Info > Newsletter

HND Newsletter 44 / rujan 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 44
Rujan 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- PROSVJED PROTIV UKIDANJA HRVATSKE UŽIVO: "OBRANIMO PRAVO DRUŠTVA DA ZNA!"
- HRT RASPISAO NATJEČAJE ZA GLAVNE UREDNIKE I UREDNIKE PROGRAMA
- ČETVRTINA KORISNIKA INTERNETA U HRVATSKOJ PRATI NEPROFITNE MEDIJE
- FAKTOGRAF.HR MEĐU 32 U SVIJETU LICENCIRANA PORTALA ZA PROVJERU ČINJENICA
- FRA MA FU FESTIVAL: NAGRADE ZA NAJBOLJU REPORTAŽU VLADIMIRU JURIŠIĆU, DAVORU KONJIKUŠIĆU I JELENI PRTORIĆ
- WEEKEND MEDIA FESTIVAL: ŠPRAJC TREĆI PUT NAJBOLJI NOVINAR
- MALE POTPORE U SKLOPU PROGRAMA “ZAŠTITA MEDIJSKIH SLOBODA I SLOBODE IZRAŽAVANJA NA ZAPADNOM BALKANU”
- PRODAJE SE „ROLLING STONE” MAGAZIN
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

PROSVJED PROTIV UKIDANJA HRVATSKE UŽIVO: "OBRANIMO PRAVO DRUŠTVA DA ZNA!"

"Hrvatska uživo bila je utočište mnogih tema koje su bile prognane iz programa ostalih televizija", rekao je Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Dodao je da Hrvatska uživo nije jedina emisija koja je ''nastradala'' u novoj programskoj shemi HRT-a. "Imate primjer emisije Labirint, koja je u novoj shemi skraćena na 25 minuta. Međutim, ovdje se ne radi o novinarima, nego o ugroženim skupinama u društvu koje su imale svoj prostor u emisiji kao što je Hrvatska uživo - zato smo danas pozvali njih da ovdje govore o svojim problemima", rekao je Leković.

"Hrvatska uživo je jedna od rijetkih emisija koja se bavi problemima malog čovjeka, koja prikazuje stvarnu sliku života prosječnog hrvatskog građanina. Smatramo da se ukidanjem jedne takve emisije uskraćuje pravo javnosti pogled na stvarno stanje i život u Hrvatskoj", poručila je Martina Pongrac iz Inicijative "Pomozimo djeci s invaliditetom" dodajući da HRT prema ugovoru s Vladom RH ima obvezu u sklopu svog programa osigurati emisije koje će se baviti temama osoba s invaliditetom i djece s poteškoćama; emisije bi morale ići najmanje jednom tjedno i to u najatraktivnijim terminima.

Kiši unatoč, na Markovom trgu okupilo se 200-tinjak građana, novinara, aktivista i razočaranih gledatelja, od kojih su neki došli s djecom s poteškoćama u razvoju, dajući podršku, kako su rekli, "najdražoj emisiji i najboljim novinarima". "Obranimo pravo društva da zna", "Bože čuvaj Hrvatsku uživo", "Tko HuŽ gasi, građane ne kuži", "HuŽ je spas za građanski glas", neke su od poruka na transparentima.

"Danas smo ovdje da bismo pružili bezuvjetnu podršku ekipi Hrvatske uživo, baš kao što su oni nas podržavali sve ove godine u borbi s mnogobrojnim problemima s kojima se susreću djeca s poteškoćama, osobe s invaliditetom i njihove obitelji", poručili su predstavnici udruga.

"Neargumentirano ukidanje emisije HRT-a Hrvatska uživo posljednji je u nizu napada na Ustavom zajamčena prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu", rekla je Marijana Tomić iz SSSH.

Prosvjednici su poručili da žele profesionalizaciju standarda na javnoj radioteleviziji, a uoči početka jesenskog zasjedanja Sabora upozorili su zastupnike na neodrživo stanje na HRT-u. Zastupnicima su pred Saborom podijelili letke kojima upozoravaju na alarmantnu situaciju na Hrvatskoj radioteleviziji. Ukidanje Hrvatske uživo samo jedna u nizu posljedica takve situacije.

Prosvjed je organiziralo Hrvatsko novinarsko društvo uz podršku GONG-a, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, inicijative "Pomozimo djeci s invaliditetom" i drugih udruga i aktivista. Inicijativu HND-a podržalo je više međunarodnih organizacija na čelu sa Europskom federacijom novinara i SEEMO-om.

Očitujući se na zahtjeve prosvjeda, Hrvatska radiotelevizija odbacila je pritiske na svoju programsku i uređivačku politiku "neovisno o tomu odakle takvi pritisci dolaze", te poručila da je slobodno izražavanje mišljenja i stavova pravo svakoga građanina, ali i da je programska i uređivačka autonomnost temelj svakoga slobodnog medija.

"Odluku o prestanku emitiranja emisije 'Hrvatska uživo' programsko vodstvo donijelo je smatrajući da u udarnim terminima prevladavaju politički sadržaji te temeljem podataka o padu gledanosti te emisije u razdoblju od 2007. do 2017. Naime, za razliku od gledanosti nekih drugih emisija u poslijepodnevnome terminu, gledanost emisije 'Hrvatska uživo' u tom je razdoblju bila u stalnom padu, što potvrđuje da su gledatelji zasićeni takvim sadržajima u tomu dijelu dana", stoji u priopćenju HRT-a.

U terminu emisije Hrvatska uživo gledateljima će HRT od ponedjeljka, 18. rujna, ponuditi novu mozaičku emisiju koja će donositi teme o popularnoj kulturi, glazbi, arhitekturi, dizajnu, gastronomiji i životnom stilu.


Galeriju fotografija s prosvjeda možete pogledati ovdje.

Više možete pročitati ovdje i ovdje.

Sadržaj letka sa prosvjeda možete pročitati ovdje.

 

//
 

HRT S 29,2 POSTO U DRUGOJ SKUPINI NAJGLEDANIJIH TELEVIZIJA ČLANICA EBU

Prema tomu istraživanju EBU, Hrvatska radiotelevizija nalazi se na 16. mjestu u skupini od ukupno 48 javnih televizija članica Europske radiodifuzijske unije koje su bile obuhvaćene istraživanjem, a unutar njezine skupine HRT-ov udio u gledanosti bio je veći od, primjerice, udjela France televisiona (28,6 posto), irskoga RTE-a (27,6 posto), švicarskoga SRG-a (27,3 posto), belgijskoga RTBF-a (24,6 posto) te ruskoga RTR-a (27,9 posto).

U usporedbi sa zemljama u okružju HRT je svojim udjelom od 29,2 u 2016. godini bila uvjerljivo najgledanija i među javnim medijskim servisima u zemljama u okružju te gledanija od, primjerice, Radiotelevizije Slovenije (RTV SLO) koja je ostvarila tržišni udio od 22,3 posto, Radiotelevizije Srbije (RTS) koja je ostvarila tržišni udio od 23,3 posto te Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) koja je ostvarila tržišni udio od 4,4 posto, ističu iz HRT-ove RJ Komunikacije.

Na vrhu europskoga popisa televizija islandski RUV s 59 posto tržišnoga udjela, na dnu ukrajinska televizija

Europska radiodifuzijska unija u svojemu je istraživanju televizije podijelila u četiri skupine prema vrijednosti tržišnoga udjela u gledanosti: 1. skupinu čine televizije s udjelom većim od 32 posto; 2. one s udjelom od 21 do 32 posto; 3. skupinu one televizije s udjelom od 10 do 21 posto; a 4. skupinu čine televizije s udjelom u gledanosti od 4 do 10 posto.

Hrvatska radiotelevizija svrstala se u skupinu s po veličini drugom vrijednošću tržišnoga udjela, te je znatno bolja od prosjeka Europske radiodifuzijske unije, koji iznosi 21 posto, navodi se u priopćenju.

Na vrhu je europskoga popisa televizija s najvećim tržišnim udjelom - islandski RUV s 59 posto tržišnoga udjela, zatim njemački ARD s 46,1 posto, finska YLE s 44,8 posto te britanski BBC s 42,3 posto tržišnoga udjela.

Na samome se dnu EBU-ova popisa nalazi ukrajinska televizija s udjelom od samo 0,8 posto, a ispred nje su libanonski TL s također 0,8 posto tržišnoga udjela, zatim izraelski IBA s 2,9 posto te rumunjska TVR s 3,5 posto tržišnoga udjela, navode iz HRT-a.

 

//
 

HRT RASPISAO NATJEČAJE ZA GLAVNE UREDNIKE I UREDNIKE PROGRAMA

Zainteresirani se kandidati mogu prijaviti na natječaj za glavnog urednika Prvoga, Drugoga, Trećega i Četvrtoga programa Hrvatske televizije (HTV) i međunarodnoga televizijskog programa, glavnog urednika programa Hrvatskoga radija (HR) te glavnog urednika portala i nelinearnih medijskih usluga HRT-a.

No,osim na javne natječaje za glavne urednike HRT-ovih televizijskih programa, Hrvatskog radija i portala kandidati se mogu prijaviti i za radna mjesta urednika na sva četiri programa HTV-a, međunarodnog televizijskog programa te urednike tri programa Hrvatskog radija i međunarodnog radijskog programa HRT - Glas Hrvatske.

Javni natječaj raspisan je i za urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatske televizije (IMS – HTV), urednika Informativnoga medijskog servisa Hrvatskoga radija (IMS – HR) te urednike HRT-ovih lokalnih radiopostaja - radija Knin, Pula, Zadar, Dubrovnik, Rijeka, Split, Osijek i HRT – Radija Sljeme.

"Rok je za prijavu osam dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, a svi kandidati moraju imati završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij, najmanje pet godina radnoga iskustva na uredničkim poslovima te poznavati barem jedan svjetski jezik. Kandidati moraju biti hrvatski državljani te poznavati tehnologiju proizvodnje, pružanja i prijenosa audiomedijskih usluga i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih sadržaja i usluga elektroničkih publikacija, a ne smiju biti državni dužnosnici niti uživati imunitet ni na kojoj osnovi", zaključuje se u priopćenju HRT-a.

 

//
 

ČETVRTINA KORISNIKA INTERNETA U HRVATSKOJ PRATI NEPROFITNE MEDIJE

Rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana, zaključak je autorica teksta Dine Vozab, Zrinjke Peruško i Antonije Čuvalo s Fakulteta političkih znanosti. Medije trećeg sektora zovu različito: neprofitni, mediji zajednice, grassroots mediji, alternativni, mediji civilnog društva, građanski mediji, pa i radikalni i guerilla mediji. Medijski treći sektor obuhvaća medije koji ne pripadaju ni javnom medijskom sektoru, npr. Hrvatska radiotelevizija, ni komercijalnom sektoru u koji spadaju primjerice Nova TV i RTL TV, nego sektoru civilnoga društva, ističe se.

UNESCO se za njih koristi pojmom "mediji zajednice" te ih definira kao one koji "ne djeluju za profit, već za društvenu korist i korist zajednice, trebali bi biti u vlasništvu, služiti i biti odgovorni zajednici u ime koje djeluju, te bi trebali omogućiti participaciju zajednice u stvaranju programa", podsjećaju autorice.

Broj neprofitnih medija u Hrvatskoj u stalnom je porastu. Prema najnovijim podacima u Upisniku Agencije za elektroničke medije evidentirano je 30 programa neprofitnih audiovizualnih i 14 audio produkcija - dok je broj prijavljenih udruga koje ih proizvode nešto manji - te 106 neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija najrazličitijeg karaktera.

U odnosu na podatke koje su koristile autorice članka iz 2016. godine, broj neprofitnih audiovizualnih produkcija smanjen je za četiri, a broj neprofitnih pružatelja usluga elektroničkih publikacija porastao za 16.

No još je važnije napomenuti da su istraživanja obavljena početkom 2013., te da je snažan razvoj trećeg medijskog sektora uslijedio nakon toga.

Također, u opisu društvenog konteksta neprofitnih medija ne spomine se potres u kojem su se ti mediji našli dolaskom ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, koji je raspustio Povjerenstvo za neprofitne medije i ukinuo sredstva Ministarstva kulture koja su se dodjeljivala iz prihoda od lutrije, a koji su bili najveća stavka za podršku neprofitnih medija.

Iako je treći medijski sektor u Hrvatskoj sve osvješteniji i organiziraniji, ideja o njemu je još uvijek nedovoljno prihvaćena i postoji značajno nerazumijevanje ciljeva ili svrhe takvih medija, a malobrojni su i empirijski radovi o tome, ističu autorice razloge istraživanja i dodaju: "čini se da taj sektor u Hrvatskoj još treba proći fazu definiranja svog identiteta i društvene uloge te priopćavanja svoje pozicije javnosti i posebno svojim publikama".

Anketa je provedena online među 1208 sudionika u sklopu projekta Centra za istraživanje medija i komunikacije Fakulteta političkih znanosti u prvoj polovici veljače 2013. Napominje se da je udio korisnika interneta u Hrvatskoj 2012. bio 70 posto, da su korisnici interneta u prosjeku mlađi, urbaniji i obrazovaniji od ostalog dijela populacije, zbog čega su stariji slabije zastupljeni u istraživanju.

Rezultati su pokazali da neprofitne medije koristi oko 26 posto ispitanika. Među 74 posto ispitanika koji ne koristi neprofitne medije, kao najčešće razloge ističu da nisu čuli za njih (45 posto), da ih ne zanimaju (31 posto) ili da imaju naviku informiranja iz drugih medija (23 posto).

Publike neprofitnih medija ne razlikuju se od prosječnog korisnika interneta po dobi, osobnim primanjima, stupnju obrazovanja, vrsti profesije i veličini naselja u kojem žive, kaže se u rezultatima istraživanja.

Korisnici neprofitnih medija statistički značajno više slušaju političke intervjue (15 posto) i obrazovni radijski program od prosječnog korisnika interneta, pa se i po toj karakteristici mogu ubrojiti u skupinu informativno zainteresirane publike, kaže se. I u tiskanim medijima nastavlja se izdvajanje navika publika neprofitnih medija kao više zainteresiranih za informativne sadržaje od ostale populacije.

Publike neprofitnih medija značajno više prate informativne i dokumentarne programe na televiziji te umjetničku fikciju na televiziji, kaže se u istraživanju.

Rezultati istraživanja idu u prilog pozitivnom normativnom doprinosu neprofitnih medija u Hrvatskoj za demokraciju u vidu informiranja građana i poticanja građana na sudjelovanje u politici. Publike neprofitnih medija u Hrvatskoj imaju jači politički interes, jači osjećaj unutarnje djelotvornosti, više prate informativne i dokumentarne programe od ostalih publika, sudjeluju u konvencionalnim i nekonvencionalnim oblicima političke participacije, te vjerojatnije pripadaju idealnom tipu građana "politički aktivnih vođa mnijenja", kaže se.

Međutim, publike neprofitnih medija ipak u tolikoj mjeri ne smatraju neprofitne medije "alternativom matici", odnosno ne koriste ih zbog nedostatka povjerenja u medijski sustav u odnosu na druge publike, već da vjerojatnije neprofitni mediji djeluju kao dodatni informativni izvor drugim medijima.

Drugim riječima, korisnici interneta u Hrvatskoj se polariziraju na politički aktivnije koji će se ujedno informirati i iz neprofitnih medija te na manje politički aktivne koji će zadovoljavati svoje informacijske potrebe prateći matične medije, kaže se u i istraživanju i zaključuje da rezultati istraživanja imaju implikacije i za hrvatsku medijsku politiku, koja bi poticanjem neprofitnih medija uz ostvarivanje medijskog pluralizma i raznolikosti jačala demokratski potencijal građana.

 

//
 

FAKTOGRAF.HR MEĐU 32 U SVIJETU LICENCIRANA PORTALA ZA PROVJERU ČINJENICA

International Fact Checking Networka (IFCN) je ocijenio kako se novinari Faktografa u svom radu pridržavaju svih profesionalnih standarda i principa struke te je portal tako ušao u društvo ponajboljih i najpoznatijih svjetskih fact-checkera kao što su PolitiFact, Full Fact, The Washington Post Fact Checker, Pagella Politica, Agencia Lupa, koji imaju licencu IFCN-a.

"Radi se o priznanju od kojeg očekujemo i praktičnu korist, s obzirom da je Facebook ranije objavio da planira zaoštriti borbu protiv lažnih vijesti koje se masovno šire tom društvenom mrežom. IFCN je od Facebooka dobio obećanje da će pripadanje krugu licenciranih fact-chekera biti osnovni uvjet da ih i ova najpopularnija društvena mreža tretira kao važan izvor provjerenih, činjenično točnih informacija", pojasnio je glavni urednik portala Faktograf Petar Vidov.

Prvi hrvatski portal za provjeru činjenica - Faktograf,hr - pokrenuli su Hrvatsko novinarsko društvo i udruga GONG u listopadu 2015., a u studenom 2016. Faktograf je dobio financijsku potporu Google Digital News Initiative Innovation Funda vrijednu 300 tisuća eura za projekt 'Mozaik utjecaja' - digitalnu bazu podataka o tokovima državnog novca, čiji je cilj izgradnja digitalnog sustava koji će olakšati pristup informacijama o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi, proračunskim troškovima i ostalim javno dostupnim podacima državnih institucija.

 

//
 

SPALJIVANJE NOVOSTI ŠESTI HRVATSKI SLUČAJ U BAZI NAPADA NA NOVINARE VIJEĆA EUROPE

Najstariji slučaj u bazi je slučaj teškog premlaćivanja novinara Željka Peratovića u Luci Pokupskoj u svibnju 2015. To je ujedno jedini hrvatski slučaj u kategoriji najtežih napada. U bazi se nalaze tri slučaja iz 2016. godine - ugrožavanje neovisnosti HRT-a i Agencije za elektroničke medije iz ožujka 2016., sabotaža vozila predsjednika HND-a Saše Lekovića iz studenog 2016. te fizički napad na novinara Domagoja Margetića iz prosinca 2016.

Ove godine u bazu su uvršteni fizički napad na požeškog novinara Mladena Mirkovića iz svibnja 2017. te najnoviji slučaj spaljivanja Novosti pred sjedništem SNV-a u Zagrebu, nakon što je Vijeće Europe i partnerske organizacije o tome obavijestila Regionalna Platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara u sklopu redovnih aktivnosti Mehanizma za rano upozoravanje i prevenciju Platforme (SEWP Mehanizma).

Predjsenik HND-a Saša Leković smatra da je sistem ranog upozoravanja Regionalne Platforme veliki napredak u borbi za medijske slobode i sigurnost novinara. "HND i inače redovito reagira na sve vrste napada na novinare i medijske slobode, javno se obraćajući hrvatskim institucijama, ali i obavještavajući međunarodne novinarske organizacije i EU institucije koje su nadležne za medijske slobode i sigurnost novinara. No, suradnja s pet nacionalnih novinarskih udruga iz regije okupljenih u Regionalnu Platformu dodatan je korak u izazivanju jačih međunarodnih reakcija", ističe Leković.

HND ima još direktnih koristi od sudjelovanja u projektu Regionalne Platforme. Poput baze Vijeća Europe, koja sadrži podatke o napadima na novinare u zemljama članicama Vijeća Euorpe, Regionalna Platforma u bazi safejournalists.net prikuplja podatake o prijetnjama i napadima na novinare u 6 zemalja regije - Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu.

U bazi se trenutno nalazi 373 slučajeva prijetnji i napada na novinare, od čega je 35 iz Hrvatske.

"To će pomoći ne samo u pojedinačnim konkretnim slučajevima, nego će poslužiti i kao temelj za analize iz kojih će se moći vidjeti kakve su promjene potrebne, od zakonodavnog okvira do efikasnijeg djelovanja institucija, uključujući iskustva susjednih zemalja. Također, ovaj projekt je temelj za razvoj međunarodne suradnje u regiji i na drugim temama koje su od važnosti za novinare", pojašnjava Leković.

Novinari iz Hrvatske kojima je ugrožena sigurnost mogu se javiti preko jednostavnog formulara na web stranici safejournalists.net, nakon čega se pokreće Mahanizam ranog upozoravanja u okviru kojeg Regionalna Platforma o slučaju obavještava nacionalne i međunarodne partnere. "Novinari mogu koristiti i druge njima prihvatljive kanale", naglašava Leković. "Putem web stranice HND-a, telefona, SMS-a ili mail-a moguće je u bilo kom trenutku prijaviti pritisak ili izravan napad. HND kroz Centar za zaštitu slobode izražavanja nudi i besplatnu pomoć odvjetnika".


Više možete pročitati ovdje i ovdje.

 

//
 

FRA MA FU FESTIVAL: NAGRADE ZA NAJBOLJU REPORTAŽU VLADIMIRU JURIŠIĆU, DAVORU KONJIKUŠIĆU I JELENI PRTORIĆ

"Interes javnosti razlikuje novinara od ne-novinara", zaključila je novinarka Sandra Pocrnić Mlakar moderirajući okrugli stol "Autorstvo na internetu i uz njega", zadnjeg dana Fra Ma Fu festivala u Virovitici.

Novinar Domagoj Margetić otvorio je raspravu izlažući svoje iskustvo kada mu je ukradena ekskluzivna fotografija suca Županijskog suda Ivana Turudića u prijateljskom druženju sa Zdravkom Mamićem, zbog čega je morao potražiti pravdu na sudu.

„Presuđeno je u moju korist, ali kad odlučuje o odšteti, sud ne razlikuje ekskluzivnu od fotografije koju možete snimiti na konferenciji za tisak“, upozorio je Margetić. Mirko Janković, fotograf Adria Medije dodao je kako postoji sudski vještak za fotografiju, kolega Igor Nobilo, a Nikola Šolić dodao kako i na internetu postoji platforma na koju autor može staviti sve svoje fotografije koje želi zaštititi i dobiti procjenu koliku odštetu tražiti u slučaju neovlaštene objave.

„Televizija puno više krade, i fotografije i teme, nego što to radi Internet“, upozorio je Zlatko Herljević, profesor na VERN-u i predavač na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radi se ili o doslovnom prepisivanju tekstova iz novina ili pak preuzimanju tema za koje se čak uzimaju i isti sugovornici. Ista iskustva s preuzimanjem njezinih autorskih radova ima i novinarka Božica Brkan koja žali što uz takve objave ne postoji obaveza navođenja prvog izvora.

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) naplaćuje dio autorskih prava od press clipping agencije, no u članstvu je tek četvrtina novinara članova Hrvatskog novinarskog društva (HND). Mirko Janković primijetio je kako tu nedostaje sustav provjere koliko je članaka zapravo prodala press kliping agencija.

Centar za zaštitu slobode izražavanja u posljednje je dvije godine, od kako je osnovan, intervenirao gotovo 200 puta, pa i u slučajevima krađe autorskih prava, rekao je predsjednik HND-a Saša Leković.

„Odvjetnici Centra su i prijatelji suda, a brojni slučajevi koje spominjem riješeni su dogovorno, bez podizanja sudskih tužbi. No malo tko među novinarima takve slučajeve prijavljuje“, dodao je.

Tribina je održana na ergeli "Pustara Višnjica", gdje se održalo i cjelodnevno druženje za novinare uz kulturno zabavni program, gastronomski show, izložbu fotografija i predavanje „Hrvatska prirodna blaga“ Gorana Šafareka te predstavljanje časopisa Business & Lifestyle. U četiri dana festivala okupilo se 200-tinjak sudionika, a kulturno zabavno programi privukli su i velik broj Virovitičana.

Dodijeljene su i nagrade za najbolju reportažu koju su dobili novinari Vladimir Jurišić, Davor Konjikušić i Jelena Prtorić.

Vladimir Jurišić nagradu je dobio za seriju reportaža objavljenih u tjedniku Novosti. Govore o starim ljudima zaboravljenim u hrvatskim bespućima, u selima koje su napustili u Oluji i vratili se da bi umrli na rodnoj grudi, jedva preživljavajući od socijalne pomoći ili mizerne mirovine.

Jelena Prtorić nagrađena je za reportažu "Tajna doline Pankisi" objavljenu u Nacionalu. Prtorić je posjetila dolinu Pankisi u Gruziji, mjesto gdje je regrutiran velik broj mudžahedina te provela nekoliko dana među mladićima koji odatle odlaze u Siriju voditi sveti rat.

Nagrada Fra Ma Fu otišla je i novinaru Davoru Konjikušiću za reportažu "Ovo je pasji život", objavljenu na portalu Novosti. Konjikušić se bavi temom migranata u Beogradu te opisuje nijhov život u magazinima i nekadašnjim carinskim terminalima.

U sklopu festivala otvorena je dokumentarna izložba "Fra-Ma-Fu: Volim strip", promoviran je strip-fanzin "Gavran" te predstavljen roman „Noć knjige - nemoguće i svemoguće“ autorice Marine Mađarević, a obožavatelj lika i djela Franje Martina Fuisa Milovan Buchberger održao je zanimljivo predavanje "Sjećanje na Franju M. Fuisa" u kojem je predstavio svoje istraživanje o životu i tragičnoj smrti prvog hrvatskog reportera Franje Matina Fuisa.

Sva četiri festivalska dana u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici održavala se radionica reportaža pod mentorstvom dugogodišnjeg novinara i urednika Mirka Mlakara. Osim profesionalnih novinara, radionicu je pohađalo i 16 virovitičkih srednjoškolaca koji žele studirati novinarstvo. U dogovoru s mentorom, svaki je polaznik tijekom Radionice napravio jednu reportažu te im je uručena diploma o pohađanju Radionice reportaže.

Festival su organizirali Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje i Hrvatsko novinarsko društvo uz pokroviteljstvo Grada Virovitice i Turističke zajednice Grada Virovitice.

 

//
 

TRIBINA "IZBJEGLICE I GOVOR MRŽNJE": ŽELJA ZA MIRNIM ŽIVOTOM NIJE ZLOČIN

Na tribini su sudjelovali brojni domaći i strani novinari, aktivisti i umjetnici poput Elie Gardner, Saše Kralja, Nikole Šolića, Davora Mucića, Brankice Drašković, Karla Mijića, Roberta Valdeca, Gianluce Solera, Saše Lekovića, Dijane Ćurković, Aleksandra Reljića, Srđana Živulovića, Marijana Crtalića i drugih.

Jedan od govornika bio je i 29-godišnji Ziad Al Taha, koji je 2013. godine pobjegao iz Sirije u Tursku, a njegov bijeg iz Sirije zabilježila je američka novinarka Elie Gardner u filmu „Not here to Disrupt: One Syrian refugees journey to Norway“.

„Pobjegao sam u Istanbul, ostavivši za sobom obitelj, studij engleske književnosti i posao hotelskog menadžera u Damasku. Napuštanje Sirije nesumnjivo je bila najteža odluka koju sam ikada napravio. U Istanbulu sam radio i nadao se da je sve privremeno i da ću se uskoro moći vratiti u Siriju. Međutim, dvije godine kasnije postalo mi je jasno da u Siriji nema budućnosti. Došao sam do točke kada mi više ništa nije bilo važno – imao sam nešto ušteđevine i odlučio sam otići u Europu, znajući da riskiram život“, ispričao je Ziad. Ziad je uspio pobjeći u Norvešku, gdje danas živi i radi, a u međuvremenu je i sam počeo pomagati migrantima.

„Sada živim u Norveškoj, u malom gradu Mandalu, marljivo učim norveški jezik i hvatam sve moguće prilike za posao, obrazovanje i integraciju u društvo. Dajem sve od sebe kako bih povezao i druge izbjeglice s lokalnom zajednicom u mom gradiću. Uključio sam se u rad nevladinih organizacija kao što su "Norwegian People's Aid" i "Crveni križ" i to na aktivnostima usmjerenim na učenje jezika, donošenje odluka i izradu planova i druge aktivnosti korisne za obje strane“.

„Po mom mišljenju, želja za mirnim životom nije zločin.“, zaključio je. „Kada sam otišao iz Sirije, shvatio sam da svi pričaju o izbjeglicama, često ružne i netočne stvari. Cijelo sam vrijeme imao osjećaj krivnje, kao da sam napravio nešto loše.“

Autorica filma „Not here to Disrupt: One Syrian refugees journey to Norway“ Elie Gardner napomenula je kako je generalizacija migranata, kojoj novinari često pribjegavaju, velika prepreka integraciji. „Riječ je o ljudima koji su različiti, imaju različite vrijednosti, potrebe, vještine, osobnosti. Ne možemo ih razumjeti dok ne ispričaju svoju priču.“ „U Hrvatskoj ima ljudi koji ne samo da ne vole ljude druge boje kože i drugih kultura, nego ni ljude koji s njima žive desetljećima. Izbjeglice su često dvostruko viktimizirane, osobito žene. To su stvari o kojima mediji ne govore mnogo, a kad govore, to rade neprofesionalno. Novinari bi morali biti vrlo oprezni u izvještavanju o izbjeglicama kako ih ne bi dodatno viktimizirali“, naglasio je predsjednik HND-a Saša Leković.

Ruski novinar i sveučilišni profesor Vladimir Mukusev, koji se godinama zalagao za posmrtno odlikovanje ruskih novinara Viktora Nogina i Genadija Kurinoja, ubijenih 1991. u Hrvatskoj Kostajnici, ispričao je kako ga je taj primjer poučio da se vlade vode isključivo svojim interesima.

„26 godina tražim da se pokrene kazneni postupak i da se prizna da su Nogin i Kurinoj stradali na službenoj dužnosti od strane tzv. Martićeve milicije, međutim, ruske vlasti nisu pokazale volju zbog mogućeg narušavanja odnosa sa Srbijom. Slično je i s migracijama - ako se ne uklapate u neki od njihovih interesa, neće vas zaštititi“, kazao je Mukusev. Ruski novinari Viktor Nogin i Genadij Kurinoj posthumno su odlikovani Ordenom hrabrosti tek u ožujku ove godine. Nakon 26 godina šutnje o odgovornosti za taj zločin, to je prvi put da se o cijelom slučaju očitovala službena Moskva.

„U ruskim medijima provodi se snažna propaganda protiv Ukrajinaca. Svaki dan se ponavlja kako su naši susjedi neprijatelji Rusije. Tamo gdje se stvari stavljaju pod tepih, gdje se ljudi napajaju propagandom, od tamo dolazi fašizam. Ali ima lijeka protiv toga - to su ovakve vrste festivala kao što je ovaj, gdje se mogu pokazati različite perspektive“, zaključio je.

Osim tribine, drugog festivalskog dana održana je radionica starog fotografskog procesa Van Dyk koju je vodio fotograf Miroslav Arbutina Arbe te video izložbe fotografija na temu izbjeglica autora Darka Vojinovića, Nikole Šolića i Marka Drobnjakovića.

Organizator PRESS film festivala je nevladina udruga EKS – ekološko kulturna scena mladih Hrvatske Kostajnice, a pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih filmskih redatelja i Sisačko-moslavačka županija. Sponzori festivala su vinarije Florijanović, Trdenić i Marinčić i hotel Central.

PRESS Film Festival - filmski festival ratnog novinarstva i fotoreporterstva posvećen Gordanu Ledereru i poginulim ruskim novinarima u Hrvatskoj Kostajnici - pokrenut je prije tri godine u svrhu revitalizacije kulture, a prve dvije godine festival je bio posvećen ratnom reporterstvu i putopisima.

Galeriju fotografija možete pogledati ovdje.

 

//
 

WEEKEND MEDIA FESTIVAL: ŠPRAJC TREĆI PUT NAJBOLJI NOVINAR

Najveći broj novinara koji se nalaze među prvih 10, prema mišljenju struke dolaze s HRT-a, no bez ijednog naslova. Darko Markušić prema mišljenju struke najbolji je na internetskim portalima, a Danijel Bilić s Yammata u tijesnoj utrci pobjeđuje Mislava Togonala u kategoriji radio.

Pokazuju to rezultati istraživanja „Tko je hrvatski omiljeni novinar“ Agencije za mjerenje učinaka komunikacije MediaNet koji su u subotu objavljeni u Rovinju na Weekend Media Festivalu.

Agencija MediaNet je popularnost hrvatskih novinara ispitala među hrvatskim građanima. Istraživanje struke provedeno je u sektoru odnosa s javnošću i korporativnih komunikacija najvećih hrvatskih organizacija te među članovima Hrvatske udruge za odnose s javnošću. U sklopu istraživanja za omiljenog hrvatskog novinara, MediaNet je predstavio i rezultate istraživanja konzumacije medija i istraživanje o stanju struke odnosa s javnošću. Anketni upitnici, u tom istraživanju percepcije i mišljenja imaju otvorena pitanja pri čemu svaki ispitanik može navesti tri novinara iz kategorija tisak, radio, televizija i internetski portali.

„Apsolutno svi novinari, kolumnisti, autori, televizijska i radijska lica lokalnih i nacionalnih medija imali su priliku biti navedeni od strane opće i stručne javnosti. Ispitanici su sami izabrali imena novinara koje smatraju najboljima, odnosno najpopularnijima. Tako da se radi o istraživanju stavova i percepcije građana i struke„ izjavila je direktorica MediaNeta Darja Kupinić Guščić.

Istraživanjem se željelo pokazati novinarima kako ih doživljavaju obični građani, a kako komunikacijski stručnjaci za odnose s javnošću te popularizirati novinarsku struku. Stav struke MediaNet je dobio online anketom na uzorku od 151 člana HUOJ-a te komunikacijskih stručnjaka, dok se stav građana istraživao telefonskom anketom koja je provedena od 9. do 18.rujna na reprezentativnom uzorku od 1019 ispitanika.

U Rovinju je predstavljeno i istraživanje o stanju struke odnosa s javnošću provedeno je među članovima HUOJ-a i komunikacijskim stručnjacima na ukupnom uzorku od 174 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da je većina PR-ovaca u dobi od 30-39 godina, njih 40 posto, ženskog spola (72 posto) te da je njih 72 posto visoke stručne spreme i to magistri struke. Istraživanjem je uočen rast broja osoba koja se bave odnosima s javnošću te da PR odjeli čine sve veći timovi.

Prema istraživanju struke koje je proveo AMEC, 32 posto ispitanika smatra da lažne vijesti predstavljaju jedan od najvećih izazova industrije, dok hrvatski PR-ovci ne smatraju to jednim od najvećih problema , već ih više brine izgradnja i održavanje reputacije struke, te digitalni mediji i društvene mreže. Smatra se da će proračuni u PR-u ostati isti, ali je ipak izražen veći optimizam u odnosu na posljednje istraživanje iz 2013. godine.

Najperspektivniji sektor za odnose s javnošću prema mišljenju hrvatskih PR-ovaca su turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo i IT industrija. Rast ukupnog prihoda često nije praćen rastom sredstava za odnose s javnošću.

 

//
 

HANŽEKOVIĆ I PAVIĆ BIT ĆE SASLUŠANI OKO PREUZIMANJA EPH

Odvjetnici Ninoslava Pavića, koji je zbog preuzimanja EPH tužio Marijana Hanžekovića tražeći više od 260 milijuna kuna naknade, protivili su se prijedlogu obrane za saslušanjem više svjedoka predvođenih sadašnjim direktorom izdavaštva Hanza Medije Tomislavom Wrussom ističući kako oni mogu "svjedočiti o okolnostima poslovanja EPH, ali ne i okolnostima preuzimanja te kompanije", što je predmet spora. Osim toga, zatražili su i predaju ugovora o ustupu potraživanja Hypo banke i Hanžekovićeve tvrtke Euro poticaji preko koje je preuzet EPH, kao i ugovor o zajmu Hanžekovića s tom tvrtkom.

Hanžekovićevi odvjetnici ostali su pri svojim zahtjevima u posljednjem podnesku u kojem, između ostalog, traže i Pavićevo saslušanje kako bi se razjasnila "gomila njegovih neistinitih i poluistinitih navoda" u sporu oko preuzimanja EPH.

U tom podnesku se navodilo i da Hanžeković kao tuženik u cijelosti osporava sve Pavićeve navode u tužbi i posljednjem podnesku, a naročito tvrdnje da je Hanžekovićevo postupanje u sudskom sporu "usmjereno na odugovlačenje i dekoncentraciju postupka".

Prema odluci sutkinje Carmen Topalušić, na dvodnevnom ročištu 2. i 3. studenoga, o okolnostima preuzimanja EPH prvog će dana svjedočiti konzultant Hrvoje Cesar i tadašnje članice uprave te medijske kompanije Ines Lozić i Tamara Sardelić, a 3. studenoga bit će saslušane i stranke u tom sporu – Pavić i Hanžeković.

Spor pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenut je na osnovi tužbenog zahtjeva kojim bivši većinski vlasnik EPH Pavić s osnove naknade štete zbog prevare od Hanžekovića traži isplatu 72,3 milijuna kuna, a temeljem naknade štete zbog izmakle dobiti 188,4 milijuna kuna – ukupno više od 260 milijuna kuna.

Pavić je kao pravni temelj svog tužbenog zahtjeva priložio dokument naslovljen "Odnosi članovi društva EPH nakon provedbe predstečajne nagodbe" kojeg je sklopio s Hanžekovićem u siječnju 2014. i koji je, kolokvijalno nazvan "Termsheet", bio temeljem provedbe promjene vlasničke strukture vodeće novinsko-izdavačke kompanije u Hrvatskoj.

No, s druge strane Hanžeković odgovoru na Pavićevu tužbu tvrdi da se u cijelosti protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu. Tvrdi i da je pravno neosnovan stav da Termsheet predstavlja ugovor nego je dokument koji "po sadržaju i obliku ne predstavlja obvezujući ugovor već plan neobvezujućih aktivnosti za njegove sudionike". Osim toga, optužuje i Pavića da je nakon potpisivanja Termsheeta "podizao radnje na štetu EPH kako bi nezakonito oslobodio obveze vraćanja zajma društvu EPH u iznosu od 12,3 milijuna kuna" zbog čega je podnio kaznenu prijavu.

Više pročitajte ovdje.

 

//
 

NAPADAČA NA EKIPU NOVE TV TERETE ZA POKUŠAJ TEŠKOG OZLJEĐIVANJA NOVINARKE

Osumnjičeni napadač naknadno je pronađen i uhićen, objavila je na svojim internetskim stranicama bjelovarsko-bilogorska policija.

Policija je utvrdila da je osumnjičeni prišao prišao skupini od šest osoba i u više navrata vikao da će ih ubiti, a potom prišao 34-godišnjoj novinarki koju je snažno odgurnuo "rukom u predjelu prsa uslijed čega je ona pala u odvodni kanal uz betonski most kolnog ulaza jedne kuće".

U napadu je, prema policijskom izvješću, sudjelovala i 73-godišnjakinja koja je vikala i galamila na sve nazočne pri čemu ih je napala metalnom drškom udarajući ih po tijelu. Ženu terete da je na naročito drzak način remetila javni red i mir pa će protiv nje biti podnijeta prijava Prekršajnom sudu.

Po informacijama iz redakcije emisije "Provjereno“, to je već drugi fizički napad na njihove ekipe na terenu u posljednjih desetak dana. Prije reporterke Eme Branice, u Puli je napadnut novinar Mate Barišić, uz prijetnje snimatelju da će mu razbiti kameru. Napad na ekipu Nove TV u Velikom Pašijanu osudilo je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) koje je još jednom pozvalo mjerodavne institucije da zaštite novinare.

U priopćenju što ga je potpisao predsjednik HND-a Saša Leković stoji kako su, tijekom snimanja priloga za emisiju "Provjereno", u Velikom Pašijanu pokraj Garešnice u subotu napadnuti reporterka Nove TV Ema Branica, snimatelj Alan Novak i asistent snimatelja Goran Jaganjac.

Navodi se da je brat osobe o kojoj je TV ekipa snimala prilog fizički nasrnuo, uz uvrede i prijetnje, na kolegicu koja je od udarca pala u kanal uz cestu i glavom gotovo udarila u betonski rub. Ista osoba potom je nasrnula na snimatelja pokušavajući oštetiti kameru.

Napad na ekipu Nove TV najoštrije je osudila i Hrvatska narodna stranka (HNS), navodeći da su snimatelj, asistent i novinarka emisije Provjereno dovedeni u ozbiljnu opasnost radeći svoj posao.

 

//
 

OBILJEŽENA 26. OBLJETNICA POGIBIJE SNIMATELJA HTV-A ŽARKA KAIĆA

Kaić je poginuo snimajući kolonu tenkova tzv. JNA. u Brijestu, u trenutku kada je jedan od tenkova rafalnom vatrom zapucao na ekipu HTV-a.

Na mjestu Kaićeva stradavanja u Brijestu vijence su položila izaslanstva Hrvatske radio-televizije (HRT), Zbora ratnih izvijestitelja HRT-a, grada Osijeka i Mjesnog odbora "Brijest".

Ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić ocijenio je kako se danas odaje počast Kaiću i ostalim kolegama poginulim u Domovinskom ratu, te kako su se s osječkom Gradskom upravom dogovorili o ubrzanju postupka postavljanja spomen-obilježja poginulim djelatnicima HRT-a, kako bi se taj projekt mogao završiti u idućih godinu dana.

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić kazao je kako najmanje što Gradska uprava može učiniti jeste trajno se prisjećati i zahvaljivati onima koji su dali život za Hrvatsku.

Koliko god se trudili sigurno ne možemo učiniti onoliko koliko su oni učinili svojom žrtvom, a najmanje što možemo jeste prisjetiti ih se i uvijek naglašavati kako bez takvih ljudi ne bi bilo Hrvatske, poručio je Vrkić.

 

//
 

PETRINJA: OTKRIVENO SPOMEN OBILJEŽJE POGINULOM FRANCUSKOM NOVINARU PIERREU BLANCHETU

nazočnosti petrinjskog gradonačelnika Darinka Dumbovića i predsjednika HND-a Saše Lekovića spomen obilježje otkrio je prvi tajnik francuskog veleposlanstva Claude Girard. Plemenito je, istaknuo je Girard, što se počast odaje i žrtvama koje su za Domovinskog rata u Hrvatsku dolazile iz inozemstva.

"Mnogi su novinari i na drugim ratnim područjima uhićivani, zatvarani, maltretirani i ubijani, čime je javnosti u svijetu uskraćena prava informacija o ratnim sukobima. Zbog toga je zalaganje za istinu i slobodu medija prioritet francuska vanjske politike. Nažalost, u ime te istine, neki su novinari izgubili život", rekao je Girard.

Leković je napomenuo da se poginuli Blanchet borio za istinu i da se vjerodostojno zabilježe važni događaji. Iako je kao izvjestitelj bio na više ratnih područja, smrtno je stradao upravo u Hrvatskoj.

Leković je zahvalio Koordinaciji udruga iz Domovinskog rata jer je komemorativnu svečanost posvećenu francuskom novinaru uključila u Dane sjećanja na sve poginule i nestale u Domovinskom ratu, Gradu Petrinji jer je prihvatio prijedlog za podizanje spomen obilježja i francuskom veleposlanstvu jer se uključilo u manifestaciju.

U Domovinskom ratu poginulo je 14 domaćih novinara, snimatelja i tehničara, te šest stranih novinara, a za nekoliko novinara smrt nije zabilježena ili se vode kao nestali, podsjetio je predsjednik HND-a.

Dumbović je istaknuo kako su sve žrtve u Domovinskom ratu, a posebno strani novinari, znatno doprinijele priznavanju Hrvatske u svijetu. Zbog toga, nijedna žrtva Domovinskog rata, a posebno stradali inozemni novinari, ne smije biti zaboravljena, poručio je.

Uz spomen obilježje izaslanstva su položila cvijeće, a paljenjem svijeća pridružio im se veći broj petrinjskih učenika.

 

//
 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

MALE POTPORE U SKLOPU PROGRAMA “ZAŠTITA MEDIJSKIH SLOBODA I SLOBODE IZRAŽAVANJA NA ZAPADNOM BALKANU”

Od pristigle 52 prijave, od kojih je 36 zadovoljilo sve uvjete za prijavitelje, odabrana su četiri regionalna i 11 nacionalnih projekata u ukupnoj vrijednosti potpora od 240.299 EUR. Projekti će se provoditi od listopada 2017. do kraja kolovoza 2018. godine.

Program potpora male vrijednosti “Zaštita medijskih sloboda i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu” ima dva prioriteta: (1) podrška projektima koji se bave problemima i preprekama na koje nailaze novinari izloženi različitim vrstama pritisaka te (2) podrška projektima koji se usredotočuju na pritiske kojima su izloženi aktivisti za ljudska prava u pogledu slobode izražavanja.

Ukupna vrijednost programa malih potpora je 267 000 EUR, što uključuje fond za potpore od 240.300 EUR i minimalno sufinanciranje od 10%. Program je organiziran u dvije cjeline (1) potpore za regionalne projekte u prosječnoj visini 30 000 – 40 000 EUR po projektu (2) potpore za nacionalne projekte u visini 5000 – 1000 EUR po projektu.

Ovaj program malih potpora provodi Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u sklopu šireg projekta “Regionalna platforma zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara” zajedno sa partnerskim novinarskim udruženjima iz Srbije (NUNS), BiH (BHN), Crne Gore (SMCG), Kosova (AGK) i Makedonije (ZNM), uz financijsku potporu Europske komisije (IPA) te sufinanciranje Ureda za udruge Vlade RH.

Svi prijavitelji bit će pojedinačno obaviješteni o ishodu natječaja putem elektroničke pošte, a svi dobitnici potpora te organizacije na rezervnoj listi se mole da budu na raspolaganju za daljnje konzultacije u svrhu ugovaranja potpora, od 21. do 30. rujna 2017. Bodovnu listu 36 prijavljenih projekata koji su zadovoljili uvjete za prijavitelje (eligibility criteria), možete pogledati ovdje.

Hrvatsko novinarsko društvo i regionalni partneri zahvaljuju svim prijaviteljima na iskazanom interesu i trudu oko pripreme projekata te suradnji tijekom evaluacijskog postupka, uz najbolje želje za daljnji zajednički rad na zaštiti medijskih sloboda i slobode izražavanja u našim zemljama i regiji Zapadnog Balkana.

 

//
 

OGRANAK HND-A NA HTV-U: ČLANOVIMA HND-A NA HTV-U ONEMOGUĆENO INFORMIRANJE O RADU STRUKOVNE ORGANIZACIJE

"Unatoč brojnim pismenim i usmenim upitima nismo dobili obrazloženje niti smo upoznati s razlozima i motivima takvog postupanja. No, znamo da se takvim sprječavanjem komuniciranja novinara članova Hrvatskoga novinarskog društva šteti radu naše udruge, a članove zakida u pravu na razmjenu informacija i ideja. Strahujemo da takvi i slični postupci ne pridonesu daljnjem jačanju netransparentnosti i ignoriranju legitimnih zahtjeva i interesa novinara i drugih radnika javnog radiotelevizijskog servisa", stoji u otvorenom pismu Ogranka.

Iz Ogranka podsjećaju da je Nadzorni odbor HRT-a nedavno opozvan,a da novi članovi nisu imenovani tako da ne postoji tijelo na HRT-u koje bi kontroliralo rad i odlučivanje glavnog ravnatelja i Ravnateljstva.

"Zato smo prisiljeni obratiti se vama kao čelnicima mjerodavnih državnih tijela sa zamolbom da u sklopu svojih ovlasti osigurate da se ne guše kanali internog informiranja na HRT-u i omogući slobodan protok ideja i informacija, kako to i priliči medijskom servisu kojem je država povjerila središnje mjesto u prostoru javnog komuniciranja", navodi se u otvorenom pismu Ogranka koje potpisuje njegova predsjednica Sanja Mikleušević Pavić.

 

//
 

HND OSUĐUJE FIZIČKI NAPAD NA EKIPU NOVE TV I POZIVA NADLEŽNE INSTITUCIJE DA ZAŠTITE NOVINARE

Brat osobe o kojoj je TV ekipa snimala prilog uz uvrede i prijetnje fizički je nasrnuo na kolegicu Branica koja je od udarca pala u kanal uz cestu glavom gotovo udarivši u betonski rub. Ista osoba potom je nasrnula na snimatelja pokušavajući oštetiti kameru.

Prema informacijama iz redakcije emisije „Provjereno“ to je već drugi fizički napad na njihove ekipe na terenu u posljednjih desetak dana. Prije kolegice Branica u Puli je napadnut kolega Mate Barišić, uz prijetnje snimatelju da će u biti razbijena kamera.

HND još jednom poziva nadležne institucije da zaštite novinare javno i jasno dajući do znanja da je napad na novinare koji rade svoj posao težak prekršaj, te da u okviru zakonskih mogućnosti najstrože sankcioniraju počinitelje tih napada, stoji u priopćenju koje za IO HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković

 

//
 

OSNOVANO ŽUPANIJSKO VIJEĆE HND-A SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE

Na izbornom sastanku Vijeća bili su prisutni predstavnici triju ogranaka koji su za predsjednicu Županijskog vijeća SDŽ HND-a izabrali Mariolu Milardović Perić, a za njenog zamjenika Lea Kovačića.

Osim izbora vodstva, na izbornom sastanku donesen je zaključak o potrebi pronalaska prostora za budući Press klub te o potrebi provođenja aktivnosti radi jačanja članstva na području Splitsko dalmatinske županije.

Predsjednik HND-a Saša Leković rekao je da je ponovno osnivanje Vijeća HND-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon višegodišnje neaktivnosti odlična vijest.

"Nedavno je reaktiviran i splitski Ogranak malih redakcija i slobodnih novinara pa je time popunjena organizacijska struktura HND-a u toj županiji što nam daje nove mogućnosti za aktivnosti na tom području. Reaktiviranje zamrlih ogranaka i vijeća te osnivanje novih tamo gdje nisu niti postojali važan je dio Strateškog plana HND-a. Uz splitsko u posljednje dvije godine reaktivirani su i županijska vijeća u zadarsko-kninskoj i bjelovarsko-bilogorskoj županiji.“

Županijska vijeća prema Statutu HND-a organiziraju stručne skupove i javne tribine na području županije, uspostavljaju i razvijaju odnose s lokalnim i županijskim tijelima i organizacijama radi unapređenja javnog informiranja te potiču i organiziraju stručno osposobljavanje članova.

Predsjednik Županijskog vijeća je prema Statutu član Središnjeg odbora i Skupštine HND-a.

 

//
 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

PRODAJE SE „ROLLING STONE” MAGAZIN

Wenner je osnovao Rolling Stone u studenom 1967. godine dok je bio hippie. Časopis je skoro presudno utjecao na pisanje i izvještavanje o glazbi, ali je sada u teškom položaju, dijelom zbog opće situacije u tiskanim medijima sa smanjenjem tiraže, ali i dijelom zbog svog izvještavanja.

Reputacija Rolling Stonea teško je narušena kada je prije tri godine morao povući tekst o izmišljenom grupnom silovanju na Sveučilištu u Virginiji jer urednici i novinari nisu provjerili navode izvora. Protiv časopisa su podnijete tri tužbe, a za jednu je Rolling Stone morao platiti tri milijuna dolara.

Wenner je prošle godine prodao 49 posto udjela u vlasništvu Rolling Stonea singapurskoj kompaniji BandLab Technologies. Od osnivanja – pre 50 godina – magazine je bio u vlasništvu izdavačke kuće Wenner Media. Prošle godine Wenner i njegov sin prodali su 49 posto akcija singapurskoj kompaniji BandLab Technologies a sada, preostalih 51%, nude nekome kop o njihovim rečima razume misiju I suštinu “Rolling Stone” i – ima puno novca.

 

//
 

NOVI PREDSTAVNIK OESS-A ZA SLOBODU MEDIJA GRADI KOALICIJU ZA OBRANU MEDIJSKIH SLOBODA

Riječ je o organizacijama Access Now, Article 19, Association of European Journalists, Committee to Protect Journalists, European Federation of Journalists, European Digital Rights, IFEX, International Federation of Journalists, Index on Censorship, International News Safety Institute, International Press Institute, PEN International, Reporters Without Borders te Davidu Kayeu, posebnom predstavniku UN-a za promidžbu i zaštitu prava na slobodu mišljenja i izražavanja.

Otvarajući diskusiju, Harlem Désir je naglasio svoju predanost radu s novinarskim organizacijama i grupama koje se bave slobodom medija kako bi se obranile sve ugroženije slobode medija u 57 zemalja u kojima djeluje OESS.

Istaknuo je prioritete u tom poslu, uključujući i sigurnost novinara, borbu protiv nekažnjavanja napada na njih, ubrajajući i antipropagandu, dezinformacije i lažne vijesti, protuterorističke mjere, slobodu izražavanja, medijski pluralizam i zakonodavstvo. Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik EFJ-a, je rekao da smo "suočeni s povećanim brojem napada na novinare i prekarskom situacijom u kojem su se našla ta profesija te da je postalo još važnije da medijske organizacije i NGO-ovi izgrade jaku koaliciju da bi se suprotstavile neprijateljima slobode medija".

Gutiérrez je istaknuo medijsku situaciju u Turskoj u kojoj je 157 novinara uhapšeno, uključujući i francuskog novinara Loupa Bureaua.

Slučaj uhapšenog novinara Hamze Yalçina u Španjolskoj, urušavanje medijskih sloboda u Ukrajini, Poljskoj, Rusiji, stalna napeta situacija u Francuskoj i Turskoj, represija protiv medija u Azerbajdžanu, novi zakon o praćenju u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj, digitalna sigurnost i uloga javnih i privatnih medija – sve su to bile teme o kojima su raspravljali predstavnici civilnog društva i Harlem Désir.

Na konferenciji je zaključeno da postoji raskorak pri implementaciji politika za poticanje medijskih sloboda u državama u kojima djeluje OESS i političke volje da se situacija popravi. Suočene s tim izazovima, organizacije su se fokusirale na raspravu o pronalaženju novih načina suradnje sa širokim krugom zainteresiranih, uključujući medijske organizacije, grupe koje se bave medijskim slobodama, javnost, međuvladine organizacije, europske institucije i tehnološke kompanije.

Potrebno je snažnije se angažirati da bi se ponovo uspostavilo povjerenje u medije, posebno u javnosti, istaknuto je.

Sastanak je završio optimistično zbog spremnosti na buduću suradnju svih organizacija koje su sudjelovale.

 

//
 

DOSEG TEKSTOVA OBJAVLJENIH NA FACEBOOKU PAO ZA 20 POSTO

Najveći pad angažmana korisnika odnosi se na postove koji sadrže linkove i slike. Videopostovi su doživjeli najmanji pad i sada imaju dvostruko veću razinu korisničke interakcije od drugih formata, kaže se u izvještaju, što je u skladu s Facebookovom politikom prioritiziranja videosadržaja.

Dodatnu zabrinutost i negativne reakcije medijskih kuća i drugih kreatora sadržaja pokrenuo je i post na blogu Kurta Gesslera iz Chicago Tribunea, čiji podaci pokazuju da je doseg objava na Facebooku te medijske kuće u stalnom padu, usprkos povećanju broja pratitelja na mreži. Prema Gesslerovim podacima, trećina postova koje Tribune objavi na Facebooku ne dolaze do njihove publike.

Takvi podaci nisu iznenađenje za većinu menadžera Facebook stranica - prema nekim podacima organski doseg postova na Facebooku u padu je od 2013. godine, a stalne promjene Facebookovog algoritma snažno utječu na to koji se sadržaj prikazuje korisnicima i u kojoj mjeri.

Za promjene u vidljivosti sadržaja komercijalnih brendova i medijskih kuća stručnjaci većinom krive algoritamsku promjenu uvedenu sredinom prošle godine, kada je Facebook dao veću vidljivost postovima obitelji i prijatelja nego onima koje kreiraju kompanije.

 

//
 

NOVINARI U SRBIJI NAJAVILI BORBU PROTIV GUŠENJA MEDIJSKIH SLOBODA

Na jednosatnom prosvjedu pred vladom u Beogradu, dvjestotinak je novinara ukazalo na sve gore stanje u medijima i kršenje slobode izražavanja, što EU zamjera Srbiji u pregovaračkim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava i ljudskim slobodama. Jedan od povoda formiranja ad hoc skupine je prošlotjedno gašenje tjednika Vranjske i štrajk glađu koji je "zbog neizdrživih političkih i ekonomskih pritisaka" počeo osnivač i urednik Vukašin Obradović, donedavni predsjednik Nezavisne udruge novinara Srbije (NUNS).

"Gašenje ovih novina i štrajk glađu Vukašina Obradovića simboli su situacije u kojoj se nalazi ogromna većina drugih nezavisnih medija u Srbiji, kao i sloboda medija u cjelosti", navodi se u priopćenju skupine.

Njihov je potez uslijedio nakon tjedna u kojem su ugašene Vranjske, napada Partije socijalista (PS) na novinare mreže KRIK koja je pisala o skandalu s kupnjom stana ministra obrane Aleksandra Vulina te pogrdnih poruka o novinarkama na naslovnici provladinog tabloida Informer.

Medijima i organizacijama uputili su poziv na zajedničku akciju u četvrtak, 28. rujna tako što će u podne zamračiti ekrane ili obilježiti svoja tiskalna izdanja crnim znakom koji simbolizira medijski mrak "s kojim se već godinama suočavamo u Srbiji".

Potpisnici priopćenja su Asocijacija nezavisnih elektronskih medija – ANEM, Asocijacija medija, Asocijacija online medija, Beogradski centar za ljudska prava, Balkanska istraživaćka novinarska mreža – BIRN, Biro za društvena istraživanja, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije – CINS, Centar za praktičnu politiku CRTA, Dnevni list Danas, Fondacija Slavko Ćuruvija, Građanske inicijative, Helsinški odbor za ljudska prava, Južne vesti, Komitet prava za ljudska prava – YUCOM, KRIK - Mreža za istraživanje kriminala i korupcije, Kuća ljudskih prava, Lokal Pres - Asocijacija lokalnih i nezavisnih medija, Media i reform centar Niš, Nedeljnik Kikindske, Nedeljnik, Novi magazin, Nedeljnik Vreme, Nezavisno društvo novinara Vojvodine – NDNV, Nezavisno udruženje novinara Srbije – NUNS, Peščanik, Transparentnost Srbija.

 

//
 

REGIONALNA PLATFORMA: ZAHTIJEVAMO BRZ ODGOVOR SRPSKIH INSTITUCIJA O SLUČAJU TJEDNIKA VRANJSKE

Nakon 23 godine rada i kritičkog praćenja lokalnih problema na jugu Srbije Vranjske novine su ugašene zbog stalnih ekonomskih i političkih pritisaka.

U otvorenom pismu Obradović se obratio relevantnim institucijama i javnosti tražeći odgovore u vezi sa Vranjskim: „Od osnivanja novine su poslovale u skladu sa zakonom, transparentno. U svom poslovanju nisu imale značajnije oscilacije, redovno podmiruju sve porezne obaveze, izlaze pod istim imenom i izdaje ih isti izdavač. U prethodnim slučajevima kontrole državnih institucija Vranjske su poštovale njihove odluke i postupale po donesenim rješenjima.“

Nejasno je zašto bi poslovni subjekt s takvim poslovanjem zaslužio tako intenzivnu i uznemiravajuću financijsku kontrolu koja je u rujnu trajala više od dva tjedna u prostorijama Vranjskih.

Zahtijevamo od institucija da odmah reagiraju na Obradovićevo pismo i tehnička pitanja koja je postavio iznesu na pravoj adresi.

Prekjučer je delegacija novinara iz regije posjetila Obradovića u Vranju kako bi izrazila solidarnost. Iako je to razumljivo u ovom specifičnom kontekstu, štrajk glađu ne bi trebao biti metoda borbe za slobodu medija zbog previsoke cijene koju bi time platio jedan izuzetno ugledan novinar u ime svojih kolega. Građanski prosvjed koji je održan istog dana ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu dodatno potvrđuje ozbiljnost situacije i šalje poruku institucijama u Srbiji da su kritički mediji važni za društvo i da bi Vlada trebala poticati i jamčiti uvjete za njihov nesmetan i slobodan rad.

Regionalna mreža će informirati sve relevantne regionalne i europske institucije o ovom slučaju kako bi zatražila njihovu podršku i nastavit će pratiti događaje u vezi Vranjskih dok se problem ne riješi, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju: Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Društvo novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

//
 

PROGRAM OBUKE ZA ISTRAŽIVAČE “LOKALNI MEDIJI: IZMEĐU JAVNOG INTERESA I FINANSIJSKE OVISNOSTI”

Cilj programa je ponuditi kvalitetne istraživačke analize i preporuke za poboljšanje statusa, financiranja i strateškog programiranja javnih lokalnih medija u BiH, te potaknuti i obučiti istraživače da se bave ovom tematikom.

Medicentar Sarajevo se godinama bavi pitanjima u vezi sa financijskim odnosima između vlasti i medija, ističući, između ostalog, zabrinjavajući nedostatak politika koje se odnose na status lokalnih javnih medija, njihovu financijsku održivost, uredničku autonomiju i osiguranje interesa javnosti.

Lokalni javni mediji čine značajan dio medijske scene u BiH i stoga predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratske komunikacije na lokalnoj razini. Oni mogu doprinijeti većoj transparentnosti rada lokalnih razina vlasti, te informiranosti i sudjelovanju građana u političkom procesu odlučivanja na lokalnoj razini. Trenutni status lokalnih javnih medija, međutim, umjesto da pogoduje razvoju ovih potencijala, javne medije stavlja u položaj servilnosti prema lokalnim samoupravama.

Program se sastoji od dvodnevne radionice (28. i 29. listopada 2017.) na kojoj će biti dogovorena detaljna metodologija i dinamika rada za svaki pojedinačni istraživački rad, te od osmomjesečnog istraživanja pod vodstvom mentora tokom kojeg će polaznici napisati rad na jednu od sljedećih tema: Financiranje javnih lokalnih medija, Javni lokalni mediji i oglašivačko tržište, Urednička neovisnost i politički utjecaji i Programi javnih lokalnih medija i javni interes. Natječaj je otovoren do 5. listopada 2017. godine.

 

//
 

RUSKA NOVINARKA UHIĆENA U KIJEVU

Izvor iz SBU je rekao za agenciju France presse da je novinarka uhićena zbog reportaže kojom prekritično opisuje Ukrajnu i da će ona biti uskoro izbačena iz zemlje.

"Ona će bit izbačena zbog reportaže koju je napravila prigodom proslave neovisnosti. Boravak joj je skraćen i bit će joj zabranjen ulazak u Ukrajinu", naveo je taj izvor. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju navelo da se radi o provokaciji Kijeva i naglasilo da je internet stranica bliska ukrajinskim nacionalistima uoči njezinog uhićenja objavila osobne informacije novinarke.

Ukrajina je u četvrtak obilježila obljetnicu svoje neovisnosti od SSSR-a što je koincidiralo s posjetom američkog ministar obrane Jimma Mattisa. Mattis je tom prigodom nazočio vojnom mimohodu u Kijevu u kojem su po prvi puta u povijesti sudjelovali američki vojnici.

Reportaža Ane Kurbatove, objavljena prošlog vikenda pratila je Mattisov posjet i sukobe snaga Kijeva i proruskih separatista na istoku a sadrži i izjave sugovornika koji su kritizirali predsjednika Petra Porošenka.

Novinarka ruskog državnog kanala Rossija 24 Tamara Nersesjan je 15. kolovoza izbačena iz Ukrajine zbog "aktivnosti koje se kose s ukrajinskim interesima". Određena joj je trogodišnja zabrana ulaska u zemlju.

Krajem lipnja je novinarka kanala Rossiya 24 Maria Knjazeva izbačena iz istih razloga.

 

//
 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

MEDIA AGAINST HATE: RADIONICA "KAKO SE SUPROTSTAVITI GOVORU MRŽNJE I UPRAVLJATI ONLINE ZAJEDNICOM?"

U okviru projekta Mediji protiv mržnje (Media Against Hate), u kojem sudjeluje HND, u Rimu se 20. i 21. studenog 2017. održava radionica Kako se suprotstaviti govoru mržnje i upravljati online zajednicom?. Radionicu organizira jedan od partnera na projektu – Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti (COSPE).

COSPE organizira radionicu za novinare koji žele razviti svoja znanja i vještine u suprotstavljanju govoru mržnje i seksizmu te promovirati prava manjinskih grupa koje su diskriminirane i kao takve meta govora mržnje.

Radionica će okupiti 25 novinara iz europskih zemalja, a sastojat će se od okruglog stola i tri rasprave vezane uz temu radionice. Fokus radionice je uloga novinarstva u borbi protiv govora mržnje i u njegovoj prevenciji te digitalni medijski alati i platforme koje mogu pomoći u borbi protiv govora mržnje.

Cilj radionice je poboljšati profesionalne vještine u suprotstavljanju govoru mržnje i kreirati pozitivnu zajednicu, razviti mrežu novinara u Europi opredijeljenih protiv govora mržnje.

Govornici i treneri su Pietro Suber (Carta di Roma), Aidan White (EJN), Francesca Fanelli (Article 19), Laura Bononcini (Facebook), Alessandra Mancuso (Rai), Elisabetta Tola (Google) i Valentina Vellucci (Magilla Guerrilla).

Zainteresirani se mogu javiti na mediagainsthateitaly@gmail.com do 4. listopada 2017. Troškove sudionika pokriva organizator.

COSPE je jedan od partnera koje je okupila Europska novinarska federacija (EFJ) na projektu Mediji protiv mržnje. Against Hate. Ostali su partneri ARTICLE 19, Community Media Forum Europe (CMFE), Community Media Institute (COMMIT), Hrvatsko novinarsko društvo (HND/CJA) i Media Diversity Institute (MDI).

 

//
 

MEDIA AGAINST HATE: U TIJEKU PRIJAVE ZA RADIONICU MEDIJSKE PISMENOSTI U HAMBURGU

U okviru projekta Mediji protiv mržnje, u kojem sudjeluje HND, u Hamburgu se održava radionica "Osnaživanje i zaštita novinarki i medijskih radnica". Radionicu organizira jedan od partnera na projektu - Europski forum medija zajednice (CMFE).

Radionica će se održati u Hamburgu u Kampnagel Internationale Kulturfabrik 23. i 24. studenog i povezana je s Konferencijom o svijesti medija o migracijama, koju organizira Refugee Radio Network.

Radionica će se baviti sljedećim temama:

- Potpora i zaštita novinarki i zaposlenica u medijima (okrugli stol)

- Stvaranje medijske okoline bez mržnje za mlade – platforme i vještine pisanja (trening)

- Uloga medija u poticanju uključenosti i borbi protiv rasne netolerancije (konferencija)

Molbe mogu predati novinari, novinarske škole i treneri te civilne udruge iz zemalja članica EU.

Prijave i upiti u vezi radionice se primaju na mediaagainsthate@cmfe.eu Rok za predaju molbi je 15. rujna 2017.

U sklopu projekta Mediji protiv mržnje (Media Against Hate) održane su dvije radionice medijske pismenosti. Prva radionica bila je održana u Beču, 3. i 4 travnja 2017., a druga u poljskom gradu Olsztyinu, od 7. do 9. lipnja 2017.

U okviru projekta Europska federacija novinara (EFJ) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organizirali su radionicu „Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti“ koja se održala 26. i 27. svibnja 2017. u Novinarskom domu.

 

//
 

STIPENDIJE

Knight-Wallace za akademsku godinu 2018./19. – rok 1. prosinac 2017.

Knight-Wallace naziv je jednogodišnjeg akademskog programa za iskusnije novinare koje stipendira Sveučilište u Michiganu. Uz 12 američkih, na akademsku godinu 2018./19. prima se i šest novinara iz drugih zemalja, a uvjet je pet godina iskustva u struci. Rok za prijavu je 1. prosinac, a više informacija potražite na linku.

https://wallacehouse.umich.edu/knight-wallace/about/

Journalismfund.eu za istraživačke priče prekograničnih novinarskih timova – rok 20. studeni 2017.

Tradicionalno, Journalismfund.eu i ove je godine ponudio više novinarskih grantova. Posljednji je raspisan novinarske timove i prekogranične istraživačke priče važne za Europu. U prijavi treba navesti razloge zbog kojih je priču nemoguće napraviti u tradicionalnim redakcijskim uvjetima, a potrebno je priložiti i dokaze kako će priča biti objavljena u medijima u više europskih zemalja. Prijave će biti ocjenjivane prema deset kriterija, a prijaviti se mogu novinari iz svih zemalja članica Vijeća Europe, a ako je važno za priču i novinari iz drugih zemalja.

Rok za prijavu je 20. studeni, a više informacija potražite na linku http://www.journalismfund.eu/apply

 

//
 
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved