Info > Newsletter

HND Newsletter 45 / listopad 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 45
Listopad 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- AMERIČKI KKR NAJAVLJUJE POVEĆANJE PRODUKCIJE I ULAGANJA U SADRŽAJ NOVE TV
- UNEX MEDIA VJEROVNICIMA DUGUJE 110 MILIJUNA KUNA
  POTPISAN NOVI UGOVOR HRT-A I VLADE O PROGRAMSKIM OBAVEZAMA JAVNOG SERVISA DO 2022.
- MUSA: NOVINARI SLABO KORISTE ALATE ZA PRISTUP INFORMACIJAMA
- VJESNIK D.D. OSTVARIO 800.000 KUNA DOBITI, ZAUSTAVLJEN KONTINUIRANI VIŠEGODIŠNJI PAD
- ZAGREBAČKI LIST OBJAVIO NEISTINE KOJE TEŠKO ŠTETE HND-U
- IZ RADA HND-A I SNH-A
- EUROPSKA KOMISIJA NEĆE ZAKONSKI REGULIRATI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

AMERIČKI KKR NAJAVLJUJE POVEĆANJE PRODUKCIJE I ULAGANJA U SADRŽAJ NOVE TV

Kako se ističe u njihovu priopćenju, planirano povećanje produkcije i ulaganja u sadržaja Nove TV uslijedilo je nakon što je ovog ljeta KKR najavio sporazum o preuzimanju hrvatskog medijskog portfelja u vlasništvu CME (NASDAQ: CETV) uz podršku Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pritom ističući kako je ta ''transakcija podložna odgovarajućim regulatornim odobrenjima''.

''Medijska industrija prolazi kroz značajnu transformaciju na globalnoj razini i Hrvatska nije imuna na takve trendove. To je potaknuto promjenama u navikama potrošača što uključuje gledanje na zahtjev, OTT (over the top - pružanje usluga putem interneta) i sadržaje koje generiraju sami korisnici. Od ovih usluga očekuje se da su sveprisutne, dostupne svugdje i na bilo kojem uređaju. Ovakav razvoj i niži troškovi distribucije putem OTT modela stvorili su mnoštvo novih, moćnih i globalnih igrača u industriji.

Digitalna transformacija televizijske industrije danas je hrvatska realnost s obzirom na rasprostranjenost brzih širokopojasnih mobilnih mreža i široke rasprostranjenosti baratanja engleskim jezikom kod stanovništva. Da bi se natjecali s globalnim platformama lokalni TV operateri moraju pojačati ulaganja u vlastiti sadržaj koji će morati odgovarati međunarodnim standardima kvalitete. Veselimo se izgradnji i širenju lokalnih produkcijskih kapaciteta Nove TV i povećanju ulaganja u vlastiti sadržaj", ističe Jean-Pierre Saad, direktor KKR-a i član Uprave United Group.

U priopćenju dodaju i da je KKR dosad uložio preko osam milijardi dolara u telekomunikacije, medije i digitalni sektor na globalnoj razini te je specijalist u podršci rasta tvrtki i razvoju poslovanja u digitalnom dobu. Od 1996. KKR je investirao u 58 kompanija iz različitih sektora u Europi, ulažući, zaključno s 31. ožujkom 2017. više od 20 milijardi dolara dugoročno uloženog kapitala.

 

//
 

UNEX MEDIA VJEROVNICIMA DUGUJE 110 MILIJUNA KUNA

ešenje Trgovačkog suda uslijedilo je nakon ročišta za ispitivanje tražbina održanog krajem rujna, a prema priloženoj tablici od Unex Medije najviše potražuje upravo Agrokor – nešto više od 26 milijuna kuna, slijede Erste factoring s tražbinom od 24,8 milijuna kuna i Zagrebačka banka koja potražuje 20 milijuna kuna.

Osim Agrokora i banaka, utvrđene tražbine prema Unex Mediji imaju i brojni mediji – prije svega HRT u utvrđenom iznosu od čak 13,6 milijuna kuna, Nova TV u iznosu od 7,5 milijuna kuna, RTL gotovo 2,2 milijuna kuna, Hanza media od gotovo 950.000 kuna i Večernji list od oko 630.000 kuna.

U rješenju se ističe da je Unex medija osporila tražbine za koje ne postoji ovršna isprava i to, prije svega, Agrokoru u iznosu većem od 48 milijuna kuna, ali i Tisku u iznosu od 6,25 milijuna kuna i Zagreb plakatu, koji osim utvrđene tražbine od 7 milijuna kuna ima i osporenu tražbinu od gotovo 5,7 milijuna kuna.

Među osporenim tražbinama ističe se i ona NoveTV u iznosu od 25,1 milijun kuna za koju se kaže da je "plaćena (namirena) mjenicama koncerna Agrokor d.d., što je vidljivo iz prijave tražbine vjerovnika Agrokor d.d. iz koje proizlazi da je vjerovnik Nova TV d.d. zahtijevao plaćanje temeljem navedenih mjenica", te kako je "vjerovnik prijavio tražbine s osnove računa koji su plaćeni mjenicama pa stoga više ne postoji tražbina dužnika s te osnove".

Kako se ističe u rješenju, vjerovnici osporenih tražbina za koje ne postoji ovršna isprava upućuju se na parnicu protiv dužnika radi utvrđenja osporene tražbine. Unex Media i povezana Unex Grupa podnijeli su prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka koji je na zagrebačkom Trgovačkom sudu bio prihvaćen u srpnju. Razlog tome je bio, kako se navodilo u medijima, "nemogućnost podmirenja dospjelih regresnih obaveza prema financijskim institucijama po osnovi neisplaćenih mjenica Agrokora d.d., kao glavnog dužnika, te velika izloženost tvrtki i neizvjesna situacija vezana uz isplatu starih dugova".

"S obzirom da Zakon o izvanrednoj upravi nad društvom Agrokor d.d. i povezanim društvima predviđa namirenje vjerovnika u roku od 12 do 15 mjeseci, isplata regresnog duga prije tog roka umjesto glavnog dužnika predstavlja Unex Mediji i Unex Grupi neispunjivu obvezu", isticalo se u priopćenju.

Kako se u medijima isticalo, Unex Grupa prisutna je na tržištu već 25 godina, dok je Unex Media prva tržišna agencija za zakup i planiranje medija. Unex Grupa je vodeća marketinška tvrtka u Hrvatskoj, ujedno i najveći zakupac medija na tržištu kroz povezano društvo Unex Media kojem je Agrokor, kako je navedeno u sudskom registru, do prosinca 2012. bio suvlasnik i osnivač.

Obje tvrtke – Unex Mediju i Unex Grupu, do pokretanja predstečaja vodila je direktorica Andrea Šumanovac, koja je na sjednici Udruženja marketinga Hrvatske gospodarske komore u veljači jednoglasno izabrana za predsjednicu Udruženja marketinga HGK-a od 2017. do 2020.

 

//
 

POTPISAN NOVI UGOVOR HRT-A I VLADE O PROGRAMSKIM OBAVEZAMA JAVNOG SERVISA DO 2022.

