Info > Newsletter

HND Newsletter 48 / siječanj 2018

 

HND-SNH Info - Newsletter 48

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 48
Siječanj 2018.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- MEĐUNARODNA MISIJA O SLOBODI MEDIJA: IMA POBOLJŠANJA, ALI I STARIH I NOVIH PROBLEMA
- OBULJEN KORŽINEK: VAŽNOST JAVNOG RTV SERVISA NEMJERLJIVA JE
- NOVINSKI IZDAVAČI OD TISKA D.D. POTRAŽUJU VIŠE OD 32,6 MILIJUNA KUNA
- NEPROFITNI MEDIJI: U TEŠKOJ SMO SITUACIJI
- KOMEMORACIJA: PREDRAG LUCIĆ BIO JE AUTORITET, BORAC ZA ISTINU I UZOR U NOVINARSTVU
- HND: NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2017.
- GODIŠNJI IZVJEŠTAJ PRESS EMBLEM CAMPAIGN: U 2017. GODINI UBIJENO 97 NOVINARA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

MEĐUNARODNA MISIJA O SLOBODI MEDIJA: IMA POBOLJŠANJA, ALI I STARIH I NOVIH PROBLEMA

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su ponešto bolju situaciju početkom 2018, navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglašava da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. "Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu. Pala je za 10 mjesta u pet godina. Nadamo se da neće poći putem Bugarske, koja je također počela padati na tom indeksu odmah nakon priključenja EU 2007., a sada je najgora država članica."

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke:

– Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016. Uočili smo nekoliko problema i nerazriješenih pitanja. Zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge delegacija nije mogla provjeriti te primjedbe na licu mjesta. Ima ohrabrujućih znakova, ali HRT je izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje "temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu". Ministrica kulture obećala je poboljšati legislativu.

– Poguban utjecaj govora mržnje na društvo se povećao. Premda u Saboru nema ekstremnih stanaka, čini se da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. "Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje", rekla je Sophie Albers Ben Chamo it ECPMF-a. Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade i napade svake vrste.

– Delegacija cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba nego prije koje su fizički napale novinare. Ipak, fizički napadi, prijetnje i posebno online prijetnje i dalje su veliki problem.

– Još uvijek nema medijske strategije. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

– Strategija bi trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one potpuno ukinute za vrijeme prethodnog ministra. Njihova se situacija otada nije promijenila. – Pitanje koje treba razmotriti je pitanje vlasništva medija. "U mnogo slučajeva vlasništvo nije transparentno. Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija", rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

– Konačno, uvjeti rada novinara nisu se poboljšali. "Sindikalisti su diskriminirani i otpušta ih se, kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija, a ni ti nisu pregovarani kolektivno. Novinare se obeshrabruje da pišu o nekim pitanjima, a u mnogim privatnim organizacijama nema sindikata“, rekla je Marijana Camović iz EFJ-a.

Delegacija u priopćenju zahvaljuje lokalnom partneru EFJ-a Hrvatskom novinarskom društvu na pripremi i brzoj implementaciji posjeta.

Detaljan izvještaj delegacija će objaviti krajem veljače 2018.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

 

//
 

OBULJEN KORŽINEK: VAŽNOST JAVNOG RTV SERVISA NEMJERLJIVA JE

"Zakon o HRT-u jedan je od najviše mijenjanih zakona u povijesti neovisne Hrvatske. Stalno smo tražili idealan model, ali idealnog modela nema bez izgradnje svijesti o važnosti javnog radio-televizijskog servisa", rekla je ministrica gostujući u 'Intervjuu tjedna' Prvog programa Hrvatskog radija.

Vlada je dosad jasno više puta iskomunicirala svoju poruku da se nema nikakvu ambiciju uplitati u neovisnost HRT-a, napomenula je, istaknuvši kako je pitanje razgraničenja politike od upravljanja javnim servisom nakon promjena zakona 2012., dakle, za vrijeme SDP-ove vlade, dodatno dovedeno u pitanje.

"Nakon promjena zakona 2012., nažalost, s obzirom da je parlamentarnoj većini – koja god parlamentarna većina bila – dana ovlast da bira glavnog ravnatelja, uvijek će postojati sumnja da je ta osoba produljena ruka politike. Mislim da to nije dobro", rekla je Obuljen Koržinek, "a nije dobro ni to što je tim zakonom u velikoj mjeri razvlašteno Programsko vijeće".

Napomenula je da se upravo na taj zakonodavni okvir odnose i kritike Međunarodne misije vodećih organizacija za zaštitu slobode medija koja je prilikom svojeg posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja kao jednu od ključnih neuralgičnih točaka hrvatskoga sustava izdvojila stanje na Hrvatskoj radioteleviziji.

Raniji zakon, iz 2010. godine, nudio je puno demokratičnije rješenje od postojećega, smatra Obuljen Koržinek.

"Mislim da na tragu konsenzualnog rješenja koje smo imali ranije moramo doći do jednog rješenja koje će i u tom institucionalno-zakonodavnom smislu puno jasnije razgraničiti odgovornost politike i onih koji ju predstavljaju u odnosu na javnu radio-televiziju", kazala je ministrica.

Govoreći o stanju na HRT-u, ocijenila je kako ono nije loše – dapače, a u ovome je trenutku važno to "da HRT ima stabilnu upravu, da uđe u jedno razdoblje kada se može provesti potrebno restrukturiranje".

Istaknula je da je tijekom prošle godine prvi put usvojen ugovor između Vlade i HRT-a na način da je provedena zakonom propisana javna rasprava, da je javnost mogla reći svoje mišljenje o tom ugovoru, a kao još jedan veliki pomak izdvojila je razdvajanje komercijalnih i javnih rashoda HRT-a, o čemu se govori već sedam godina, a bit će prvi puta provedeno u 2018.

"Tu će se jasno pokazati u kojim dijelovima HRT možda previše ulaže, u kojim dijelovima premalo ulaže", pojasnila je ministrica. Također je pozdravila sporazum o koregulaciji potpisan 2017. između HRT-a i neovisnih proizvođača, koji će pridonijeti jačanju povjerenja.

Na pitanje što misli o prijedlozima da se financiranje HRT-a prenese u proračun, ministrica je ocijenila kako to ne bi bilo dobro, jer postojeći sustav jamči neovisnost HRT-u u prikupljanju sredstava.

"Model koji imamo je dobar, relativno stabilan, usporediv s onima u Europi koji se smatraju uspješnijim modelima što se tiče financiranja. Mislim da ne bi bilo dobro da o političkoj odluci bilo kojeg premijera ili ministra financija ili kulture ovisi odluka o tome kolika će sredstva HRT imati", rekla je.

Što se tiče pitanja sadržaja na javnoj radio-televiziji, svatko ima pravo reći svoje mišljenje, smatra ministrica, "no odgovornost za program isključivo je u rukama onih koji tamo rade i koji donose uredničke odluke".

"U slučaju građenja percepcije HRT-a najveća je odgovornost na HRT-u, njenim zaposlenicima i vodstvu, da pokazuje važnost koju ima u društvu. Važnost javnog radio-televizijskog servisa za demokratsko društvo je nemjerljiva, ne samo u smislu onoga tko nudi informacije nego u smislu servisa koji je ključan za ekonomiju kulturnih i kreativnih industrija u nekoj državi", poručila je.

Komentirajući izvješće Misije, prema kojemu je Hrvatska prema Indeksu slobode medija pala za 10 mjesta na 74. mjesto, ministrica je istaknula da je delegacija preporuke donijela na temelju posjeta Hrvatskoj prije nešto više od godinu i pol dana, a u otvorenom razgovoru s delegacijom Misije zajednički je zaključak bio da se preporuke iz tog izvješća poklapaju s onim što su prioriteti vlade "u smislu daljnjeg uređena sustava u kojem djeluju mediji, poštivanja najviših standarda i osiguranja najviših sloboda neovisnosti medija".

"Sigurna sam da će i naš stav i naša politika biti prepoznati i ne vidim razloga da bi Hrvatska u smislu slobode medija na bilo koji način nazadovala, upravo suprotno", rekla je Obuljen Koržinek.

Komentirala je i tvrdnju korisnika financijskih sredstava iz proračuna Ministarstva kulture da se stvari s provođenjem odluka o financiranju događaju presporo podsjetivši da su, barem što se tiče svih onih koji ovise o financiranju iz proračuna tog ministarstva, u 2017. po prvi puta u povijesti te institucije sve odluke o financiranju donijete prije nove kalendarske godine za tu kalendarsku godinu, što je pomak za tri do četiri mjeseca ranije u odnosu na prethodnu praksu.

 

//
 

LEKOVIĆ: HRVATSKA PADA NA SVIM RANG LISTAMA KOJE MJERE SLOBODU MEDIJA

"Hrvatska je jedina članica EU u koju je došla ovakva misija - i to dva puta u dvije godine", istaknuo je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković gostujući u emisiji.

"O tome da je situacija loša svjedoče istraživanja raznih organizacija koje se bave ovom tematikom. Na svim rang listama Hrvatska stalno pada u odnosu na prethodne godine - primjerice, na indexu slobode medija Reportera bez granica Hrvatska je pala za čak 10 mjesta u 5 godina", pojasnio je Leković.

Uz Sašu Lekovića, u emisiji su gostovali Marija Čolak, urednica portala Direktno.hr, Igor Peternel, potpredsjednik HHO-a i Milan Koštro, komunikacijski stručnjak. Emisiju možete pogledati ovdje.

 

//
 

BANDIĆ I MIKULIĆ PRIREDILI TRADICIONALNO NOVOGODIŠNJE PRIMANJE ZA NOVINARE

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Saša Leković zahvalio je na pozivu te rekao da je na novogodišnjem primanju bio prije dvije godine, prošle godine nije bio jer je prekasno dobio poziv, a ove godine ga je dobio "jedva na vrijeme". "Ali", rekao je, "to je puno bolji prosjek od poziva ostalih političara koji me ne zovu čak ni da razgovaramo kada odlučuju o medijima i novinarima. "Znači, ovo je dva od tri, je dosta dobro", dodao je Leković.

Rekao je i da ne zna hoće li ga zvati slijedeće godine zato što u prigodnim situacijama ipak voli reći nešto što misli da je bitno. Leković: U 2018. želim javnu raspravu o medijima i sufinanciranju iz gradskog proračuna

Mislim da novinari i političari ili političari i novinari, potpuno svejedno, ne trebaju biti neprijatelji, jer koliko god to bilo fraza, mislim da smo "na istom zadatku", a to je - da nam društvo svakog dana u svakom pogledu sve više napreduje.

"Svatko ima u tome svoju odgovornost i svatko ima svoj dio moći tako da moć političara proizlazi iz toga što smo ih birali da u naše ime vladaju našom zajednicom, društvom, državom, a moć novinara je da kontroliraju kako političari vladaju i, ako političari zloupotrijebe tu moć, da novinari to vrlo jasno kažu", rekao je Leković. Dodao je kako, međutim, nitko nije savršen pa ponekad i novinari zloupotrebljavaju svoju moć, a to je onda kad rade posao političara i kad rade za političare, a ne za narod. Svatko od novinara zna kako radi i je li radi onako kako misli da bi trebalo, kazao je.

Leković je poručio i da ima dvije novogodišnje želje: prva je da se u ovoj godini konačno javno raspravlja o medijima u Zagrebu i o sufinanciranju medija iz zagrebačkog proračuna, a druga želja mu je da se s Gradom Zagrebom nastave razgovori o osnivanju Muzeja medija.

Podsjetio je da je prije dvije godine na novogodišnjem primanju gradonačelnik Bandić prihvatio poziv da Grad sudjeluje u toj akciji, imali su i sastanak, bilo je nekih obećanja, no ostalo je na tome pa se nada da će njegova druga novogodišnja želja biti ispunjena.

Kušec: Za tzv. 'fake news' ne trebaju novi zakoni, već provedba postojećih Predsjednica Hrvatskih novinara i publicista (HNiP) Katja Kušec ukazala je na neke od gorućih problema hrvatskog i cjelokupnog novinarstva.

Rekla je da se "neobjektivnost i relativizacija istine i objektivnog izvještavanja" tijekom protekle godine najbolje mogla vidjeti u slučajevima neprincipijelnih medijskih napada na javne osobe: dok su jedni bili proglašavani žrtvama i pravednicima prije svake istrage ili pravosudnoga epiloga, drugi su jednako tako bez ikakvih jasnih dokaza bili optuživani i teško vrijeđani, i to samo na osnovi indicija ili izjava suprotstavljene strane".

Kušec je rekla da je "taj problem usko povezan i sa problemima definicija govora mržnje i satire, gdje se sasvim proizvoljno određuje tko širi govor mržnje, a tko ima tobože pravo na umjetničku slobodu govora, gdje se onda šire neopisivi izrazi prostaštva i mržnje, a sve pod egidom umjetničkih sloboda".

"Držimo da se pri regulaciji ovih područja, kao i po pitanju tzv. 'fake news', lažnih vijesti, ne trebaju donositi nikakvi novi zakoni, nego da je potrebno provoditi postojeće zakone, a jednako tako struka mora obratiti više pozornosti na novinarsku etiku", rekla je Kušec te poručila da donošenje novih zakona, u današnje vrijeme, kako je rekla, "svojevrsnog medijskog jednoumlja ponovno može vrlo lako prerasti u oruđe medijske cenzure i u to ime donositi proizvoljno određene političke korektnosti".

"No, usprkos svim ovim problemima, možemo ipak reći da je hrvatski medijski prostor još uvijek donekle demokratičan, a to prije svega zahvaljujući upornim pojedincima, novinarima, koji ne odustaju od objektivnog novinarstva niti u uvjetima medijskog ostracizma, odnosno njihovog izbacivanja iz velikih korporativnih medija. Da bismo vratili narušenu ravnotežu objektivnosti, potrebno nam je još više medija koji se žele obraćati sada zanemarenoj publici, a to su obični ljudi koje više nitko ništa ne pita i koji više i ne prate klasične informativne medije jer u njima ne nalaze ni istinu, ni vlastitu kulturu, a ni govora o vlastitom načinu života", istaknula je Kušec.

Svoje obraćanje završila je, kako je rekla, "s jednom dobrom statistikom" koja kaže da je prošle godine zabilježen najmanji broj slučajeva smrti novinara u posljednjih 14 godina. "Iako broj od 65 nastradalih kolega nikako nije povod za slavlje, trend smanjivanja smrtnih slučajeva je pojava koju treba pozdraviti. Želim Vam doista sretnu i blagoslovljenu i uspješnu 2018. u ime Hrvatskih novinara i publicista", poručila je Kušec.

Gradonačelnik Bandić istaknuo je da je oko 400 novinara koji aktivno djeluju "u javnom prostoru grada Zagreba" te im je zahvalio što su "sve zore, sva jutra, sve večeri, sva popodneva" proveli s njim, svake godine, iz godine u godinu.

"Hvala vam na onome što ste napisali dobro, ono što smo radili. Posebno vam hvala na onome što ste napisali kritički, da nešto naučimo, da idemo dalje, jer vi ste mene stvorili, da vas nema, mene ne bi bilo. Ja vas sve grlim i volim, ja sam takav čovjek, i onda kad me najviše šibate", rekao je Bandić novinarima.

Podsjetio se i stare izreke - "Drag mi je Platon...", a novinarima je poručio da su mu "oni dragi, ali da mu je istina još draža".

Rekao je da mu je omiljeni francuski književnik Albert Camus koji kaže: "Sreću i uspjeh će vam oprostiti, samo onda ukoliko smognete snage da je podijelite s drugima", te poručio da želi sve svoje mandate, pa i sedmi, podijeliti s novinarima. Poručio je da mu je najveći gušt u životu kada nakon tisuće napisanih stranica, nakon izbora, sjedne na Trg bana Jelačića te mu oni koji su imali "najoštrije pero" kažu: "Bandiću, legendo, sorry, bio si u pravu".

Zagrebački gradonačelnik kaže da nije uvijek u pravu, a nisu ni novinari nego da je istina negdje na sredini. "Hvala vam što stalno mjerimo tu istinu iz vlastitog kuta i vlastitog aršina. Ali, nemojmo nešto zaboraviti - da je dobrobit građana ovoga grada naš zajednički cilj", poručio je.

Bandić je rekao i kako vidi da u hrvatskom novinarskom svijetu cvijeta pluralizam jer postoje dva novinarska društva te poželio da slijedeće godine budu tri. "Ako imamo više stranaka, zašto ne bi imali i više udruga novinara. Ako pluralizam cvijeta na stranačkom javnom prostoru, zašto ne bi i u novinarskom", rekao je Bandić.

Novinarima i njihovim najmilijima zaželio je puno uspjeha i sve dobro u 2018. te da imaju "sportsku odjeću" da ga mogu pratiti, odnosno da se prate međusobno 365 dana po 16 sati, jer onda je, kaže Bandić, rezultat izvjestan.

Predsjednik Gradske skupštine Andrija Mikulić novinarima se obratio kao kolegama i prijateljima te im zahvalio na suradnji u 2017.

"Držim da smo dobro i kvalitetno radili. A je li možemo bolje - pa vjerojatno možemo", rekao je Mikulić te poručio novinarima da su im vrata Gradske skupštine otvorena, a ako nešto u 2017. nije bilo u redu, nada se da će to ispraviti.

Podsjetio je da su u Gradskoj skupštini modernizirali novinarsku sobu te poželio da 2018. bude barem na razini 2017., ako ne i bolja.

 

//
 

AGB NIELSEN: PROGRAMI NOVE TV NAJGLEDANIJI U PROSINCU

Nova TV je, prema tim podacima, na kraju prošle godine potvrdila status najgledanije televizije u Hrvatskoj, HRT kao javna radiotelevizija je druga, a RTL treća s ukupnom gledanošću njihova tri programa od 22,02 posto.

U prosincu je Nova TV potvrdila svoj status najgledanije i u kategoriji top deset emisija – čak osam njihovih emisija ušlo je među prvih deset i na prvih je šest mjesta te ljestvice, RTL ima dvije emisije, a HRT niti jednu u sve tri ciljne skupine obuhvaćene istraživanjem.

Prema AGB Nielsenu, najgledanija emisija u prosincu u ciljnoj skupini populacije starije od četiri godine bila je talent show emisija Nove TV 'Supertalent' s 19,55 posto, a slijedi dramska serija 'Čista ljubav' prikazana na toj televiziji s 18,73 posto AMR-a (average minute rating) kojim se označava prosječan postotak pojedinaca određene ciljne skupine koji su gledali određeni kanal ili emisiju.

S druge strane, te su emisije imale čak 43,7 odnosno 43,86 posto sharea, to jest udjela gledanosti u hrvatskoj populaciji koja je u tom trenutku gledala televiziju.

Za istaknuti je da je Dnevnik Nove TV prikazan 10. prosinca imao 18,49 posto gledanosti i čak 40,3 posto sharea te je kao jedina informativna emisija ušla u top deset po gledanosti.

Zanimljivo je i kako smo, prema istraživanju AGB Nielsena, u prosincu prošle godine proveli čak tri posto manje gledajući televizijske programe nego u istom razdoblju 2016. Prema podacima koji su reprezentativni za kompletnu populaciju stariju od četiri godine koja živi u kućanstvu s ispravnim televizorom (4.090.004 stanovnika), prosječan broj minuta gledanja televizijskog programa po pojedincu u prosincu prošle godine iznosio je 293 minute, a u isto doba 2016. bio je 302 minute.

 

//
 

MEDIJI U 2017: ODBIJENO PREUZIMANJE NOVE TV, ODGOĐENA NACIONALNA STRATEGIJA

Odlukom Vijeća za elektroničke medije (VEM) koju je kasnija potvrdila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u studenome je odbačena ponuda tvrtke Slovenia Broadband u sklopu KKR-a za preuzimanje Nove TV s obrazloženjem da ne postoje zakonski uvjeti za stjecanje 100 posto dionica zbog nedopuštenosti medijske koncentracije u smislu Zakona o elektroničkim medijima.

Tom odlukom hrvatskih regulatornih tijela odgođeno je najavljeno preuzimanje Nove TV kojom je moćna američka investicijska kompanija, koja se navodi i kao vlasnik N1 televizije, htjela završiti konačno preuzimanje medijskih operacija u Hrvatskoj i Sloveniji dosadašnjeg vlasnika Nove TV - korporacije CME, vrijednih oko 230 milijuna eura.

Iako se na temelju priopćenja tvrtke u sklopu KKR-a u listopadu činilo da je preuzimanje Nove TV i najavljeno širenje programa i produkcije te televizije gotova stvar, navodilo se i kako je ta ''transakcija podložna odgovarajućim regulatornim odobrenjima''.

No, to je medijsko preuzimanje, najvažnije u Hrvatskoj proteklog desetljeća, ''zapelo'' na odluci VEM-a koji je utvrdio da je tvrtka u sklopu KKR-a, preko koje je trebalo biti provedeno preuzimanje, ujedno i mrežni operator te da prema postojećom zakonu ''operator koji obavlja djelatnost prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa ne može biti nakladnik televizije''. Tu je odluku kasnije potvrdila i AZTN, a predstavnici KKR-a najavili su kako će angažirati pravne stručnjake koji će ''ocijeniti je li odluka u skladu s europskim načelom vladavine prava i je li lokalno pravo primijenjeno na nediskriminirajući način''.

Nakon toga, čelnici KKR-a najavili su da ne odustaju od preuzimanja Nove TV i krajem prosinca jedan od njihovih direktora posjetio je Zagreb gdje se konzultirao s pravnim stručnjacima i najavio intenzivnije lobiranje za ostvarenje njihova cilja. U sklopu toga, najavljeno je i moguće angažiranje dodatnih lobista i PR stručnjaka, a vrijedno je istaknuti i kako je PR agencija Krešimira Macana, novog savjetnika za medije premijera Andreja Plenkovića, dosad vodila odnose s medijima u ime KKR-a, odnosno njihove medijske tvrtke United Group.

I dok se nastavlja proces preuzimanja Nove TV – najgledanije i najutjecajnije komercijalne televizije u Hrvatskoj, HRT je kao javna radiotelevizija tijekom 2017. nastavila bilježiti pad gledanosti.

Jesenska programska shema, kao posljednji 'programski paket' HRT-a predstavljen s domaćim sadržajem kao glavnim adutom u udarnim terminima nije, prema ocjeni stručnjaka i Programskog vijeća HRT-a, zadovoljila kvalitetom sadržaja, ali ni gledanošću programa. Konkretno, prema istraživanju AGB Nielsena, tijekom listopada prvi je televizijski program HRT-a – HTV1 imao 15,94 posto gledanosti (share), dok je istovremeno Nova TV imala 26,35 posto. Svi televizijski programi HRT imali su oko 27 posto gledanosti, ali programi Nove TV oko 31,5 posto i RTL-a oko 22 posto.

'Ova je programska shema pripremljena s dosad najmanjim proračunom', rekao je v.d glavnog urednika HTV1 Bruno Kovačević predstavljajući jesensku shemu javne radiotelevizije s koje, unatoč obećanjima, ni ove godine nisu predstavili dugonajavljivanu tzv. generičku programsku shemu - dugoročni plan koji bi definirao ciljeve i sadržaje programa javne radiotelevizije u idućih pet godina.

Istaknuti dosad najmanji proračun HRT-a za program potvrđen je i nedavnim gubitkom prijenosa utakmice hrvatske nogometne reprezentacije za EP 2020. jer je ponuda Sport Kluba bila značajno veća, što HRT nije mogao ''pokriti''.

No, iako nema za nogomet, HRT je na kraju godina najavio kako 1. siječnja 2018. pokreće HRT5 – program za dijasporu i to na temelju Ugovora HRT-a i Vlade potpisanog krajem rujna, kojim se utvrđuju misija i programske obveze javnoga medijskog servisa te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje koji će vrijediti od 1. siječnja 2018. do kraja 2022.

''Međunarodni televizijski programski kanal strukturiran je šire od zakonske obaveze informiranja pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te, osim informativnih, obuhvaća obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje. Interes Sabora i Vlade RH te HRT-a za emitiranje takvog programa regulira se ovim Ugovorom prema kojem se iz državnog proračuna RH izdvajaju sredstva za proizvodnju i emitiranje tog programa'', ističe se u ugovoru.

Osim toga, ove je godine HRT napokon dobio stabilno vodstvo jer je nakon prošlogodišnje izmjene trojice ravnatelja i vršitelja te dužnosti, na čelo javne radiotelevizije u petogodišnjem mandatu izabran Kazimir Bačić.

No, s druge strane, javnu radioteleviziju i tijekom 2017. potresali su brojni skandali vezani uz programske propuste, ''preseljenja'' emisija na manje gledane programe, kao i ukidanje nekih emisija – posebno ''Hrvatske uživo''. I ove su godine čelnici javne radiotelevizije najavljivali uručivanje izvanrednih otkaza nekim novinarima zbog navodnog kršenja etičkog kodeksa u javnim istupima ili komentarima, kao primjerice Maji Sever i Miloradu Šikanjiću, da bi nakon pritiska javnosti ili naknadnog utvrđivanja okolnosti tih ''slučajeva'' ipak odustali.

Proteklu 2017. obilježila je i tehnološka novost u emitiranju radijskog programa. Krajem studenoga u objektu Odašiljača i veza (OiV) na Sljemenu startalo je prvo probno emitiranje digitalnog radija u Hrvatskoj preko kojeg novi radijski signal sad može primati više od dva milijuna slušatelja 16 radijskih postaja na području Zagreba i osam županija sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske.

Nova digitalna platforma omogućit će slušanje radija bez smetnji i veći broj programa, kao i niz ostalih pratećih usluga – uključivši i tekstualni i grafički prikaz vijesti i prognoze vremena. Naglašeno je i kako će se radijskim postajama omogućiti dopiranje do većeg broja slušatelja nego što je to bilo moguće putem dosadašnjih FM platformi. S druge strane, tijekom 2017. nastavljeni su negativni trendovi tiskanih medija - u padu prodaje, oglašavanju i tiskane naklade s time da se u dvoboju najjačih izdavačkih kuća – Styrije i Hanza Medije potvrdila prošlogodišnja situacija – na tržištu dnevnih listova po prodaji je i dalje najjača Styria, dok Hanza Media i dalje prednjači na tržištu oglašavanja u dnevnim novinama.

Zaključno, iako je donošenje Medijske strategije Republike Hrvatske ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila još na početku ove godine, na kraju 2017. ni u najosnovnijim naznakama nije bio predstavljen taj ključni dokument kojim bi se odredio novi zakonodavni okvir prema komercijalnim i neprofitnim medijima, uključivši i tipove potpore te načine financiranja medija, uključivši i javnu radioteleviziju. Iako se ministrica Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija održanima krajem studenoga složila s većinom sugovornika da je trenutačni medijski zakonski okvir ''potpuno zastario i neadekvatan'', donošenje Medijske strategije RH, ali i novog Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima odgođeno je do kraja 2018.

 

//
 

NOVINSKI IZDAVAČI OD TISKA D.D. POTRAŽUJU VIŠE OD 32,6 MILIJUNA KUNA

Prema tablici utvrđenih tražbina, Tisak d.d. najviše duguje Hanza Mediji, izdavaču Jutarnjeg lista, Globusa i ostalih tiskovina – 11,6 milijuna kuna, a slijedi tražbina 24 sata d.o.o. u iznosu od 9,5 milijuna kuna za koju kao sudužnik, odnosno regresni dužnik, jamči Agrokor d.d.

Slobodna Dalmacija potražuje 4,18 milijuna kuna, a Glas Istre u stečaju više od dva milijuna kuna. Tražbina riječkog Novog lista utvrđena je u iznosu od 1,82 milijuna kuna, Sportske Novosti potražuju 1,77 milijuna, a Glas Slavonije nešto više od 230.000 kuna. Od Tiska d.d. potraživanja imaju i manji novinski izdavači, među kojima su Dubrovački vjesnik, Dubrovački list, Podravski list, Oglasnik i Zagrebački list u ukupnom iznosu manjem od dva milijuna kuna.

Zanimljivo je da, prema objavljenoj listi tražbina, Večernji list d.o.o od Tiska potražuje samo 187.292 kune. Također su navedene tražbine nakladnika ugašenih izdanja, među kojima je i potraživanje Arene d.d. od oko 230.000 kuna, ali i tiskare Vjesnik d.d. od nešto više od 100.000 kuna.

Potraživanja novinskih izdavača od Tiska iznose čak tri puta više od iskazane dobiti vodećih novinskih izdavača u Hrvatskoj, Styrije i Hanza Medije, u 2016. godini. Osim izdavača od Tiska potražuju i televizije s nacionalnom koncesijom – HRT i Nova TV u ukupnom iznosu od oko stotinu tisuća kuna, ali i RTL koji ima tri priznate tražbine u iznosu od oko 6,7 milijuna kuna.

 

//
 

BIVŠI NO-A HRT-A: NEPRIHVAĆANJE NAŠEG IZVJEŠĆA NEGIRANJE JE I OBEZVREĐIVANJE ČINJENICA

"U našem izvješću navedene su činjenice i podaci koji su sadržani u revidiranim financijskim izvješćima, kao i u izvješćima interne revizije HRT-a, o pojedinim pitanjima poslovanja HRT-a u 2016. godini, koje je interna revizija obavljala po nalogu NO-a HRT-a ili po nalogu v.d. glavnog ravnatelja, a na zahtjev NO-a HRT-a", ističu u priopćenju bivši članovi NO-a.

Ocjenjuju da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predloživši Vladi da ne prihvati njihovo izvješće, negirala i obezvrjeđivala činjenice i podatke u izvješću o zakonitosti rada i poslovanja HRT-a.

Bivši članovi NO-a podsjećaju da se 2016. mijenjao gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih kanala HRT-a, te da je od 1. listopada od 11. studenoga te godine HRT poslovao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe – nije imao glavnog ravnatelja HRT-a "iako je NO HRT-a poduzimao sve radnje da bi se ta situacija izbjegla".

Ističu kako se u 2016. televizijski i radijski program emitirao bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a, što je uvjetovalo česte i nepotrebne rebalanse financijskog plana.

Navode kako su upozoravali na poslovanje HRT-a – naročito na rizično visoku zaduženost HRT-a, nepostojanje strateškog plana razvoja te da je dobit u 2016. od 30,3 milijuna kuna u najvećem dijelu ostvarena kao "rezultat utjecaja pozitivnih tečajnih razlika i smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a ne kao rezultat povećanja obima komercijalne djelatnosti HRT-a ili ostvarenih ušteda".

Bivši članovi NO-a upozoravali su da HRT nema uspostavljen učinkovit sustav kontrole troškova , da se nabava audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, te da su se ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali i prije isteka roka za predaju prijava.

Stoga su na stanje na HRT-u upozoravali tadašnjeg predsjednika saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Jasena Mesića, ali i tražili od Obuljen Koržinek upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača u 2015. i 2016. No, Ministarstvo kulture oglušilo se na taj zahtjev.

U priopćenju se navodi da je bivši NO-a iskazivao i zabrinutost zbog smanjenog opsega programske proizvodnje HRT-a, kao i loših rezultata prosječnog dnevnog dosega, odnosno gledanosti, koji su bili u konstantnom padu.

Upozorovali su da je umjesto dramskih i dokumentarnih serija, koje su trebale biti najveći dio nabave od neovisnih producenata, HRT nabavljao kulinarske i slične emisije, te da su se posljedice smanjenog dnevnog dosega i nedostatka programske sheme odrazile i na prihode od oglašavanja, koji su u 2016. bili manji od prihoda koje je HRT ostvarivao u 2013., 2014. i 2015.

Posebnu zabrinutost, kako ističu, iskazali su obzirom na rezultate interne revizije o okolnostima sklapanja izvansudske nagodbe s Jadran filmom, vezano uz projekt "Grička vještica", ali i na izvansudske nagodbe koje je vodstvo HRT-a sklapalo, a da prethodno nije održana ili dovršena glavna rasprava u tim predmetima ili zatraženo mišljenje stručnih službi HRT-a.

Kao poseban primjer ističu nagodbu u kojoj je jednom rukovoditelju javne radiotelevizije isplaćeno 85.000 kuna za naknadu štete zbog navodne diskriminacije po političkoj osnovi.

"Nažalost, jučer se Vlada, na prijedlog ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, svrstala na stranu zaštitnika onih koji su u našem izvješću navedeni kao odgovorne osobe za stanje na HRT-u tijekom 2016., a difamirala nas koji smo to izvješće pisali, a da pritom nije opovrgnula niti jednu činjenicu ili podatak iz našeg izvješća", ističe se u priopćenju.

Dodaju kako dosad niti jedan bivši član NO-a HRT-a nije zaprimio nikakvu obavijest ili obrazloženu odluku Hrvatskoga sabora o razrješenju, niti bilo kakvu uputu o pravnom lijeku protiv te odluke, zbog čega im je onemogućeno da tužbom dokažu neistinitost navoda zbog kojih su razriješeni.

"Navodno smo razriješeni zbog toga što smo od Trgovačkog suda u Zagrebu zatražili da Sud imenuje privremenog upravitelja HRT-a, u situaciji kada se Hrvatski sabor samoraspustio, a tadašnjem v.d. glavnom ravnatelju isticao šestomjesečni mandat, te je prijetila opasnost da HRT ostane bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika, što se na kraju, nažalost i dogodilo".

Prema čudnim pravnim tumačenjima koje vladajući primjenjuju na nas, bivše članove NO-a HRT-a, ispada da svatko onaj tko se obrati sudu tim činom krši zakon, a zapravo se radi o tome da se difamiranjem nas nastoji obezvrijediti naše izvješće podneseno Hrvatskome saboru, zaključuje se u priopćenju koje potpisuju Anja Šovagović Despot, Katarina Bakija, Miroslav Grgić i Šenol Selimović.

 

//
 

HRT OD 1. SIJEČNJA PROVODI NAPLATU NEPLAĆENIH PRISTOJBA UKLJUČUJUĆI I POKRETANJE OVRHA

''Obavješćujemo da Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji stupa na snagu 1. siječnja 2018. Ističemo kako Hrvatska radiotelevizija sukladno tome provodi sve radnje kako bi Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji bio primijenjen na dospjele nenaplaćene tražbine mjesečnih pristojbi koje dospijevaju od datuma stupanja na snagu tog zakona'',stoji u odgovoru HRT-a.

Kako se ističe, službe javne nacionalne radiotelevizije će po nalogu za plaćanje, same provoditi naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojba dospjelih nakon 1. siječnja 2018., a sve one koje dospijevaju do tog datuma naplaćivat će se prema odredbama dosadašnjeg Zakona o HRT-u, odnosno preko dosad angažiranih odvjetničkih društava.

S HRT-a nisu detaljnije izvijestili o tehničkim pojedinostima, broju angažiranih zaposlenika i planiranom trošku za provođenje naplate neplaćenih mjesečnih pristojba. No, kako je istaknuto u HRT-ovu odgovoru Hini, u lipnju prošle godine za provedbu ovršnih postupaka, na temelju Zakona o dopuni Zakona o HRT-u prihvaćenog u svibnju na prijedlog zastupnika Mosta, treba zaposliti najmanje 70 novih administrativnih zaposlenika i zasad nepoznat broj novih pravnika. Uz to, treba izdvojiti najmanje 30 do 35 milijuna kuna za nova radna mjesta, troškove novih zaposlenika, poštarine i provedbu platnih naloga.

U HRT-ovu odgovoru Hini isticalo se da je i nakon usvajanja novog zakona 'Hrvatska radiotelevizija dužna uskladiti svoj rad, poslovanje, opće akte i računalne programe obrade podataka o obveznicima i mjesečnim pristojbama s odredbama Zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji'.

U eksplikaciji dodatnog troška HRT-a, koji na temelju provedbe navedenog zakona iznosi gotovo tri posto dosadašnjeg godišnjeg proračuna tog javnog servisa, navodilo se i kako je potrebno osigurati dodatni prostor od 1125 četvornih metara za pohranu dokumentacije, šest milijuna kuna godišnje za troškove poštarine, izrade naloga, kuvertiranje i slično, te nadoknaditi trošak opremanja novih radnih mjesta.

Osim toga, s HRT-a su isticali kako se trošak plaća za više desetaka novih zaposlenika koji će se baviti provedbom ovršnih postupaka umjesto odvjetničkih društava procjenjuje na približno 8,5 milijuna kuna godišnje.

Predviđeni trošak Hrvatske radiotelevizije za provedbu platnih naloga vezanih uz naplatu je između 15 i 20 milijuna kuna godišnje, isticalo se u odgovoru Hini.

S druge strane, na upit hoće li naplata preko ovrha isključivo preko djelatnika i službi HRT-a u budućnosti utjecati na stabilnost prihoda javne radiotelevizije -, vodstvo javnog servisa dalo je odgovor utemeljen na dosadašnjim rezultatima naplate pristojbe. 'Napominjemo kako je naplata pristojbe 2003., kada taj posao za Hrvatsku radioteleviziju još nisu radila odvjetnička društva, iznosila 91,8 posto , a 2016. taj je postotak, zahvaljujući angažmanu odvjetničkih društava, iznosio čak 98 posto - odnosno naplata je povećana za 6,2 posto. Preciznije, da je ostao isti postotak naplate kao iz 2003. Hrvatska radiotelevizija bi u 2016. naplatila 75 milijuna kuna godišnje manje, zaključili su s HRT-a u lipnju prošle godine.

 

//
 

NEPROFITNI MEDIJI: U TEŠKOJ SMO SITUACIJI

"Neprofitni mediji izbačeni su iz Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2016. i 2017. koju donosi Vlada RH, a 2016. godine ukinut je Program bespovratnih potpora, što nije 'slučajnost' ili 'greška' bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, nego dio medijske politike HDZ-ovih vlada", stoji u pismu koje su poslali Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskome saboru, Ministarstvu kulture, Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, pučkoj pravobraniteljici, Savjetu za razvoj civilnog društva i Vladi RH.

Neprofitni mediji također upozoravaju da njihovo financiranje ni na koji način nije predviđeno ni za 2018. što, ističu, potvrđuje i prijedlog državnog proračuna te nacrt nove Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću.

Neprofitni mediji ostali su tako bez jedine institucionalne potpore koja je, iako nije bila velika, znatno pridonijela njihovu razvoju i profesionalnom radu novinara, ističu u pismu i dodaju da su istodobno komercijalni privatni mediji, kroz razne olakšice i poticaje, dobili više od 160 milijuna kuna.

Podsjećaju da je program financiranja tada ukinut pod izgovorom netransparentnosti natječaja te je obrazloženo kako će se neki oblik institucionalnog financiranja nastaviti kad se donese medijska strategija i dodatno definira što su mediji trećeg sektora.

Iz neprofitnih medija ističu i kako je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek nekoliko puta u posljednjih godinu dana najavljivala donošenje medijske strategije i raspisivanje natječaja za medije zajednice, no to se još nije dogodilo.

"S obzirom na prvotne najave ministrice kulture, vjerovali smo da će doći do skore realizacije najavljenoga, kako strategije, tako i natječaja za medije zajednice. U međuvremenu, jedini preostali oblik financiranja neprofitnih medija, i to programski, a ne institucionalni, jest kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Riječ je o potporama male vrijednosti, koje su dostupne samo za dvadeset nakladnika neprofitnih elektroničkih publikacija u ukupnom iznosu od tri milijuna kuna. Napominjemo kako je samo za komercijalne lokalne televizije i radija putem AEM-a isplaćeno oko 36 milijuna kuna iz Fonda za poticanje pluralizma koji, prema Europskoj uniji, uopće ne bi smio služiti komercijalnim medijima. Valja reći i kako je samo jedna od tih televizija većinski javna i da je čak 90 od 130 radijskih stanica u većinskome privatnom vlasništvu", stoji u pismu.

Iako je priprema za raspisivanje natječaja Mediji zajednice iz Europskoga socijalnog fonda u iznosu većem od 30 milijuna kuna počela 2015., neprofitni mediji ocjenjuju da je od početka cijeli proces "bio problematičan i netransparentan".

"Konkretno, radna skupina za izradu natječaja oformljena je prošle godine na vrlo suspektan način jer na službenim stranicama ministarstva nema ni traga informaciji o njezinu formiranju, sastavu, raspisanom pozivu za potencijale članove, načinu rada, zadaćama, zapisnicima sa sjednica ili bilo čemu sličnom. Svaka je aktivnost stala nakon prigovora člana Saše Lekovića, predstavnika i predsjednika Hrvatskoga novinarskog društva (HND), da nije dobro raditi bez kriterija izbora članova skupine i pravilnika o njezinu radu", ističu u pismu neprofitni mediji.

Dodaju kako je glavni argument ministrice kulture Obuljen Koržinek zašto natječaj za medije zajednice još nije raspisan da nema usklađene definicije te da u razradi natječaja ne može biti nikakve distinkcije između komercijalnih i neprofitnih medija. U pismu podsjećaju da je Europski parlament još 2008. prihvatio Rezoluciju o medijima zajednice prema kojoj su mediji zajednice definirani kao "neprofitne organizacije odgovorne zajednici kojoj služe" i "čija neprofitna priroda znači da je njihov primarni cilj angažirati se oko aktivnosti javnog ili privatnog interesa bez ikakvog komercijalnog ili monetarnog profita".

"Želja da se u raspodjelu financijskih sredstava osiguranih od ESF-a za medije zajednice uključi i dio medija čiji su nakladnici trgovačka društva zbog formalnih je razloga neprovediva s obzirom na određenja medija zajednice uspostavljena spomenutom rezolucijom. Naglašavamo i da neprofitni mediji sve eventualne viškove prihoda preusmjeravaju natrag u proizvodnju, dok komercijalni mediji rade za profit koji umjesto u proizvodnju mogu isplaćivati po potrebi. Stoga je u potpunosti jasno kako korisnici financijskih sredstava ESF-a nipošto ne mogu biti komercijalni mediji. Oklijevanje s raspisivanjem natječaja za spomenuti novac uzrokuje sve teže uvjete rada neprofitnih medija (i neprofitnih nakladnika elektroničkih publikacija i neprofitnih proizvođača radijskoga i audiovizualnog sadržaja), s daljnjim odljevom novinara, nemogućnošću angažiranja novih suradnika, množenjem tehničkih poteškoća... Smatramo da se odgađanje raspisivanja natječaja događa upravo radi urušavanja neprofitnih medija", stoji u pismu. Neprofitni mediji upozoravaju i da antidemokratski politički procesi u Hrvatskoj imaju izražen medijski aspekt te se unutar dominantnoga nacionalističkog narativa guši medijski pluralizam kao neizostavna pretpostavka demokracije.

"U našem medijskom prostoru sve više dominiraju mediji koji zazivaju neofašizam i klerikalizam te kršenje rodnih i manjinskih prava za koja smo do prije nekoliko godina smatrali da predstavljaju ireverzibilni civilizacijski doseg. Vidljivo je, dakle, kako u Hrvatskoj općenito postoji tendencija sužavanja prostora za profesionalno, istraživačko i kritičko novinarstvo te se ide u smjeru daljnje pasivizacije medija i pretvaranja struke u primarno amatersko i volontersko djelovanje. Javni interes pokušava se zamijeniti sintagmama javnog djelovanja, a novinarski rad neutralizirati i lišiti odgovornosti za ispunjavanje primarne svrhe profesije – informiranje i djelovanje u javnom interesu. Bojimo se da je krajnji cilj jednogodišnjeg 'domišljanja' što bi bili 'mediji zajednice' – čekanje na istek roka za raspisivanje natječaja i vraćanje novca ESF-u", ističu u pismu.

Od Odbora za informiranje, informatizaciju i medije traže da što prije sazove sjednicu o neprofitnim medijima i donese zaključak o nastavku njihova financiranja, a isto traže i od Savjeta za razvoj civilnog društva. Također traže da se što prije raspiše i provede natječaj za medije zajednice i javnost uključi u sam proces te da se u skladu s europskom praksom za potrebe natječaja definiraju mediji zajednice, pri čemu inzistiraju na jasnoj distinkciji između neprofitnih i komercijalnih medija.

Pismo su potpisali: Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), CroL – Udruga za medijski aktivizam, Dom kulture Zagreb, GONG i Hrvatsko novinarsko društvo – Faktograf.hr, Hrvatski centar za radničku solidarnost, Info Zona, Kurziv – Platforma za pitanja kulture, medija i društva, Mreža antifašistkinja Zagreb, Prostor rodne i medijske kulture K-zona, Udruga Pogledaj.to, Udruga Radio student, Udruga Slobodni Filozofski, Udruga za feminizam i kulturu Muf, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija Tris, Udruga za promicanje kultura Kulturtreger – Booksa.hr, Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije "Lupiga – svijet kroz obične oči", Udruga za promicanje vizualnih umjetnosti i kulturnu djelatnost – Vizkultura i Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac – POLKA.
 

//
 

DRŽAVNI TAJNIK GRŠIĆ: USKORO IZRADA ZAKONA PROTIV GOVORA MRŽNJE

Gršić je rekao da se inicijalna radna skupina sastala u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva te je, na temelju preporuke Europske komisije i potaknuta primjerima drugih zemalja EU, zaključila da je nepoželjnu komunikaciju na internetu i društvenim mrežama potrebno regulirati novim zakonskim okvirom. Ujedno je istaknuta potreba edukacije svih građana o poželjnim načinima komuniciranja na internetu i društvenim mrežama, dodao je. Napomenuo je kako svi građani Hrvatske moraju biti svjesni da off-line i on-line komuniciranje imaju jednaku vrijednost i da svaki oblik nepoželjnog komuniciranja u stvarnosti nije prihvatljiv ni u virtualnom okruženju.

Gršić je rekao kako je prerano govoriti o samom zakonu jer inicijalna radna skupina nije spominjala zakonsko rješenje, nego je zaključila da je potrebno regulirati sadašnje stanje u Hrvatskoj. Prijedlog zakonskog rješenja trebala bi donijeti radna skupina u kojoj će biti ugledni stručnjaci, a to bi se moglo dogoditi u sljedećih nekoliko mjeseci.

 

//
 

GONG: GOVOR MRŽNJE OGRANIČITI PROVEDBOM ZAKONA, POSTOJI RIZIK OD CENZURE

"Prostor za govor mržnje treba ograničavati provedbom postojećih zakona, ujednačavanjem sudske prakse te podizanjem kvalitete demokratske kulture, pri čemu posebnu odgovornost snose obrazovni sustav i medijska sfera", navodi GONG u priopćenju.

Upozoravaju da svako dodatno zakonsko reguliranje i uvođenje preventivnih mjera kontrole sadržaja objavljenih na internetskim stranicama i društvenim mrežama, uključujući širenje tzv. lažnih vijesti (fake news), ujedno nosi rizik uspostave nekog oblika cenzure i autocenzure.

Prije takvih promjena, poručuje GONG, treba preispitati učinak provedbe postojećih zakona i utvrditi koji se točno cilj želi postići stvaranjem novih propisa. Učinak novih propisa ne smije biti neselektivno eliminiranje legitimnih sadržaja i stavova iz sfere javne komunikacije. "Kritički odnos prema događajima, osobama i vlastima predstavlja legitiman izraz političkih i društvenih stavova i ne može podlijegati ograničenjima slobode govora", ističe GONG.

Iz udruge podsjećaju da Vijeće Europe operira jasnom definicijom koja navodi kako govor mržnje "podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla".

Takav govor, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, ne uživa zaštitu kao dio slobode govora, ističe GONG.

"Rasprava o toj temi u emisiji HRT-a 'Otvoreno' od 16. siječnja pokazuje kako neki akteri javnog života koncept govora mržnje ili ne razumiju ili žele manipulativno izmijeniti njegov smisao kako bi se smanjila mogućnost kritičkog vrednovanja aktualnih i povijesnih događaja. Upravo takva nastojanja predstavljala bi cenzuru i ograničenje slobode izražavanja, koje su protivne hrvatskom Ustavu i zakonima", kaže se u priopćenju.
 

//
 

CROWDFUNDING NIJE I NE MOŽE BITI RJEŠENJE ZA MEDIJE

Tomičić je dodao kako bi pisali i besplatno, jer nam je stalo do novinarstva. „Posebno kada primamo prijetnje jer napišemo da je ratni zločinac čovjek koji je na sudu osuđen na ratne zločine. Zato izgledamo nenormalni, a nismo mi nenormalni, nego je ovo društvo nenormalno. Ipak, pokazalo se da ima onih koji žele i mogu pomoći što je Lupigi preko crowdfundinga osiguralo sredstva za plaćeni rad ovu godinu i bavljenje temama koje srednjostrujaški mediji ne žele obrađivati.“

Prema njegovim riječima, činjenica da novinari preko crowdfundinga moraju prikupljati novac kako bi radili sramota je ove države. „Što se tiče Ministarstva kulture, mogu reći da mi je bilo zabavnije sa Zlatkom Hasanbegovićem, nego s Ninom Obuljen Koržinek. Ona je hodajući oksimoron, takozvana 'fina hadezovka'. Svi se kao nešto nadaju od nje, jer dolazi iz svijeta kulture, ali zapravo je nastavila Hasanbegovićevu politiku, ali na hinjski način. S njim smo znali na čemu smo. Bio je otvoren i jasan. A HDZ se sada ponovo vratio pod onu poznatu krinku, pretvarajući se da su europejci, a na Trgu bana Josipa Jelačića je oltar ratnom zločincu. Zato nam ne preostaje ništa, nego da se oslonimo jedni na druge“, kazao je Tomičić, podsjetivši da Ministarstvo kulture već dvije godine ne raspisuje natječaj za novac iz Europskog socijalnog fonda.

Članica Izvršnog odbora HND-a Sanja Despot upozorila je na apsurdnu situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko novinarstvo. S jedne strane se poziva na tržište i kvalitetu, a s druge strane najbolji novinari rade po portalima ili skupljaju mrvice sa stola korporativnih medija radeći za sitni novac. Podsjetila je na prošlogodišnju crowdfundfing kampanju portala Forum.tm, kazavši da su isti ljudi, koji su pomogli Forumu, donirali i Lupigi. „Međutim, crowdfunding nije i ne može biti sustavna podrška koja je nužna medijima da bi opstali“, rekla je Sanja Despot. Dobro novinarstvo je minimum da bi stvari funkcionirale, istaknula je, dodavši da se ne radi o luksuzu, nego o potrebi, na što se nadovezao Tomičić podsjetivši da ozbiljne države na zapadu financiraju ozbiljne medije. Marko Gregović, stručnjak za crowdfunding, naglasio je da se on kao oblik financiranja u Hrvatskoj još uvijek nije razvio. U Sloveniji, primjerice, godišnje bude više od sto različitih kampanja, dok ih je u Hrvatskoj deset do petnaest. Ustvrdio je da se novac prikupljen preko takvih kampanja tretira kao donacija, što znači da nije oporeziv.

 

//
 

PANEL NA VERN-U: POVRATAK NOVINARSKIM STANDARDIMA JEDINI ALAT PROTIV "FAKE NEWS"

O tome tko su kreatori lažnih vijesti, s kojim ih ciljevima distribuiraju i kojim se metodama pritom služe, o ulozi mainstream medija i odgovornost PR stručnjaka, te je li demokracija zapravo omogućila stvaranje platformi za manipulacije, svoja su mišljenja iznijeli medijski stručnjaci, novinari i eksperti za odnose s javnošću.

Povod panelu je rasprava o smjernicama Europske komisije za suzbijanje nepoželjnog komuniciranja na internetu i najave zakonskog rješenja protiv govora mržnje i širenja lažnih vijesti u Hrvatskoj, priopćeno je nakon rasprave.

Zamjenik predsjednika Vijeća za elektorničke medije Robert Tomljenović rekao je kako su lažne vijesti namjerno plasirane, provjerljive netočne informacije, koje se javljaju zbog pada povjerenja u medije. Vijeće dosad nije imalo prijava lažnih vijesti u Hrvatskoj, dodao je.

Vijeće Europe je u svom nedavnom dokumentu naznačilo otklon od termina lažnih vijesti, kao i Europska komisija, budući da su taj termin prisvojili političari radi pritiska na novinare. Predloženo je da se umjesto "fake news" koristi termin "informacijski poremećaj", a lažne vijesti su podijelili na nenamjerne pogrešne informacije, dezinformacije i točne informacije koje se plasiraju s namjerom nanošenja štete, kaže Tomljenović.

Hrvatski medijski prostor nema problema s lažnim vijestima, nego s fenomenom političkog i ljudskog obrambenog mehanizma. Pod termin 'fake news' ili hibridno ratovanje stavlja se sve što se ne slaže s nečijim ideološkim i svjetonazorskim pogledima, ustvrdio je glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

"Naši mediji nemaju problema s lažnim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se ne poštuju dovoljno, s transparentnošću vlasništva nad portalima, te s nepoštivanjem novinarskih formi", smatra Klarić.

PR stručnjak Krešimir Macan, koji odnedavno radi kao posebni savjetnik predsjednika Vlade, naveo je da se i ozbiljnim medijima dogodi da zbog pada profesionalnih standarda nenamjerno stvore lažnu vijest, koja se onda dalje širi.

"Zbog manjeg broja novinara u redakcijama, PR-ovci moraju proizvoditi skoro gotove vijesti i tu je njihova odgovornost u pripremi sadržaja, zbog čega sve više vremena ulažu u istraživanje tema i njezinu pripremu", rekao je Macan.

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić smatra kako su kod stvaranja "fake news" najveći problem društvene mreže, jer tradicionalni mediji će donekle zadržati ulogu "gate keepera" i kontrolu nad sadržajem, ali gube vjerodostojnost pred publikom jer su postali nepotrebni za prenošenje sadržaja.

"Sadržaj koji se bez provjere objavljuje preko društvenih mreža vodi ka urušavanju temelja demokracije, a jedan od tih temelja su i pravilno informirani građani“, upozorio je Krešić.
 

//
 

PREDSTAVLJENA KNJIGA NOVINARA DRAGE PILSLA "U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA NE VJERUJEMO"

U prepunoj Velikoj dvorani Novinarskog doma glavni urednik VBZ-a Drago Glamuzina ocijenio je da humanizam najveća vrijednost knjige "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo". O postojanju Boga nema dokaza, kazao je Glamuzina i dodao da je siguran ako i postoji Bog, da se ne miješa u naš život i da ga ne možemo kupiti nikakvim vjerovanjem.

Ključni stav knjige je da smo sami na svijetu i da je čovjek sam odgovoran za svoj svijet. Humanizam izbija iz svih tekstova i to je najveća vrijednost ove knjige, kazao je Glamuzina.

Jedan od autora, novinar Neven Barković, kazao je da svatko tko ne vjeruje na pitanje iz naslova ima svoj individualni odgovor, jer ateisti nemaju "svetu knjigu" koja bi im naložila odgovor.

Vjera je djelo čovjeka, čovjek je stvorio Boga, i to trebamo znati reći jedni drugima a da se ne povrijedimo. Iz spoznaje da je život jedan i da iza njega nema ništa, može se iznaći većina odgovora za sve nas, kazao je.

Aktivistikinja Sanja Sarnavka kazala je da vjeru ne prihvaća kao oblik ponašanja koji promiče većinska crkva u Hrvatskoj, nego vjeru kao ishodište djelovanja vjernika. Ne mogu reći da ne vjerujem u zaumne stvari, ali nisam imala potrebe vezati se uz vjersku zajednicu ili neku službenu religiju, jer vjerujem da nema ničega nakon smrti. Crkva se danas ponaša kako se ne bi smjela u otvorenom društvu ponašati, kazala je i dodala da se upravo vjernici danas ponašaju agresivno i nasilno, što ne ide uz vjeru. Novinarka Ines Sabalić priznala je da sama ne vjeruje, premda je rođena u obitelji u kojoj je bilo visokih svećenika i velikih vjernika, te da nikada ne bi izvrtala ruglu išta što je vezano za vjeru.

Za svoj oslonac, kaže, ima filozofsku misao koja čovjeku omogućuje da pojmi beskonačnost, iako je sam konačan. Po njoj, za razvoj društva sposobnog za otvoreni dijalog više od religije može pomoći usvajanje obične pristojnosti. Novinar Branimir Pofuk, vjernik koji se deklarirao kao kršćanin koji ne pripada ni jednoj posebnoj crkvi, koji nije autor u knjizi nego je govorio kao vanjski komentator, pozvao je okupljene da ne sude o vjeri na temelju iskustva s današnjom crkvom u Hrvatskoj.

Vidjeli ste jučer kako se ta Crkva preko svojih kanala obračunava s bivšim nuncijem u Hrvatskoj, dodao je i napomenuo: Sve dobre svari o vjeri naučio sam u "nekoj drugoj" Katoličkoj crkvi, u kojoj su me učili Turčinović, Bajsić i Šagi-Bunić. Josip Turčinović (1933.-1990.) Vjekoslav Bajsić (1924.-1994.) i Tomislav Janko Šagi-Bunić (1923.-1999.), smatraju se ključnim reformatorima Katoličke crkve u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, na temeljima Drugog vatikanskog koncila (1963). Svi mi imamo različite darove, pa i za vjeru ili glazbu, a čovjek je najveća vrijednost, bez obzira je li čovjek stvorio Boga ili Bog čovjeka. Nije loš čovjek koji je ostvario Boga, kazao je Pofuk i pohvalio napore knjige.

Urednik Drago Pilsel zahvalio je svima na suradnji i kazao da je knjiga pokušaj da se ohrabri one koji smatraju da ih vjernička većina na bilo koji način muči. Ovo je pokušaj da "jedni drugima krenemo u susret", jer "nam je dijalog akutno potreban", kazao je. Pored spomenutih, u knjizi su kao autori sudjelovali: Sandi Blagonić, Ivana Bodrožić, Rada Borić, Nadežda Čačinović, Nenad Jarić Dauenhauer, Srđan Dvornik, Zoran Ferić, Mirela Holy, Ivo Josipović, Saša Kosanović, Pero Kvesić, Oleg Mandić, Dragan Markovina, Ivica Maštruko, Vili Matula, Anto Nobilo, Boris Pavelić, Nikola Petković, Marko Pogačar, Željko Porobija, Čedo Prodanović, Vesna Puhovski, Zoran Pusić, Borivoj Radaković, Tanja Rudež, Seid Serdarević, Velimir Srića, Aleksandar Stanković, Ante Tomić i Danilo Vranić. nije oporeziv.

 

//
 

N1 DOBIO NAGRADU MIKO TRIPALO

Iz Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo u srijedu su priopćili da N1 postiže visoku razinu principijelnosti, profesionalizma i otvorenosti prema različitim dijelovima hrvatskog društva.

"N1 se gledateljima i čitateljima obraća kritički i odgovorno, sustavno zagovara vrijednosti demokratskog, humanog i otvorenog društva te zato doista zaslužuje nagradu koja nosi ime Mike Tripala. Dodjelom ovogodišnje nagrade, Centar Miko Tripalo prepoznaje važnost uloge neovisnih medija u funkcioniranju demokratskog društva", naglašava se u priopćenju.

N1 ima vrijedan regionalni politički kontekst djelovanja, pri čemu se služi svojim produkcijskim centrima u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu u partnerstvu s uglednom medijskom kućom CNN.

"Izvrsnost N1 izdvaja se iz hrvatskog medijskog prostora koji je pod velikim pritiskom državne vlasti i oglašivača. Donosi neutralnu informaciju koja se temelji na otvorenom pristupu te je važan izvor informacija i onima koji zbivanja u Hrvatskoj i regiji prate iz udaljenih zemalja", kaže se u obrazloženju nagrade.

Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo dodjeljuje godišnju nagradu za najbolja znanstveno-publicistička ostvarenja, za objektivno i relevantno izvještavanje javnosti o temama koje promiču europske vrijednosti i stavove u hrvatskom društvu, te za aktivno promicanje uloge građana u političkom životu i borbu za jačanje vladavine prava, stoji u priopćenju.
 

//
 

KOMEMORACIJA: PREDRAG LUCIĆ BIO JE AUTORITET, BORAC ZA ISTINU I UZOR U NOVINARSTVU "

Komemoracija, koju je Hrvatsko novinarsko društvo organiziralo u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom i Hrvatskim društvom pisaca, okupila je brojne Lucićeve prijatelje i kolege, te osobe iz političkog i javnog života, Novinarski dom bio je premalen da bi primio sve one koji su se posljednji put htjeli oprostiti od svog kolege.

"Lucić je uvijek bio samo svoj, cijeli je život odbijao biti dijelom čopora. Svijetlio je svojim raskošnim talentom, ali i dobrotom u vremenu preuskom i premračnom da čovjek poput njega ne bi dao ono najbolje od sebe", rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković.

"Čitav je život bio novinar, ne samo s velikim početnim N, nego sa svim velikim slovima onda kada treba biti nepokolebljiv, nepotkupljiv, predan istini i pravednosti", ustvrdio je Leković dodavši da je Lucić u svim novinama u kojima je radio ostavio jasan i neizbrisiv trag, dosegnuvši u svim formama vrhunac. "Ostaje nam samo da i dalje učimo od njega, a iako zvuči kao otrcana fraza, to je jasna i neupitna istina", istaknuo je. Nadežda Čačinovič, potpredsjednica Hrvatskog P.E.N. Centra, smatra kako je Lucić pokazao da angažman o bitnim stvarima, kao što su borba za istinu i slobodu izražavanja, ne mora biti tegoban i turoban, već se na tome može raditi radosno.

"Bolje je biti na strani na kojoj je bio Predrag Lucić jer ipak živimo bolje od onih koji lažu, kradu i tlače, vežu konje gdje im aga kaže, bolje je ne pristajati na laži", napomenula je.

Od svog se prijatelja oprostio i Sinan Gudžević, književnik i prevoditelj, dok je o Lucićevom književnom, satiričkom radu govorio Kruno Lokotar iz Hrvatskog društva pisaca, koji mu je uređivao knjige iako mu, kaže, zapravo, nije bio urednik.

"On je bio urednik, a ja skretničar. Ipak, nije bio urednik s velikim U, ali je bio the urednik", našalio se Lokotar, podsjetivši na Lucićev bogati opus, od Greatest Shitsa do kabareta koji, rekao je, otkriva kako funkcionira jedan genij.

Lijepe su riječi za Lucića imali i kolege novinare, ističući koliko je s njime bilo ugodno surađivati i koliko se od njega i dalje može učiti.

Igor Lasić se prisjetio kako je, kao mladi novinar Feral Tribunea, imao tu sreću da mu Lucić bude urednik. "Na njega bi se mogla primijeniti poznata feralovska sintagma da je bio 'čovek, drug i starešina'. Od početka je predstavljao oslonac koji je bio izgrađen neusiljeno, bio je urednik-suradnik koji je znao mladom novinaru ostaviti dojam da je sam uspio svojim snagama doći do neke žurnalističke vrijednosti", naglasio je. Po njegovim riječima, Lucić je bio jedna od rijetkih figura s kojima čovjek ne može pretjerati u superlativima. "Bio je oličenje vrline, neizostavno u obrani slabije i univerzalne najšire zajednice jednakih ljudi, a imao je enciklopedijsko znanje i bio naša lucipedija prije interneta", rekao je.

Boris Pavelić je izdvojio Lucićevu spremnost da 'pokrene' ljude kada je svima svega već dosta, ali i na njegovo zalaganje za solidarnost u struci, suprotstavljanje urednicima i vlasnicima koji slušaju politiku i financijske interese.

"Nikada nije dijelio kolege po kvaliteti, sve je poštovao bez obzira koliko su bili mladi ili neiskusni, a unatoč tome s nekolicinom vjernih prijatelja većinu je bitaka morao voditi sam, jer većina nas te bitke nije htjela prihvatiti kao svoje", dodao je Pavelić, ocijenivši da unatoč svim tekstovima i knjigama Lucić nije bio dovoljno iskorišten i nije dobivao urednička mjesta koja je zasluživao.

"Sve što danas možemo je reći mladim novinarima da čitaju njegove tekstove, jer je to zlatni rudnik kakvoga u hrvatskom novinarstvu nema, i da barem pokušamo poslušati taj glas solidarnosti, prije svega zbog nas samih, a onda i u čast tom velikom čovjeku da nađemo snagu koja nam nedostaje i ovo društvo napravimo malo boljim", ustvrdio je. Sanja Modrić s Lucićem je kontaktirala najčešće telefonom dogovarajući se oko teme o kojoj će pisati u Novom listu, on bi je nazvao "kako joj ne bi uletio u teren". "Kad čovjek piše uvijek se pita što bi o tome rekao netko koga poštuje, taj autoritet će ostat Predrag, ta mu uloga ostaje da novinarstvu pokaže put", rekla je. "Malo bismo popričali, pozdravili se i gurali dalje, preslagivali tih jadnih 30 slova, a onda on umre zamalo u istom danu kada je u Sahari pao snijeg, kada je Saudijska Arabija pustila žene na nogometnu utakmicu, a hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede odobrilo pokolj dvije tisuće kormorana radi riba", rekla je. "Predrag o tim stvarima više ne može govoriti, ali njegova škola neregistrirana u ministarstvu Blaženke Divjak radi kao da joj je on još uvijek ravnatelj", napomenula je.

Drago Pilsel je rekao da je na Lucićevom sprovodu, dok su mu u kadru zajedno bili Feralovci i svećenik, za kojeg tada još nije znao da je Lucićev stric, bio istovremeno spokojan i potresen.

Naime, on je, kao i mnogi, pretpostavio da je Lucić ateist ili agnostik, pa ga je prošlog proljeća nazvao kako bi ga uključio u svoju knjigu "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo ", no on mu je rekao da ne može sudjelovati jer vjeruje u Boga. "Brzo sam se ispričao jer sam mu pristupio s predrasudama, poslije mu više nisam htio smetati, a sada mi je žao da ga nisam pitao više o tome kako vidi vjeru", napomenuo je. "Na Lovrincu sam uvidio da sam svih tih pustih godina, a da nisam bio svjestan, pred očima imao autentičnog kršćanina. Pored nas je živio čovjek od integriteta, najboljeg materijala, vanserijski novinar koji ostaje otvorena knjiga iz koje Hrvatska mora učiti", rekao je. Pilsel kaže kako se sada mnogi pitaju "kako je moguće biti vjernik, a rugati se onima koji sipaju mržnju s oltara, prozivati klerofašiste i šoviniste koji se busaju u prsa svojih hrvatstvom i katoličanstvom, a svojim životom negiraju milosrđe i sućut". "Ne bi se trebali čuditi jer se članstvo u Feralu plaćalo posebnim stanjem uma i duha, tako što se zauzimalo za obespravljene, manjince i osiromašene. Može se vjerovati tiho, da to nitko ne zna, bez paradiranja i afektiranja, a na kraju balade važnije je jesmo li umijeli biti pošteni i uspravni ljudi", napomenuo je.

"Predrag Lucić je vjerovao u Boga, ali je i Bog vjerovao u Predraga Lucića, ne bi mu dao toliko talenta i tako važnu misiju da nije bilo tako", zaključio je.

Lucićeve pjesme čitao je na komemoraciji glumac Vili Matula, a komemoracija je završila prepjevom Thompsonove pjesme "Bojna Čavoglave" pod nazivom "Za HNK spremni", koju su zajedno otpjevali svi okupljeni u Novinarskom domu, isprativši dugim pljeskom svog pokojnog kolegu.

Predrag Lucić (Split, 12. veljače 1964. - Split, 10. siječnja 2018.) je u ranim dvadesetima počeo povremeno surađivati u satiričnom podlistku Nedjeljne Dalmacije "Feral" te u Omladinskoj iskri. Od 1988. u Nedjeljnoj Dalmaciji radi i kao novinar-terenac te s Viktorom Ivančićem i Borisom Dežulovićem osniva "Feral Tribune", koji je djelovao najprije u Slobodnoj Dalmaciji, a potom kao tjednik.

Pjesničke, prozne i dramske tekstove objavljivao je u časopisima Fantom slobode, Ars, Sarajevske sveske i Naše pismo. Režirao je u Beogradu, Splitu i Tuzli. S Borisom Dežulovićem je od 2007. nastupao u pjesničkom kabareu "Melodije Bljeska i Oluje", a od 2009. objavljivao dnevnu kolumnu "Trafika" u Novom listu.

Lucić je umro 10. siječnja, a dva dana kasnije na splitskom gradskom groblju Lovrinac na posljednji ga je put ispratilo nekoliko tisuća ljudi.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND: NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2017.

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

A. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani

B. Nagrada Novinar godine

C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove Marija Jurić-Zagorka za

a) pisano novinarstvo

b) radijsko novinarstvo

c) televizijsko novinarstvo

d) internetsko novinarstvo

e) istraživačko novinarstvo

D. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić

E. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini

Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori.

Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave).

Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna. Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna.

Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 28. veljače 2018. godine. Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir.

Vaše obrazložene prijedloge možete poslati mailom na hnd@hnd.hr s naznakom Natječaj za nagrade te dostavom ili poštom, na USB sticku, CD-u ili DVD-u na sljedeću adresu:

Natječaj za 2017. godinu

Hrvatsko novinarsko društvo

Perkovčeva 2

10 000 Zagreb

Poziv za natječaj možete preuzeti ovdje.

 

//
 

OGRANAK HND-A SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE: DODJELA GODIŠNJIH NOVINARSKIH NAGRADA

Kandidiranje nije ograničeno isključivo na članove ogranka HND-a,kandidirati mogu i kolege koji nisu u strukovnoj udruzi. Broj kandidiranih po redakcijama nije ograničen,ali autor pojedinačno može kandidirati samo jedan autorski uradak.

Dodjela nagrada za radove koji se odnose na objavljene, odnosno emitirane priloge u 2017. godini, bit će upriličena na tradicionalnom Novinarskom balu.

Imenovana je i komisija za odabir radova:

- novinska fotografija: Zdravko Strižić, Karmen Valenta

- televizijski snimateljski rad: Matea Srebačić, Antun Petračić

- televizijsko novinarstvo: Matea Srebačić, Antun Petračić

- radijsko novinarstvo: Danijel Prerad, Igor Ahmetović

- tiskano novinarstvo: Vladimir Pajtlar , Igor Ahmetović

- tekst objavljen na portalu: Zdravko Strižić , Karmen Valenta

Rok za predaju radova je 30. siječanj 2018., a predaju se na recepciji Quirinus radija, Sisak, A. Starčevića 46, s naznakom „Za nagradu Ogranka HND-a SMŽ“ ili se s istom naznakom i na istu adresu pošalju poštom.

Uz rad navesti ime autora, naziv redakcije i datum objave/emitiranja. Imenovana komisija radove će pregledati do 05. veljače 2018.

Odlukom Izvršnog odbora ogranka od 2016. godine nagrada za najbolju fotografiju nosi ime kolege Miroslava Mimija Kiša, tako da je puni naziv nagrade: Zlatno pero za najbolju fotografiju „Miroslav Mimi Kiš“.

Nagradu „Zlatno pero“ i ove godine osigurava Metalna galanterija „Vrbanus“. Redakcije do 30. siječnja 2018. trebaju predsjednici ogranka dostaviti broj osoba koje će sudjelovati na Novinarskom balu i informirati jeli netko od nazočnih ima rođendan na datum održavanja bala

Redakcije se mole da dostave i podatke o članovima ili redakciji koji(e) obilježavaju 20, 25, 30, 35, 40 ,45 i 50 ili više godina rada kao(medij) novinari, fotoreporteri ili snimatelji, te da uz podatke pošalju i kratki životopis.

Predsjednica HND SMŽ

Karmen Valenta

 

//
 

HND: NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2017.

Nagrade se dodjeljuju u sljedećim kategorijama:

A. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani

B. Nagrada Novinar godine

C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove Marija Jurić-Zagorka za

a) pisano novinarstvo

b) radijsko novinarstvo

c) televizijsko novinarstvo

d) internetsko novinarstvo

e) istraživačko novinarstvo

D. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić

E. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini

Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori.

Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave).

Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna. Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna.

Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 28. veljače 2018. godine. Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir.

Vaše obrazložene prijedloge možete poslati mailom na hnd@hnd.hr s naznakom Natječaj za nagrade te dostavom ili poštom, na USB sticku, CD-u ili DVD-u na sljedeću adresu:

Natječaj za 2017. godinu

Hrvatsko novinarsko društvo

Perkovčeva 2

10 000 Zagreb

Poziv za natječaj možete preuzeti ovdje.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ PRESS EMBLEM CAMPAIGN: U 2017. GODINI UBIJENO 97 NOVINARA

PEC je 2016. godine zabilježio 127 ubojstava novinara, 2015. godine 135, a 2014. godine 138, što znači da broj ubijenih novinara pada već četvrtu godinu zaredom.

Glavni tajnik PEC-a Blaise Lempen naglasio je da smanjenje ubojstava ohrabruje i smatra da je plod mjera koje je poduzela međunarodna zajednica, UN, UNESCO te rada nevladinih udruga i vlada pojedinih država. Lempen se nada da će se taj trend nastaviti i u 2018. godini.

Organizacija upozorava da su brojke i dalje alarmantne - u posljednjih deset godina ukupno je stradalo 1197 novinara i medijskih radnika, u prosjeku 119 godišnje ili 2,3 tjedno.

Situacija se pogoršala u Meksiku, Iraku, Indiji i Afganistanu, a popravila se u Siriji, Gvatemali i Brazilu. U Meksiku je ubijen najveći broj novinara – njih 14, u Iraku 9, Afganistanu 8 te u Indiji i Pakistanu po 7. Slijede Filipini i Sirija – u svakoj je zemlji ubijeno po 6 novinara, 5 u Somaliji i 4 u Hondurasu. Po troje novinara ubijeno je u Nigeriji, Rusiji, Turskoj i Jemenu, a po dvoje u Angoli, Bangladešu, Brazilu, Čileu, Danskoj, Maldivima, Malti, Mianmaru, Papui Nova Gvineja, Salvadoru i Južnom Sudanu. Nesreće (bombaši samoubojice, eksplozije, unakrsna vatra) su bili uzroci smrti jedne trećine poginulih, dok su dvije trećine vezane uz namjerna ubojstva.

Broj ubijenih novinarki raste – od 5 u 2016. do 16 u 2017. godini. Razlog je vjerojatno u činjenici da sve više novinarki radi u opasnim područjima.

PEC pozdravlja pojačanu mobilizaciju međunarodne zajednice nakon usvajanja rezolucije UN-a koja se bavi sigurnošću novinara te poziva sve države da se uključe s konkretnim mjerama. Također, pozdravlja prihvaćanje nacrta konvencije IFJ-a, vodeće svjetske novinarske organizacije, o jačanju zaštite novinara.

PEC-ov predsjednik Hedayat Abdel Nabi rekao je da konvencija znači velik korak za novinarsku zajednicu. Izrazio je zadovoljstvo što je IFJ krenuo istim smjerom i nadu da će Nacrt biti usvojen 2018. a ne 2028. godine. Kad bude usvojena, značit će preokret za sigurnost mnogih zaposlenih novinara i slobodnjaka, smatra Nabi. Popis žrtava pogledajte na www.pressemblem.ch

 

//
 

GUARDIAN ODSAD IZLAZI U TABLOIDNOM FORMATU

The Guardian, odsad nešto manji od A3 formata, zadržava svoju naslovnicu u boji, ali napušta prepoznatljivo tamno plavo zaglavlje na naslovnici.

Usto se mijenja izgled slova u naslovima i uvodi novi prijelom stranice koji bi trebao biti "lakši za čitanje". Katherine Viner, glavna urednica lista koji je počeo izlaziti 1821., ističe prednosti novog formata i naglašava da "zbog pada prodaje, tiskanje lista u berlineru postaje sve skuplje". Riječ je o novom "odvažnom, oštrom i lijepom" listu, rekla je u uvodniku.

"Naš prelazak na tabloidni format je važan korak kako bi The Guardian bio financijski održiv i omogućio nam da i dalje ulažemo u kvalitetno novinarstvo radi budućih generacija", dodala je.

Preinaku je doživio i portal lista koji svaki mjesec privuče 150 milijuna čitatelja u svijetu, napose što se tiče boja koje su usklađene s novim izgledom tiskanog izdanja. Promjene će pretrpjeti i list The Observer, nedjeljno izdanje Guardiana.

Odluka je dio trogodišnjeg plana oporavka lista početog 2016. koji predviđa restrukturiranje u oglašavanju i smanjenje troškova na račun ukidanja 250 radnih mjesta, od kojih 100 u uredništvu. Promjenom formata trebali bi se svake godine uštedjeti milijuni funta koji se mogu reinvestirati u razvoj lista.

 

//
 

LONDON POKREĆE JEDINICU ZA BORBU PROTIV LAŽNIH VIJESTI

May je ranije optužila Rusiju da se miješala u izbore i da su njezini državni mediji raspačavali lažne priče i retuširane fotografije u pokušaju da potkopa zapadne institucije. Rusija je odbacila tvrdnje da se miješala u strane izbore, uključujući referendum o Brexitu u lipnju 2016. godine i predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine. Ta je informacija objavljena nakon susreta Nacionalnog vijeća za sigurnost, skupine u kojoj sjede ministri i sigurnosni dužnosnici i koja je prihvatila prve zaključke istrage o britanskoj sposobnosti da odgovori na sve vrste prijetnji.

"Živimo u doba lažnih vijesti i borbe narativa", rekao je glasnogovornik Therese May novinarima. "Vlada će odgovoriti jačom i boljom upotrebom komunikacija nacionalne sigurnosti kako bi se borila protiv tih međupovezanih kompleksnih izazova", rekao je glasnogovornik, dodavši kako će se pojačati postojeća komunikacijska jedinica nacionalne sigurnosti.

"Njen zadatak će biti borba protiv dezinformacija državnih aktera i drugih. Ona će sistematičnije zaustavljati naše neprijatelje i pomoći nam ispunjavati prioritete državne sigurnosti", istaknuo je. Nije otkrio dodatne informacije o tome kako će jedinica funkcionirati i gdje će joj biti sjedište.

 

//
 

NJEMAČKA JAČA BORBU PROTIV GOVORA MRŽNJE NA INTERNETU

Zakon propisuje da mreže moraju reagirati u roku od 24 sata nakon što su upozorene na objavu nezakonitih sadržaja. Zakon se odnosi na društvene mreže i medijske portale s više od dva milijuna korisnika. U fokusu su ponajprije Facebook, Twitter i YouTube, ali će vjerojatno zahvatiti i Reddit, Tumblr i rusku društvenu mrežu VK. Obuhvaćeni bi mogli biti i Vimeo i Flickr.

Zakon (NetzDG) je usvojen potkraj lipnja 2017., a stupio je na snagu početkom listopada. Društvene mreže dobile su rok do kraja 2017. da se pripreme za njegovu primjenu. Stroža kontrola društvenih medija uvedena je nakon nekoliko velikih slučajeva širenja lažnih vijesti i rasističkog materijala putem njemačkih ogranaka popularnih društvenih medija.

Njemačko ministarstvo pravosuđa objavilo je da će na svojoj internetskoj stranici objaviti formulare putem kojih građani mogu prijaviti sadržaj koji nije dopušten zakonom ili koji nije uklonjen na vrijeme.

Zakon nalaže društvenim medijima da brzo reagiraju i da uvedu obuhvatnu strukturu za pritužbe kako bi sporne objave mogle biti brzo prijavljene njihovim djelatnicima. Većina materijala morat će biti uklonjena u roku od 24 sata, a u "složenim slučajevima" u roku od tjedan dana. Facebook je u Njemačkoj zaposlio stotine ljudi koji će obrađivati izvješća o sadržaju koji nije u skladu sa zakonom i bolje pratiti objave korisnika.

Zakon je u zemlji izazvao kontroverze jer neki smatraju da bi mogao dovesti do nenamjerne cenzure i ograničavanja slobode govora. Njemački zakon najekstremniji je primjer nastojanja vlada i regulatora da obuzdaju društvene medije u pogledu govora mržnje. Europska komisija također je objavila smjernice pozivajući društvene medije da brže uklanjanju neprimjerene objave.

 

//
 

PREDSTAVNICI MISIJE OESS-A U BIH RAZGOVARALI SA ZENIČKIM NOVINARIMA

– Neophodna je edukacija novinara o mehanizmima zaštite, etičkim standardima, primjeni zakona koji reguliraju slobodu izražavanja ali i educiranje poltičara o odgovornosti prema građanima i odnosu prema medijima, kazalaje Velida Kulenović, novinarka Radija FBiH i predsjednica Kluba BHN u Zenici.

Ekonomska ovisnost lokalnih medija utječe i na njihov rad, a neophodna je stalna edukacija novinara te veća međusobna solidarnost, smatra urednik TV Zenica Sinan Gluhić. Tokom razgovora naglašena je potreba i za praćenjem sudskih postupaka koji se vode u slučajevim vezanim za primjenu Zakona o zaštiti od klevete, a novinari Harun Bošnjak (BHT) i Adnan Džonlić (Zenicablog) govorili su o “sporosti” pravosudnih organa u slučajevima prijave i procesuiranja napada na novinare. Prema mišljenju Mirsada Bajtarevića, novinara BHR1, profesionalno i fer izvještavanje kao i primjena zakona koji reguliraju slobodu izražavanja značajni su za rad novinara.

Bilo je govora i o predizbornom periodu i pritisicima kojim su u tom razdoblju izloženi mediji i novinari pa je Enes Begičević, novinar FENE naglasio potrebu educiranja političara u odnosu prema medijima i novinarima, posebno u predizbornom razdoblju. Razgovaralo se i o transaprentnosti utroška sredstava za medije iz proračuna, prijavama napada na novinare i educiranju mladih novinara.

– Misija OESS-a nastavit će aktivnosti vezane za rad sa novinarima, kazala je za medije ispred misije Anja-Lejli Hessarbani. Cilj današnjeg sastanka bio je da se upoznamo sa stanjem medija i sa potrebama novinara u Zenici. Misija OESS-a prepoznaje važnost lokalnih medija u pravovremenom izvještavanja i baš zbog toga ćemo nastaviti raditi sa novinarima kako bi novinari što bolje radili, dodala je Hessarbani.

 

//
 

CRTA: KAMPANJA PRIJE KAMPANJE, DOMINACIJA VLASTI U MEDIJIMA

Iako su beogradski izbori raspisani 15. siječnja, izborna kampanja počela je službeno još na jesen jer je u prethodna tri mjeseca svakodnevno objavljivano u prosjeku oko 20 medijskih priloga koji su se bavili temom beogradskih izbora, ističe CRTA.

Od ukupno 2.215 analiziranih objava, u razdoblju od 2. listopada 2017. godine do 15. siječnja 2018. godine, predstavnici vlasti bili su zastupljeni skoro četiri puta više u medijima nego predstavnici opozicije, dok su zabilježeni i slučajevi tzv. “dužnosničke kampanje” pokazala je analiza.

“U prethodnim izbornim ciklusima, kao i u promatranom razdoblju tri mjeseca prije beogradskih izbora, zabilježena je izrazito nejednaka zastupljenost aktera izbornog procesa u medijima. Imajući u vidu da je medijska slika vrlo važan pokazatelj slobodnih ikorektnih izbornih uvjeta, od velike je važnosti da Regulacijsko tijelo za elektroničke medije reagira na kršenja Zakona o elektroničkim medijima i u skladu sa svojim obavezama i ovlastima osigura političkim akterima jednaku zastupljenost u elektroničkim medijima”, izjavio je Raša Nedeljkov, šef CRTA promatračke misije.

“Također, važno je i da Agencija za borbu protiv korupcije po službenoj dužnosti, koristeći svoje ovlasti, utječe na sprječavanje pojave „dužnosničke kampanje“, dok je izborni proces još u toku, i time doprinese uspostavljanju vladavini prava i slobodnim i korektnim izborima”, dodao je Nedeljkov.

Predstavnici vlasti su prevladavajuće koristili medijski prostor za promociju rezultata rada i predizborna obećanja dok je opozicija, značajno manji prostor koji je imala na raspolaganju, uglavnom koristila za slanje negativnih poruka o vladajućoj većini, ukazuje CRTA.

Od ukupno 55 posto medijskih nastupa u kojima su javni dužnosnici najavljeni kao republički ili gradski funkcioneri, a ne kao stranački, svaki četvrti put su davali izborna obećanja, a svaki šesti put napadali protivkandidate. Analizom su obuhvaćeni sljedeći mediji: RTS - Dnevnik 2, jutarnji program i beogradska kronika, TV PINK - Nacionalni dnevnik i jutarnji program, TV PRVA - dnevnik, TV N1 - dnevnik i jutranji program, TV Studio B - vesti, Blic, Večernje novosti, Politika, Kurir, Informer, blic.rs, b92.net, kurir.rs.

CRTA još jednom podsjeća i na preporuke koje je izradila u cilju pomaka kvalitete izbornog procesa u pogledu osiguranja medijske ravnopravnosti i spriječavanja “dužnosničke kampanje” i koje je i u prethodna dva izborna ciklusa dostavljala institucijama nadležnim za osiguranje uvjeta za slobodne i korektne izbore.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Stipendije

Knight Science Journalism Fellowships – rok za prijavu 28. 2. 2018.

Novinari s najmanje tri godine iskustva u izvještavanju s područja znanosti, tehnologije, okoliša ili medicine mogu se prijaviti za stipendiju na MIT-u.

Aplicirati mogu američki i novinari iz cijelog svijeta, a biraju se kandidati koji će devet mjeseci pohađati personalizirani studij s predavanjima na MIT-u i Harvardu. Stipendija iznosi 70.000 američkih dolara, plaćenu školarinu i dodatne pogodnosti poput zdravstvenog osiguranja, dodatne stipendije za studijska putovanja i konferencije te pristup svim sadržajima na MIT-u i Harvardu.

Više informacija potražite na linku

National Endowment for Democracy (NED) – rok za prijavu 16. 3. 2018.

NED je ponovo raspisao natječaj za financiranje projekata neovisnih medija, civilnih udruga i asocijacija, a koji bi doprinijeli demokratskim ciljevima i osnažili institucije demokracije.

Iznos potpora varira, no u prosjeku se radi o 50.000 američkih dolara za projekt od 12 mjeseci.

NED je zainteresiran podržati neprofitne programe organizacija koje promoviraju i štite ljudska prava i vladavinu zakona, podržavaju slobodu informacija i neovisne medije te zagovaraju odgovornost i transparentnost.

Više informacija potražite na linku

Crowdfundig platforma za novinare – bez roka prijave

Novinari s najmanje tri godine iskustva i iz zemalja koje nemaju potpuno slobodne medije mogu se prijaviti na Press Start, novu crowdfunding platformu koja povezuje novinare iz zemalja u tranziciji i u razvoju s donorima iz cijelog svijeta.

Na platformi možete objaviti ideje za priče s ponudom budžeta koji ne smije prelaziti 2.000 američkih dolara za priču. Tema mora biti od javnog interesa uključujući politiku, ljudska prava, rod, manjine i seksualnu orijentaciju, zdravlje i okoliš.

Prijaviti se mogu klasične priče ili serijali u tiskanim medijima, foto eseji, multimedijalni projekti i reportaže, pa čak i utjecajni blogovi.

Aplikacije moraju biti na engleskom, francuskom ili ruskom, bez roka za prijave.

Više informacija potražite na ovom linku

Pokrenut Kim Wall Memorial Fund – rok za prijavu 2. 2. 2018.

Ovaj je, novi fond, International Women's Media Foundation (IWMF) otvorio za novinarke u spomen na švedsku novinarku koja je pisala važne, a zanemarene priče iz cijelog svijeta.

Jednom godišnje novinarke će moći aplicirati za potporu u iznosu od 5.000 američkih dolara s pričama o subkulturama – široko definiranim kao tiha pobuna, i koje nastavljaju nasljeđe Kim Wall. Pored odobrenog granta novinarke će dobiti i urednika koji će im pomagati u radu na priči.

Potpora je namijenjena troškovima uključujući putne troškove, smještaj, logistiku, vize i usluge fiksera ili prevoditelja na terenu.

Više informacija potražite na linku

Podsjetnik na Journalismfund.eu – rok za prijavu prekograničnih priča 15. 2. 2018.

Cilj je ovog fonda koji godišnje raspisuje više natječaja, dati europskim novinarima priliku da rade na istraživačkim projektima za koje u redakcijama nemaju dovoljno resursa. Grant za prekogranične priče namijenjen je profesionalnim novinarskim timovima iz više europskih zemalja, a uključene mogu biti i zemlje izvan Europe ako su relevantne za priču koja mora biti važna za Europsku uniju.

Potpora pokriva sve troškove vezane uz rad na temi za sve medijske formate. Oni mogu uključivati troškove putovanja, pristup bazama podataka ili jednostavno vrijeme za istraživanje, ali ne pokriva trošak kupovine opreme.

Više informacija potražite na linku
 
 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved