godina je prijetnja uredničkoj neovisnosti javnog elektroničkog medija – Hrvatske radiotelevizije – osobito nakon što je velik broj novinara i urednika smijenjen i nakon što je Vlada zaprijetila financijskoj stabilnosti HRT-a prijedlogom o smanjenju pristojbe.

Istovremeno, Reuters institut navodi da je informativni program HRT-a izgubio vodeću poziciju na tržištu koju su sada preuzele komercijalne televizije. Nova TV, čiji je vlasnik Central European Media Enterprises (CME), kompanija sa sjedištem na Bermudima i s tv postajama u šest zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, vodi u gledanosti programa vijesti, a slijedi ju njemačka kompanija RTL.

Na tržištu dnevnih novina najpopularniji je tabloid 24sata, čiji je vlasnik austrijska kompanija Styria. Popularan je i Jutarnji list, koji je dio najveće novinarske nakladničke kompanije Hanza Medije, prije Europapress holdinga. No, kao i drugdje, uloga tiskanih medija se ubrzano smanjuje budući da online vijesti postaju sve važnije, posebno za mlade.

U razdoblju od 2008. do 2013. tiraža dnevnih novina je pala sa 640.000 na 300.000 primjeraka dnevno. Prihod od reklamiranja u tiskanim medijima pao je sa 104 milijuna eura u 2008. na 36 milijuna u 2015., dok se u istom razdoblju u online izdanjima popela s 4 milijuna eura u 2008. na 22 milijuna.

Među online medijima najčitaniji je portal Index.hr, a popularni su i mediji kompanija s tradicijom, posebno web stranice tabloida 24sata, koji njegova publika voli zbog zabavnog i šaljivog sadržaja, stoji u Reutersovoj analizi. Suprotnost mu je Jutarnji.hr, koji je prepoznat kao portal koji najbolje predstavlja kompleksne probleme.

Uz to što su neskloni plaćati vijesti na internetu, većinu ispitanika ometaju i online reklame, što otežava razvoj financiranja online medija, unatoč rastućoj publici. Tradicionalna niska razina pretplate na offline medije nije se promijenila ni u online okuženju, pokazuje istraživanje.

Dnevnik.hr je digitalni vid offline lidera Informativnog programa Nove TV i najveći televizijski izvor u digitalnom medijskom svijetu. Online prisutnost javnog elektroničkog servisa HRT-a je, prema ocjeni Reuters instituta, skromna i odražava relativni neuspjeh njegove online strategije kao i moguće otrežnjenje zbog mijenjanja uredničke politike.

WhatsApp puše za vratom Facebooku 

Istraživanje o digitalnim vijestima Reutersovog instituta novinarstva na globalnoj razini pokazuje da većina ljudi ne vjeruje mainstream medijima, a još je sumnjičavija prema društvenim mrežama, iako pokazuje i to da su društvene mreže od vitalne važnosti za teme o kojima se rijetko piše kao što su LGBT zajednica i pitanje migranata.

Razlog nepovjerenja povezan je s duboko ukorijenjenom političkom polarizacijom i osjećajem da su dominantni mediji pristrani.

Zaustavljen je rast popularnosti društvenih mreža u nekim zemljama, dok aplikacije za filtriranje sadržaja postaju sve popularnije. Korištenje aplikacije WhatsApp za vijesti počinje konkurirati Facebooku na mnogim tržištima, uključujući Maleziju (51%), Brazil (46%) i Španjolsku (32%).

Samo četvrtina ispitanika misli da društvene mreže dobro odvajaju činjenice od lažnih vijesti, dok 40% to misli o medijima. Također, pokazalo se da korisnici smatraju da je razlog širenja lažnih vijesti kombinacija nedostatka pravila i viralnih algoritama.

Čitanje vijesti na pametnim telefonima je sve češće i u sve više zemalja već premašuje čitanje na računalu. Posebno značajno je naraslo u posljednju godinu dana u SAD-u, Južnoj Koreji i Australiji, te tako postalo važan put širenja sadržaja i nov način života aplikacija. Vidljiv je i znatan porast servisa vijesti za mobitele, osobito Apple Newsa, ali i Snapchat Discovera za mlađu publiku. Obje kompanije su udvostručile broj svojih ciljanih korisnika posljednju godinu dana.

Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem siječnja i početkom veljače ove godine u 36 zemalja na uzorku od 70 tisuća ispitanika.

Cijelo istraživanje možete pronaći ovdje.

Izvor: Reuters Institute for the Study of Journalism