Info > Newsletter

HND Newsletter 47 / prosinac 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 47

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 47
Prosinac 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- PLENKOVIĆ OSUDIO PRIJETNJE NOVINARIMA: OČEKUJEM DA SE PROCESUIRAJU NA NAJUČINKOVITIJI NAČIN
- OESS: ZABRINUTI SMO ZA SIGURNOST NOVINARA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI
- ODBOR ZA MEDIJE: OSUDITI GOVOR MRŽNJE I PRIJETNJE NOVINARIMA
- HRT U SIJEČNJU POKREĆE TELEVIZIJSKI PROGRAM ZA DIJASPORU HTV5
- HND POZIVA VODSTVO HRT-A DA PREKINE PRAKSU CENZURIRANJA INFORMACIJA O RADU HND-A
- AMERIČKI FCC PONIŠTIO PRAVILA O NEUTRALNOSTI INTERNETA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

PLENKOVIĆ OSUDIO PRIJETNJE NOVINARIMA: OČEKUJEM DA SE PROCESUIRAJU NA NAJUČINKOVITIJI NAČIN

"Vidjeli ste da policija, MUP reagira na te prijetnje. Mislimo da je to jako loše za slobodu govora i medija. To su načela od kojih ne odstupamo ni milimetra i očekujem da se sve takve prijetnje novinarima procesuiraju na najučinkovitiji način", kazao je Plenković na početku sjednice Vlade.

Poručio je da su nekada i političari žrtve takvih prijetnji i napada, ali da se posebnu osjetljivost mora pokazati kada je riječ o ljudima koji izvješćuju o svim zbivanjima u Hrvatskoj.

"Pravo na komentar i mišljenje ima svatko i toga ćemo se čvrsto držati, zato vjerujem da će i nekoliko ovakvih slučajeva biti procesuirano sukladno zakonu", kazao je Plenković.

 

//
 

OESS: ZABRINUTI SMO ZA SIGURNOST NOVINARA U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

redstavnik za slobodu medija OESS-a Harlem Désir pozvao je vlasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini da istraže mnoge prijetnje smrću upućene novinarima te da se pobrinu za njihovu sigurnost. Prijetnje su uslijedile nakon nedavnog donošenja presude za ratne zločine na UN-ovom Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.

“Oštro osuđujem sve prijetnje novinarima, pogotovo onima koje su usmjenrene na to da ih ušutkaju. Vlasti imaju obavezu tim novinarima osigurati sigurne uvjete rada, a osobe koje prijete privesti pravdi“, rekao je Désir.

Sudeći prema pisanju novinarskih udruga iz obje države i brojnim izvještajima, mnogi su novinari i medijske kuće dobile poruke prijetećeg sadržaja, od primjene sile do prijetnji smrću.

Među onima koji su primili prijetnje su novinari portala Index.hr, koji su izloženi brojnim ozbiljnim uvredama i prijetnjama smrću na društvenim mrežama. U Bosni i Hercegovini su novinari Sanel Kajan i Štefica Galić s Al Jazeere te portal tacno.net bili izloženi brojnim prijetnjama na društvenim mrežama, uključujući prijetnje smrću i silovanjima. Prema dostupnim informacijama, ti i mnogi drugi slučajevi prijavljeni su policiji u obje države.

“Pozivam vlasti da osude napade na najvišoj razini i provedu brzu istragu u vezi svih prijetnji“, rekao je Désir dodajući da novinari imaju pravo izvještavati i o teškim slučajevima.

Predstavnik za medije podupire brzu javnu reakciju Hrvatskog novinarskog društva i udruženja novinara Bosne i Hercegovine BH novinari.

 

//
 

ODBOR ZA MEDIJE: OSUDITI GOVOR MRŽNJE I PRIJETNJE NOVINARIMA

Radi se o eklatantnim primjerima kršenja prava na javnu riječ. Radi se o prijetnjama smrću koje su izrečene i na drugi način iskazane nekolicini novinara, primjerice Maji Sever s HRT-a, Vojislavu Mazzoccu s Indexa i, najnovije, Nataši Božić s N1. Mislim da takvom osudom možemo pridonijeti ne samo osudi govora mržnje, već i stvaranju boljeg ozračja kako bi novinari mogli raditi svoj posao slobodni od vanjskih pritisaka i prijetnji", predložio je Beus Richembergh.

Vanjski član odbora Ivan Zvonimir Čičak dodao je kako nije riječ samo o prijetnjama novinarima već i nizu organizacija i portala i da treba generalno osuditi govor mržnje. "Ne poznajem nikoga tko ne bi osudio takav oblika nasilja i prijetnji pa predlažem da napravimo jednu izjavu i uputimo prema medijima", složio se predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ).

Nakon sjednice Beus Richembergh izjavio je kako takve prijetnje ne smiju proći bez osude. "Zadnjih tjedana svjedoci smo primitivizacije u javnom prostoru u pokušaju da se legitimira govor mržnje koji eskalira. Na žalost, to više nije samo udar na slobodu javne riječi, nego i na javno izrečene stavove novinara, a znamo da su ton, slika i riječ jedino što novinari imaju. Apsolutno je nedopustivo da nema javnog komentara odgovornih za kreiranje ukupne političke atmosfere na nekoliko recentnih slučajeva otvorenih prijetnji novinarima, i to smrću", izjavio je.

To ne smije proći bez javne osude, a Odbor za informiranje, informatizaciju i medije prava je adresa koja u ime Hrvatskog sabora mora poslati javnu poruku da je to nedopustivo i da se ne smije dozvoliti da takvi slučajevi prođu ne samo nezabilježeno nego i nekažnjeno, smatra Beus Richembergh.

"U ovim konkretnim slučajevima može se ući u trag siledžijama koji prijete i mislim da treba djelovati jednako efikasno kao u onim slučajevima kada je netko premijeru rekao 'crno ti je oko u glavi'. To je opasna situacija, možda se ne radi o ljudima koji su stvarno u stanju nanijeti zlo takvoga tipa, ali ako se ne reagira, oni mogu inspirirati one koji šute, priđu i nanesu zlo", kaže zastupnik.

Naglasio je kako očekuje od policije da bude promptna i posao obavi profesionalno, kao što očekuje i od Državnog odvjetništva da potom podigne odgovarajuće tužbe. Na sjednici Odbora SDP-ov Nenad Stazić osvrnuo se na slučaj ograđivanja HRT-a od svojega voditelja Aleksandra Stankovića zbog pitanja koje je postavio gostu emisije "NU2", ratnom veteranu Predragu Mišiću.

"Predlažem zaključak da ravnatelja HRT-a predložimo za Pulitzerovu nagradu jer je to prvi i jedini slučaj u svijetu da se bilo tko ogradio od pitanja svog novinara. Takvog primjera u svijetu nema, tu je Hrvatska jedinstvena", ustvrdio je Stazić.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić odgovorio mu je kako vodstvo HRT-a u konkretnom slučaju smatra da je postupilo ispravno i o tome je objavilo priopćenje.

"U slučaju Stankovića izjava HRT-a bila je nedopustiva jer se miješa u slobodu izražavanja jednog novinara pa makar ono bilo u obliku pitanja. Nema ograničenja u slobodi medija, bez obzira što je to javni servis", ocijenio je pak Čičak.

Glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je kako je HRT u 2014. ostvario pozitivni financijski rezultat od 34,7 milijuna kuna, koji su iskorišteni za pokrivanje prenesenih gubitaka iz ranijih razdoblja. Prihodi su iznosili 1,397 milijarde kuna, a rashodi 1,362 milijarde kuna. Troškovi za plaće smanjeni su za 5,2 posto u odnosu na godinu prije, a broj zaposlenih za 286 radnika.

U 2015. HRT je ostvario dobit od 18,3 milijuna kuna, na temelju prihoda od 1,397 milijarde kuna i rashoda od 1,381 milijarde kuna. Troškovi plaća u toj godini smanjeni su za 9,9 posto uslijed restrukturiranja troškova rada i programa poticaja odlaska u prijevremenu i starosnu mirovinu.

"Tendencija smanjenja broja radnika nastavlja se i danas", istaknuo je Bačić naglasivši da se je na kraju 2014. HRT imao 3066 zaposlenih, a na kraju 2015. godine 2860 zaposlenih.

U tom kontekstu kontinuirano rastu troškovi vanjske produkcije, koji su u 2015. iznosili 97,4 milijuna kuna, što je 27 posto više u odnosu na 2014. , kazao je Bačić. Rast vanjske produkcije pravdao je i zakonskom obvezom o proizvodnji 15 posto takvog sadržaja.

Vanjskog člana Odbora Nedjeljka Markovića zanimalo je hoće li doći do smanjenja pristojbe te postoji li studija što bi to značilo za poslovanje HRT-a, a Beusa Richembergha kakve je ugovore HRT sklopio s Antunom Vrdoljakom. Bačić je kazao da će na ta pitanja odgovoriti pismeno jer je riječ o kompleksnoj materiji.

Izvješća o poslovanju HRT-a za 2014. i 2015. godinu na prijedlog Vlade samo su primljena na znanje, s obzirom na protok vremena.

 

//
 

SABOR IMENOVAO TRI OD ČETIRI ČLANA NADZORNOG ODBORA HRT-A

dluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao. Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke. Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto. Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji. Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri 'svoja' člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan. Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik. Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag. Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

 

//
 

HRT U SIJEČNJU POKREĆE TELEVIZIJSKI PROGRAM ZA DIJASPORU HTV5

Na HRT-u ističu da je "pokretanje Petoga programa Hrvatske televizije (HRT - HTV 5), koji je namijenjen Hrvatima izvan Republike Hrvatske te međunarodnoj javnosti, u skladu s odredbama Ugovora između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske", predviđeno u siječnju 2018.

"U ovome trenutku ne možemo iznositi više tehničkih pojedinosti, no ističemo kako je Hrvatskoj radioteleviziji, kao javnome medijskom servisu, veoma važno što kvalitetnije informiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske'', stoji u odgovoru Hini. Novi televizijski program trebao bi biti emitiran na satelitskoj i internetskoj platformi, a u opisu programa ističu se emisije i vijesti vlastite produkcije iz drugih televizijskih programskih kanala.

Planirana je i posebna emisija za Hrvate izvan Hrvatske koja će, kako se navodi, ''obrađivati toj ciljanoj publici posebno zanimljive teme iz njihova života te vijesti na stranim jezicima (engleski, španjolski, njemački)".

Ovisno o mogućnostima HRT-a, u posebnim terminima trebale bi se ''emitirati i promotivno-dokumentarne emisije na stranim jezicima radi promicanja hrvatskih kulturnih i turističkih vrijednosti za međunarodnu javnost''.

Prema planiranom, udio HRT-ove produkcije u tom programu bit će 70 posto, a HRT-HTV5 emitirat će 24 sata dnevno. U sadržaju televizijskog kanala za dijasporu predviđeno je minimalno 25 posto informativnog programa, po deset posto igranog, obrazovno i znanstvenog, glazbenog i programa znanosti i kulture. Predviđen je i minimalni udjel od 7 posto zabavnog programa, religijski program sveden je na 0,5 posto, a udjeli sportskog, promotivnog i ostalih sadržaja još nisu definirani.

HRT-HTV5 pokreće se, kako ističu na javnoj radioteleviziji, na temelju Ugovora HRT-a i Vlade RH potpisanog krajem rujna i kojim se utvrđuju javna misija i programske obveze javnoga medijskog servisa te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje i koji će vrijediti od 1. siječnja 2018. do kraja 2022.

''Međunarodni televizijski programski kanal strukturiran je šire od zakonske obaveze informiranja pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske te, osim informativnih, obuhvaća obrazovne, kulturne i zabavne sadržaje'', ističe se u ugovoru.

 

//
 

ODREĐENA PRODAJA PREOSTALIH NEKRETNINA GLASA ISTRE

Sudskim rješenjem određena je prodaja poslovne i upravne zgrade, servisnih zgrada, spremišta i dvorišta, a naknadnim zaključkom o prodaji utvrdit će se vrijednost, način i uvjeti prodaje.

Rješenje je uslijedilo nakon posljednjeg izvješća stečajnog upravitelja za razdoblje od srpnja do runja u kojem se, između ostaloga, navodi kako je utvrđena vrijednost nekretnine 3,2 milijuna kuna.

U tom se izvješću iz listopada stečajnom sudu predlagala i odgoda prodaje navedene nekretnine jer je Zemljišno knjižnom odjelu u Puli bio podnesen prijedlog za brisanje prava građenja na toj nekretnini, a postupak je u međuvremenu dovršen.

Osim toga, u izvješću se navodi i kako je u stečajnom postupku provedena prodaja suvlasničkog udjela nad nekretninom u nekadašnjem vlasništvu Glasa Istre, na adresi Riva 10 u Puli, u osnovi uredskog prostora od tri etaže, prizemlja, kata i potkrovlja. Taj je prostor preuzeo jedan razlučni vjerovnik Glasa Istre i to prijebojem potraživanja.

U posljednjem javno objavljenom izvješću stečajnog upravitelja stoji da je početkom listopada na računu Glasa Istre u stečaju bilo nešto više od 437.000 kuna te da su u aktivnostima u idućem razdoblju navedeni i pregovori oko sređivanje arhivske građe Glasa Istre.

 

//
 

PLATFORMA 112: SUSTAVNI NAPADI NA KRITIČKO MIŠLJENJE I SLOBODU UDRUŽIVANJA; IZOSTALA JAVNA OSUDA

Platforma 112, navodi kako ističe "rastuću nejednakost, isključivost, ksenofobiju i napade na sve koji se bore protiv diskriminacije za jednakost, zdrav okoliš, ženska prava i prava svih žrtava".

"Na dan ljudskih prava moramo konstatirati da Hrvatska putuje natrag, u regresiji smo. Uloga civilnog društva u demokraciji trebala bi biti da, zajedno s medijima, čuva demokratske vrijednosti i poziva na poštivanje svih ljudskih prava. U Hrvatskoj danas, međutim, sustavno zazivanje progona neistomišljenika koji rade na zaštiti temeljnih ljudskih prava svih građana jasno doprinosi padu u iliberalnu demokraciju", kazala je na konferenciji za novinare "Napadi na civilno društvo u Hrvatskoj" Vesna Teršelič iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću.

Po njezinim riječima, huškačke poruke koje se posljednjih godina šalju u javnost s političkih govornica dovele su do društvene atmosfere u kojoj se normalizira isključivost.

Navela je primjer saborskog zastupnika Željka Glasnovića koji je, kazala je, nevladine udruge nazvao trojanskim konjem i predložio kaznenu prijavu za veleizdaju te zahtijeva njihov izgon iz Hrvatske.

"Pitanje je samo tko će biti odgovoran kad javno zazivanje uklanjanja 'stranog tijela iz hrvatskog narodnog tkiva' neki pojedinac ili grupa shvate doslovno", poručila je Teršelič.

"Govor mržnje dobiva sve teže dimenzije i oblike. U ovo vrijeme nakon presude optuženoj haaškoj šestorki i drugima inzistiramo na počecima pregovora Hrvatske s BiH o dobrovoljnom obeštećenju. Vrlo važno je tražiti načina da se doprinese izgradnji povjerenja i obeštećenju i da se unaprijedi suradnja Hrvatske i BiH i osnuje fond koji bi išao prema individualnom obeštećenju žrtava", naglasila je.

Vezano za sutrašnju komemoraciju Slobodanu Praljku koju organizira Hrvatski generalski zbor, Teršelič je izjavila da će okupiti "one koji su blizu razumijevanju svijeta u kojem su u središtu ratnici".

Zbog ambivalentnih poruka predstavnika Vlade i predsjednice ne uspijevamo se maknuti iz sjene negativnog nasljeđa "Ono što je problematično je da se baš zbog poruka kakve šalju predstavnici Vlade i predsjednica Republike, a koje su ambivalentne, ne uspijevamo maknuti iz sjene negativnog nasljeđa", ustvrdila je Teršelič.

Sanja Cesar iz Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) kazala je kako su slobodno odlučivanje žene o trudnoći i rađanju i rodna ravnopravnost glavna meta napada koje vode, kako je rekla, neokonzervativne, desničarske i klerikalne snage u hrvatskom društvu.

Zdravlje i dobrobit žena, smatra Cesar, ugrožava se stigmatizacijom, javnim sramoćenjem i blaćenjem aktivista i liječnika koji pružaju medicinsku skrb ženama prilikom prekida trudnoće, kao i akcijama pred bolnicama. Ocijenila je da se radi o manipulativnim i agresivnim kampanjama koje u svoj fokus ne stavljaju žene.

Odgađanjem ratifikacije Istanbulske konvencije Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja "Prijetnjama i napadima na organizacije civilnog društva koje pružaju podršku ženama nastoji se oslabiti njihov utjecaj, suziti prostor djelovanja i urušiti već uspostavljene standarde ženskih ljudskih prava", kazala je Cesar.

Drži da odgađanjem ratifikacije Konvencije Vijeća Europe za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i svojom (ne)djelovanjem Vlada i Sabor onemogućavaju sustavnu i efikasnu zaštitu djevojčica i žena od nasilja.

Željka Leljak Gracin iz Zelene akcije ustvrdila je da se tu organizaciju, osim putem medija, pritiscima putem suda namjerava spriječiti na slobodnu javnu raspravu o jednoj investiciji, pod okriljem tobožnjeg vrijeđanja prava osobnosti, a radi se, kaže, o izgradnji golf resorta na Srđu. "Pokušava se putem jednog velikog odvjetničkog društva u Hrvatskoj - Hanžeković i partneri, jednu organizaciju civilnog društva zauvijek ušutkati da bilo kakve javne izjave daje vezano za takvu investiciju", izjavila je Gracin, ustvrdivši da se takav primjer nikada dosad nije dogodio u Hrvatskoj.

Ako se to na kraju uspije sudskim putem, smatraju da će to biti neviđeni primjer ugrožavanja slobode izražavanja u Hrvatskoj kao i udruživanja. Smatraju da je to i jedan nastavak kako se Vlada odnosi prema organizacijama civilnog društva.

"Vlada očito itekako popušta pod pritiscima raznoraznih investitora, a prema udrugama se odnosi kao prema jednom neželjenom tkivu društva", ocijenila je Gracin.

 

//
 

ODRŽANA RADIONICA POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE "MOJE PRAVO NA INFORMACIJU"

Radionica je održana u Kući Europe u Predstavništvu Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Povjerenica za informiranje, dr.sc. Anamarija Musa, otvorila je radionicu predavanjem o važnosti prava na pristup informacijama i načinima njegova ostvarivanja. Potom su mr.sc. Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama i mr.sc. Ina Volmut, savjetnica povjerenice za informiranje, uz praktične savjete i odgovore na pitanja održale predavanja "Kako tražiti i dobiti informaciju?", "Kako mogu zaštititi svoje pravo na pristup informacijama?" i "Moje pravo na odlučivanje - kako se uključiti u savjetovanja s javnošću?"

U sklopu projektnih aktivnosti predviđene su i edukacije za tijela javne vlasti, konferencije, izrada publikacija i nove internetske stranice te objava edukativnih video materijala o temama koje obuhvaća pravo na pristup informacijama.

Jačanje kapaciteta ključnih dionika prava na pristup informacijama poput tijela javne vlasti, udruga, medija i građana podrazumijeva efikasnu primjenu i korištenje Zakona o pravu na pristup informacijama i na taj način ostvarenje transparentnog i otvorenog rada vlasti i javne uprave u Republici Hrvatskoj.

Cilj radionice, namijenjene svim korisnicima, osobito predstavnicima medija i udruga civilnog društva, bio je informiranje i educiranje o uvjetima i načinima ostvarivanja prava na pristup informacijama te otvorenosti i javnosti rada tijela javne vlasti.

 

//
 

IVO PERVAN I MIRO BRANKOVIĆ DOBITNICI NAGRADE „MARKO POLO“

Svečanost dodjele nagrada, koje se uručuju sedmi put, održana je u prepunoj Velikoj dvorani Novinarskog doma u organizaciji FIJET-a Hrvatska (Međunarodna federacija turističkih novinara) i Zbora turističkih novinara HND-a.

Primajući priznanje za fotografski putopis o ljepotama i posebnostima Biokova, Pervan je istaknuo da nagrada ne pripada samo njemu, nego velikom broju ljudi koji se u Hrvatskoj bave fotografijom. „Bio sam svuda po svijetu i mogu reći da živimo u jednoj od najljepših država, ali isto tako da se nigdje nije teže baviti fotografijom, nego u Hrvatskoj. Ali, dobro, nećemo to širiti dalje“, duhovito je kazao Pervan pred brojnim uzvanicima iz cijelog svijeta, među kojima je bio i predsjednik FIJET-a Tunižanin Tijani Haddad. Pervan je pozvao novinare da kritično pišu o ljudima koji vode hrvatski turizam, jer samo tako on može napredovati, podsjetivši na devedesete godine kada su se stvarali preduvjeti za današnje visoke brojke koje ostvaruje ovaj segment gospodarstva.

Branković, koji je nagradu dobio za osmodijelni serijal o Marku Polu, prikazan ne samo na HRT-u nego i na brojnim drugim televizijama po svijetu, istaknuo je važnost putovanja u druge države, jer samo tako možemo odbaciti predrasude. Ispričao je kako je tijekom trotjednog boravka u Iranu zamolio vodiče da mu kažu najgoru psovku u toj zemlji. „Nakon dugo traženja uspjeli su je pronaći. Glasi: 'Mogao bih pomisliti da ti nisi dobar čovjek!' Zato i kažem da odbacimo predrasude; svi ljudi na svijetu vrijedni su našeg poštovanja i znatiželje“, zaključio je Branković.

Španjolska novinarka Maria del Mar Aguilo nije prisustovala svečanosti, ali će doći u Hrvatsku s obzirom na to da je, uz statuu Marka Pola, nagrađena sedmodnevnim boravkom u Korčuli, rodnom mjestu tog istraživača.

Drugu nagradu za izuzetan doprinos afirmaciji putopisa i turističkog novinarstva dobio je Davor Rostuhar, a treću Tomislav Šikić, Slobodan Bukvić i Andrea Pisac Freškura, dok je za najbolju reportažu o Zagrebu priznanje dobio Paul Bradbury o Adventu 2016. godine. Posebno priznanje FIJET-a za iznimno korištenje medijskih komunikacijskih tehnologija u promociji turizma Hrvatske primila je Anita Žuvela Hitrec, a posebne nagrade dobili su i HRT-ova emisija „Lijepom našom“ i njen urednik Branko Uvodić, rubrika "Turistička patrola" Večernjeg lista, Dagmar Meneghello za doprinos afirmaciji kulturnog turizma Hrvatske, kao i Eduard Kišić s HRT-a povodom odlaska u mirovinu, spomenuti predsjednik FIJET-a Tijani Haddad te posmrtno Frane Erceg.

Na dodjeli priznanja istaknuta je važnost turizma koji s 11 milijardi eura prometa doseže rekordne iznose zadnjih godina, za što su, zajednički je zaključak, dobrim dijelom zaslužni i novinari. Tina Eterović Čubrilo, predsjednica hrvatskog FIJET-a, podsjetila je da Hrvatska ove godine bilježi 18 milijuna dolazaka s dvoznamenkastim izvansezonskim rastom, što je posebno važno za sve mediteranske zemlje. Naglasila je da turizam, kao ekonomska grana, raste i u svijetu više od četiri posto.

Haddad je istaknuo da je Hrvatska jedna od najpopularnijih turističkih destinacija, ne samo u ovom dijelu Europe, nego i u cijelom svijetu. „Svake godine broj turista u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj, raste, za što ste zaslužni i vi novinari, a to je dobro za sve nas“, kazao je prisjetivši se da je bio u Dubrovniku nekoliko godina nakon rata želeći tim posjetom dati podršku vraćanju Hrvatske na turističku kartu svijeta.

Također je rekao da turizam nije važan samo kao ekonomska poluga, s obzirom na njegov doprinos širenju poruka prijateljstva, napretka i razumijevanja drugoga i drugačijega. Posebno se osvrnuo na probleme s terorističkim napadima, imigrantima koji stradavaju na Mediteranu i ekološkim izazovima. „Naša misija je učiniti svijet boljim, pa vas pozivam da nam pomognete u tome“, zaključio je.

Predsjednik HND-a Saša Leković upozorio je da je uloga novinara i dalje ključna, bez obzira na tehnološki napredak, pohvalivši FIJET koji nagrađuje reportažu kao novinarsku formu koja je u Hrvatskoj gotovo nestala, dok je Karin Mimica, predsjednica Zbora turističkih novinara HND-a, zahvalila kolegama koji svojim tekstovima omogućuju da doživimo i ona mjesta na kojima nikad nismo bili.

 

//
 

NAGRADA ZA DOSTOJNO IZVJEŠTAVNJE O SIROMAŠTVU

Tako je u kategoriji tiskanog/online priloga nagradu osvojila Matea Grgurinović s portala www.maz.hr za rad „Krov nad glavom – temeljno pravo ili projektna aktivnost?“. U kategoriji radijskog priloga nagrađena je Vesna Turtula s Prvog programa Hrvatskoga radija za rad "Život bez kuće i za nula kuna", objavljen u emisiji "Vodič za moderna vremena". U kategoriji televizijskog priloga nagradu je osvojila Klara Dujmović s Hrvatske radiotelevizije, Centar Pula, za rad „Pomoć samohranom ocu“.

Nagrade se dodjeljuju temeljem glasovanja žirija sastavljenog isključivo od osoba s iskustvom siromaštva. Ove je godine prijavljeno ukupno 18 novinarskih radova u sve tri kategorije - televizijski, radijski i tiskani/online prilog.

Nagrada "Svjetionik" se u Hrvatskoj dodjeljuje drugi put u okviru međunarodnog projekta, koji u partnerstvu provode mreže protiv siromaštva iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Makedonije i Austrije uz financijsku potporu ERSTE Zaklade.

 

//
 

U NOVINARSKOM DOMU ODRŽANA PROJEKCIJA DOKUMENTARNO-IGRANOG FILMA "ZAGORKA"

Film "Zagorka" prva je filmska biografija prve hrvatske profesionalne novinarke i najčitanije hrvatske književnice. Snimljen je u koprodukciji HRT-a, Zagrebfilma i Fadeina, a premijerno je prikazan 2007. godine, uoči 50. obljetnice Zagorkine smrti, u zagrebačkom kinu Europa.

Uoči projekcije filma u Novinarskom domu scenaristica i redateljica filma Biljana Čakić Veselić prisjetila se uvjeta u kojima je snimljena "Zagorka". "Nakon vrlo uspješnog dokumentarca "Dečko kojem se žurilo" nisam mogla dobiti nikakva sredstva. Vidjela sam da, ako budem čekala sredstva, neću ništa snimiti. Odlučila sam početi snimati na volonterskoj bazi. Radili smo sa svojom kamerom, svojom rasvjetom, snalazili smo se kako smo znali, glumci su radili besplatno. U roku od deset dana producentica je nekako uspjela naći sponzore. Cijela Hrvatska je odlučila podržati film, osim Ministarstva kulture koje je odbilo dati novac", ispričala je Čakić Veselić i zahvalila Hrvatskom novinarskom društvu koje joj je, kako je rekla, pružilo najveći podršku za prikupljanje materijala za film.

"Zagorka je dobra prezentacija ženskog novinarstva - ona je bila prva koja se bavila modernim novinarstvom u Hrvatskoj. Zagorka je, naravno, bila puno više nego što je prikazano u ovom filmu, ali ja sam se morala odučiti za jedan dio. Odlučila sam pratiti njen novinarski rad jer se ona prvenstveno smatrala novinarkom", rekla je redateljica. Osim projekcije filma, u sklopu obilježavanja 60. obljetnice smrti Marije Jurić Zagorke u ponedjeljak, 27. studenog, održana je tribina „Zagorki u čast i slavu“, na kojoj se moglo se čuti mnoštvo podataka o Zagorkinu životu i radu. Obilježavanje 60. obljetnice Zagorkine smrti organizirali su Ogranak umirovljenih novinara HND-a i Udruga umirovljenika HRT-a.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND: POZDRAVLJAMO OSUDU PRIJETNJI NOVINARIMA

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osudio je, na početku sjednice Vlade u srijedu, prijetnje hrvatskim novinarima koje su u posljednje vrijeme učestale putem društvenih mreža, te je ustvrdio da je to loše za slobodu govora i medija. Premijer je izrazio očekivanje da se sve takve prijetnje procesuiraju na najučinkovitiji način.

Pozdravljamo premijerovu izjavu koja je uslijedila nakon više prijetnji upućenih novinarima, među kojima je i nekoliko prijetnji smrću, i nakon brojnih apela HND-a da političari, pogotovo oni na vlasti, osude takve zabrinjavajuće pojave.

S obzirom na to da se i sam premijer Plenković više puta neprimjereno ponio prema novinarima, pozivamo ga da to više ne čini kako bi njegova jučerašnja izjava dobila i praktičnu potvrdu.

HND također podsjeća da su prijetnje novinarima na koje je premijer Plenković reagirao tek dio napada na novinare, uključujući i pokušaje ubijstva, u manje od četiri godine. U tom razdoblju HND je zabilježio 41 napad na novinare.

HND poziva i sve ostale političare da mu se pridruže u osudi napada na novinare te da svojim javnim djelovanjem pridonesu atmosferi tolerancije u društvu, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND POZIVA VODSTVO HRT-A DA PREKINE PRAKSU CENZURIRANJA INFORMACIJA O RADU HND-A

Pismo prenosimo u cijelosti: Poštovani gospodine Bačiću, Obraćam Vam se zaprepašten činjenicom da na internoj web stranici HRT-a u rubrici namijenjenoj upravo radu Udruga, među kojima je i HND, ne dopuštate objavu sadržaja vezanih za rad Hrvatskog novinarskog društva (HND) i njegovog ogranka na Hrvatskoj televiziji (što se pokazalo već u nizu primjera).

Posebno je bizaran posljednji primjer neobjavljivanja čak i poziva na humanitarni party u organizaciji HND-a kojeg tretirate kao "programski sadržaj ."?! Također nije jasno zbog čega glavni ravnatelj odlučuje o objavi priopćenja bilo koje udruge koja djeluje pri HRT-u, pa tako i HND-a.

Na HRT-u radi ukupno 380 članica i članova HND-a, a priopćenja i ostale informacije o radu strukovne udruge svakako mogu biti zanimljive i drugim novinarima HRT-a kao i ostalim zaposlenicima.

HND na svojoj web stranici koja je dostupna svima zainteresiranima, a ne samo članicama i članovima HND-a, objavljuje sve informacije koje se tiču novinarstva, novinara i medija uključujući i one koje nisu naklonjene HND-u.

Činimo to jer smo istinski opredijeljeni za slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna. I Hrvatska radiotelevizija trebala bi poštivati te standarde tim više jer je riječ o javnom medijskom servisu čiji rad financiraju građani. Stoga je nedopustivo da glavni ravnatelj HRT-a cenzurira bilo koji sadržaj, a kamoli da vlastitim novinarima i ostalim zaposlenicima uskraćuje informacije o radu novinarske udruge.

Očekujem da prekinete praksu cenzuriranja informacija o radu HND-a i pozivam Vas i Vaše suradnike, kao i sve novinare i ostale zaposlenike HRT-a, na humanitarni novinarski party HND-a, 15. prosinca 2017. godine (petak) od 21 sat u velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2).

Želim Vam svako dobro u 2018. godini.

Saša Leković, predsjednik HND-a

 

//
 

HND POZDRAVLJA PRIVOĐENJE OSOBE KOJA JE PRIJETILA SMRĆU NOVINARKI NATAŠI BOŽIĆ ŠARIĆ

HND očekuje da će osoba koja je novinarki prijetila smrću biti kazneno prijavljena i adekvatno kažnjena. Također osuđujemo niz prijetnji, među kojima su bile i prijetnje smrću, poslane kolumnistu Jutarnjeg lista Jurici Pavičiću nakon njegovog teksta o minuti šutnje u Hrvatskom saboru za generala Slobodana Praljka te očekujemo reakciju policije kojoj su prijetnje prijavljene.

To je već 41. napad na novinare u Hrvatskoj u nepune četiri godine uključujući i prijetnje smrću, fizičke napade pa i pokušaje ubojstva. Pravosudni postupak završen je u samo nekoliko slučajeva i to uvjetnim osudama.

I o ovom slučaju obavijestit ćemo međunarodne organizacije. Sloboda izražavanja je elementarno ljudsko pravo zaštićeno i dokumentima Europske unije, a samim time i dodatno zaštićeno, posebno u kontekstu medija.

Od policije, DORH-a i sudova i dalje tražimo promptno i efikasno djelovanje, a političare podsjećamo da je njihovo ignoriranje napada na novinare nedopustivo i opasno, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

HND OSUĐUJE VERBALNI NAPAD DAMIRA KRSTIČEVIĆA NA NOVINARA PORTALA INDEX.HR

Nakon što je portal Index.hr objavio tekst kolege Dauenhauera u kojem se tvrdi kako je potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane kopirao dijelove svojeg završnog rada na američkoj vojnoj školi, a da ih nije označio na odgovarajući način Krstičević je sazvao konferenciju za novinare. Umjesto da govori o temi zbog koje je konferencija navodno sazvana i pokuša argumentima demantirati tvrdnje koje je novinar iznio u tekstu potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane verbalno je napao kolegu Dauenhauera.

Na legitimno i konkretno novinarsko pitanje „Ministre, jeste li prepisali završni rad?“ Damir Krstičević je odgovorio: „Možda vi želite nešto drugo, ali gospodine ovdje je bila velikosrpska agresija!“ te nastavio napadati kolegu Dauenhauera krajnje neprimjerenim riječima praktično ga proglasivši neprijateljem Hrvatske.

HND je već mnogo puta reagirao na osorno ponašanje i uvredljive verbalne napade političara na novinare zahtijevajući da se s tom praksom prestane te da vodeći političari u Hrvatskoj jasno kažu kako su napadi na novinare nedopustivi.

Umjesto toga političari na najistaknutijim funkcijama sve su drskiji prema novinarima, a najnoviji ispad Damira Krstičevića kulminacija je takvog ponašanja. Dodatnu težinu tom postupku daje činjenica da je verbalni napad na novinara došao od potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane.

Takav napad i od osobe na tako visokom položaju neizravan je, ali opasan poticaj na javni linč što potvrđuje i činjenica da je nakon nedopustive Krstičevićeve reakcije kolega Dauenhauer dobio niz prijetećih poruka.

HND zahtijeva od Damira Krstičevića da se javno ispriča kolegi Dauenhaueru, a i o ovom novom verbalnom napadu na novinare te prijetnjama izvijestit ćemo međunarodne organizacije i institucije koje se bave zaštitom novinara i slobode izražavanja, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND OSUĐUJE PRIJETNJE NOVINARIMA ZBOG IZVJEŠTAVANJA O SAMOUBOJSTVU GENERALA PRALJKA

Glavna meta napada su novinari i mediji koji su istaknuli nedvojbenu činjenicu da su optuženici, uključujući generala Praljka, pravomoćno osuđeni za ratni zločin.

HND također osuđuje i ponašanje onih novinara i medija koji su prekršili temeljna etička i profesionalna načela objavljujući o ovoj temi senzacionalističke sadržaje te onih koji koristeći populističku retoriku služe političkim ciljevima, a ne javnom interesu uključujući javni medijski servis HRT.

Nedopustivo je i krajnje opasno korištenje presude Haškog suda i samoubojstva generala Praljka za poticanje nacionalističkih strasti i širenje mržnje.

Još jednom podsjećamo da politički vođe u Hrvatskoj izbjegavaju osuditi napade na novinare koji odgovorno rade svoj posao, a dio političara čak i sudjeluje u tim napadima istovremeno podržavajući novinare i medije koji krše etička i profesionalna načela, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

OKRUGLI STOL ZBORA ZDRAVSTVENIH I MEDICINSKIH NOVINARA HND-A: OSNIVA SE FOND ZA INOVATIVNE LIJEKOVE

Fond se osniva pri Ministarstvu financija za svaku skupinu bolesnika, odnosno podskupinu lijekova. Sredstva će moći prikupljati uplatama pojedinaca, pravnih osoba i putem humanitarnih akcija, a Vlada će sa svoje strane pridonijeti istim iznosom koliko će se prikupiti kroz donacije, izjavio je Kujundžić na okruglom stolu.

Kad je riječ o Spinrazi, novom lijeku za spinalnu mišićnu atrofiju, čija jedna doza stoji čak 640.000 kuna, on je dosad odobren za dvoje djece mlađe od 6 mjeseci s tipom 1 bolesti, koji se smatra najtežim.

Prošloga tjedna na Markovu trgu održan je prosvjed udruge Kolibrići, koja okuplja roditelje djece s tom bolešću. Oni traže da se osigura dostupnost lijeka za svu oboljelu djecu, njih 39-ero različite dobi. Premijer Andrej Plenković tada ima je obećao je da će dobiti lijek, a ministar Kujundžić treba osmisliti plan za to i na temelju medicinske dokumentacije osigurati lijek.

Kujundžić je rekao kako bi bilo idealno kada bi se lijek mogao dati svima, međutim radi se o milijardu kuna. S tolikim sredstvima sada se financira deset akutnih bolnica, pa bi drugi pacijenti bili zakinuti za medicinsku skrb. Stoga se ovaj slučaj ne treba promatrati izolirano već u odnosu na druge skupine bolesnika, kazao je.

Pedijatar Ivan Lehman iz Zavoda za neuropedijatriju KBC-a Zagreb, koji se bavi liječenjem nasljednih neuromišićnih bolesti, iznio je stajalište struke po kojemu Spinraza treba biti dostupna svim bolesnicima sa spinalnom mišićnom atrofijom, i djeci i odraslima, kojih trenutno u Hrvatskoj ima pedesetak. No, zasad su kliničke studije pokazale da bi terapija mogla biti najučinkovitija kod najmlađe djece.

Istraživanja provedena u Europi i Americi u kojima je sudjelovalo 121 dijete, oko 6 mjeseci starosti, pokazala su da je u 51 posto slučajeva Spinraza ublažila bolest, ali dosad nije zabilježen ni jedan slučaj izlječenja već samo prelazak u blažu fazu bolesti, rekao je Lehman.

Stoga zaključuje da je prerano govoriti o kliničkom odgovoru na taj lijek, no podsjetio je kako trenutno u Hrvatskoj još dvoje djece s tipom 1 te bolesti ne prima Spinrazu, a stariji su od 6 mjeseci. Voditelj Jedinice za intenzivnu njegu Klinike za pedijatriju KBC-a Zagreb Milivoj Novak rekao je da Spinraza zasad usporava progresiju bolesti, a što će biti za pet godina ne zna se. Završetak studije o procjeni Spinraze planira se tek za 2023. godinu, onda će se tek znati koliko je zaista učinkovita, rekao je.

Predstojnica Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra (KBC) Zagreb Ervina Bilić podsjetila je da od spinalne mišićne atrofije boluju i odrasli bolesnici, koji su također zainteresirani za tu terapiju, no ona nije ispitana na odrasloj populaciji i ne zna se jesu li koristi veće od potencijalne štete, jer se radi o blažim oblicima bolesti.

"Treba još neko vrijeme da bi se vidjelo je li lijek učinkovit u odrasloj dobi ili je možda štetan jer povećava ekspresiju neuralnog faktora rasta i veliko je pitanje kako djeluje na duge staze", kazala je Bilić.

Majka oboljelog djeteta Ana Alapić rekla je kako su se roditelji tri puta sastajali s ministrom Kujundžićem no još uvijek nisu dobili očitovanje struke na pitanje koje konkretno uvjete treba ispuniti da bi se dobilo lijek. Upozorila je na nesređenost sustava i registara, zbog čega hrvatski bolesnici ne mogu sudjelovati u kliničkim istraživanjima.

Što se tiče Fonda za inovativne lijekove, Alapić smatra da zdravstvo ne bi smjelo ovisiti o donacijama građana nego donijeti sustavno rješenje. "Vlada, odnosno država, trebali bi biti prvi koji uplaćuju u taj fond, a ostali se onda mogu priključiti s obzirom da građani već izdvajaju sredstva za zdravstvo kroz poreze i doprinose", rekla je.

Boris Labar iz Povjerenstva za procjenu opravdanosti primjene skupih lijekova rekao je da treba izraditi pravno-proceduralni okvir kao pokazatelj opravdanost uporabe nekog skupog lijeka. Upozorio je da ni najbogatije zemlje ne mogu svima osigurati najnovije lijekove, a zdravstveni sustavi će se sve više sretati s visokim cijenama lijekova koji predstavljaju novu ciljanu terapiju.

Ministar Kujundžić također je na okruglom stolu demantirao informacije iz nekih medija o navodnom povlačenju prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti istaknuvši da je prijedlog i dalje u proceduri, te će na kraju biti usvojen.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

RUSIJA PROGLASILA DEVET AMERIČKIH MEDIJA "STRANIM AGENTIMA"

Radio Voice of America i Radio Free Europe/Radio Liberty, koje financira američki Kongres, kao i sedam drugih medija svrstani su među one koji "vrše funkciju inozemnog agenta", piše u priopćenju ministarstva pravosuđa.

Krajem studenoga predsjednik Putin proglasio je zakon koji omogućava da se svaki međunarodni medij koji djeluje u Rusiji svrsta pod kontroverzni naziv "stranog agenta" prema odluci ministarstva pravosuđa, kao reakciju na primoravanje ruske postaje RT da se registrira pod tim nazivom u SAD-u.

Zakon je osudilo Vijeće za ljudska prava pri Kremlju koje je procijenilo da "ministarstvo pravosuđa može svaki strani medij arbitrarno proglasiti inozemnim agentom".

 

//
 

TRUMP OPTUŽUJE CNN ZA "PERFIDAN" NAPAD ZBOG LAŽNE INFORMACIJE

U jutarnjem nizu tweetova, Trump je objavio: "CNN + lažne vijesti + jučer počinio perfidnu i namjernu pogrešku". "Uhvaćeni su na djelu, kao i jako izoliran Brian Ross pri ABC Newsu", dodao je, spomenuvši novinara suspendiranog zbog netočne informacije.

Ross je objavio da je Trump naložio svojem savjetniku Michaelu Flynnu da kontaktira Rusiju prije predsjedničkih izbora u studenom 2016., no on je to zapravo učinio nakon izbora. Trump smatra da bi zbog toga trebao dobiti otkaz.

CNN je u petak ujutro objavio da su predsjednik i njegov stariji sin, Donald Jr., primili e-mail s elektroničkom adresom i ključem za dešifriranje koji omogućuje pristup dokumentima hakiranim Demokratskoj stranci objavljenima na WikiLeaksu, ali prije nego su postali dostupni javnosti. No kronologija se pokazala netočnom. CNN je brzo objavio ispravak, precizirajući da je e-mail nosio datum od 14. a ne 4. rujna 2016., odnosno dan nakon objave dokumenata na WikiLeaksu. "Gledajte hoće li @CNN otpustiti one koji su za to odgovorni, ili je to čista nesposobnost?", komentirao je Trump. Troje novinara CNN-a podnijelo je u lipnju ostavku zbog pogreške u vezi predsjednikova savjetnika.

 

//
 

AMERIČKI FCC PONIŠTIO PRAVILA O NEUTRALNOSTI INTERNETA

Izglasavanje prijedloga čelnika FCC-a Ajita Paija pobjeda je pružatelja internetskih usluga poput AT&T, Comcast Corp i Verizon Communicationsa i daje im ovlasti nad time kojim sadržajima potrošači mogu pristupiti.

Time se ukida tzv. "neutralnost interneta", pojam koji u Americi označava sve ono što danas potrošači očekuju od interneta. A očekuju da budu povezani na bilo koju web stranicu, aplikaciju ili sadržaj koji požele i da imaju kontrolu nad internetom. "Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići.

Demokrati, Hollywood i kompanije poput Alphabet Inc koju je osnovao Google te Facebook zatražili su od Paija, republikanca kojega je imenovao predsjednik Donald Trump, da zadrži ta pravila iz 2015., iz doba Obame.

Član odbora, demokrat Mighon Clyburn rekao je nakon glasanja da su republikanci "dali ključeve interneta šačici multimilijarderskih korporacija".

Kritičari te nove odluke kažu da internet koji nije u potpunosti slobodan nije internet, te da će ukidanjem neutralnosti postati zatvorena mreža u kojoj će kompanije moći odlučivati kojim će se stranicama, sadržaju ili aplikacijama moći pristupiti. To će imati nesagledive posljedice, kažu oni, po primjerice neke medije, manjine ili aktiviste. Pai tvrdi da su pravila iz 2015. represivna i da guše konkurentnost i inovacije. FCC je glasovao s 3 naspram 2 glasa za ukidanje starih pravila.

Korisnici vjerojatno neće odmah primijetiti promjene koje će rezultirati iz izmjene propisa, ali male kompanije koje započinju posao strahuju da bi manjak ograničenja mogao podići troškove ili voditi tomu da njihovi sadržaji budu blokirani. Pružatelji internetskih usluga kažu da korisnici neće osjetiti promjene argumentirajući da je uglavnom neregulirani Internet funkcionirao dobro dva desetljeća prije uredbe iz 2015.

 

//
 

FACEBOOK POD POLITIČKIM PRITISKOM MIJENJA PRAKSU PLAĆANJA POREZA U SVIJETU

Korporativno oporezivanje postalo je vruće pitanje nakon otkrića kako multinacionalne korporacije masovno izbjegavaju plaćanje poreza što je potaknulo zahtjeve da plaćaju više poreza, a Europa je počela razmatrati opcije za oporezivanje međunarodnih digitalnih divova.

"Jednostavno rečeno, to znači da se prihodi od oglašavanja naših lokalnih timova neće više bilježiti u našem međunarodnom sjedištu u Dublinu, nego će ga umjesto toga bilježiti naša lokalna tvrtka u dotičnoj zemlji", objasnio je glavni financijski direktor Facebooka Dave Wehner na svojem blogu.

Istaknuo je kako se nada da će time postići veću transparentnost koju traže mnoge vlade kada je riječ o prihodima od prodaje u njihovim zemljama.

Odluka se odnosi na oko 30 jurisdikcija izvan SAD-a, u Europi na Francusku, Njemačku i još osam zemalja članica EU-a u kojima Facebook ima urede za prodaju, navodi Politico. Wehner je rekao da će se promjena uvoditi tijekom 2018., zaključno s prvom polovicom 2019.

Europska komisija priprema zakonodavne prijedloge o povećanju poreza multinacionalnim digitalnim tvrtkama, koje se optužuje da plaćaju premalo poreza u EU tako što profite računovodstveno vode u zemljama članicama s niskim stopama poreza poput Irske i Luxembourga. Prijedlog se očekuje u ožujku. Među opcijama koje se razmatraju je namet na prihode od oglašavanja, po dokumentu objavljenom u rujnu.

 

//
 

DESETERO UHIĆENIH ZBOG UBOJSTVA MALTEŠKE NOVINARKE

Svi osumnjičeni su Maltežani i imaju kriminalni dosje, rekao je premijer, ne otkrivši više detalja. Policija ima 48 sati da ih ispita, izvede pred sud ili oslobodi. Caruana Galizia je ubijena 16. listopada dok se vozila iz svog doma na sjeveru Malte.

Ta 53-godišnja novinarka pisala je popularni blog na kojem je upozoravala na slučajeve korupcije političara svih stranaka.

Galizia je pratile navode iz Panama Papersa, dokumenata objavljenih 2015. koji su pokazali kako bogati koriste offshore tvrtke da sakriju svoje imovinsko stanje. Optuživala je istaknute ličnosti u vladi i oporbi za korupciju i pranje novca. Svi oni su odbacili te optužbe, a protiv Galizie je u devet mjeseci uoči smrti podneseno 36 tužbi za klevetu. Njezino je ubojstvo šokiralo Maltu i zabrinulo Europsku uniju oko vladavine prava u toj državi.

Skupina EU zastupnika u petak je dovršila istragu na Malti i zaključila kako tamo postoji "percepcija nekažnjivosti".

 

//
 

DVOJICA DANSKIH NOVINARA OZLIJEĐENA U NAPADU ISLAMISTIČKOG MILITANTA U GABONU

Dvojica izvjestitelja koji su radili za kanal National Geographic bila su u subotu na tržnici koja je vrlo popularna među turistima kada je Nigerijac koji živi u Gabonu na njih nasrnuo nožem, rekao je ministar obrane Etienne Kabinda Makaga za televiziju Gabona.

Nakon uhićenja, 53-godišnji napadač koji već dva deseteljeća živi u Gabonu, rekao je vlastima da je napad izveo kako bi se osvetio Sjedinjenim Državama za priznanje Jeruzalema kao prijestolnice Izraela.

"Pravosudna istraga je otvorena u uredu državnog odvjetnika u Librevilleu koja treba utvrditi radi li se o izoliranom slučaju ili uroti", rekao je Makaga. Naftom bogati Gabon ima malenu muslimansku populaciju koju čine uglavnom strani radnici, no točan broj te zajednice nije poznat.

U toj frakonfonoj državi središnje Afrike s 1,8 milijuna stanovnika dosad nije bilo džihadističkih napada na državljane zapadnih zemalja.

U istočnoj Africi takvih smrtonosnih napada bilo je u Keniji i Ugandi, a povezani su s islamističkom milicijom Šabab iz Somalije.

 

//
 

OSUDA NAJNOVIJIH PRIJETNJI MEDIJIMA I NOVINARIMA U SRBIJI, HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI

Poslije teksta „Evo s kim trebamo živjeti: gnjusne reakcije bošnjačke javnosti na smrt generala Praljka“, objavljenog na portalu Dnevnik.ba, brojne direktne prijetnje upućene su novinarima i medijskim ekspertima iz Bosne i Hercegovine. Prijetnje su upućene putem Facebooka i e-maila Selenu Kajanu novinaru Al Jazeera balkans, Štefici Galić urednici portala Tačno.net, Arijani Sarajević Halać urednici Federalne televizije, Lejli Turčilo profesorici Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu i ostalima. Novinari su izvještavali i iznijeli svoja mišljenja o presudi Praljku i samoubojstvu koje je izvršio u Haškom sudu. Njihova mišljenja su citirana u tekstu, praćena govorom mržnje i uvredama.

U Hrvatskoj su brojne prijetnje, uključujući i prijetnje smrću upućene novinarima i medijima zbog izvještavanja o presudi šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata i samoubojsvu generala Slobodana Praljka u sudnici Haškog suda. Glavna meta napada su bili novinari i mediji koji su u člancima isticali činjenicu da su optuženi, uključujući i generala Praljka, osuđeni za ratni zločin.

Novinarka televizije N1 Marija Antić u svojoj emisiji je ugostila Arnoa Gujona, koji pomaže Srbima na Kosovu, a kako bi razgovarali o njegovom humanitarnom angažmanu i o njegovom predavanju koje je trabalo biti održano na Fakultetu političkih nauka. Novinarka je pitala Gujona o njegovom prethodnom angažmanu u “Les Identitaires”, ekstremno desničarskoj organizaciji u Francuskoj, kojoj se pridružio nakon što je organizacija “Unite radical”, u kojoj je bio aktivan, zabranjena 2002. godine. Ova pitanja izazvala su niz pretnji smrću upućene Mariji Antić i televiziji N1, podsećajući da “spisak postoji” i da će doći vrijeme kada će se “plaćenički ološ koji sebe naziva “novinarima”, suočiti sa tim.

Tri različita verbalna napada desila su se u tri različite zemlje, a Platforma to smatra vrlo zabrinjavajućim. Ovo govori puno o sigurnosti novinara u zemljama zapadnog Balkana I slobodi govora uopće.

Platforma će poslati pisma svim relevantnim institucijama u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini zahtijevajući od njih da spriječe bilo koju vrstu nasilja nad novinarima, da hitno i temeljito istraže sve činjenice o ovim i ostalim napadima i konačno da počnu postupati u tri spomenuta slučaja. Na taj način će poslati snažnu poruku javnosti da takvo ponašanje nije prihvatljivo. Takođe, Platforma će prijaviti ovaj slučaj Platformi za promociju zaštite novinara i sigurnosti novinara.

Napad na novinara je direktan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani. Svaki napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana.

Skoplje – Beograd – Podgorica – Priština – Sarajevo – Zagreb, 9.12.2017.

Udruženje/udruga BiH novinari

Sindikat medija Crne Gore

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Udruženje novinara Makedonije

Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

//
 
 

//
 

TURSKI SUD OSLOBODIO NJEMAČKU NOVINARKU MESALE TOLU

Taj slučaj dodatno je naštetio ionako napetim odnosima između Turske i Njemačke, koja je tražila da se Tolu oslobodi. Turske vlasti izdale su u međuvremenu u ponedjeljak uhidbene naloge za 106 ljudi za koje se smatra da su posredovali u sklapanju brakova za Gulenovu mrežu koju se sumnjiči da je odgovorna za prošlogodišnji neuspješni pokušaj državnog udara, rekao je glasnogovornik istanbulske policije.

U Istanbulu i 20 drugih pokrajina uhićeno je 62 sumnjivaca, rekao je. Potraga za ostalima se nastavlja. Sumnjivci su bili "dužnosnici zaduženi za sklapanje brakova" pristaša Fethullaha Gulena, klerika koji živi u egzilu u SAD-u. Vjeruje se da su pomagali u sklapanju dogovorenih brakova za neke od Gulenovih pristaša, rekao je.

Turski dužnosnici kažu da Gulenova mreža pozorno prati osobne i profesionalne živote nekih svojih pristaša, uključujući njihovo obrazovanje, karijere i brakove.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Poslovi

Novinar/ka – fotoreporte/ka – Duborvnik Insider d.o.o

Rok za prijavu: 15.01.2018.

------------------------------------

Novinar/Novinarka – Tremak

Rok za prijavu: 31.12.2017.

 

//
 

STIPENDIJE

Europski novinarski fond journalismfund.eu – grantovi za prekogranične priče u 2018.

Europski novinarski fond journalismfund.eu objavio je na svojim stranicama rokove za apliciranje s prekograničnim novinarskim radovima u 2018. godini. Prvi je datum 28. veljače, a 15. siječnja zakazan je termin za savjetovanje s uredničkim timom oko aplikacije koju želite predati. Kriteriji koje treba zadovoljiti su relevantnost priče za građane Europske unije, prekogranična suradnja novinara iz više zemalja EU i istraživačke priče koje rasvjetljuju nepoznanice i poduprte su dokumentima i dokazima. Više informacija o datumima konzultacija i što za njih treba pripremiti pronaći ćete na linku http://www.journalismfund.eu/news/pre-application-editorial-advice , a rokove za natječaje u idućoj godini na ovom linku http://journalismfund.eu/deadlines

Ion Ratiu Democracy Fellowship, rok 15.1.2018.

Novinari, znanstvenici, aktivisti, mogu se prijaviti za stipendiju Ion Ratiu Democracy Fellowship na Woodrow Wilson International Center for Scholars u Washingtonu. Stipendije se nude za razdoblje od mjesec dana do tri mjeseca, a od stipendista se očekuje potpuni angažman na prijavljenom projektu. Osigurana je mjesečna školarina u iznosu od 5.000 američkih dolara, ured i asistent u istraživanju. Rok za prijavu je 15. siječanj 2018. a više informacija na linku https://www.wilsoncenter.org/article/call-for-applications-2018-ion-ratiu-democracy-fellowship

World Press Institute, rok 16.2.2018.

World Press Institute (WPI) poziva novinare s iskustvom izvan SAD-a da se prijave na stipendirani program u sklopu kojeg bi bolje upoznali američko novinarstvo. Polaznici bi u razdoblju od polovice kolovoza do polovice listopada proveli tri tjedna u Minnesoti iz koje bi putovali u nekoliko američkih gradova i izvještavali o različitim društvenim problemima i načinu na koji se američke institucije nose s njima. Uvjet je pet godina novinarskog iskustva i dobro poznavanje engleskog jezika. Za više informacija idite na link https://www.worldpressinstitute.org/apply#eligibility

Joan Shorenstein Center Fellowship, rok 1.2.2018.

Novinari s najmanje pet godina iskustva, zainteresirani za suradnju, napredovanje i istraživanje javnih politika i političkih afera pozvani su prijaviti se na Harvard University's Kennedy School of Government za Joan Shorenstein Center stipendiju na Cambridgeu u Massachusettsu. Od stipendista se očekuje da provedu semestar u centru, a iznos od ukupno 30 tisuća dolara bio bi im isplaćen u četiri rate tijekom semestra. Troškove puta i smještaja ne plaća se posebno, a više informacija je na linku https://shorensteincenter.org/fellowships/fellowship-application/

DW Akademija, rok 29.1.2018.

DW akademija poziva novinare s poznavanjem engleskog, njemačkog i drugih jezika da se prijave na 18-mjesečnu akademiju – kombinaciju teorijskih i praktičnih seminara prvih šest mjeseci, a potom devet mjeseci u različitim Deutsche Welle redakcijama u Bonnu. Berlinu ili dopisništvima U Brusselu, Washingtonu ili Moskvi. Stipendija iznosi 1.590 eura mjesečno, a tijekom 18 mjeseci možete zaraditi i dvije povišice. Rok za prijavu je 29. siječanj 2018., a više informacija na linku http://www.dw.com/en/dw-akademie/traineeship/s-12130

 
 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved