Info > Newsletter

HND Newsletter 51 / Travanj 2018

HND-SNH Info - Newsletter

Cijeli tekst

HND-SNH Info - Newsletter 51
Travanj 2018.
HND-SNH Info

  Izdvojeno
//
 
- SLOBODA MEDIJA: HRVATSKA OSTVARILA "SKROMAN" NAPREDAK
- SLOBODA IZRAŽAVANJA NE SMIJE SE ZLOUPOTRIJEBITI
- STRATEGIJE JEDINSTVENOG DIGITALNOG TRŽIŠTA OD KLJUČNE JE VAŽNOSTI
- VIJEĆE HRT-A PRIHVATILO IZVJEŠĆA O NABAVI VANJSKE PRODUCIJE I HRVATSKOJ GLAZBI U PROGRAMIMA
- POČELA IZRADA NOVOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
- GRAĐANI HRVATSKE SVOJU MEDIJSKU PISMENOST OCJENJUJU SA 2,8
- VELEBITSKA DEGENIJA: URUČENE NAGRADE ZA NAJBOLJE RADOVE O ZAŠTITI OKOLIŠA U 2017.
- TRIBINA "DJECA I MEDIJI": GDJE JE GRANICA ZAŠTITE I OSTVARIVANJA INTERESA DJECE U MEDIJIMA?
- THE NEW YORK TIMES I THE NEW YORKER DOBILI PULITZEROVU NAGRADU ZA RAZOTKRIVANJE WEINSTEINA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  Medijska scena
//

SLOBODA MEDIJA: HRVATSKA OSTVARILA "SKROMAN" NAPREDAK

Od zemalja u susjedstvu, Slovenija je zauzela 32. mjesto, BiH 62., Mađarska 73., Srbija 76., a Crna Gora 103. mjesto.

Prema izvješću RSF-a, Hrvatski novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su podvrgnuti maltretiranju. Kleveta je kriminalizirana, a vrijeđanje "Republike, njezinog znakovlja, himne ili zastave" je kažnjivo kaznom do tri godine zatvora, podsjeća RSF.

Još gore, "ponižavajući" medijski sadržaji su kriminalizirani od 2013., ističe ta nevladina udruga. Radi se o tzv. "sramoćenju", kaznenom djelu za koje se novinar može proglasiti krivim iako je izrekao istinu, ali sudac može procijeniti da ta istina nije u javnom interesu. Taj je članak Kaznenog zakona uveden 1. siječnja 2013.

"Miješanje vlade u javnu televiziju HRT i dalje predstavlja stvarni problem koji ograničava nezavisnost medija. HRT je očito pod političkim pritiskom. Interesne skupine pokušavaju utjecati na uredničku politiku i miješaju se u njezinu upravu", stoji u izvješću RSF-a.

U zajedničkoj posjeti u siječnju 2018., RSF i druge nevladine udruge su utvrdile da je došlo do neznatnog poboljšanja situacije. Također su pohvalile rad policije koja je u posljednje vrijeme povećala broj uhićenja u slučajevima fizičkog nasilja prema novinarima.

"Fizički napadi, kao i prijetnje te nasilje na internetu i dalje su jedan od glavnih problema za novinare u Hrvatskoj", zaključuje se u izvješću.

Općenito u svijetu, ističe RSF, sve je prisutnije ozračje mržnje prema novinarima, a neprijateljstvo prema medijima nije više ograničeno na čelnike autoritarnih zemalja poput Turske, koja je zabilježila pad od dva mjesta i nalazi se na 157. mjestu ljestvice, dok u Egiptu (161. mjesto) vlada prava "medio fobija". U toj se zemlji novinari redovito uhićuju zbog optužbi za terorizam, a svi oni koji ne pokazuju lojalnost vlastima se samovoljno uhićuju i šalju u zatvore.

Još je gore stanje u Kini, koja se našla na 176. mjestu, a najgora situacija je i dalje u Sjevernoj Koreji koja je zauzela posljednje, 180. mjesto na Indeksu slobode medija.

No, sve više niti demokratski izabrani čelnici ne gledaju na medije kao neizostavni dio demokracije već se na novinare gleda kao na suparnike prema kojima se sve više iskazuje odbojnost. SAD, zemlja Prvog amandmana kojim se kao svetinja čuva sloboda izražavanja, ponovo je pala na ljestvici slobode medija pod predsjedanjem Donalda Trumpa, ovaj puta za dva mjesta i sada se nalazi na 45. Trump je novinare nazvao "neprijateljima naroda", izrazom koji je koristio Staljin.

U porastu je verbalno nasilje političara prema novinarima i u Europi, iako je to regija u svijetu u kojoj se sloboda medija najviše poštuje. U Češkoj, koja je pala za 11 mjesta na 34., predsjednik Miloš Zeman se pojavio na jednoj press konferenciji s lažnim kalašnjikovim na kojem je bilo napisano "za novinare". U Slovačkoj, koja bilježi pad od 10 mjesta i sada zauzima 27. mjesto na ljestvici, premijer Robert Fico je novinare nazvao "prljavim, protuslovačkim prostitutkama" i "idiotskim hijenama". U Slovačkoj je u veljači likvidiran novinar Jan Kuciak koji je istraživao povezanost političara i mafije, a četiri mjeseca ranije je na Malti smaknuta novinarka Daphne Caruana Galizia koja je istraživala korupciju u redovima političara svih političkih usmjerenja. Malta je nakon toga pala 18 mjesta i sada zauzima 65. mjesto na ljestvici slobode medija.

Što se Francuske tiče, tamošnji su mediji slobodni i prilično dobro zaštićeni zakonom, no medijskim sektorom dominiraju velike poslovne grupacije s interesima izvan novinarstva. Francuska je napredovala za šest mjesta i nalazi se na 33. mjestu Indeksa slobode medija, ali niti ona nije iznimka po pitanju verbalnih napada na novinare. RSF navodi primjer šefa radikalne ljevice Jean-Luca Melenchona koji je nedavno napisao da "je mržnja prema medijima i onima koji ih pokreću pravedna i razumna".

RSF upozorava na Rusiju koja je ušutkala neovisne glasove kod kuće te sada širi svoju propagandnu mrežu pomoću televizijske kuće RT i agencije Sputnik. Rusija Vladimira Putina nalazi se na 148. mjestu slobode medija.

Nesmiljeni pritisak Putina i kineskog vođe Xi Jinpinga na medije i svaki obračun s kritikama i disidentima, zaključuje RSF, daju potporu despotskim zemljama koje su na samom dnu indeksa pa je tako Vijetnam zauzeo 175. mjesto, Turkmenistan 178., a Azerbajdžan 163.

 
 

//
 

SLOBODA IZRAŽAVANJA NE SMIJE SE ZLOUPOTRIJEBITI

Trebali bi upozoravati javnost ako je nečije pravo na privatnost povrijeđeno, mogu biti žrtve napada na vlastitu privatnost zbog posla kojim se bave, ali neprofesionalnim ponašanjem mogu i sami postati prekršitelji, kazao je Leković sudjelujući na panelu pod nazivom "Sloboda izražavanja i privatnost – vječni suparnici". Uz njega na tom su panelu govornici iz Hrvatske bili Snježana Bagić, sutkinja Ustavnog suda RH te Vedran Vusić iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri.

Osnovna tema konferencije održane 12. i 13. travnja 2018. godine na kojoj su sudjelovali službenici i drugi stručnjaci za zaštitu osobnih podataka iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, bila je Opća uredba o zaštiti osobnih podataka koji će osigurati zaštitu prava i temeljnih sloboda pojedinaca u zemljama Europske unije u vezi s obradom njihovih osobnih podataka.

Od hrvatskih stručnjaka na raznim panelima sudjelovali su i još i Anto Rajkovača, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), Dražen Lučić bivši predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) i član Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost te član Upravnog odbora BEREC-a, europskog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, Dragana Hadžiosmanović (Nestle Hrvatska), Darja Lončar Dušanović (Hrvatski Telekom) i Dalibor Kovačević, direktor za korporativnu sigurnost Hrvatske poštanske banke.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka nakon dvogodišnjeg razdoblja prilagodbe u svim zemljama EU stupa na snagu 25. svibnja 2018. godine. Stoga će o njenim najvažnijim značajkama pretočenima i u Zakon o zaštiti osobnih podataka RH, a posebno o utjecaju na rad novinara i medija, HND uskoro organizirati okrugli stol. Taj događaj održat će se u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana slobode medija 3. svibnja.

 
 

//
 

STRATEGIJE JEDINSTVENOG DIGITALNOG TRŽIŠTA OD KLJUČNE JE VAŽNOSTI

Na početku dvodnevnog okruglog stola na zagrebačkom Pravnom fakultetu Poljičak se složio sa tvrdnjom da Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta u Hrvatskoj dosad nije posvećena dovoljna pozornost, ali i da se danas kultura i digitalna kultura povezuju u jedinstveni kontekst. Stoga, kulturne politike ne smiju zapostaviti ovaj važni aspekt, kazao je Poljičak, ističući da je jedinstveno digitalno tržište jedan od najvećih izazova europskog kreativnog sektora.

"Statistike pokazuju da je digitalni sadržaj jedan od glavnih pokretača digitalnog gospodarstva. 56 posto Europljana upotrebljava internet u kulturne svrhe, a predviđa se da će izdaci za digitalne zabavne sadržaje i medije u sljedećih pet godina rasti po stopi od približno 12 posto" rekao je Poljičak. Dodao je i da se ponašanje mijenja kako potrošači sve češće gledaju digitalne sadržaje na mobilnim aparatima.

Govoreći o planovima Ministarstva kulture, kazao je kako je pokrenut niz aktivnosti i programa, prije svega digitalizacija kulturne baštine te nastavak rada u okviru daljnjeg razvoja digitalne platforme Europeane te u uključivanje procesa digitalizacije u strateške smjernice i programe rada ministarstva.

"Od ključne nam je važnosti osigurati i olakšati dostupnost, plasman i promociju hrvatskog i europskog sadržaja što većem broju korisnika na globalnom tržištu, osigurati relevantan udio europskog sadržaja na svim platformama, zaštititi prava autora, osigurati im pravičnu naknadu od korištenja njihovih djela te zaštititi korisnike", zaključio je Poljičak.

U uvodnim govorima i na prvom panelu predstojnica Odjela za kulturu i komunikacije Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Aleksandra Uzelac naglasila je kako je cilj okruglog stola okupiti istraživače, kulturne djelatnike i donositelje odluka u kulturi kao i potaknuti dijalog o nekim od ključnih promjena koje Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta (Digital Single Market - DSM) donosi za sektor kulture i medija u Hrvatskoj.

Uzelac je, kao i koordinatorica CULPOL projekta, naglasila da je strategija jedinstvenog digitalnog tržišta najvažnija implicitna kulturna politika koja donosi značajne promjene u radu sveukupnog kulturnog sektora te se u sklopu okruglog stola planira razmotriti kakav je u tom kontekstu doseg nacionalnih kulturnih politika u regulaciji digitalne kulture.

Na uvodnom panelu okruglog stola govorila je i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Ministarstva kulture Anja Jelavić koja je, između ostaloga, predstavila nove izazove koje nas očekuju uoči donošenja novih europskih direktiva o digitalnom oporezivanju, ali i o ponovnoj upotrebi informacija.

Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Božo Zeba istaknuo je kao pozitivne projekte digitalizacije u Hrvatskoj sustav e-građani koji je Vlada pokrenula s ciljem modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave.

Okrugli stol je organiziran u sklopu aktivnosti Jean Monnet projekta "EU kompetencije i nacionalne kulturne politike: kritički dijalozi" (CULPOL), a namijenjen je znanstvenoj zajednici, istraživačima/icama, kulturnim djelatnicima, donositeljicama i donositeljima odluka u kulturi, te studentima i mladim kulturnim profesionalcima iz Hrvatske i Europe.

 
 

//
 

VIJEĆE HRT-A PRIHVATILO IZVJEŠĆA O NABAVI VANJSKE PRODUKCIJE I HRVATSKOJ GLAZBI U PROGRAMIMA

Izvješće o hrvatskoj glazbi u programima javne radiotelevizije podnijela je voditeljica Radne jedinice Glazba HRT-a Ivana Kocelj ističući da je misija ansambala, orkestara i zbora HRT-a doprinos razvoju nacionalnog identiteta, ali i način da se elitna glazba približi što širem sloju ljudi putem emitiranja na radiju i televiziji.

Glazbu hrvatskih autora HRT promovira i kroz diskografska izdanja koja javni servis izdaje uz potporu Ministarstva kulture, a riječ je primjerice o djelima Borisa Papandopula, Vatroslava Lisinskog, Ivana Zajca i drugih. Također, hrvatsku glazbu nastoji se učiniti što vidljivijom i na međunarodnom planu, istaknula je Kocelj.

Privremena voditeljica Odjela za glazbene sadržaje HRT-a Elizabeth Homsi dodala je kako javni servis ispunjava sve zakonske i ugovorne odredbe o zastupljenosti hrvatske glazbe i izvođača u radijskim i televizijskim programima te su zastupljeni svi glazbeni žanrovi, tradicionalna, zabavna, pop, rock, jazz i klasična glazba. Glazba hrvatskih izvođača emitira se prema postotcima definiranim prema ugovoru s Vladom, a posljednjih se godina udio hrvatske glazbe u programima i povećava, istaknula je Homsi. Član Programskog vijeća Zorislav Lukić pohvalio je izlaganja Kocelj i Homsi.

"Kada ne bi bilo HRT-a, što bi bilo s hrvatskom glazbom i filmom?" upitao se Lukić i dodao kako bi u programima HRT-a rado vidio nastupe Ive Pogorelića, Maxa Emanuela Cenčića te Monike Leskovar. Zamjerio je, kako smatra, nedovoljnu suradnju HRT-a i Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK), na što je dobio odgovor kako HNK traži iznimno mnogo za prava prijenosa izvedaba. Neda Ritz ocijenila je kako je HRT najvažniji promotor hrvatskoga glazbenog sadržaja te da treba educirati mladu publiku.

Predsjednik Vijeća Zdravko Kedžo izrazio je zadovoljstvo promicanjem hrvatske glazbe na HRT-u te je dodao da su željeli vidjeti kakav je trend s obzirom na priče kako nema hrvatske glazbe u programima HRT-a.

Vijeće je jednoglasno prihvatilo i izvješće o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, što je i zakonska obveza HRT-a. Istaknuto je kako je HRT ispunio svoju zakonsku obvezu prema kojoj je dužan najmanje 15 posto svojega godišnjeg programskog proračuna osigurati za nabavu djela neovisnih proizvođača.

HRT je za tu svrhu 2017. potrošio više od 42 milijuna kuna, što je više od minimalno propisanih 15 posto od programskog proračuna.

Među nekim djelima iz vanjske produkcije na sjednici Vijeća bile su istaknute serije "Novine", "Počivali u miru", "Crno-bijeli svijet" i "Financijalac" Tonija Miluna.

Neda Ritz pohvalila je izvješće te dodala da se više neće moći reći kako HRT ne ispunjava svoje obaveze. Istaknula je da su neke od serija vrhunski proizvodi, ali, dodala je, neka djela HRT je mogao napraviti sam, i to znatno bolje, pri čemu kao primjer navela seriju "Hrvatski premijeri".

Članica Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Maja Sever rekla je kako se povećava novac za vanjsku produkciju te kako se, po njezinim riječima, mnogi zaposlenici pitaju što će raditi. Istaknula je kako ne razumije zbog čega su nabavljene neke serije, na što je ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić odgovorio da se sadržaji nabavljaju zbog ispunjavanja zakonskih odredaba.

Vijeće je raspravljalo i o praćenju ispunjavanja obveza ugovora utvrđenih ugovorom HRT-a s Vladom. Sever je pitala što je s donošenjem nove generičke programske sheme HRT-a, na što je joj Kunić odgovorio da je ta shema gotova i predstavljena ravnateljstvu HRT-a koje bi se uskoro o njoj trebao očitovati.

Član Vijeća Ivo Lučić istaknuo je potrebu za modernijim pristupom prezentacije vijesti u središnjem Dnevniku HRT-a navodeći kao primjer nedavni 17-minutni prilog o onečišćenju vode u Slavonskome Brodu, za koji smatra da je bio predug. Ravnatelj programa Renato Kunić odgovorio je kako je to bila važna tema koja je zahtijevala toliku minutažu.

Programsko vijeće HRT-a prihvatilo je i prijedlog izmjena poslovnika o svojem radu po kojima bi se hitne sjednice o određenoj temi mogle sazivati ako to zatraži većina članova.

 
 

//
 

POČELA IZRADA NOVOG ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

U Ministarstvu kulture RH očekuju da novi Zakon o elektroničkim medijima bude završen do kraja 2018. godine, rečeno je članovima radne skupine za izradu tog zakona koji su danas održali prvi sastanak. Polazišne teze za izradu novog Zakona o elektroničkim medijima napravljene su u Ministarstvu kulture kao i analiza učinka postojećeg Zakona, a nakon što članice i članovi radne skupine dostave primjedbe i prijedloge u ime organizacija i institucija koje zastupaju, konkretna rasprava započet će na sljedećoj sjednici najavljenoj za 20. travnja. Odluka o imenovanju nalazi se ovdje.

Postojeći Zakon o elektroničkim medijima usvojen je 2009. godine, a posljednje izmjene učinjene su 2013. godine. Dio zakonskih odredbi pokazao se nedovoljno kvalitetnima, dok je dio zastario s obzirom na brze tehnološke promjene. Također, praksa je pokazala da su neophodne izmjene Zakona u područjima zaštite maloljetnika, tretiranja neadekvatnog govora u medijima uključujući i govor mržnje, te lažnih vijesti. Teme za raspravu su i uvjeti za priznavanje statusa medija, pitanje koncentracija vlasništva i udjela vlastite proizvodnje, ali i restrukturiranja potpore medijima kao i sve ostale teme koje će biti obuhvaćene primjedbama i prijedlozima radne skupine.

 
 

//
 

VEM: STEČENI SU SVI ZAKONSKI UVJETI ZA PREUZIMANJE NOVE TV

Slovenia Broadband S.a.r.l., koja je podnijela novu prijavu 24. siječnja, međunarodno je holding društvo koje upravlja poslovanjem raznih operativnih društava u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući i područje Hrvatske, navodi se u priopćenju VEM-a.

Podnositelj prijave svoj je novi zahtjev podnio nakon prethodne odluke Agencije za elektroničke medije kojom je bilo odlučeno da se koncentracija smatra nedopuštenom zbog povezanosti podnositelja prijave i trgovačkog društva Totalna televizija d.o.o. u smislu odredbi Zakona o elektroničkim medijima i činjenice da je Totalna televizija d.o.o. operator.

U svojoj novoj prijavi podnositelj je naveo kako je, ponukan odbijajućom odlukom i razlozima navedenim kao prepreka pozitivnom rješenju zahtjeva, društvo United Group B.V. prenijelo sve poslovne udjele u društvu TOTAL TV B.V. sa sjedištem u Amsterdamu na treću nepovezanu osobu, trgovačko društvo V-Investement Holdings B.V., također sa sjedištem u Amsterdamu.

"S obzirom da trgovačko društvo Totalna televizija d.o.o. više nije povezana osoba podnositelja prijave, Vijeće je nakon provedenog postupka i slijedom pravno odlučnih činjenica donijelo odluku da se predmetna koncentracija ne smatra nedopuštenom u smislu Zakona o elektroničkim medijima", kaže se u priopćenju.

Nova odluka uslijedila je nakon prošlogodišnje odluke VEM-a. koju je kasnija potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), o odbijanju preuzimanja Nove TV s obrazloženjem da ne postoje zakonski uvjeti za stjecanje 100 posto dionica zbog nedopuštenosti medijske koncentracije u smislu Zakona o elektroničkim medijima.

Tom odlukom hrvatskih regulatornih tijela bilo je odgođeno najavljeno preuzimanje Nove TV, kojom je moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, htjela završiti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji dosadašnjeg vlasnika Nove TV - korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.

 
 

//
 

BOŽIDAR ALIĆ IZGUBIO SPOR PROTIV IZDAVAČA NOVOSTI

Nepravomoćnom presudom Alić treba nadoknaditi gotovo 7200 kuna parničnih troškova, a kažnjen je i s 500 kuna zbog vrijeđanja suda i drugih sudionika jer je na ročištu prošle godine opsovao odgovarajući na pitanje braniteljice SNV-a Line Budak. Božidar Alić nije bio na izricanju presude.

Presuda je uslijedila nakon više održanih ročišta u kojem su Alićevi odvjetnici isticali da ne odustaje od tužbenog zahtjeva, a na kojima su svoje iskaze dali i autor teksta Boris Postnikov i Vjekoslav Magaš koji je potvrdio da je autor intervjua naslovljenog "Bez lustracije nema Kroacije" na temelju kojeg je i Postnikov napiso tekst u Novostima objavljen 2016.

Postnikov je za sporni potpis fotografije uz tekst naslovljen "Veliki ustaša u maloj dvorani" kazao kako su to riječi koje je nadodao glavni urednik tjednika Novosti, a istaknuo je i da je neke od Aliću uvredljivih izraza poput "onemoćali redikulturnjak" upotrijebio kao stilsku figuru, odnosno kovanicu.

Osim "onemoćalog redikulturnjaka", Alića je u svom iskazu kazao i kako ga je uvrijedilo i napis da "baulja" kojim se implicira da je u alkoholiziranom stanju ili da nije normalan, a zasmetao ga je i naziv "budali" koji vrijeđa ne samo njega nego i suprugu te malodobnog mu sina.

Tvrdio je i kako je zbog teksta objavljenog u Novostima dobio ozbiljne prijetnje smrću koje je proslijedio Državnom odvjetništvu, a oni kriminalističkoj policiji. Naveo je i da se u spornom tekstu nalazi najmanje pet klevetničkih tvrdnji te da su i on i supruga njima zgroženi.

U svom je iskazu rekao i kako "smatra da su u Hrvatskoj ugroženi Hrvati, a napose branitelji svih nacionalnosti". Upitan za svoj stav o pozdravu "Za dom spremni", kojim je i završio svoj intervju na koji su se pozivale Novosti, Alić je kazao kako je suglasan s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović da se radi o starom hrvatskom pozdravu. Rekao je i da su taj pozdrav koristili "svi za vrijeme Domovinskog rata, ne radi se o ustaškom pozdravu, već o starom hrvatskom pozdravu iz stoljeća sedmoga".

Tijekom suđenja Alić je kazao i kako je točno da je na facebooku objavio video uradak u kojem njegov tada petogodišnji sin govori "Za dom spremni" i "Hrvati su dobri, a Srbi su zločesti" te da je to djetetova "prirodna konkluzija svijeta oko sebe jer su nas napali četnici, srbočetnici, objedinjeni u JNA s crvenom petokrakom na kacigama". Na pitanje odgaja li sina da mrzi Srbe, Alić je rekao da to ne radi, ali i da ne vidi što je sporno u pogledu objave te snimke.

Naveo je kako su se zbog toga supruga i on obratili za pomoć predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i to nakon što su reagirali pravobraniteljica za djecu i DORH, a na temelju kaznene prijave SNV-a. Ta kaznena prijava je, kako se navodilo u zapisniku, odbačena.

 
 

//
 

KUĆA LJUDSKIH PRAVA: "NASTAVLJENO JE SUŽAVANJE MEDIJSKIH SLOBODA"

Istraživanje za 2017. godinu nastalo je na temelju cjelogodišnjeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima iz 46 organizacija civilnog društva i članovima akademske zajednice.

Uz prijetnje i napade, rad novinara dodatno otežavaju tužbe za klevetu, uvredu i sramoćenje. Posebno zabrinjava, ističe se u izvješću, politizirano upravljanje HRT-om i ugrožavanje rada neprofitnih medija.

Što se tiče ljudskih prava općenito, navodi se da, iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih prava iz vremena vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije došlo do značajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend društvene relativizacije i političke marginalizacije ljudskih prava.

Izvještaj možete pronaći ovdje.

 
 

//
 

GRAĐANI HRVATSKE SVOJU MEDIJSKU PISMENOST OCJENJUJU SA 2,8

Prema istraživanju predstavljenom u zagrebačkoj Osnovnoj školi Jure Kaštelana, čak 81 posto građana Hrvatske smatra da se djecu ne podučava dovoljno o utjecaju medija na njih te da samo 7 posto građana smatra medije odgovornima za edukaciju o medijskoj pismenosti. Najviše odgovornima za edukaciju o medijskoj pismenosti, prema istraživanju, građani smatraju roditelje i širu obitelj (57 posto) te obrazovni sustav (33 posto).

Kao najčešći razlozi za brigu zbog utjecaja medija na djecu istaknuti su nasilje u medijima i sigurnost na internetu, a slijede neprimjerena količina vremena koju djeca provode uz različite ekrane, dobno neprimjereni sadržaji na televiziji i internetu te utjecaj društvenih mreža na razvoj djece.

"Medijska pismenost važna je pogotovo u kontekstu sve učestalijeg širenja lažnih vijesti. Upravo zbog toga, u sklopu kurikularne reforme koja najesen ulazi u eksperimentalnu provedbu predvidjeli smo medijsku pismenost kao kompetenciju koju učenici razvijaju u nizu nastavnih predmeta – hrvatskog jezika, informatike, matematike, biologije. Time razvijamo kritičko mišljenje i vrednovanje jer je među svim informacijama kojima nas zasipaju važno prepoznati koje su provjerene i točne", kazala je ministrica Divjak.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je medijska pismenost jedan od preduvjeta koji ima važnu ulogu u samom odgoju budućih korisnika medija, ali i u poticanju kvalitetnije produkcije medijskog sadržaja.

"Medijska pismenost važna je vještina i znanje za život u svijetu u kojem sve više ima lažnih vijesti, alternativnih činjenica i govora mržnje. U Dane medijske pismenosti uključena su i mala kina i knjižnice, a upravo su to mjesta na kojima se mogu provoditi razni projekti, radionice, seminari ili igraonice medijske pismenosti", istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Dodala je i kako je to važno ne samo za mlade i djecu, nego i za starije građane kojima je nužna pomoć društva za snalaženje u informatičkom i digitalnom prostoru.

Predstojnica ureda UNICEF-a za Hrvatsku Valentina Otmačić istaknula je kako su mediji u sve većoj mjeri dio života djece te kako je iznimno važno da im društvo omogući da razvijaju vještine medijske pismenost naglasivši i kako su Dani medijske pismenosti odgovor djece i roditelja da ih podržimo na tom putu.

Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije (VEM) Robert Tomljenović rekao je kako je medijska pismenost ključna vještina koju moramo razvijati kod djece i mladih budući da smo izloženi sve većoj količini informaciji pri čemu je često izazov razabrati one kvalitetne, istinite i relevantne.

Predstavljeno istraživanje o medijskoj pismenosti provela je agencija IPSOS puls u ožujku za Agenciju za elektroničke medije na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika starijih od 15 godina.

Kako je najavljeno na prezentaciji istraživanja, od 19. do 21. travnja u sklopu obilježavanja Dana medijske pismenosti diljem Hrvatske održat će se niz aktivnosti s ciljem edukacije i informiranja djece, roditelja, odgajatelja i nastavnika.

 
 

//
 

VIŠE OD 10.000 LJUDI POSJETILO VINKOVAČKI 22. SAJAM ZDRAVLJA

Po prvi put u sklopu manifestacije održan je i simpozij "Novinarstvo" na kojemu su, uz novinare s područja Vukovarsko-srijemske županije te ogranka HND-a u toj županiji, sudjelovale i članice Zbora zdravstvenih novinara HND-a na čelu s predsjednicom Tamarom Marinković Margetić iz Hrvatske izvještajne novinske agencije Sajam je posjetilo preko deset tisuća ljudi, a na sajmu je izlagalo više od 130 izlagača. Na edukativnome dijelu 22. Sajma zdravlja održan je niz okruglih stolova, seminara i edukacija za medicinske sestre, psihologe i psihijatre, socijalne radnike te građanstvo, radionice "Bebe vole papati!" i "Grad i ja: mala škola arhitekture". Održani su i forumi za osobe s invaliditetom, veterinarstva te zdravih gradova i županija, a taj je forum u cijelosti bio posvećen unaprjeđenju odnosa zdravih gradova i županija i medija.

Vinkovački Sajam zdravlja jedan je od tri najvažnija događaja koje organizira Hrvatska mreža zdravih gradova, a od svojih početaka do danas bio je i ostao mjesto susreta osoba koje se zauzimaju za očuvanje, promicanje i unaprjeđivanje zdravlja, kvalitete života pojedinca i zajednice", istaknula je koordinatorica Sajma zdravlja Mandica Sanković.

Objasnila je da je ovogodišnji sajam bio posvećen medijima i komunikaciji kao bitnim preduvjetima za širenje informacija o zdravlju i zdravstvenom sustavu u javnosti.

"Primijetili smo da svih ovih godina nešto nedostaje u našem djelovanju i shvatli smo da su upravo mediji ta karika koja nam nedostaje, a bez koje se teško možemo dalje razvijati i nadograđivati ideju zdravih gradova i županija", rekla je nacionalna koordinatorica Hrvatske mreže zdravih gradova Selma Šogorić.

Ocijenila je kako je rasprava koja se vodila na Forumu zdravih gradova i županija na temu suradnje medija i Hrvatske mreže zdravih gradova kao i medija i zdravstvenog sustava upozorila na probleme kojima se treba posvetiti te na način kako ih se može prevladati.

 
 

//
 

SVE O FERAL TRIBUNEU U FILMU "VIVA LUDEŽ"

Film "Viva Ludež: Razgovor s trojicom od Ferala", koji je premijeru imao prije mjesec dana u riječkom Art-kinu Croatia, temelji se na razgovoru s osnivačima Ferala Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem koji je snimljen u riječkom antikvarijatu Ex libris koncem veljače 2016. godine.

Autori ističu da je odabirom razgovorne forme, obogaćene arhivskom građom iz samog Ferala, kao i različitim vrstama informacija te animacijskih intervencija, dan uvid u neke od ključnih trenutaka lista, kao i u razmišljanja trojca Viva Ludež o pitanjima koja ne gube na svojoj aktualnosti.

"Motivacija za rad na filmu išla je usporedo s prilikom da se on napravi. Vrlo rano postalo nam je jasno da raditi dokumentarac o Feral Tribuneu znači posezati za vremenskim periodom od sredine 1980-ih, pa sve do danas. Naime, Feral ima svoju povijest koja prethodi 1993. godini u kojoj je postao samostalan list, ali također ima i svojevrsni nastavak trajanja nakon gašenja 2008. godine u vidu njegovih bivših novinara i suradnika koji su se razasuli po drugim redakcijama. Drugim riječima, raditi takav dokumentarac značilo bi pratiti razvoj ove zemlje u periodu dužem od trideset godina, a broj sugovornika koji bi bili relevantni za taj projekt premašivao bi naše mogućnosti obuhvata. Stoga smo se odlučili na skroman pristup: razgovoru sa samo trojicom ljudi – Viktorom Ivančićem, Predragom Lucićem i Borisom Dežulovićem – koji u filmu istovremeno funkcioniraju kao najprepoznatljivija lica toga lista, ali i kao komentatori recentnih zbivanja. Ovo "recentnih" može zvučati nategnuto s obzirom na to da smo snimanje počeli i zaključili u veljači 2016. godine, ali svi oni koji su film vidjeli mogu posvjedočiti da teme o kojima se u njemu govori u međuvremenu nisu izgubile na aktualnosti", objašnjavaju Marina Banićević i Saša Stanić.

Prema njihovim riječima, Feral ostaje kao svjedočanstvo vremena, retrovizor koji nekoga može zabljesnuti kao nečista savjest, a nekome, pak, može poslužiti kao dobar orijentir kako hrabro novinarstvo i dobro pisanje izgledaju. Kažu da u periodu koji će u nekoj budućoj povijesti biti oslikan tamnim tonovima, on će biti jedna od rijetkih svijetlih točaka, nešto poput Glitch sistema i vremena.

"Nekome se može učiniti pretencioznim, a vjerojatno bi i sam trojac na to nehatno odmahnuo, ali na djelovanje Feral Tribunea gledamo kao na prosvjetiteljski projekt. I to u školskom značenju pojma, dakle, promatramo ga kao ustrajnu kritiku dogmatskog autoriteta bilo kojeg sistema, a temeljenu na načelima zdravog razuma. Jer ne zaboravimo da se Feral prije svega najviše izrugivao ljudskoj gluposti čije su metamorfoze i ukazanja bezbrojna, a redovito na relaciji koristoljublja i demonstracije moći. Osim toga, u vrijeme kada su se mostovi rušili – metaforički i doslovno – Feral je svojim djelovanjem pokazao da kulturni prostor zajedničkog jezika i prošlosti može funkcionirati unatoč najgorim zvjerstvima koja su se istovremeno događala. Podsjetimo samo da je prvi objavljen autor u Feralovoj biblioteci bio Danilo Kiš", podsjeća autorski dvojac.

 
 

//
 

ZBORNIK ZAGORKI U ČAST

Radi se o zborniku sa skupa održanog 25.-26. studenog 2016. u sklopu 10. Dana Marije Jurić Zagorke, a predstavljeni su radovi Nede Novosel, Biljane Oklopčić i Lucije Saulić, Vinka Drače, Iskre Vuksanović, Janice Tomić, Tee Raše, Mirele Berbić Imširović, Jasmine Bolfek Radovani, Marte Baradić, Petre Šarin, Sare Kekuš i Davora Konjikušića, Ane Fazekaš i Antonije Vodanović.

Autorica predgovora Anita Dremel u svom predgovoru pojašnjava sam naslov Kamen na cesti ističući kako se naslove zbornika već tradicionalno izravno povezuje sa Zagorkinim naslovima i tako se odaje zasluženu počast njezinu nasljeđu i djelu. - Drugo, ovaj naslov jednog od najpopularnijih Zagorkinih romana, koji je netipičan u opusu, a najupečatljivije po izostanku sretnog završetka, pa je i sam usamljen u tome smislu, odnosi se na Mirjanu, nesretnu, zlostavljanu i diskriminiranu junakinju. Kamen na cesti označava onoga tko je odbačen zbog svoje različitosti i posljedičnu beskrajnu usamljenost, stranca na opasnom putovanju preko kojeg mnogi gaze i koji se u svojoj izmještenosti osjeća kao da više nigdje ne pripada, zaključuje Anita Dremel u svom predgovoru.

Znanstvene tekstove recenzirale su dr.sc. Suzana Coha i dr.sc. Marina Protrka Štimec, uredile: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić i Nataša Medved, a e-izdanje Zbornika uredila je Ana Pavlić. Za dizajn naslovnice zaslužan je Studio Bilić-Müller. Dane Marije Jurić Zagorke podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture.

e-zbornik možete pronaći na poveznici: http://zenstud.hr/library/kamen-na-cesti-granice-opresija-i-imperativ-solidarnosti

 
 

//
 

KOMEMORACIJA: TONI HNOJČIK – ČOVJEK SA FOTOAPARATOM U RUCI

Potpresjednik Saveza Čeha u Hrvatskoj i predsjednik Vijeća češke nacionalne manjine Grada Zagreba Juraj Bahnik istaknuo je kako je Toni posebno volio svoj Daruvar o kojem je uvijek volio pričati i o kojem je puno toga znao. – O Daruvaru i Domovinskom ratu govorile su i njegove fotografije, a naslovom svoje foto monografije "To smo radili u ratu sine" odaslao je jasnu poruku zašto smo se on i svi mi skupa borili, kazao je Bahnik na komemoraciji kojoj su nazocili brojne Tonijeve kolege koji su ga izuzetno cijenili, poštivali i voljeli.

O kolegi i prijatelju govorio je predsjednik HND-a Saša Leković, koji je istaknuo Tonijevu nevjerovatnu produktivnost koja se brojala ne u tisućama, nego desecima tisuća napravljenih fotografija. – On je neprestano snimao. Kada bih počeo pobrajati sve što smo u sedamnaest godina zajedničkog rada kao reporterski tim zajedno prošli to bi potrajalo, a materijala ima i za dobar filmski scenarij. Cijeli svoj, gotovo pet decenija radni vijek, provao je sa fotoaparatom u ruci i nikada ga nisam vidio bez njega, kazao je Leković.

Na komemoraciji je govorio i Nikola Šolic istaknuvši kako je s Tonijem podijelio najveci dio profesionalnog zivota. - Njegova cijela životna priča vezana je uz fotografiju kroz koju je pričao svoj život. Jedan je od onih rijetkih fotografa koji je izgradio svoj poseban stil i po cemu je bio i ostat će prepoznatljiv. Toni je bio moj drug i uvijek ce ostati u mom srcu, zavrsio je Solic svoje oprastanje od prijatelja.

Mato Pejic, prijatelj i novinar - urednik u tjedniku češke manjine Jednota, u svom oproštaju je nadahnutokazoa kako je Toni bio čovjek prevelike širine za pravila i regule koje je društvo nametalo. - A vi, šefovi nebeskog deska, imajte za Tonyja razumijevanja, uzmite vremena, jer vrijeme tamo valjda nije problem, progledajte mu kroz prste sitna kršenja pravila, buntovništvo bez razloga i nepoštivanje rokova, onaj razbarušeni odnos prema obvezama, tolerirajte mu nestašluke i prostakluke, jer – vjerujte – vratit će vam se stostruko – dobit ćete najbolje, najrječitije, najsadržajnije i najčarobnije fotografije koje su ikad hodale po zemlji, istaknuo je Pejić.

O Toniju su još govorili i glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić te predsjednik Fotografske sekcije ULUPUH-a Janko Belaj. Toni je umro u KBC Rebro u Zagrebu 28. ožujka 2018. godine. Rođen je 1951. godine, a već kao dvadesetogodišnjak postao je profesionalni fotograf/fotoreporter. U 47 godina koliko je trajala ta njegova strast sve do iznenadne smrti gotovo da ga nitko nikada nije vidio bez fotoaparata.

Studirao je na čuvenoj Filmskoj akademiji u Pragu, a po povratku u rodni Daruvar surađivao je sa raznim novinama uključujući Vjesnik i Večernji list, dok je stalno bio zaposlen u tjedniku Jednota koji je izlazio na češkom jeziku. Tu ga je zatekao Domovinski rat. Izvještavao je svojim vrhunskim fotografijama, uglavnom sa ratišta u Zapadnoj Slavoniji, za Jednotu i Večernji list, a potom za tjednike Globus te Arenu gdje je radio od 1995. godine pa sve do njena gašenja 2009. godine.

Od tada je radio kao slobodni fotoreporter, a imao je i više vremena posvetiti se umjetničkoj fotografiji koju je također vrlo volio. Više godina bio je i član redakcije stručnog časopisa Novinar u izdanju Hrvatskog novinarskog društva. U vrijeme Domovinskog rata Hnojčikove fotografije objavljivane su i u inozemnim medijima, a neke ekskluzivne snimke poput onih iz akcija Bljesak i Oluja postale su svjetski poznate. Toni Hnojčik imao je više zajedničkih i samostalnih fotografskih izložbi, njegove fotografije ilustrirale su razna publicistička izdanja, a u prosincu 2010. godine objavljena je knjiga sa više stotina njegovih ratnih fotografija snimljenih u Zapadnoj Slavoniji između 1990. i 1995. godine pod nazivom "To sam radio u ratu, sine".

Za svoj rad Hnojčik je primio mnogobrojna priznanja, među kojima i »Zlatnu kameru«, godišnju nagradu HND-a, i »Zlatni objektiv«, nagradu Hrvatske udruge radija i novina. O njegovom ratnom putu jedna je njemačka televizija snimila i dokumentarni film.

Posljednji ispraćaj Tonija Hnojčika bio je na gradskom groblju u Daruvaru u subotu 31. ožujka 2018. godine.

 
 

//
 
  Iz rada HND i SND
//

VELEBITSKA DEGENIJA: URUČENE NAGRADE ZA NAJBOLJE RADOVE O ZAŠTITI OKOLIŠA U 2017.

U kategoriji tisak nagradu je dobila Vedrana Simičević, novinarka Novog lista za tekst " Krijumčari prijete podzemnoj bioraznolikosti Balkana", objavljen u časopisu Science u prosincu 2017. Riječ je o priči o krađi endemskih vrsta kukaca iz hrvatskih i slovenskih jama, a radi prodaje kolekcionarima na crnom tržištu. Pritom se koriste nelegalne zamke koje, za razliku od legalnih, nemaju licence i oznaku institucija.

Takve zamke mogu na određenom lokalitetu uništiti čak i cijelu jednu vrstu.

Nagradu za najbolju fotografiju - fotoreportažu Ocjenjivački odbor dodijelio je HRT-ovom novinarskom veteranu Mladenu Stubljaru za naslovnu fotografiju reportaže "Priča o istarskim divovima – doktor za tisućljetna stabla". Nagrađena fotografija, i bez čitanja teksta, zorno priča o spašavanju i liječenju tisućljetnog kestena i o "letećem" drvosječi koji stručnom rezidbom u krošnji, na visini četverokatnice spašava drevnog starca.

U kategoriji televizija, S obzirom na velik broj kvalitetnih televizijskih priloga o temama i problemima u okolišu Ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti ravnopravno nagradu Velebitska degenija za televizijski prilog Goranu Latkoviću s RTL-a i emisiji "Eko-zona" HTV-a, točnije, autorima Mladenu Iličkoviću i Snježani Babić.

Istraživački i profesionalno Goran Latković razotkriva i prati ekološku aferu nesavjesnog i nelegalnog odlaganja potencijalno opasnog otpada iz zagrebačkog pročistača. Tema ne ostaje na jednodnevnoj senzaciji. Kamera prati kamione koji odvoze mulj na poljoprivredna zemljišta u Međimurju i prati priču sve do raskida ugovora Grada Zagreba i tvrtke iz Drniša.

Kao što je Goran Latković ukazao na problem, Mladen Iličković u reportaži " Njemački pročistači otpadnih voda" ukazuje na njegovo moguće ekološko rješenje. Saznajemo tako da se u Njemačkoj mulj ne smije bez obrade primjenjivati u poljoprivredi, jer se u njemu nalaze teški metali, lijekovi i bakterije te neke druge po zdravlje i okoliš opasne tvari.

Ocjenjivački sud jednoglasno je odlučio da se Velebitska degenija dodijeli emisiji "Eko-zona" i zbog odlične reportaže Snježane Babić o građevinskom otpadu kojemu se, zahvaljujući pravilnom zbrinjavanju, može "udahnuti novi život". Reciklirani građevinski otpad postaje korisnom sirovinom za zelenu gradnju, što je zorno prikazano na izgradnji prve eko-sendvič kuće u Koprivnici.

Ocjenjivački odbor Zbora novinara za okoliš HND-a za nagrade Velebitska degenija za 2017. godinu, u skladu s propozicijama natječaja, radio je u sastavu: Silva Celebrini, predsjednica Odbora i predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a, Darko Alfirev iz HEP-a, Lidija Komes, novinarka i veleposlanica Hrvatske za Europske destinacije izvrsnosti, Koraljka Eterović, urednica www.zagreb.hr (Grad Zagreb), Darko Horvatić, urednik na HTV-u, Marina Bujan, novinarka Hine i Davorin Marković, iz Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode.

Na natječaj su pristigla 33 rada od 19 autora. Predstavnik HEP-a u Ocjenjivačkom odboru izuzeo se kod ocjenjivanja radova u kojima se govori o objektima HEP-a, a Koraljka Eterović kod priloga koji govori o problemu mulja u Gradu Zagrebu. Odluke su donesene jednoglasno ili većinom glasova.

Nagrade Velebitska degenija dodjeljuje Zbor novinara za okoliš uz podršku Hrvatske elektroprivrede od 1999. godine.

 
 

//
 

TRIBINA "DJECA I MEDIJI": GDJE JE GRANICA ZAŠTITE I OSTVARIVANJA INTERESA DJECE U MEDIJIMA?

"U zadnjih 20-ak godina vidljiv je veliki napredak, ali ono što se do danas nije promijenilo u medijima jest to što se teme o djeci emocionaliziranju i dramatiziraju, a pristupa im se vrlo individualizirano. Mediji se sve teže snalaze u odmjeravanju što je interes javnosti, a što ne", kazao je Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

"Otkrivanje identiteta djeteta nije potrebno ni u jednom slučaju, ali novinari to često čine opravdavajući se interesom javnosti. Takvim se pristupom ne zadovoljava interes javnosti, nego samo dodatno viktimizira dijete", ustvrdio je Labaš, dodajući da Ured pravobraniteljice za djecu godišnje zaprimi 40 - 50 prijava koje se odnose na kršenje prava djece u medijima.

Novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin istaknula je kako se stvari teško mogu promatrati crno-bijelo te kako ponekad nije sasvim jasno što je pravi interes djeteta, objaviti neku informaciju ili ne, navodeći primjer priče o djetetu oboljelom od dijabetesa bez adekvatne roditeljske skrbi koje je nakon objave u medijima u rekordnom roku pronašlo svoje posvojitelje.

"Slučaj dječaka s dijabetesom nije bio dramatiziran, ta je priča bila dramatična sama po sebi. Mediji su često samo odraz zbilje. Postoje brojni slučajevi u kojima su mediji pomogli djeci. Primjer za to su i brojne uspjele kampanje za pomoć oboljeloj djeci. Interes za zaštitu privatnosti nije uvijek najviši interes koji dijete u nekom trenutku ima", istaknula je Turčin.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je da postoji sve više slučajeva u kojima roditelji sami izlažu djecu javnosti kako bi manipulirali nekom situacijom ili sudskim procesom: "Pozivam novinare na poseban senzibilitet kada je riječ o takvim slučajevima. Svaki istup u vezi priče koji potenciraju manipulativni roditelji je štetan, čak i ako je riječ o stručnom mišljenju i odgovoru institucije, pa bi bilo najbolje da novinari bojkotiraju takve manipulativne teme".

Ljubica Matijević Vrsaljko, bivša pravobraniteljica za djecu misli da mediji čine puno više dobrog nego lošeg. "Mi često polazimo od pretpostavke da je sustav "posložen", savršen. Međutim, on je izuzetno nepravedan i drzak. Vi formalno imate pravna sredstva, možete se žaliti na nekoliko sudskih instanci, ali u stvarnosti vi pravdu možete čekati i više od 10 godina. Ljudi se obraćaju medijima iz očaja, sustav ih tjera na to", zaključila je.

Lana Petö Kujundžić, sutkinja za mladež Županijskog suda u Zagrebu upozorava da mediji često unaprijed donose presude maloljetnim prijestupnicima. "Događaju se situacije u kojima mediji unaprijed donose presude maloljetnicima, a onda taj maloljetnik bude oslobođen. Na žalost, šteta koju su nanijeli mediji ostaje trajna", rekla je Peto Kujundžić.

Smatra da bi situaciju moglo popraviti educiranje novinara, isticanje pozitivnih primjera u medijima i osuđivanje negativnih ponašanja prema djeci. Smatra da je štetna medijska praksa veličanje negativnih primjera, senzacionalističko iznošenje suicidalnog ili nasilnog ponašanja djece i kršenje njihove privatnosti.

Glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić kazao je da se HND ovom temom intenzivno bavi već više od desetljeća, apelima, priopćenjima, organiziranjem tribina i edukacija za novinare. "HND uspješno surađuje s Uredom pravobranitelja za djecu, a sudjelovao je i u kreiranju zakonskih odredaba koje štite prava i privatnost djece u medijima. Situacija jest bolja nego prije desetak godina, ali ona je krhka i ne znači da stvari ne mogu ponovo krenuti u negativnom smjeru", zaključio je Lulić.

 
 

//
 

PRESUDA GOLDSTEINU JE NAPAD NA SLOBODU GOVORA

Goldstein je osuđen na temelju privatne tužbe filmskog redatelja Antuna Vrdoljaka koji je Goldsteina tužio zbog kritičkog osvrta na njegovu dokumentarnu seriju o Josipu Brozu Titu emitiranu 2010. godine na HTV-u, objavljenu prije osam godina u tjedniku Globus. Temeljem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu koju je dodatno postrožio Županijski sud u Zagrebu, Ivo Goldstein je Antunu Vrdoljaku dužan isplatiti 30.000 kuna kazne te pripadajuće kamate, sudske i odvjetničke troškove, čime se ukupni iznos penje na nešto više od 70.000 kuna.

U demokratskim i pravno uređenim društvima naknada neimovinske štete zbog javno iznesenih stavova i tvrdnji trebala bi se priznavati samo iznimno, kad je povreda nečijeg dostojanstva, časti i ugleda izuzetno teška i prelazi granice uljuđene kritike.

Goldsteinov tekst, međutim, ne spada u tu kategoriju. Ivo Goldstein svom tekstu ne napada Vrdoljakovo dostojanstvo, čast i ugled već polemizira s njegovim radom, precizno ukazuje na niz provjerljivih povijesnih netočnosti iznesenih u Vrdoljakovu serijalu, polemizira s izborom sugovornika, tvrdnjama i iznesenim stajalištima.

Stoga presudu i njezino obrazloženje u kojem se ističe da je Goldstein izuzetno teško povrijedio dostojanstvo, ugled i čast autora filma Antuna Vrdoljaka, Hrvatsko novinarsko društvo smatra krajnje neutemeljenima i proizvoljnima.

Takva sudska praksa ugrožava slobodu govora, širi strah, potiče cenzuru i autocenzuru, a Hrvatsku vraća u društvo autoritarnih država u kojima svatko tko se usudi javno kritički progovoriti o radu etabliranih i moćnih, može očekivati sudsku odmazdu.

Hrvatsko novinarsko društvo upozorava na učestalu praksu podizanja privatnih tužbi protiv novinara i publicista zbog iznesenih kritičkih javnih stajališta kao i na zabrinjavajuće presude kojima se ugrožava pravo na slobodu govora, kritiku i polemiku.

Apeliramo na sudove i suce koji, bilo u parničnim bilo kaznenim postupcima, sude u pitanjima slobode govora da presude donose s dužnom pažnjom, obzirom i razumijevanjem temeljnih vrijednosti demokratskog slobodnomislećeg društva, stoji u priopćenju koje potpisuje za IO HND-a predsjednik Saša leković.

 
 

//
 

MEDIJI I ISTINA TEMA OVOGODIŠNJIH SVIBANJSKIH SUSRETA NOVINARA U STAROM GRADU NA HVARU

O problematici medija i istine izlagat će brojne poznate osobe iz medija poput Silvija Tomaševića, Zdenka Duke, Slavka Cvitkovića, Silvije Luks, Dražena Vukova Colića, Dražena Klarića te diplomata i predstavnika norveškog, portugalskog i bugarskog veleposlanstva, najavila je predsjednica organizacijskog odbora susreta i Ogranka umirovljenika HND-a Branka Starčević.

Starčević je podsjetila da je tema medija i istine vrlo aktualna te da je borba protiv lažnih vijesti jedan od prioriteta Europske unije. "Danas se smatra da je u redu objaviti krivu informaciju, ako iza nje stoji profit. Zato je vrlo korisno da se potiče medijska pismenost, osobito kod mladih ljudi", rekla je Starčević.

Veleposlanica Bugarske u Hrvatskoj Tanya Dimitrova, koja se i sama godinama bavila novinarstvom i izdavaštvom, istaknula je kako bi mediji uvijek trebali inzistirati na istini, čak i ako to znači manje profita. "U svom sam radu uvijek inzistirala na istini, čak i kada nije bilo financijski isplativo. Moja je ideja da bi se istina trebala izreći na uravnoteženiji način, a ne forsiranjem negativnih informacija. Novinari često rade velike senzacionalističke priče od negativnih informacija", navela je veleposlanica Dimitrova.

Sportski novinar i komentator Slavko Cvitković smatra da je tema ove godine "maksimalno pogođena". "Sportski novinari su u malo drugačijoj poziciji jer barataju dosta egzaktnim informacijama, ali čak i tu postoji prostor za zloupotrebu i manipulaciju", rekao je Cvitković dodajući da je za skup pripremio anketu o stavovima sportskih novinara o temi istine u medijima.

Na konferenciji su govorili i autor filmova "Gazda" i "Gazda: Početak" Dario Juričan i potpredsjednica Hrvatsko norveškog društva prijateljstva Teodora Bakota.

U okviru hvarskih susreta u Starome Gradu održat će se projekcije dokumentarnih filmova Daria Juričana i Roberta Zubera te izložbe i koncerti. Starčević je pohvalila suradnju s domaćinima, Hotelima Helios Faros i Starim Gradom te najavila da će prihod od ulaznica biti doniran za opremanje škole u Starome Gradu.

 
 

//
 
  Iz svijeta i regije
//

PROJEKT DAPHNE: UBILI SU NOVINARKU, ALI NE I PRIČE

Drskim, izravnim i beskompromisnim stilom Daphne Caruana Galizia je otkrivala korupciju, nepotizam, klijentelizam i kriminal na Malti. Grupa od 45 novinara iz 18 novinskih kuća i 15 zemalja odlučila je nastaviti tamo gdje je ona stala. Istraživali su pet mjeseci – prolazili kroz njene bilješke, sakupljali dokumente, razgovarali s izvorima – ne bi li pronašli tragove priča koje je ta sjajna žena ostavila iza sebe.

Projekt Daphne predstavlja jedinstvenu suradnju koju je koordinirala i vodila organizacija Forbidden Stories (Zabranjene priče), smještena u Parizu i osnovana upravo da bi nastavila rad ubijenih ili zatočenih novinara.

The Investigative Reporting Project Italy (IRPI) je toj suradnji pridonio svojim znanjem o mafiji i ilegalnoj trgovini na Mediteranu, povjeravajući svojim reporterima istraživanje transnacionalne mreže kriminala i pranja novca te ostalih kriminalnih radnji elite s Malte.

Forbidden Stories su zajedno s IRPI, OCCRP, La Repubblica, Süddeutsche Zeitung, Reuters, The Times of Malta, Le Monde, The Guardian, The New York Times, Tages-Anzeiger, Premières Lignes Télévision, Radio France, France 2, Die Zeit, Direkt 36, WDR, NDR na svjetlo dana izvukli priče koje su ubile Daphne Caruanu Galiziju.

Novinari okupljeni u Projekt Daphne danas počinju objavljivati njezine istraživačke priče na franceinter.fr i Radio France, a 19. travnja na kanalu France 2.

 
 

//
 

THE NEW YORK TIMES I THE NEW YORKER DOBILI PULITZEROVU NAGRADU ZA RAZOTKRIVANJE WEINSTEINA

Ta izvješća potaknula su #Me Too pokret protiv seksualnog zlostavljanja u drugim djelatnostima. Odbor za dodjelu nagrade je opisao rad novinara koji su razotkrili Weinsteina kao "eksplozivno, utjecajno novinarstvo koje je razotkrilo moćne i bogate seksualne grabežljivce".

The New York Times je podijelio i drugu nagradu s The Washington Postom za nacionalno izvješćivanje o navodnom ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. i mogućem dosluhu ruskih dužnosnika i kampanje predsjednika Donalda Trumpa Pulitzerova nagrada je najprestižnije priznanje u američkom novinarstvu, ustanovio ga je novinski izdavač Joseph Pulitzer, a dodjeljuje ih od 1917. Sveučilište Columbia u New Yorku.

Britanska novinska agencija Reuters dobila je Pulitzerovu nagradu za međunarodno izvješćivanje koje je otkrilo veze između filipinskog predsjednika Rodriga Duteretea i policijskih odreda za ubijanje kao i za fotografiju migrantske krize naroda Rohingya, izvijestio je Reuters.

List The Press-Democrat iz Santa Rose u Kaliforniji dobio je nagradu za prijelomnu vijest izvješćujući o šumskim požarima koji su prošle godine zahvatili kalifornijske vinogradarske okruge.

U domeni umjetnosti nagradu za roman "Less" dobio je Andrew Sean Greer, za dramu "Cost of Living" Martyn Majok, a za najbolju biografiju "Preirie Fires: The American Dream of Laura Ingalls Wilder" nagrada je otišla Carolini Fraser, za pjesništvo je nagradu dobio Frank Bidart za djelo "Half-light".

Kendrick Lamar je postao prvi reper koji je dobio Pulitzera, uzevši nagradu za glazbu za album "DAMN".

 
 

//
 

WORLD PRESS PHOTO: FOTOGRAFU AFP-A NAGRADA ZA FOTOGRAFIJU GODINE

Schemidtova fotografija, snimljena prošle godine u Caracasu tijekom nasilnih sukoba interventne policije i prosvjednika protiv predsjednika Nicolasa Madura, simbolizira zemlju u plamenu i izaziva snažne emocije, ocijenili su suci.

Schemidt, koji inače živi u Meksiku, za AFP je pratio te prosvjede u svibnju 2017. U jednom trenutku 28-godišnji Victor Salazar i njegovi prijatelji pokušali su uništiti policijski motocikl, ali im je njegov spremnik s gorivom eksplodirao u lice.

"Osjetio sam eksploziju iza svojih leđa, okrenuo se i počeo snimati naslijepo", ispričao je Schemidt. Kamerom je uhvatio gorućeg Salazara dok je trčao prema njemu. Mladić je na koncu preživio incident s opekotinama drugog stupnja.

"Fotografija je klasik goleme energije i dinamike", kazala je predsjednica žirija Magdalena Herrera. "Ima boje, ima snagu, pokret i odličnu kompoziciju. Odmah budi emocije", dodala je.

Schemidtu (46) ova nagrada je gorko-slatka. On je Venezuelanac koji je prije 18 godina napustio zemlju. "Imam miješane emocije. Znam kroz što Venezuela prolazi", kaže. Njegova obitelj također proživljava hiperinflaciju i oskudicu koje izazivaju nasilne prosvjede u zemlji. U lanjskim četveromjesečnim uličnim prosvjedima poginulo je 125 ljudi.

Prihvaćajući nagradu, Schemidt je rekao da je posvećuje "svojoj obitelji i narodu Venezuele". Ove su godine suci fotografiju godine birali između 73.000 fotografija koje je poslalo 4.548 fotografa iz 125 zemalja.

 
 

//
 

ZUCKERBERG PRED KONGRESOM: ISPRIKE, OBEĆANJA, ALI NEMA REVOLUCIJE

Ozbiljan u odijelu i kravati, s očima crvenim od umora, izvršni direktor Facebooka jučer odgovarao na pitanja članova parlamentarnog odbora Zastupničkog doma koji su ga satima rešetali. Pokušao je, kao i dan ranije u Senatu, nakon vala žestokih kritika razjasniti situaciju.

Na "meniju" je, piše AFP, bila borba protiv političke manipulacije i zaštita osobnih podataka korisnika nakon skandala s Cambridge Analyticom, britanskom tvrtkom koja je posegnula za osobnim podacima desetaka milijuna korisnika.

I kao što je već učinio u više navrata, 33-godišnji oprezni milijarder se i ovaj puta ispričao za "pogreške" iz prošlosti i bespogovorno slušao zastupnike koji su pozivali na odgovornost i prijetili regulacijom interneta i društvenih mreža. Zuckerberg se nije tome usprotivio, dapače i sam je kazao da je regulacija interneta neizbježna, ali je tu problematiku proširio dalje od samog Facebooka.

"Važnost interneta u svijetu raste i mislim da je neki oblik regulacije neizbježan", kazao je i pritom upozorio da se mora "pažljivo proučiti" kako ne bi naškodio malim tvrtkama. "Mislim da se mnogo puta donesu regulacije koje velike tvrtke poput naše mogu poštovati, no manji start-upovi ne", naglasio je čelnik Facebooka.

Također je vrlo jasno kazao da čak niti "20.000 ljudi ne može cijelo vrijeme nadgledati mrežu i filtrirati je". Htio je, ocjenjuje AFP, reći da Facebook radi najbolje što može, ali da je sada loptica na terenu zakonodavaca. Zastupnik Frank Pallone je jedan od mnogih koji su pozvali Kongres da "poduzme hitne korake i zaštiti našu demokraciju".

Tijekom saslušanja pred Senatom i Zastupničkim domom, Zuckerberg je neumorno objašnjavao kako funkcionira društvena mreža i pokušavao objasniti da Facebook "ne prodaje podatke" oglašivačima. Također je do posljednjeg daha branio ekonomski model svoje društvene mreže koju smatra "sigurnom", i za koju tvrdi da, usprkos tome što ima više od dvije milijarde korisnika, nije "monopol".

Na pitanje je li u interesu zaštite privatnosti voljan promijeniti poslovni model Facebooka, koji je besplatan za korisnike i financira se oglašavanjem, odgovorio je: "nisam siguran što bi to trebalo značiti". Ponekad je razgovor između dviju strana izgledao kao "dijalog gluhih", posebice u utorak u Senatu gdje su senatori u raspravi pokazali uistinu jadno znanje po pitanju tehnoloških i ekonomskih tema, zbog čega ih na društvenim mrežama, uključujući i Facebook, mladi nesmiljeno ismijavaju.

"Nitko neće moći učinkovito regulirati Facebook sve dok zakonodavci ne shvate kako društvena mreža uopće funkcionira", zaključila je Danna Young, profesorica komunikacija na sveučilištu Delaware. Olivier Ertzscheid, sa sveučilišta u Nantesu, za Zuckerberga je kazao da pokazuje "simptome i Frankensteina i Petra Pana", očaran svojom kreacijom, ali istovremeno i naivan, iskreno ili lažno.

Zuckerberg je pozitivnom nazvao novu uredbu Europske komisije o zaštiti podataka (RGPD) koja treba stupiti na snagu 25. svibnja. Za to je dobio ironičnu zahvalu europske povjerenice za pravosuđe i zaštitu potrošača: "Smišljala sam kako napraviti kampanju za našu uredbu o zaštiti podataka. Evo, to je to". No, čini se da je Zuckerbergov nastup zadovoljio ulagače jer su dionice Facebooka na burzama ponovo porasle, nakon pada zabilježenog sredinom ožujka.

Više pogledajte ovdje.

 
 

//
 

RAVNATELJ SLOVAČKE POLICIJE ODLAZI ZBOG UBOJSTVA NOVINARA

Deseci tisuća Slovaka prosvjedovali su zadnjih mjeseci tražeći jamstva da će biti provedena neovisna istraga ubojstva Jana Kuciaka, koji je istraživao korupciju i veze između političara i poslovnih ljudi. Kuciak je ubijen u veljači zajedno sa svojom djevojkom.

Zbog pritiska javnosti ostavku je prošli mjesec podnio premijer Robert Fico i cijela njegova vlada, a ravnatelj policije Tibor Gašpar je idući na redu. "Mislim da je ravnatelj policije sposoban profesionalac (...) ali vidim da je bio meta golemog političkog pritiska, čak napada na cijelu policiju", rekao je premijer Pellegrini. "Složili smo se da će do kraja svibnja podnijeti ostavku kako bi smanjili napetosti i oslobodili policiju medijskog pritiska." Pellegrini je član stranke bivšeg premijera, Smera, a novi kabinet čine iste tri stranke kao i prethodni. Fico je i dalje na čelu Smera.

 
 

//
 

POGINUO RUSKI ISTRAŽIVAČKI NOVINAR

Maksim Borodin podlegao je u nedjelju ozljedama u bolnici u Ekaterinburgu u koju je hitno prevezen, pišu ruske novinske agencije.

Radio je za list Novi dan i nedavno je otkrio slučaj ruskih plaćenika u Siriji, zaposlenika privatne vojne udruge koja djeluje pod nazivom "Grupa Wagner". Redovito je pisao i o korupciji te o organiziranom kriminalu.

"Nema razloga otvarati kriminalističku istragu. Razmatramo nekoliko verzija slučaja, među kojima je i nesreća. Zasad nema nikakvih znakova koji bi upućivali na to da je riječ o zločinu", kazalo je u ponedjeljak lokalno Povjerenstvo za istragu agenciji TASS, odbivši komentirati slučaj za francusku novinsku agenciju AFP.

Predstavnik OESS-a za slobodu medija Harlem Desir smatra da je smrt Maksima Borodina "iznimno zabrinjavajuća". "Pozivam vlasti da provedu temeljitu i brzu istragu", tvitao je u ponedjeljak Desir.

Od pada SSSR-a brojni su ruski novinari ubijeni ili su pretučeni, no naručitelji takvih zločina rijetko su privedeni. Po podacima Povjerenstva za zaštitu novinara, nevladine organizacije sa sjedištem u New Yorku, od 1992. godine u Rusiji je ubijeno 58 novinara.

 
 

//
 

REGIONALNA PLATFORMA POZDRAVLJA UHIĆENJE NAPADAČA NA SADIKOVIĆA: POLICIJA POKAZALA UČINKOVITOST

Incident se dogodio 1. travnja oko ponoći kad su, kako se pretpostavlja, Ilhan i Hilmo Pepić iz Rožaja bacili eksplozivnu napravu pod automobil koji je bio parkiran ispred Sadikovićeve kuće, a koji ne pripada novinaru ni njegovoj obitelji. Motiv za napad je, kako je priopćeno iz Uprave policije, prilog o muzeju Pepića u Rožajama, koji je Sadiković emitirao u svojoj emisiji "Bez granica" na Televiziji Vijesti.

"Pozdravljamo akciju policije i to što je tužiteljstvo Pepićima odredilo pritvor od 30 dana, ali ujedno podsjećamo da upravo te dvije institucije nisu poduzele ništa kada je Sadiković više puta, od prosinca 2017. godine, kada je taj prilog emitiran, prijavljivao brojne prijetnje koje je dobivao na razne načine. Da su tada bili efikasniji, do podmetanja eksploziva vjerojatno ne bi ni došlo. Slučaj je također pokazao da su pripadnici Uprave policije učinkoviti kad hoće otkriti i napadače i motiv, što se nije dogodilo u brojnim prethodnim slučajevima napada na novinare koji su ostali neriješeni", kazala je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović. Regionalna platforma osuđuje svaki napad na novinare zbog posla koji obavljaju i podsjeća da su napadi i prijetnje novinarima izravan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani.

Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana. Od početka 2018. godine, Sindikat medija Crne Gore je zabilježio dva napada na novinare, od čega je jedan bio slučaj prijetnje novinaru, a drugi uništenjem imovine, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Udruženje novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije

 
 

//
 
  Poslovi, natječaji, stipendije
//

BESPOVRATNA SREDSTVA EUROPSKOG PARLAMENTA ZA MEDIJE U 2018. GODINI

Novi poziv Europskog parlamenta za podnošenje prijedloga za partnerstvo i najava dodjele bespovratnih sredstava za medije u 2018.

Glavna uprava za komunikacije (DG COMM) Europskog parlamenta objavila je novi poziv za podnošenje prijedloga za medijsko partnerstvo i najavila dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti namijenjenih promicanju i boljem razumijevanju identiteta, uloge i političke naravi Europskog parlamenta u području medija (TV, radio i online mediji), posebice u svjetlu izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. godine.

Tekst poziva i smjernice za prijavu dostupni su na ovoj poveznici.

Rok za podnošenje prijedloga za partnerstvo (preduvjet za kasnije podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava za medije) je 20. kolovoza 2018., u ponoć.

Partneri (tj. organizacije koje su se uspješno prijavile za partnerstvo 2016., 2017. i početkom 2018. godine) odabrani su za cijelo vrijeme trajanja višegodišnjeg programa za dodjelu bespovratnih sredstava (2016.-2019.). Stoga se ne moraju ponovno prijavljivati za partnerstvo.

Partneri će moći podnijeti zahtjev za bespovratna sredstva u sklopu poziva na dostavu projektnih prijedloga, čija je objava planirana početkom rujna 2018. Projekti dobiveni na jesenskom natječaju provodit će se od siječnja do rujna 2019.

Partneri koji su već bili dobitnici bespovratnih sredstava mogu se ponovno prijaviti.

Organizacije koje su prethodnih godina podnijele zahtjev za partnerstvo, a koji je odbijen, mogu se ponovno prijaviti za partnerstvo u 2018. godini.

Više informacija i sva potrebna dokumentacija za prijavu mogu se pronaći na ovoj poveznici.

Sva pitanja vezana uz ovaj poziv mogu se uputiti na:

dgcomm-subvention@ep.europa.eu

NOVI PROGRAM POTPORE ISTRAŽIVAČKOM NOVINARSTVU U EU

Međunarodni institut za medije (IPI) i Europski centar za medijske slobode (ECPMF) objavili su novi program potpore prekograničnim projektima istraživačkog novinarstva u zemljama Europske unije vrijedan do 450 tisuća eura.

Fond "Istraživačko novinarstvo za Europu – #IJ4EU" (Investigative Journalism for Europe) namijenjen je poticanju i jačanju suradnje među novinarima i redakcijama u Europskoj uniji na projektima u javnom interesu i od prekograničnog značaja. Fond ima za cilj podržati istrage koje odražavaju kontrolnu ulogu medija i one projekte koji omogućavaju javnosti da one na vlasti drži odgovornim za svoje postupke i dužnosti na funkcijama koje drže.

Na taj način nastoji se pridonijeti održivosti demokracije i vladavine prava u EU.

Fondom će upravljati Međunarodni institut za medije (IPI), globalna mreža urednika, medijskih rukovoditelja i vodećih novinara koja se bavi zaštitom slobode medija još od 1950. godine.

Za potpore u maksimalnom iznosu od 50 tisuća eura se mogu prijaviti prekogranični timovi istraživačkih novinara iz najmanje dvije zemlje članice Europske unije, a koji će provesti istraživanje u javnom interesu i od prekograničnog značaja.

Predloženi projekti moraju imati za cilj otkivanje novih informacija. Jednako su poželjni već postojeći istraživački timovi, kao i oni novo oformljeni za potrebe #IJ4EU natječaja. Nedovršene istraživačke priče također ispunjavanju uvjete i mogu dobiti podršku iz ovog fonda kako bi priča bila završena i objavljena u medijima. Posebno se potiču na prijavu timovi novinara ili redakcija koji rade izvan glavnih ili najvećih gradova u zemlji ili u onim zemljama u kojima je istraživačko novinarstvo posebno izloženo riziku.

Program je namijenjen financiranju svih platformi, uključujući tisak, radio, TV, online medije, produkciju dokumentarnog filma i izvještavanje na kombiniranim platformama (multi-platform story-telling).

Financirani mogu biti samo projekti planirani za objavu (i dostupni u formatu koji se može objaviti) u uglednim medijima ili na platformama u najmanje dvije zemlje EU najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.

Rok za prijave je 3. svibanj 2018. što je ujedno i Međunarodni dan slobode medija. Prijave moraju biti dostavljene na engleskom jeziku uz detaljan opis projekta, pojedinosti o istraživačkom timu, plan istraživanja i objavljivanja, budžet i procjenu rizika.

Neovisni žiri će odabrati projekte koji će biti financirani, a sklapanje ugovora o korištenju sredstava sa uspješnim kandidatima planirano je do 15. lipnja 2018.

Za prijave i više informacija o uvjetima natječaja i prijavljivanja te o postupku odabira kandidata, posjetite web stranicu fonda.

"Istraživačko novinarstvo, koje ima ključnu ulogu u bilo kojoj funkcionalnoj demokraciji, pod pritiskom je u cijeloj Europskoj uniji", izjavila je izvršna direktorica Međunarodnog instituta za medije (IPI), Barbara Trionfi. "Pružanje financijske podrške istraživačkim projektima je način jamčenja da informacije o problemima poput korupcije, financijskog kriminala, zloupotreba ljudskih prava i uništavanja okoliša dospiju do javnosti".

"Budući da se takva istraživanja danas rijetko ograničavaju na jednu državu, od suštinskog je značaja da novinarske ekipe koje pokrivaju ove teme – rade preko granica. Ponosni smo što će #IJ4EU fond pružiti mogućnost za to", dodala je Trionfi.

OTVORENE PRIJAVE ZA NOVINARSKU NAGRADU "SAP ICT JOURNALIST PRIZE BOŽO TEŽAK"

Zbor informatičkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) u suradnji s glavnim partnerom tvrtkom SAP otvorio je prijave za novinarsku nagradu „SAP ICT Journalist Prize Božo Težak“.

Uz članove HND-a, na natječaj se mogu prijaviti novinari i urednici koji nisu članovi HND-a. Prihvaćaju se radovi objavljeni u svim medijima: tisku, radiju, televiziji i internetu.

Novinari mogu sami prijaviti radove, a može ih prijaviti kolega ili redakcija. Svaki novinar može prijaviti maksimalno tri rada. Radovi se šalju u digitalnom obliku (pdf, audio, video) na ovoj poveznici.

Radovi se prijavljuju u dvije kategorije:

– nagrada za najbolji novinarski uradak
– nagrada za najbolji urednički uradak
Nagrada za ICT novinara godine dodjeljuje se glasanjem članova Hrvatskog novinarskog društva.
Rok za predaju radova je 1. svibanj 2018.

THE TRANSATLANTIC MEDIA NETWORK (TMN) – OTVOREN POZIV

Zahvaljujući Marianne and Marcus Wallenberg fondaciji iz Stockholma The Transatlantic Media Network (TMN) organizira posjete odabranih europskih novinara SAD-u kako bi bolje upoznali zemlju i ljude. Poželjni su kandidati iskusni novinari zaposleni u redakcijama utjecajnih nacionalnih medija. Putovanje može trajati od tjedna do najduže tri mjeseca, počinje i završava u Washingtonu, a putuje se diljem zemlje najčešće posjećujući ugledna sveučilišta i škole novinarstva. Na svakom se mjestu ostaje dovoljno dugo da se upoznaju ljudi i način života. Nakon povratka u Europu stipendisti postaju članovi Transatlantic Media mreže koja okuplja kolege što su sudjelovali u programu. Prijava je jednostavna, poziv otvoren, a više informacija potražite na linku http://www.atlanticcouncil.org/programs/future-europe-initiative/transatlantic-media-network/transatlantic-media-fellowship

INVESTIGATIVE JOURNALISM FOR EUROPE – #IJ4EU" - ROK 3. SVIBANJ

#IJ4EU" Investigative Journalism for Europe novi je fond namijenjen poticanju i jačanju suradnje među novinarima i redakcijama u Europskoj uniji.

Fondom će upravljati Međunarodni institut za medije (IPI), a potpore u maksimalnom iznosu od 50 tisuća eura mogu dobiti prekogranični timovi istraživačkih novinara iz najmanje dvije zemlje članice Europske unije. Program je namijenjen financiranju svih medijskih platformi, a posebno se potiču prijaviti novinari lokalnih medija izvan najvećih gradova u zemlji, Rok za prijave je 3. svibanj 2018. što je ujedno i Međunarodni dan slobode medija, a više informacija potražite na linku http://www.investigativejournalismforeu.net/

THE LOGAN NONFICTION PROGRAM – ROK 15. LIPANJ

Novinari koji se bave temeljito istraženim dugačkim formama, pisci, dokumentaristi, fotografi i multimedijalni autori pozvani su prijaviti se na The Logan Nonfiction stipendiju za ovu godinu. Prijaviti se mogu priče koje se bave društveno relevantnim političkim, zdravstvenim, temama zaštite okoliša i ljudskih prava te pravosuđa. Program se održava od rujna do prosinca ove godine i traje 10 tjedana. Smještaj i troškovi boravka su pokriveni, prijave se primaju do 15. lipnja, a više informacija potražite na linku https://globenewswire.com/news-release/2018/04/17/1480066/0/en/Logan-Nonfiction-Program-Accepting-Applications-for-Fall-2018-Fellowship.html

WOMEN PHOTOGRAPH – ROK 15. SVIBANJ

Dva natječaja otvorena su za žene fotografe, transrodne i osobe nebinarnog rodnog identiteta koje se bave dokumentarističkom fotografijom. Nikon dijeli pet grantova, vrijednih 5.000 dolara svaki, za nove i fotografske projekte u nastanku te multimediju. Agencija Getty Images nagrađuje s 10.000 dolara dugoročni projekt profesionalnog fotografa koji može dokazati svoju posvećenost temi koju prijavljuje na natječaj. Prijave su otvorene do 15. svibnja, a više informacija potražite na linku https://www.womenphotograph.com/grants-2018/

 
 
header header header header header header header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

[COMPANY_FULL_ADDRESS]