Navedeni ugovor će vrijediti od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022., a njegovu je potpisivanju prethodila javna rasprava koja je trajala od 29. travnja do 12. lipnja.

''Nadam se da će na zadovoljstvo svih gledatelja i slušatelja, ali i onih koji rade na Hrvatskoj radioteleviziji, ispunjavanjem ovoga ugovora doći do kvalitetnijega programa, odnosno programa koji će u cijelosti ispunjavati javnu uslugu zbog koje građani Hrvatsku radioteleviziju i financiraju“, izjavila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. ''Ovaj put Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske prošao je cjelokupnu proceduru propisanu zakonom, uključujući i javnu raspravu u trajanju od 45 dana. Tijekom javne rasprave uvažili smo pristigle primjedbe i mišljenja različitih ustanova“, izjavio je glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

 

//
 

MUSA: NOVINARI SLABO KORISTE ALATE ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

„Postupajući po žalbama i predstavkama korisnika prava na pristup informacijama uočeno je da su pretežiti korisnici ovog prava građani pojedinci, uglavnom iz privatnih interesa, dok se mediji i udruge nedovoljno često oslanjaju na mehanizme iz Zakona o pravu na pristup informacijama u svom svakodnevnom radu, a kojima bi pridonijeli općem društvenom napretku“, rekla je otvarajući tribinu povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

U 2016. udio novinarskih žalbi bio je manji od 2 posto, 2015. bio je 4,3 posto, a godinu ranije 8,3 posto. „U razdoblju 2013.-2017. riješili smo preko 2800 žalbi korisnika, od kojih žalbe udruga i novinara nažalost čine samo manji udio, manje od 20% svih žalbi. I dalje su aktualna pitanja potrošnje javnih sredstava, donošenja odluka i utjecaj vanjskih dionika u tom procesu, pitanja korupcije te učinkovitosti u radu i pravilnosti u upravljanju. Nama se čini da trebamo potaknuti interes korisnika, poput udruga i novinara, koji korištenjem ovog prava mogu pridonijeti pozitivnim promjenama u društvu“, kazala je Musa.

Slični trendovi pokazivali su se u istraživanjima otvorenosti vlasti koja je proveo Zbor istraživačkih novinara 2014. i 2016. godine. Godine 2016. novinari su u manje od 10 posto slučajeva od institucija zahtijevali dostavu dokumenata, a u oko 11 posto upita institucijama pozivali su se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Zanimljivo je da su u velikom postotku (91 posto) novinari izjavili da su neformalni oblici komuniciranja prihvatljivi u novinarskom radu. Godine 2014. samo se 5 posto upita odnosilo na dostavu dokumenata, dok se 7 posto pozivalo na ZPPI.

Što se tiče ostalih aktivnosti ureda, Musa je navela da su od 2013. educirali više od 3000 službenika za informiranje, obavili 48 inspekcijskih nadzora i održali 20 edukacija za različite grupe korisnika. „Mi smo postali uzor u regiji – bez lažne skromnosti – ali još imamo osjećaj da nismo transparentni i da mnoge stvari još nisu izašle na vidjelo“, upozorila je Musa navodeći podatak da, primjerice, samo 30 posto javnih poduzeća objavljuje podatke o poslovanju.

Musa je pozvala na korištenje aplikacije Popis tijela javne vlasti, Tražilice odluka i mišljenja, Portala otvorenih podataka i Portala e-savjetovanja, kao i na praćenja objava na Twitteru.

Danijela Širinić iz Centra za empirijska politološka istraživanja Fakulteta političkih znanosti predstavila je projekt Baza podataka: Politički prioriteti u Hrvatskoj 1990.-2016. koji je financiran iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Cilj istraživanja je bio dobiti pregled tema kojima se bave političke elite. Projektni tim je 15 mjeseci prikupljao podatke iz stranačkih programa, točaka dnevnog reda Hrvatskog sabora, sjednica Vlade, zastupničkih pitanja te službenih objava Sabora i Vlade. Iz tih je materijala prikupljeno 130.000 jedinica analize koje su razvrstane u 21 kategoriju, odnosno, 21 temu javnih politika.

Istraživanje je pokazalo da sektor upravljanja (poslovi vlasti) apsolutno dominira političkom agendom od 1990. do danas, dok, primjerice, sektor kulture zauzima samo 0,5 posto agende. Zanimljivi su i podaci o omjeru zatvorenih sjednica Vlade u različitim mandatima od ’90. do danas, kao i o zastupljenosti klasificiranih tema na zatvorenim sjednicama Vlade. U mandatu Jadranke Kosor i Ive Sanadera teme vezane uz EU i pitanja zajedničkog tržišta bile su najčešće klasificirane. Analiza stranačkih programa pokazala je da stranke ne ispunjavaju politička obećanja.

Toni Gabrić s portala H-alter izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da novinari sve manje istražuju teme o kojima pišu: „Vremena je malo i objavljuju se stvari koje nisu provjerene. Posljednica je gubitak povjerenja u medije, a žrtva takvog sustava je javnost koja nije informirana“. Gabrić je upozorio na problem sporosti sustava i upitne vjerodostojnosti podataka koji se dobivaju od tijela javne vlasti. „Neke informacije smo čekali 2 i pol godine – nakon tog vremena informacija novinarski više nema vrijednost. Nedovoljno se govori o tome je li informacija koju dobijemo od tijela istinita. Tijela javne vlasti često daju kontradiktorne odgovore“, kazao je Gabrić.

Jelena Berković iz GONG-a na tribini je govorila o projektu Mozaik utjecaja, koji provodi GONG i portal Faktograf te o projektu prikupljanja informacija o putnim troškovima za službena putovanja za posljednje tri vlade RH, koji se provodi u suradnji s Code for Croatia. Filip Rodik iz projekta HR Open predstavio je primjer korištenja otvorenih podataka u istraživačke svrhe kroz vizualizaciju dodjele financijskih sredstava udrugama.

Tribinu i raspravu moderirao je Tomislav Klauški, novinar 24sata, a svoj doprinos raspravi dali su predstavnici medija, udruga civilnog društva i akademske zajednice.

 

//
 

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE POČEO IZDAVATI NEWSLETTER S NAJVAŽNIJIM ODLUKAMA

U Newsletteru se mogu naći rješenja, odnosno, mišljenja Povjerenice za informiranje uz kratke opise prominentnih slučajeva, kao i brojni savjeti, najave događaja i aktivnosti Povjerenika.

Newsletter za listopad donosi odluku u slučajevima zahtjeva za objavu Agrokorova poreznog duga, objavu korisnika HBOR-ovih kredita, imovinskih kartica sudaca i ugovora ministarstva o zakupu poslovnih prostora.

Cilj Newslettera je promicanje prava na pristup informacijama i korištenje otvorenih podataka u novinarstvu, posebno onom istraživačke prirode.

Iz Ureda povjerenika podsjećaju da svaki građanin ili pravna osoba ima Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj, neovisno o svrsi u koju se informacija želi koristiti.

Pravo na pristup informacijama može se ostvariti na dva osnovna načina: potražiti informaciju na internetskoj stranici tijela javne vlasti ili podnijeti zahtjev za pristup informacijama tijelu javne vlasti.

Detaljnije informacije o pravu na pristup informacijama, načinima kako ga ostvariti, edukacijama i webinarima, mogu se pronaći na web stranici Povjerenika pristupinfo.hr.

Aktivnosti Povjerenice Anamarije Muse mogu se pratiti na Twitter profilu.

 

//
 

VJESNIK D.D. OSTVARIO 800.000 KUNA DOBITI, ZAUSTAVLJEN KONTINUIRANI VIŠEGODIŠNJI PAD

''Vjesnik je mjesto kultnog tehnološkog znanja. Ovdje znanje imaju i zidovi, a ne samo ljudi koji su toliko truda uložili u izdanja, ali i zdanje Vjesnika. Vjesnik, nažalost, nije zaslužio povijest kakvu je imao, a tome je prethodila pogubna odluka o spajanju lista Vjesnik i tadašnje Hrvatske tiskare. To je bio uvod u mozaik kasnijih promašaja i posrtaja cijelog Vjesnika i Hrvatske tiskare'', rekao je ministar Marić.

Kazao je kako je i sam prije dvadesetak godina bio direktor u toj kući koji se protivio navedenom spajanju. Ministar Marić rekao je i kako sada '' nakon dugo godina agonije ima nagovještaja da Vjesnik d.d. može pozitivno poslovati.''

Direktor Vjesnika d.d. Ilija Nedić je predstavljajući poslovne rezultate naglasio kako je 2017. godina pozitivnog zaokreta u poslovanju Vjesnika koji je godinama gomilao gubitke. Naveo je kako je, između ostaloga, u prvih osam mjeseci ove godine u glavnoj tiskarskoj djelatnosti ostvarena dobit prije oporezivanja od gotovo 620.000 kuna, dok je u istom razdoblju lani gubitak iznosio gotovo 8,5 milijuna kuna.

Prema njegovim riječima, ove je godine uspješno zaustavljen kontinuirani višegodišnji pad te je ostvareno i povećanje prodajne aktivnosti i prodaje. Istaknuo je i kako je to posljedica poduzetog financijskog, operativnog i organizacijskog restrukturiranja u svim odjelima i pripadajućim pododjelima Vjesnika d.d.

 

//
 

POLICAJCI KOJI SU NAPALI NOVINARA DRAGU MILJUŠA UDALJENI IZ SLUŽBE

U odgovoru MUP navodi se kako je "stručni tim Ministarstva unutarnjih poslova utvrdio da su dvojica interventnih policajaca Policijske uprave splitsko-dalmatinske, iako su na mjestu događaja iz razloga sigurnosti sprječavali novinare da se približe osobnom automobilu u kojem se nalazila osoba koja prijeti samoubojstvom ručnom bombom, prilikom svog postupanja počinili povredu službene dužnosti iz članka 96. st. 1. t. 3. i 7. Zakona o policiji, zbog čega su udaljeni iz službe i disciplinski će odgovarati".

"Također se, povodom zaprimljene prijave novinara, u suradnji s nadležnim državnim odvjetništvom provodi kriminalističko istraživanje nad navedenom dvojicom policijskih službenika zbog sumnje u kaznena djela Oštećenja tuđe stvari iz čl. 235. st. 1. i kaznenog djela Tjelesna ozljeda iz članka 117. st.2. Kaznenog zakona", stoji u odgovoru na dopis Regionalne platforme za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu u kojem je Platforma izrazila zabrinutost zbog fizičkog napada na novinara portala index.hr Dragu Miljuša.

Na poticaj Regionalne Platforme, Europska federacija novinara prijavila je slučaj Vijeću Europe, koje vodi evidenciju napada na novinare u zemljama članicama u bazi Media freedom alerts. Slučaj Miljuš sada je sedmi slučaj iz Hrvatske koji je uvršten u bazu napada na novinare Vijeća Europe.

Na slučaj je reagirao i Harlem Désir, predstavnik za slobodu medija, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, koji je na svom Twitter profilu osudio napad i zatražio brzu reakciju hrvatskih institucija. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

ZAGREBAČKI LIST OBJAVIO NEISTINE KOJE TEŠKO ŠTETE HND-U

Riječ je o sudskom sporu koji je započeo 1993. godine tužbom tvrtke U.T.T. Europa 92 d.o.o. protiv HND-a. To je tvrtka koja je sudskom odlukom morala početkom devedesetih napustiti prostor u Novinarskom domu zbog toga što nije plaćala najam. Potom je ta tvrtka tužila HND jer je otkazivanjem najma navodno pretrpjela štetu uloživši prethodno u prostor u kojem je trebao biti otvoren restoran. HND, međutim, tvrdi da je Društvo oštećena strana, jer mu nije plaćan najam niti je prostor za to vrijeme mogao iznajmiti nekom drugom.

Sudski spor traje i danas iako je tvrtka koja je tužila HND 2005. godine otišla u stečaj. Nekoliko godina kasnije spor je „oživljen“ tužbom stečajne upraviteljice u ime „stečajne mase“. Općinski sud u Zagrebu 2014. godine donio je nepravomoćnu odluku na štetu HND-a koji se na tu odluku žalio. Županijski sud žalbu je uvažio i vratio slučaj Općinskom sudu koji je opet presudio jednako.

HND-ova žalba na takvu presudu sada je opet na Županijskom sudu. U najgorem mogućem scenariju, a to je da pravomoćna presuda bude identična trenutno nepravomoćnoj, HND bi morao isplatiti ogroman iznos. Moguća rješenja financijskog problema s kojim bi se u tom slučaju HND suočio (jer mogućnost pobijanja presude ne bi odložila njeno izvršenje) bila su prije nekoliko dana tema zajedničke sjednice Izvršnog odbora, Središnjeg odbora i Nadzornog odbora HND-a te Upravnog odbora Novinarskog doma. Tu nije ništa sporno niti vodstvo HND-a tu informaciju krije.

Problematičan je međutim tekst o ovoj temi koja je bila povod tog sastanka, a u kojem je izneseno niz netočnosti izuzetno štetnih za HND, uključujući i one koje nemaju nikakve veze sa spornim sudskim slučajem. Tekst je objavljen u Zagrebačkom listu, a prenijeli su ga i drugi mediji.

„Tekst je prepun katastrofalnih faktografskih pogrešaka – od toga da su kao nepobitne činjenice prikazane neprovjerene ili pak pogrešno prepričane izjave sudionika sastanka, pa do navođenja potpunih neistina, poput na primjer one da je za 13. listopada sazvana Skupština HND-a koja bi trebala odlučivati o ovom slučaju ili one da bi u slučaju gubitka sudskog spora HND-u u Novinarskom domu mogla ostati samo jedna sobica. U tekstu je ukupno petnaest neistina“, kaže predsjednik HND-a Saša Leković.

On objašnjava kako je tekst autor napisao zloupotrebljavajući činjenicu da je na sastanku sudjelovao kao član Središnjeg odbora HND-a, a iako je bio na mjestu događaja napravio je niz pogrešaka pritom ne navodeći ni jedan izvor, ne koristeći bilo kakav dokument ni tražeći izjavu službenog predstavnika HND-a.

„HND je uvijek spreman medijima dati sve informacije, pa tako i o spomenutom sudskom sporu. Oni novinari koji su informacije tražili dobili su ih, ali ovaj puta nikakve informacije nisu tražene.Dakle, taj tekst ne samo da je načinio HND-u ogromnu štetu već je i školski primjer skandaloznog novinarsko-uredničkog kršenja temeljnih etičkih i profesionalnih načela“, dodaje Leković.

Tekst Zagrebačkog lista možete pročitati ovdje.

 

//
 

RADIONICA O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE U MEDIJIMA: NEMA OŠTRE OSUDE GOVORA MRŽNJE U MEDIJIMA

Prema Istraživanju o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije, koje je pred 15-ak polaznika radionice predstavila zamjenica pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter, najdiskriminiranije skupine u društvu su Romi, članovi sindikata, mlađa i starija populacija, azilanti te osobe s duševnim smetnjama. Istovremeno, skupina s najviše predrasuda je starija populacija, nižeg obrazovanja, iz ruralnih sredina, navela je Šimonović Einwalter.

Što se tiče izražavanja u javnom prostoru, Šimonović Einwalter istaknula je podatke iz Izvješća Pučkog pravobranitelja za 2016., u kojem je primijećena sve učestalija pojava medijskih sadržaja koji šire predrasude i stereotipe. Uočeno je da neki mediji objavljuju huškačke napise prema manjinskim skupinama i da se smanjila tolerancija prema političkim neistomišljenicima.

Izvješće prepoznaje dva obrasca ponašanja medija koji šire govor mržnje: jedna skupina nekritički prenosi izjave političara koji potiču govor mržnje, što nije nužno odgovornost novinara, dok druga skupina objavljuje autorske radove koji mogu biti opisani kao govor mržnje, primjerice, u kolumnama, analizama ili stručnim tekstovima. U izvješću se spominje i izostanak reakcije na govor mržnje, najčešće zbog neprepoznavanja govora mržnje. Porastom populizma, osobito desnih stranaka, granice govora mržnje se miču, istaknula je Šimonović Einwalter, dok stvarni porast govora mržnje čini tu granicu rastezljivijom.

Izvješće bilježi i da izjave političara, osobito one vrlo 'ostrašćene', imaju dalekosežne posljedice, za razliku od javnih istupa 'običnih građana', a primijećeno je da nedostaje oštra osuda i neposredne reakcije na govor mržnje.

Zabilježeno je više pritužbi na neprikladno komuniciranje simbolima i grafitima, što, napominje Šimonović Einwalter, nije zakonski riješeno područje. Od pozitivnih promjena, u izvješću je istaknuto da se u crnoj kronici smanjilo etničko označavanje počinitelja zločina.

Na radionici je bilo riječi o ulozi regulatora u suzbijanju diskriminacije medijima, o čemu je govorila članica Vijeća za elektroničke medije Gordana Simonović. Osim pravog okvira, Simonović je opisivala niz primjera govora mržnje u medijima te aktivnosti koje je u tim slučajevima poduzimao regulator.

Tijekom druge radionice, u subotu 28. listopada, analizirat će se pozitivni i negativni primjeri postojećih pisanih i audiovizualnih medijskih sadržaja te razgovarati na koji način pristupati temama koje se tiču marginaliziranih društvenih skupina.

Na trećoj radionici u subotu, 11. studenoga, polaznici i polaznice donijet će sadržaje koje su sami pripremili, a koji se tiču marginaliziranih ili diskriminiranih društvenih skupina te će ti sadržaji biti analizirani u skladu s etičkim načelima u novinarstvu. Radionicu „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ je organizirao Centar za mirovne studije u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Uredom Pučke pravobraniteljice i Hrvatskim novinarskim društvom. Edukacija je financirana iz projekta „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj – MIND THE GAP“, a svim sudionicima/ama je tijekom radionice osigurano osvježenje i ručak.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND OSUĐUJE PONOVNI VERBALNI NAPAD SUTKINJE MAJE ŠUPE NA NOVINARE

„Hrvatsko pravosuđe nije cirkus, a ovo suđenje nije sprdačina kako se to prikazuje u medijima. Ja nisam bijesna sutkinja kako me se naziva po raznoraznim portalima. Nisam korumpirana sutkinja, ovaj sud nije korumpiran, svoj posao radim odgovorno i profesionalno. Napali su me iz HND-a tvrdeći da sam odgovorna narodu. A ja im poručujem da to nije točno, ja nisam odgovorna narodu.“ – vikala je sutkinja Šupe prema izvjestiteljima u sudnici koji su njene riječi potom objavili.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osuđuje ponovni verbalni napad sutkinje Šupe na novinare. Podsjećamo sa se prvi njen „obračun“ s novinarima dogodio na početku ponovljenog suđenja Tomislavu Horvatinčiću u veljači ove godine.

Sutkinja Šupe ustvrdila je tada da se s prvog suđenja Tomislavu Horvatinčiću izvještavalo neobjektivno te da se novinari uglavnom nisu bavili pravnim činjenicama. „Sve to se događa jer vi novinari koji pratite ovo suđenje niste educirani i ne poznajete odredbe Zakona o kaznenom postupku. Novinari i medijske kuće nemaju pravo da procjenjuju moje donesene sudske presude. Za svoj rad odgovorna sam isključivo Županijskom sudu, Vrhovnom sudu i Ministarstvu pravosuđa“, poručila je novinarima sutkinja u višeminutnom monologu ne navodeći niti jedan konkretan primjer neprofesionalnog novinarskog izvještavanja o suđenju koje vodi.

Nakon novog verbalnog napada sutkinje Maje Šupe na novinare, i to opet bez konkretnih primjedbi na bilo koje konkretno izvještavanje o suđenju, podsjećamo kakav je točno bio sadržaj reakcije HND-a nakon njenog verbalnog napada na novinare u veljači.

„Sutkinja Maja Šupe trebala bi znati da za svoj rad nije odgovorna samo višim sudovima i Ministarstvu pravosuđa već i javnosti. Tako i novinari za svoj rad, ako nisu stranka u sudskom postupku, odgovaraju svojim urednicima i redakcijama te javnosti. HND se zalaže za bezuvjetno poštivanje Kodeksa časti hrvatskih novinara i svih profesionalnih standarda pri izvještavanju te na to neprestano upozorava novinare. Ukoliko sutkinja Maja Šupe smatra da je sa suđenja koje ona vodi netko od novinara izvještavao neprofesionalno može, kao i ostali građani, prijaviti konkretne povrede Kodeksa časti hrvatskih novinara Novinarskom vijeću časti HND-a ili iskoristiti zakonsko pravo na ispravak ili odgovor na objavljenu informaciju. Ono što svakako ne bi smjela činiti jest u sudnici držati „lekcije“ novinarima o tome kako bi trebali raditi svoj posao.“- stajalo je u priopćenju HND-a.

Na kraju priopćenja HND je pozvao Udrugu hrvatskih sudaca da se ogradi od postupka sutkinje Šupe. Kako to Udruga hrvatskih sudaca do sada nije učinila pozivamo je da to učini nakon novog ispada sutkinje Šupe. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

HND OSUĐUJE FIZIČKI NAPAD SPLITSKE POLICIJE NA NOVINARA PORTALA INDEX.HR

Kolega Miljuš je s javne površine, izvan policije blokade, radeći svoj posao pratio intervenciju policije na plaži Obojena svjetlost gdje je muškarac prijetio da će se raznijeti bombom, što je, nažalost, na kraju i učinio.

Jedna od policajaca počeo je tjerati novinara s mjesta gdje je ovaj stajao, prvo riječima, a potom i odgurujući ga te mu je bacio mobitel u more. Potom je drugi policajac, pripadnik interventne postrojbe, udario novinara šakom u glavu srušivši ga na tlo. Kolega Miljuš zbog posljedica udarca potražio je liječničku pomoć.

HND podsjeća kako već dugo bezuspješno poziva MUP da izvijesti javnost da li se brojne prijave prijetnji i napada na novinare uopće ozbiljno razmatraju te kakvi su rezultati eventualnih istraga o tim slučajevima. Umjesto objave tih informacija već nekoliko puta u posljednje vrijeme svjedoci smo verbalnih, pa i fizičkih napada samih policajaca na novinare koji rade svoj posao.

HND zahtjeva da se slušaj napada policajca na kolegu Dragu Miljuša hitno istraži i napadač adekvatno kazni te da budu objavljeni podaci o rezultatima prijava ostalih napada na novinare, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje Saša Leković.

 

//
 

HND: NEDOPUSTIVO JE SKRIVATI OD JAVNOSTI IMENA VLASNIKA TVRTKI U HRVATSKOJ

Vlada je to učinila 28. rujna, upravo na Međunarodni dan prava na pristup informacijama i unatoč obrazloženom upozorenju više organizacija civilnog društva da takav prijedlog nije dobro rješenje.

Jedna od tih organizacija je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) koje smatra da Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj mora biti javan kako bi novinari mogli nesmetano obavljati posao informiranja javnosti. HND je uvjeren kako je važno da budu javno poznati svi vlasnici tvrtki, uključujući vlasnike medijskih izdavača. Štoviše HND upozorava kako je to neophodno za normalan rad novinara i funkcioniranje zdravog društva.

Vladin prijedlog da identitet stvarnih vlasnika tvrtki ipak ne bude javan HND stoga smatra lošim i suprotnim trendovima u brojnim državama EU koje primjenjuju koncept drukčiji od Hrvatske.

To potvrđuje i čelna osoba institucije Povjerenika za informiranje Anamarija Musa, koja podsjeća kako su neke države, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Švedska, Francuska i Slovenija već usvojile zakone kojima omogućavaju javnu dostupnost određenih podataka iz registara svojih vlasnika, a neke od njih već su i implementirale te odredbe i objavile registre.

HND upozorava zastupnike u Hrvatskom saboru kako bi izglasavanje Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma kojim bi se onemogućio pristup novinara i zainteresirane javnosti Registru stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj bio pogrešan i dugoročno opasan potez, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND OSUĐUJE POKUŠAJ DA SE ZABRANI SLOBODNO IZVJEŠTAVANJE SA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA U NOVSKOJ

U četvrtak, 12. listopada 2017. godine, predsjednik Gradskog vijeća Novske zatražio je da novinar Zdravko Sever napusti prostoriju gdje je održavana sjednica Gradskog vijeća, obrazloživši taj zahtjev tvrdnjom kako kolega Sever nema akreditaciju. Međutim akreditaciju nije imao nitko od prisutnih novinara jer se za sjednice Gradskog vijeća u Novskoj akreditacije ne izdaju niti su ikada izdavane.

Štoviše, prema tvrdnji kolege Severa nikada u njegovoj 41. godišnjem novinarskom radu u Novskoj akreditacije se nisu izdavale niti za jedan događaj.

Kolega Sever nije želio napustiti dvoranu niti nakon Vulićeve prijetnje kako će pozvati policiju da ga izvede. Nakon desetominutnog prekida i savjetovanja s gradonačelnikom Marinom Piletićem predsjednik Gradskog vijeća nastavio je sjednicu najavivši da će za sljedeću sjednicu biti pripremljene izmjene Poslovnika o radu Gradskog vijeća.

Sad u poslovniku stoji da su sjednice Gradskog vijeća javne i da ih mogu pratiti ne samo novinari već i građani. HND upozorava predsjednika i članove Gradskog vijeća Novske da bi svaka izmjena Poslovnika koja bi na bilo koji način onemogućila da izvještavanje sa sjednica bude slobodno i pod jednakim uvjetima predstavljala nedopustiv pritisak na novinare i sprječavanje javnosti da dobije neophodne informacije, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

EUROPSKA KOMISIJA NEĆE ZAKONSKI REGULIRATI GOVOR MRŽNJE NA INTERNETU

Komisija smatra da bi pretjerana regulacija i uklanjanje sadržaja negativno utjecali na slobodu izražavanja i medijski pluralizam, a za sada je relativno zadovoljna učinkom dobrovoljnog kodeksa. Prema podacima Komisije, Facebook je u prvoj polovici 2017. uklonio 66,5% spornog materijala o kojem su bili obaviješteni, Twitter je uklonio 37,4%, a YouTube je poduzeo mjere u 66% slučajeva. U nešto više od polovice slučajeva, tvrtke su reagirale u manje od 24 sata, dok je u 13% slučajeva bilo potrebno više od tjedan dana.

“Naš će ključni zadatak sada biti da pratimo primjenu kodeksa kako bismo procijenili potrebu za daljnjim reguliranjem. Ako kompanije ne budu poštovale kodeks i ako ozbiljno ne preuzmu odgovornost, poduzet ćemo korake da se to regulira“, istaknula je povjerenica Jourova na konferenciji za medije.

Europska federacija novinara (EFJ) pozdravila je odluku povjerenice za pravosuđe Europske komisije Vere Jourove da se odustane od inicijative za kažnjavale internetskih kompanija, no izražava žaljenje što kodeks ne spominje medijsku samoregulaciju i medijsku pismenost kao dio rješenja problema.

"Opasno je prebaciti odgovornost za odluku o tome što jest, a što nije dopušten sadržaj u ruke privatnih kompanija", stav je EFJ-a koji upozorava na pojavu takozvane „privatne cenzure“ koja je uslijedila nakon usvajanja zakona o govoru mržnje na društvenim mrežama u Njemačkoj (Netzwerkdurchsetzungsgesetz).

U Njemačkoj je, naime, od početka ovog mjeseca na snazi zakon koji tvrtkama daje maksimalno 24 sata da obrišu ili blokiraju naočigled kriminalan sadržaj, te sedam dana da se nose s manje jasnim slučajevima, a obvezane su i izvijestiti osobu koja je podnijela žalbu o rješavanju tog slučaja. U protivnom, kompanije se mogu suočiti s drakonskim kaznama i do 50 milijuna eura.

Suočena s kritikama da će ta mjera ograničiti slobodu govora, nova njemačka vladajuća većina najavljuje reviziju zakona. Konzervativci Angele Merkel će u narednim tjednima krenuti u pregovore o novoj vladajućoj koaliciji sa Zelenima, koji su bili suzdržani pri glasovanju o tom zakonu, te sa slobodnim demokratima (FDP) koji su bili protiv njega. Njemačka inače ima jedan od najstrožih zakona o difamaciji, javnom pozivanju na nasilje i nasilnim prijetnjama, te kažnjava zatvorom one koji negiraju holokaust ili potiču nasilje nad manjinama. No samo se mali broj slučajeva s interneta procesuira.

"Ne smatram da Velika Britanija, Francuska i Njemačka rade nešto pogrešno, ali svi mi imamo odgovornost da reagiramo na taj izazov s neophodnom i razmjernom reakcijom", rekla je Jourova za Guardian i dodala da će se oduprijeti bilo kakvim prijedlozima da bi se EU trebala obračunavati s "lažnim vijestima". "Bojim se da bi mogli postati europsko ministarstvo za istinu. Nisam za takva rješenja.", rekla je povjerenica Jourova.

 

//
 

REUTERSOV INSTITUT ZA NOVINARSTVO: ZAŠTO MEDIJSKE KUĆE ULAŽU U RIZIČNE DIGITALNE PROJEKTE?

Novo istraživanje Reutersovog instituta „Razvoj projekata digitalnih vijesti u privatnom medijskom sektoru“ pratilo je razvoj novih digitalnih proizvoda u 12 najznačajnijih novina i komercijalnih televizija u šest europskih zemalja.

Na temelju razgovora s 41 urednikom i menadžerom iz Finske, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske te Ujedinjenog Kraljevstva u izvještaju su iznesena opažanja o različitim aspektima projekata – od ulaganja u sadržaj kojim bi se potaknulo povećanje pretplata, preko mobilnih aplikacija i inicijativa na društvenim mrežama do eksperimentiranja s virtualnim stvarnošću.

“Ljudi koje smo intervjuirali su u načelu ponosni na povijest i sadašnjost svoje organizacije, ali su i svjesni da bi ih fokusiranje na prošle uspjehe dovelo do inercije“, kaže jedan od autora istraživanja dr. sc. Alessio Cornia. “Naša studija pokazuje da su se tradicionalne medijske kuće, a koje često doživljavamo kao konzervativne, spremne upustiti u predvidiv rizik i prihvatiti poduzetnički i eksperimentalni pristup digitalnim vijestima i inovacijama.“

Istraživanje pokazuje kako se te organizacije često priklanjaju kombinaciji izravnih i neizravnih koristi investirajući u nove digitalne projekte. Najčešće izravne koristi su osvajanje nove publike (povećanje broja pretplatnika), bolje informirana postojeća publika (da bi se povećala lojalnost i angažman postojećih pretplatnika) te povećanje interesa za digitalna izdanja (sve veća važnost modela digitalnog poslovanja novina). Neizravne koristi od takvih projekata su izgradnja imidža kao vodeće medijske kuće na novim platformama, eksperimentiranje s novim oblicima pričanja priča i poticanje organizacijskih i kulturnih promjena da bi se omogućila nastupajuća prilagodba i inovacije. Premda je poslovni razvoj najvažniji cilj mnogih projekata, neizravne koristi su često shvaćene kao jednako tako važne, ponekad i važnije.

“Inovacija sama po sebi ne isplati se u kratkom roku, ali mnoge organizacije vide važnu prednost pokazujući i samima sebi i dugima spremnost da eksperimentiraju. Individualni projekti često se koriste za podizanje kulture organizacije koja omogućuje prilagodbu i inovacije“, kaže Rasmus Kleis Nielsen, voditelj istraživanja na Institutu i suautor izvještaja. Istraživanje možete preuzeti ovdje.

 

//
 

PONOVO NAPADNUT NOVINAR PORTALA INSAJDERI.COM

Vehbi Kajtazi je fizički napadnut dok je izlazio iz kafića “Lounge”, u centru Prištine. On je zadobio nekoliko udaraca koji su izazvali lakše ozljede i ogrebotine. Nepoznata osoba je neposredno prije napada, po sjećanju Kajtazija, primijećena u istom kafeu s političarima i ljudima koji su tijesno povezani s temom istraživanja portala Insajderi.com.

U nedjelju 15. listopada 2017. godine, Fitim Thaqi se u prisustvu svog odvjetnika predao policiji u Prištini i tom prilikom mu je određen pritvor od 30 dana.

“Ovo je drugi napad na zaposlene u Insajderi.com u posljednja tri mjeseca, nakon što su u kolovozu ove godine napadnuti direktor ovog portala Parim Oljuri i njegova zaručnica dok su ulazili u svoj stan u Prištini. Ovo je više nego zabrinjavajuće za cijelu medijsku zajednicu na Kosovu” rekao je predsjednik Udruženja novinara Kosova Shkelqim Hysenaj.

Regionalna Platforma će poslati pisma zabrinutosti svim nadležnim tijelima na Kosovu zahtijevajući od njih da spriječe bilo koji oblik nasilja nad novinarima, da hitno i temeljito istraže sve činjenice o ovom i drugim slučajevima nasilja. Tako će poslati snažnu poruku javnosti da takvo ponašanje nije prihvatljivo.

Također, Regionalna platforma će prijaviti slučaj Mapping media freedom platformi za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara. Regionalna platforma snažno podržava Udruženje novinara Kosova u naporima da zaštiti novinare i slobodu govora. Također, Platforma poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode medija i pravima novinara da potaknu nadležne institucije da istraže ovaj i druge slučajeve napada na novinare.

Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i prava građana da budu informirani. Udruženje novinara Kosova u 2017. godini zabilježilo je 11 slučajeva napada na novinare, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Društvo novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

//
 

NORVEŠKA NOVINARKA OBRANILA PRAVO NA ZAŠTITU IZVORA NA EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA

Sud je jednoglasno presudio da je u ovom slučaju povrijeđen čl. 10 (sloboda izražavanja) Europske konvencije o ljudskim pravima, smatrajući da se zaštita ne može automatski ukinuti zbog ponašanja izvora te da okolnosti u danom slučaju ni razlozi koje je navela norveška vlast nisu opravdali prisiljavanje novinarke da otkrije izvor.

Sud je potvrdio da se prava novinarke Becker da zataji identitet svog izvora ne mogu automatski ukinuti zbog ponašanja izvora ili zato što je identitet izvora postao poznat. Drugostupanjski norveški sud u siječnju 2012. dosudio je novinarki Becker novčanu kaznu od 30.000 norveških kruna zbog toga što je odbila odgovoriti na pitanja o kontaktima sa svojim izvorom kojeg je koristila u priči o norveškoj naftnoj kompaniji. Europski sud smatra da Norveška taj iznos Becker mora nadoknaditi.

Europska federacija novinara (EFJ) i njena članica Norveško novinarsko društvo (NJ) pozdravili su odluku, smatrajući da ona pridonosi zaštiti novinarskih izvora, jednom od temeljnih uvjeta medijskih sloboda. "Upravo zato pozivamo sve države da, u skladu s međunarodnim standardima, prihvate zakonodavstvo kojima se štiti pravo novinara da zaštite svoje izvore. Pozivamo i članove Europske pučke stranke u Europskom parlamentu da izglasaju Izvještaj o zakonskim mjerama za zaštitu zviždača. To je pitanje javnog interesa: široka zaštita zviždača će voditi do više otkrića tajni nego ograničena zaštita ili njeno nepostojanje”, rekao je Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a.

“Ponovo se pokazalo koliko je važno da se mediji bore sve do krajnje instance“, rekla je Ina Lindahl Nyrud, odvjetnica Norveškog novinarskog društva. „Trajalo je godinama i stajalo mnogo novca, ali da je ostalo na presudi norveškog suda, to bi potkopalo zaštitu izvora“.

 

//
 

EUROPA ZGROŽENA UBOJSTVOM MALTEŠKE NOVINARKE

Malteški mediji izvijestili su da je Caruana Galizia prije dva tjedna prijavila policiji prijetnje koje je ranije primala. U svom zadnjem blogu, objavljenom sat vremena prije smrti, napisala je: "Gdje god pogledate - ima lopova. Situacija je očajna".

"Moja majka ubijena je jer je stala između vladavine prava i onih koji su je željeli prekršiti, poput mnogih snažnih novinara", napisao je njezin sin Matthew na Facebooku. "Nikada neću zaboraviti, trčeći oko tog pakla na polju, pokušavajući smisliti kako da otvorim vrata, da je automobil i dalje trubio. Pogledao sam dolje i dijelovi njezinog tijela bili su posvuda oko mene", opisao je u objavi.

Europska komisija najstrože je osudila ubojstvo malteške novinarke. "Užasnuti smo činjenicom da je dobro poznata i poštovana novinarka Daphne Caruana Galizia jučer izgubila život u očito ciljanom napadu", izjavio je glasnogovornik Komisije Margiritis Schinas.

"Pravo novinara da istražuju, postavljaju neugodna pitanja i učinkovito izvješćuju nalazi se u samom srcu naših vrijednosti i mora uvijek biti zajamčeno", naglasio je i dodao kako Komisija očekuje da taj slučaj dobije pravosudni epilog.

Malteški premijer Joseph Muscat, koji je često bio na meti istraživanja Caruane Galizie, snažno je osudio taj čin. "Svi znaju da je Caruana Galizia bila moj oštar kritičar i politički i osobno, ali nitko nikako ne može opravdati ovaj barbarski čin. Neću se smiriti dok pravda ne bude zadovoljena", objavio je u priopćenju Muscat.

Caruana Galizia cijele prošle godine objavljivala je članke o korupciji u koju su uključeni Muscat i njegovi suradnici. Objavila je i članak da je supruga malteškog premijera Michelle dobila milijun dolara od kćeri azerbajdžanskog predsjednika preko odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca, koja je registrirana u Panami i koja je postala svjetski poznata nakon objave "panamskih dokumenata".

Objavom "panamskih dokumenata" otkriven je jedan od najvećih svjetskih korupcijskih skandala u povijesti. Riječ je o internim dokumentima tvrtke Mossack Fonseca, koja je služila kao golema praonica novca.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

JAPANSKA NOVINARKA UMRLA NAKON 159 PREKOVREMENIH SATI U MJESEC DANA

Miwa Sado (31) koja je pokrivala političke aktualnosti u Tokiju pronađena je mrtva u svojem krevetu u srpnju 2013. Godinu dana kasnije japanske vlasti zaključile su da je do smrti došlo zbog prekomjernog broja radnih sati. U mjesecu koji je prethodio njezinoj smrti imala je samo dva dana odmora.

NHK je cijelu aferu obznanio četiri godine kasnije pod pritiskom roditelja mlade žene koji su tražili da se poduzmu mjere kako bi se izbjegli novi slučajevi. Afera nanovo ukazuje na problem "karoshija" ili smrti zbog prekomjernog rada u zemlji poznatoj po beskrajnim radnim danima. Neugodna je za NHK koji je otvoreno vodio kampanju protiv takve prakse.

Miwa Sado pokrivala je izbore za skupštinu grada Tokija u lipnju 2013., iza kojih su slijedili senatorski izbori u srpnju. Umrla je tri dana nakon senatorskih izbora.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

NOVINAR/KA - STUDENTSKI CENTAR U ZAGREBU

Rok za prijavu: 06.11.2017.

 

//
 

RASPISAN NATJEČAJ ZA NOVINARSKU NAGRADU ‘HRVOJE MATELJIĆ’

Lider je objavio natječaj za nagradu ‘Hrvoje Mateljić’ za najbolje radove novinara koji prate gospodarstvo. Nagrada se dodjeljuje za najbolje novinske priloge o gospodarstvu objavljene u tiskanom ili digitalnom mediju, za najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) i za najbolje radove o gospodarstvu mladih novinara do 29 godina.

Na natječaj koji traje do 8. studenoga, kandidati se mogu prijaviti sami, na prijedlog kolega ili redakcija u kojima surađuju.

Nagrada se dodjeljuje jednoj osobi u svakoj kategoriji u obliku posebnog priznanja i novčanom iznosu od 10.000 kn. O nagradi odlučuje žiri sastavljen od uglednih novinara i urednika gospodarskih redakcija te stručnjaka iz gospodarstva. Svečana dodjela nagrade održat će se 21. studenoga u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu.

Nagradu je Lider utemeljio u znak sjećanja na prerano preminulog kolegu, novinara Hrvoja Mateljića. Osim što se njome želi sačuvati uspomena na Hrvoja, želi se odati priznanje kolegama i kolegicama koji ustraju na visokokvalitetnom i analitičkom novinarstvu.

Hrvoje Mateljić (1974. – 2008.) bio je profesionalni novinar 12 godina prije nego što je tragično preminuo. Pratio je sektor telekomunikacija, spajanja i preuzimanja, a svu širinu svog znanja pokazao je u makroekonomskim temama.

Uvjete natječaja možete vidjeti ovdje.

 

//
 

U TIJEKU PRIJAVE ZA NAGRADU „SVJETIONIK“ ZA DOSTOJNO IZVJEŠTAVANJE O SIROMAŠTVU U HRVATSKOJ

Hrvatska mreža protiv siromaštva poziva novinare na prijavu radova za godišnju nagradu za novinarske radove koji izvještavaju o siromaštvu u Hrvatskoj. Prijave se primaju do 31. listopada 2017.

Hrvatska mreža protiv siromaštva (HMPS) drugu godinu zaredom dodjeljuje nagradu „Svjetionik“ novinarima koji na kvalitetan i dostojan način izvještavaju o siromaštvu u zemlji. Posebnost Nagrade „Svjetionik“ je ocjenjivački žiri sastavljen isključivo od osoba s iskustvom siromaštva - nezaposleni mladi, samohrani roditelji, beskućnici i korisnici socijalnih usluga.

HMPS Nagradom želi promicati izvještavanje o siromaštvu koje se temelji na poštivanju ljudskih prava i dostojanstva osoba s iskustvom siromaštva te koje je usmjereno konstruktivnim rješenjima za suzbijanje i prevenciju siromaštva u Hrvatskoj.

Na natječaj se prihvaćaju sve kategorije novinarskih radova: tiskani/online, radijski i televizijski. Novinari svoje radove, u originalnom elektronskom formatu, prijavljuju na mail hmps.nagrada@gmail.com te pritom ispunjavaju obrazac s općim podacima o novinaru i radu.

Obrazac za prijavu možete preuzeti ovdje.

Istekom roka prijave radova, novinari će skupno biti obaviješteni o svim prihvaćenim radovima. Prijave traju od 1. do 31. listopada 2017.g., nakon čega će žiri provoditi glasovanje u razdoblju od 1. do 30. studenog 2017.g. Svečana dodjela Nagrade održat će se 11. prosinca 2017.g., povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava. Dodatne informacije o Nagradi dostupne su na www.hmps.hr ili na upit na navedeni mail.

Dodjelu nagrade za dostojno izvještavanje o siromaštvu je 2011. godine, pod nazivom „From below“, pokrenula Austrijska mreža protiv siromaštva (Austrian Anti Poverty Network), a od 2016.godine projekt se proširio u više zemalja Europe. Projekt se provodi uz financijsku potporu ERSTE Zaklade.

 

//
 

NATJEČAJ HOO-A I HZSN ZA MLADE NOVINARE

Priključujući se inicijativi Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) za potporom mladim sportskim novinarima, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) otvaraju natječaj za odabir kandidata za odlazak na Olimpijske igre mladih (OIM) u Buenos Airesu od 6. do 18. listopada 2018. godine. U sklopu 3. MOO-va natječaja Inicijativa mladih novinara/reportera okupit će 30 izvjestitelja s pet kontinenata na OIM 2018. i uključiti ih u program novinarske obuke koji traje od 30. rujna do 19. listopada 2018. godine.

Mladi će reporteri biti akreditirani kao novinari pisanih medija ("E" press), imat će pristup svim borilištima, radit će i vježbati u glavnom press centru sa svim ostalim akreditiranim medijima, a od starijih olimpijskih novinara dobit će intenzivnu obuku u medijskom poslu.

UVJETI KANDIDATA:

- da su u dobi od 18 do 24 godine (do 30. rujna 2018.)

- da su studenti novinarstva na fakultetu ili da već rade kao novinari

- da su dostupni za sudjelovanje u cjelokupnom trajanju obuke

- poznavanje engleskog jezika (u govoru i pisanju)

Izabrane kandidate HOO će proslijediti kontinentalnoj olimpijskoj udruzi (EOO) do 1. studenoga 2017. godine, a MOO će objaviti završni popis izabranih novinara 12. prosinca 2017. godine, nakon provjere svih kandidata i intervjua „jedan na jedan“ na engleskom jeziku.

MOO će pokriti sve troškove izabranih mladih novinara (zrakoplovni prijevoz, smještaj, hrana i obuka).

Svi zainteresirani, koji zadovoljavaju uvjete natječaja, neka se što prije jave na e-mail adresu: informiranje@hoo.hr(HOO) ili tajnik@hzsn.hr (HZSN).

 

//
 

EDUKACIJA: "MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O TRANS, INTER I RODNO VARIJANTNIM (TIRV) OSOBAMA"

EDUKACIJA: "MEDIJSKO IZVJEŠTAVANJE O TRANS, INTER I RODNO VARIJANTNIM (TIRV) OSOBAMA" Udruga Trans Aid organizira edukaciju za novinare/ke, urednice/ke i studente/ice novinarstva "Medijsko izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim (TIRV) osobama", koja će se održati u utorak, 14. studenog 2017. u Multimedijalnom Institutu MAMA (Preradovićeva 18, Zagreb) s početkom u 10 sati.

Trans, inter i rodno varijantne osobe posebno su diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice, i vrlo su često pogrešno predstavljane u medijima. Kako bi vijest o TIRV tematici bila prenesena na način koji izražava poštovanje te kako bi se javnost na pozitivan i adekvatan način upoznala sa životima TIRV osoba i njihovih obitelji, potrebno je paziti na pravilnu terminologiju i pristup temi.

Ova će edukacija ponuditi pregled ispravne terminologije i preporučenih principa izvještavanja te će kroz primjere dobre i loše prakse dati odgovore na sve nedoumice na koje nailazite kad se novinarski i urednički bavite TIRV temama.

Edukaciju će voditi dugogodišnji aktivist za prava TIRV osoba Arian Kajtezović i novinarka i stručnjakinja za odnose s javnošću Jelena Tešija. Za edukaciju će biti osigurani radni materijali, a u pauzama ćemo se počastiti kavom/čajem/sokovima, pecivima i grickalicama.

Molimo vas da prijavu pošaljete mailom na info@transaid.hr, najkasnije do 10.11.2017.

Prijava treba sadržavati sljedeće informacije:

- vaše ime i prezime

- medij u kojem radite (ako ste freelancer_ica ili student_ica, naznačite)

- i imate li iskustvo rada u medijima.



PROGRAM

10:00-11:00 Uvod u terminologiju

- upoznavanje sudioništva s ispravnom terminologijom (termini, sintagme, izrazi) za

izvještavanje o TIRV tematici

11:00-11:10 Pauza

11:10-12:40 O principima prilikom izvještavanja

- upoznavanje sudioništva s principima izvještavanja o TIRV osobama (poštivanje privatnosti, identiteta, ispravno korištenje imena i zamjenica…)

12:40-13:00 Pauza

13:00-14:00 Kako iz događaja TIRV tematike napraviti vijest?

- primjena naučenog u praksi

 

//
 

STIPENDIJE

Knight-Wallace za akademsku godinu 2018./19. – rok 1. prosinac 2017.

Knight-Wallace naziv je jednogodišnjeg akademskog programa za iskusnije novinare koje stipendira Sveučilište u Michiganu. Uz 12 američkih, na akademsku godinu 2018./19. prima se i šest novinara iz drugih zemalja, a uvjet je pet godina iskustva u struci. Rok za prijavu je 1. prosinac, a više informacija potražite na linku. https://wallacehouse.umich.edu/knight-wallace/about/



Journalismfund.eu za istraživačke priče prekograničnih novinarskih timova – rok 20. studeni 2017.

Tradicionalno, Journalismfund.eu i ove je godine ponudio više novinarskih grantova. Posljednji je raspisan novinarske timove i prekogranične istraživačke priče važne za Europu. U prijavi treba navesti razloge zbog kojih je priču nemoguće napraviti u tradicionalnim redakcijskim uvjetima, a potrebno je priložiti i dokaze kako će priča biti objavljena u medijima u više europskih zemalja. Prijave će biti ocjenjivane prema deset kriterija, a prijaviti se mogu novinari iz svih zemalja članica Vijeća Europe, a ako je važno za priču i novinari iz drugih zemalja.

Rok za prijavu je 20. studeni, a više informacija potražite na linku http://www.journalismfund.eu/apply

 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved