Info > Newsletter

HND Newsletter 42 / srpanj 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 42
Srpanj 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- SABOR RAZRIJEŠIO ČLANOVE NADZORNOG ODBORA HRT-A
- NO HRT-A: ZBOG MOGUĆE KORUPCIJE I NEZAKONITOSTI NA HRT U 2016. IZVJEŠĆA PROSLIJEĐENA DORH-U
- VLASNICI N1 TELEVIZIJE KUPUJU NOVU TV
- SERĐI OBRATOVU JOŠ JEDAN MANDAT NA MJESTU GLAVNOG UREDNIKA HINE
- EDI PRODAN NOVI V.D. GLAVNOG UREDNIKA NOVOG LISTA
- NEZAKONITI OTKAZI SINDIKALNIM PREDSTAVNICIMA U GLASU ISTRE
- LEKOVIĆ: "POLICIJA NE TRETIRA PRIJETNJE NOVINARIMA JEDNAKO KAO I PRIJETNJE POLITIČARIMA"
- ISTRAŽIVANJE DIGITAL NEWS REPORT: 91 POSTO HRVATSKIH GRAĐANA VIJESTI TRAŽI NA INTERNETU
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

SABOR RAZRIJEŠIO ČLANOVE NADZORNOG ODBORA HRT-A

Peti član NO-a je predstavnik HRT-ovih zaposlenika. Za razrješnje NO HRT-a glasovalo je 78 zastupnika, osam ih je bilo suzdržano, te 47 protiv.Većina je ustrajala u objašnjenju da se NO razrješuje zbog opetovanog kršenja zakona, dok su iz SDP-a tvrdili da se to čini zbog izvješća NO za prošlu godinu u kojemu se spominju brojne nepravilnosti na HRT-u.

Mirjanu Rakić Sabor je, na njen zahtjev, razriješio dužnosti predsjednice Vijeće za elektroničke medije, a na tu je dužnost imenovao Damira Hajduka. Zbog isteka mandata razriješio je članicu Vijeća Vesnu Roller, a članovima Vijeća imenovao Vanju Gavrana, Davora Marića i Anitu Malenicu. O njihovim imenovanjima, na prijedlog SDP-a, glasovalo se pojedinačno.

Smjena članova Nadzornog odbora (NO) HRT-a već je na početku saborske sjednice posvađala vladajuće i oporbu. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić prozivao je HDZ da smjenjuje ljude koji su ukazali na korupciju, a HDZ-ov Jasen Mesić mu je uzvraćao da se ponaša "kao da je pao s kruške".

"Ljudi su prokazali i ukazali na spletke i korupciju i sada se ti ljudi u režiji HDZ-a žele smijeniti. Korupcija nema boju i predznak, već postoji struktura iza vladajuće strukture HDZ-a koja gura stvari u radnje koje ne služe nikome na čast", poručio je Bernardić nakon stanke koju je zatražio.

Zastupnike je pozvao da glasuju protiv njihove smjene. "U dvorani ima časnih i poštenih i sa jedne i druge strane, koliko god vas gurali u lanac potencijalnog sukoba interesa možete glasovati za NO koji je ukazao na štetne radnje", isticao je šef SDP-a. Modus operandi aktualne Vlade je, kaže, da smiruje situaciju izvana. "Vlada djeluje sedativno i sam je premijer na trenutke anemičan, a ispod svega je krimić kojeg se ne bi postidjeli ni američki režiseri", ustvrdio je Bernardić.

Jasen Mesić (HDZ) uzvratio mu je da se ponaša "kao da je pao s kruške". "Bernardić je član Odbora za medije, a toliko je bio zabrinut za HRT da se kao član Odbora nije pojavio na sjednici", rekao je Mesić.

SDP-ovcima je poručio da su mijenjali sve zakone kako bi mogli instalirati svoje ljude. "Poseban zakon za koji vam je Europska komisija napisala da je ispod svake kritike donijeli ste da možete instalirati gospodina Radmana, koji je u imovinskoj kartici zaboravio prijaviti hotel. Kako vas nije stid", pitao je Mesić dodavši kako je SDP mijenjao i Upravno vijeće Hine.

"Mijenjali ste zakon iz 2010. godine, a da je ostao potpuno bi se drugačije o ovoj temi razgovarali", rekao je Mesić. O izvještaju NO-a za 2016. će se još raspravljati. "Nadam se da ćete naći vremena toj raspravi nazočiti , gospodine Bernardiću", kazao je Mesić. U raspravi na Odboru za medije rečeno je da će se izvještaj NO-a uputiti DORH-u i Uskoku da to do kraja istraži, a ako ne budemo zadovoljni onda ćemo osnovati istražno povjerenstvo, ustvrdio je Mesić.

SDSS-ov Milorad Pupovac izjavio je kako ne može ne zapitati se čiji je HRT i je li to javni servis. "Stanje na HRT-u je iz godine u godinu sve gore zato što takve rasprave vodimo i nemamo odgovoran odnos prema toj kući, neovisno kojoj stranci pripadamo". kazao je. Sukobi između NO i Uprave nisu od jučer, to je bilo i u vrijeme bivšeg ravnatelja Radmana, to se nastavlja i danas, a mi se nismo zabavili razlozima toga, poručio je Pupovac. Reagiranja Ogranka HND-a na HTV-u možete pročitati ovdje.

 

//
 

NO HRT-A: ZBOG MOGUĆE KORUPCIJE I NEZAKONITOSTI NA HRT-U U 2016. IZVJEŠĆA PROSLIJEĐENA DORH-U

Između ostalog navodi se da je "zbog slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih osoba", NO proslijedio DORH-u izvješća o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, o sklapanjima izvansudskih nagodbi te o učinkovitosti javne nabave na HRT-u. Osim toga, NO je jednoglasno na sjednici odbio dati suglasnost na predložene izmjene i dopune Pravilnika o plaćama i drugim materijalnim pravima radnika HRT-a, na odluku o plaćama glavnog tajnika i pomoćnika glavnog ravnatelja HRT-a te je upozorio glavnog ravnatelja na zakonsku obavezu dostave zatraženih podataka jer je njihovim nedostavljanjem, kako se navodi, protuzakonito onemogućio provedbu nadzornih aktivnosti iz nadležnosti NO-a.

U pismu saborskim zastupnicima – sastavnom djelu navednog izvješća NO-a o radu i poslovanju HRT-a navodi se da je 2016. u svakom pogledu bila izazovna za rad i poslovanje HRT-a, tijekom koje su djelovala tri različita sastava Ravnateljstva HRT-a, a dužnost glavnog ravnatelja HRT-a obnašale su tri različite osobe. U nekoliko navrata u potpunosti se mijenjala urednička struktura HRT-a, uključujući i gotovo kompletni postav glavnih urednika radijskih i televizijskih programskih kanala HRT-a.

"U razdoblju od 1. listopada do 11. studenog 2016. HRT je poslovao bez zakonskog zastupnika i odgovorne osobe, odnosno nije imao glavnog ravnatelja HRT-a. Televizijski i radijski program emitirao se bez unaprijed utvrđene programske sheme, a satnice pojedinih emisija mijenjale su se sa svakom promjenom poslovodne ili uredničke strukture HRT-a. Nepostojanje programske sheme uzrokovalo je česte zahtjeve za izvanrednim rebalansima financijskog plana HRT-a te je u tom smislu bilo zahtjeva za rebalansom financijskog plana čak i zbog potrebe pojedinih televizijskih prijenosa, kao što je to bio slučaj s prijenosom proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iz Knina, 5. kolovoza 2016., a sve zbog neadekvatnog planiranja programskih troškova i nepostojanja programske sheme" upozorio je NO.

Ističu i da se nabava audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača tijekom 2016. obavljala netransparentno, bez jasno definiranih kriterija vrednovanja projekata, a ugovori s pojedinim neovisnim producentima sklapali su se i prije isteka roka za predaju prijava na javni poziv. Zbog toga je i NO zatražio od Ministarstva kulture provođenje upravnog nadzora te je o tome obavijestio i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora,

"Ministarstvo kulture provelo je u veljači 2017. upravni nadzor nad zakonitošću općih akata HRT-a, kojima se uređuju postupci nabave audiovizualnih djela te je odredilo da se u odnosu na kvalitetu sadržaja programa, definiraju kriteriji za odabir audiovizualnih djela, kako bi se osigurala nabava djela iznimne vrijednosti te transparentnost u odabiru audiovizualnih djela. Upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za nabavu audiovizualnih djela Ministarstvo kulture nije provelo." ističu u NO-u. Naglašavaju da unatoč propisanim mjerama upravnog nadzora, glavni ravnatelj HRT-a do navedenog izvješća predanog 30. lipnja 2017. nije izvršio odgovarajuće izmjene i dopune tih općih akata niti je sklopljen tzv. koregulacijski ugovor kojim su se, pod nadzorom Vijeća za elektroničke medije, trebala urediti međusobna pitanja HRT-a i neovisnih producenata.

NO je podsjetio da je u više navrata, tijekom izvještajnog razdoblja, iskazivao svoju zabrinutost zbog smanjenog obima vlastite programske proizvodnje HRT-a, kao i zbog loših rezultata prosječnog dnevnog dosega koji su bili u konstantnom padu.

"Umjesto dramskih i dokumentarnih serija, koje bi trebale biti najveći dio nabave od neovisnih producenata, HRT je tijekom 2016. od njih nabavljao kulinarske i slične emisije, bez neke veće trajne vrijednosti, koje je mogao i samostalno proizvesti. Obzirom na takvu programsku politiku, prosječni dnevni doseg (RCH) bio je u konstantnom padu pa je tako Hrvatski radio u 2016. imao smanjeni prosječni dnevni doseg za 0,33 posto u odnosu na 2015. godinu, dok je Hrvatska radiotelevizija imala manji prosječni dnevni doseg za čak 1,30 posto u odnosu na 2015. Posljedica smanjenog dnevnog dosega i nedostatka programske sheme odrazile su se i na komercijalne prihode od oglašavanja, koji su u 2016. bili manji od prihoda koje je HRT ostvarivao u 2013., 2014. i 2015. godini" stoji u priopćenju.

NO je skrenuo pozornost da je dobit u 2016. godini, u iznosu od 30,3 milijuna kuna, u najvećem dijelu ostvarena kao rezultat utjecaja pozitivnih tečajnih razlika i smanjenja kamatnih stopa na tržištu, a ne kao rezultat povećanja obima komercijalne djelatnosti HRT-a ili ostvarenih ušteda.

Posebnu zabrinutost No je iskazao s obzirom na rezultate nadzora o okolnostima sklapanja izvansudske nagodbe s Jadran filmom, vezano uz projekt "Grička vještica" te s obzirom na rezultate nadzora o okolnostima sklapanja ostalih sudskih i izvansudskih nagodbi, uključujući i izvansudske nagodbe iz radnih sporova.

" Primijetili smo da HRT nema propisanih procedura u svezi predlaganja i sklapanja izvansudskih nagodbi te njihovo sklapanje ovisi isključivo o volji glavnog ravnatelja HRT-a, bez obzira na vrijednost sudskog spora i s tim povezane izvansudske nagodbe. Nadzorni odbor primijetio je da su se u pojedinim sudskim predmetima, izvansudske nagodbe sklapale bez da je prethodno u tim predmetima održana ili dovršena glavna rasprava. Nadzorni odbor također je primijetio da su se izvansudske nagodbe u radnim sporovima tijekom 2016. sklapale čak i zbog "diskriminacije po političkoj osnovi", zbog čega je HRT u jednom od slučajeva, a temeljem sklopljene nagodbe, isplatio tužitelju 85.000 kuna za naknadu štete, a da pritom glavna rasprava u tom radnom sporu nije ni dovršena", ističe NO. Dodaju kako ni u jednom slučaju izgubljenog spora ili izvansudske nagodbe, a koje su uglavnom bile na štetu HRT-a, nije bila zatražena regresna odgovornost odgovorne osobe, zbog čijih je nezakonitih odluka došlo do radnog spora.

Ističu i da su dokumentaciju Državnom odvjetništvu poslali s "obzirom da su pojedine izvansudske nagodbe u čudnim okolnostima bile sklopljene na teret HRT-a, ali i zbog drugih slučajeva koji su mogli biti posljedica mogućih koruptivnih radnji i nezakonitih aktivnosti pojedinih odgovornih osoba". NO podsjeća i da su od DORH-a zatražili poduzimanje izvida i drugih mjera vezanih uz tzv. "Aferu zlatnih padobrana" zbog sklapanja aneksa ugovora o radu s pojedinim radnicima zaposlenim na mandatnim pozicijama u HRT-u, a kojima su se ugovarale nepripadne otpremnine još u mandatu glavnog ravnatelja Gorana Radmana.

Kako se neslužbeno doznaje, o dosadašnjem radu NO-a raspravljat će se na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije zakazanoj za petak 7. srpnja na kojoj bi se mogao zatražiti i postupak razrješenja svih članova NO-a HRT-a predvođenih predsjednicom Anjom Šovagović Despot.

 

//
 

VLASNICI N1 TELEVIZIJE KUPUJU NOVU TV

Portfelj CME-a uključuje Novu TV i Doma TV u Hrvatskoj te POP TV i Kanal A u Sloveniji, uz još neke kablovske kanale. Više informacija pokušali smo dobiti od Ivone Devčić Ivičić, voditeljice PR-a i korporativnih komunikacija Nove TV koja nas je uputila na kolegu iz CME-a. Istu reakciju dobili smo i na N1.

Iz medijskog priopćenja KKR-a, američke investicijske kompanije i suvlasnika United grupe, doznaje se kako podupiru daljnja ulaganja ove tvrtke u Jugoistočnu Europu. Portfelj uključuje vodeće televizijske kanale u Sloveniji i Hrvatskoj, zemljama u kojima se do 2018. godine očekuje godišnji rast bruto domaćeg proizvoda veći od 2 posto, navodi se. „United grupa ulagat će u te kanale kako bi nastavila jačati njihovu lokalnu produkciju i omogućiti im širenje izvan nacionalnih tržišta iskorištavanjem svojeg regionalnog i internacionalnog dosega“, stoji u priopćenju KKR-a, uz informaciju o dosadašnjim ulaganjima od preko osam milijardi američkih dolara u telekomunikacijske, medijske i digitalne poslove. Od 1996. uložili su oko 20 milijardi dolara u 58 europskih kompanija u tim sektorima.

Isto priopćenje navodi kako će KKR i EBRD kao suvlasnici United grupe, tijesno surađivati s nacionalnim regulatornim tijelima kako bi osigurali mirnu tranziciju u skladu s europskim standardima. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

SERĐI OBRATOVU JOŠ JEDAN MANDAT NA MJESTU GLAVNOG UREDNIKA HINE

Podsjetimo, novinari Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hine) u utorak su na savjetodavnom izjašnjavanju podržali prijedlog ravnateljice Branke Gabrijele Valentić da se za glavnog urednika Hine imenuje Serđo Obratov, koji je obnašao tu dužnost u protekle četiri godine. Izjašnjavanju je pristupilo 70 posto novinara Hine, od čega je 82 posto iskazalo podršku Obratovu. Na natječaj se javio i Nenad Bach, koji se u svibnju kandidirao za ravnatelja Hine.

 

//
 

EDI PRODAN NOVI V.D. GLAVNOG UREDNIKA NOVOG LISTA

Prodan je urednik priloga Auto, a u zadnjih 20-ak godina obnašao je sve značajnije funkcije u redakciji Novog lista. Profesor je hrvatskog jezika i književnosti te diplomirani organizator kulturnih djelatnosti, a u mandatu Roberta Franka bio je njegov prvi zamjenik.

U tekstu kojeg potpisuje sam Prodan, najavio je da Novi list nastavlja u istom ritmu, otvoreno i bez predrasuda. Naveo je da vlasnici te novine drže da je Frank pokrenuo jako dobre procese, kako u uređivanju novina, dinamičnosti u prijelomu i sadržaju, tako i u procesima prema web portalu te da je logična odluka bila da se unutar istog uredničkog tima mora nastaviti u istom ritmu. Prodan u tekstu objašnjava da Franku nije mogao biti potvrđen mandat zbog stupnja obrazovanja.

"Na stranu koliko je to najbitnije u poslu koji je, prema dojmovima ljudi iz profesije, tako i desetaka tisuća čitatelja, obavljao na vrlo zanimljiv, inovativan i intrigantan način, no moguće implikacije koje bi proistekle iz njegovog daljnjeg imenovanja nosile su potencijalnu opasnost za visinu poreza koji se naplaćuje za tiskovine u Hrvatskoj. Skraćeno rečeno, nepoštivanje redakcijskog statuta Novom listu bi, u nekakvom crnom ali ne previše realnom scenariju, moglo izmaknuti stopu povlaštenog poreza, koji sve hrvatske dnevne novine ne plaćaju 25, nego 5 posto.

S druge strane, i sam HND je svojedobno odbacio uvjet da se članom krovne organizacije u Hrvatskoj može postati isključivo s fakultetskom diplomom, no to je već neka druga tema", naveo je Prodan.

Na izjašnjavanje o imenovanju Roberta Franka za glavnog urednika "Novog lista", koje je prošlog tjedna sazvala Uprava tog lista, od 121 člana redakcije odazvao se 41, a Redakcijsko vijeće koje je pozvalo na bojkot, to je izjašnjavanje ocijenilo nestatutarnim i nezakonitim.

Izjašnjavanje je sazvano prije isteka šestomjesečnog razdoblja u kojem je Frank bio obnašatelj dužnosti, a od 41 člana redakcije 32 su bila za Franka, osam protiv, a jedan listić nije bio valjan.

Redakcijsko vijeće isticalo je da je prepreka Frankovu imenovanju to što ne zadovoljava uvjete Statuta Novog lista za imenovanje za glavnog urednika budući da nema visoku stručnu spremu. Smatraju da bez promjene redakcijskog Statuta nije moguće statutarno imenovanje glavnog urednika bez visoke stručne spreme te da takvo drastično kršenje Statuta može imati teške posljedice po financijsku stabilnost cijele kuće.

Potporu Redakcijskom vijeću Novog lista u pozivu na bojkot izjašnjavanja dalo je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), a povjerenik Sindikata novinara Hrvatske u podružnici Novog lista Fiore Vežnaver naveo je da se i sindikat slaže sa stajalištem Redakcijskog vijeća da sadašnji obnašatelj dužnosti glavnog urednika ne zadovoljava statutarne uvjete za imenovanje glavnim urednikom.

Predsjednik Redakcijskog vijeća Novog lista Denis Romac rekao je danas za Hinu da odluku Uprave i obrazloženje još nije vidio te da ju ne može komentirati, kao i zamjenik predsjednika Redakcijskog vijeća Damir Cupać. Cupać je dodao da Redakcijsko vijeće za sada nema stav u vezi s imenovanjem novog obnašatelja dužnosti glavnog urednika, kako čekaju da vide odluku Uprave, kao i obraćanje novog obnašatelja dužnosti.

Povjerenik Sindikata novinara Hrvatske u Novom listu Fiore Vežnaver naveo je da ni on nije vidio odluku o imenovanju Prodana te da se nada da je njegovo postavljanje u skladu sa redakcijskim Statutom, što, kaže, nije bilo u slučaju Frankova imenovanja. Više pročitajte ovdje i ovdje.

 

//
 

NEZAKONITI OTKAZI SINDIKALNIM PREDSTAVNICIMA U GLASU ISTRE

Glavni povjerenik podružnice SNH u Glasu Istre Paulo Gregorović, koji je dobio otkaz premda je četiri godine sindikalni čelnik, takvu odluku vlasnika, koju je prihvatio i sud, nazvao je nastavkom obračuna poslodavca s radnicima koji nije slučajan i traje već godinama.

„Sindikat u Glasu Istre nije pasivno tijelo. Mi godinama upozoravamo na nepravilnosti u radu, podnijeli smo kaznenu prijavu protiv bivšeg vlasnika, zvali inspekciju rada zbog kršenja zakonskih odredbi. Sindikat se aktivno suprotstavljao svakom pokušaju uskraćivanja prava radnika i zato nas Uprava kažnjava“, rekao je Gregorović naglasivši da je od petero članova Sindikalnog povjerenstva njih četvero dobilo otkaz.

Model je isti: sindikalci se proglase tehnološkim viškom i potjera ih se na cestu. Umjesto njih firma odmah, ne čekajući potrebnih šest mjeseci, angažira druge novinare, često jeftinije agencijske radnike, koji nastave obavljati isti posao kojeg su radili otpušteni novinari. „Prijavili smo te slučajeve inspekciji koja nije pronašla nikakve nezakonitosti. Očito ne razumiju ili ne znaju kako se radi u medijima“, objašnjava Gregorović, naglasivši da je situacija u Glasu Istre znatno gora nego u Novom i Zadarskom listu, s kojim dijeli vlasnike, isključivo zbog sindikalnih aktivnosti.

Predsjednik SNH-a Anton Filić najavio je sindikalne prosvjede ako se Gregorović ne vrati na posao. Upozorio je da će stalan pritisak na sindikalce i ignoriranje Zakona o radu dovesti do slabljenja sindikalnog organiziranja, budući da nitko neće htjeti obnašati funkciju koja ujedno znači i – otkaz.

Pozvavši novinare na solidarnost, kazao je da su slični problemi prisutni i u drugim redakcijama, poput Večernjeg lista, gdje sindikalni predstavnici imaju najniže plaće. U Glasu Istre eklatantno se krši Zakon o radu zbog čega će SNH obavijestiti i pravosuđe i inspekciju, kao i pučku pravobraniteljicu, te ministricu kulture koja bi trebala znati što joj se događa u resoru, najavio je Filić.

„Nije nam lako kad bilo tko dobije otkaz, ali sindikalni povjerenici su najviše izloženi u svim firmama, pa tako i u medijima. Ako dopustimo da se njih ovako gazi, možemo staviti ključ u bravu“, rekao je Filić istaknuvši da SNH neće dopustiti da se podilazi tajkunima preko leđa sindikalaca. „Zato pozivam sve hrvatske novinare da budu solidarni. Danas je to u Glasu Istre, sutra će biti negdje drugdje“, zaključio je.

Čelnik HND-a Saša Leković podsjetio je da je HND još prilikom kupoprodaje Glasa Istre, Novog lista i Zadarskog lista upozoravao da se radi o političkoj trgovini, s obzirom na to da se novi vlasnik ne želi baviti novinama kao medijem, nego ima sasvim druge interese. „Tada smo tražili da saborski Odbor za medije raspravi to pitanje, ali to nisu učinili ni Jasen Mesić, niti njegov prethodnik Andrija Mikulić“. Leković je pozvao novinare koji ne žele doći u sličnu situaciju da se učlane u HND i SNH, da formiraju redakcijska vijeća tamo gdje nisu formirana, a gdje postoje – da slobodno rade.

 

//
 

LEKOVIĆ: "POLICIJA NE TRETIRA PRIJETNJE NOVINARIMA JEDNAKO KAO I PRIJETNJE POLITIČARIMA"

Hrvatsko novinarsko društvo podsjeća da policija nije na isti način reagirala kada su u pitanju bile ozbiljne prijetnje novinarima. „Ne radi se ni o kakvim kritikama pa čak ni elementima vrijeđanja, na što ni u jednom od tih slučajeva nije reagirala policija. Policija reagira isključivo kad su u pitanju ozbiljne prijetnje za život i integritet osoba i to je nešto što je temeljni posao hrvatske policije“, rekao je Božinović novinarima koji su na Policijskoj akademiji sudjelovali na radionici o sigurnosnim izazovima sadašnjosti i budućnosti dodajući da policija djeluje po zakonu i da se u slučajevima na koje je reagirala policija isključivo radi o prijetnjama bez obzira na to kome su one upućene.

"Kritika kakva god bila je dozvoljena, ali prijetiti životu građana nikome neće biti dopušteno", poručio je ministar unutarnjih poslova. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjeća da policija nije na isti način reagirala kada je riječ o prijetnjama koje se upućuju novinarima. "Kad je riječ o prijetnjama novinarima na društvenim mrežama, ali i na druge načine (pismima, telefonskim pozivima ili porukama) u posljednje vrijeme privedene su u Hrvatskoj dvije osobe koje su novinarima prijetile smrću. Međutim, i kad se to zna i kad se uzme u obzir činjenica da je najveći broj prijetnji anoniman, velik broj prijetnji novinarima je još uvijek neriješen", izjavio je Leković za hnd.hr.

Također, Leković naglašava da policija u najvećem broju slučajeva ne tretira prijetnje novinarima jednako kao i prijetnje političarima ili drugim javnim osobama, iako bi po zakonu morala te da često reagira na prijetnje novinarima samo ako ih oni sami prijave. U regionalnoj bazi napada na novinare safejournalists.net, u kojoj HND evidentira sve vrste napada na novinare od 2014. godine, zabilježeno je ukupno 17 ozbiljnih prijetnji novinarima, uključujući i eksplicitne prijetnje smrću, koje su prijavljene policiji. Počinitelji u većini slučajeva nisu otkriveni.

Policija je privela Krešimira Gilju koji je početkom ovog mjeseca prijetio glavnom uredniku Nacionala Berislavu Jeliniću, Ivana Golubana koji je SMS-om prijetio predsjedniku HND-a Saši Lekoviću u studenom prošle godine, a procesuiran je i 27-godišnjak koji je u prosincu prošle godine na društvenim mrežama prijetio smrću novinaru Borisu Dežuloviću. Za razliku od toga, policija nije pronašla osobu koja je pismom prijetila novinarima Forum.tm-a, Goranu Borkoviću, Veroniki Rešković i Sandri Bartolović, kao ni osobu koja je poslala prijeteće pismo ravnateljici Hine Branki Gabrijeli Valentić. U navedenim slučajevima prijetnje su 'potpisane' s "okorjeli ustaša", "fašist", "ustaška zmija" te uz neizostavni ustaški pozdrav "za dom spremni".

Policija nije razriješila niti neke starije slučajeve iz 2014. i 2015., poput višestrukih prijetnji novinaru Dragi Pilslu i Domagoju Margetiću, novinaru koji je u međuvremenu pretučen.

Državni tajnik u MUP-u Robert Kopal kazao je da učestalost uhićenja zbog prijetnji na društvenim mrežama nema veze s trendovima ni frekvencijskom karakteristikom koja se tu implicira.„Za tako nešto trebalo bi primijeniti znanstvene metode, prikupiti podatke od prošlih godina, uzeti u obzir prirast ili smanjenje stanovništva, broj ljudi koji koristi Internet“, rekao je Kopal, ustvrdivši da to sigurno nije dio trenda iako se složio s novinarima da to tako djeluje. „Za tako nešto treba malo duže pratiti i moći dokazati što se događa, potvrditi ili oboriti hipotezu“, zaključio je Kopal.

Podsjećamo, u zadnje vrijeme zabilježeno je nekoliko slučajeva privođenja ljudi zbog njihovih prijetećih poruka koje su putem Facebooka upućivali premijeru i sisačkom biskupu. 21-godišnji Hrvat iz Austrije priveden je zato što je preko društvene mreže prijetio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i 45-godišnji modni dizajner iz Rijeke koji je po pisanju medija odmah priznao da je premijeru prijetio u pripitom stanju. Nedavno je u Tisnom uhićen 70-godišnjak zbog neprimjerenog komentara o sisačkom biskupu Vladi Košiću.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE DIGITAL NEWS REPORT: 91 POSTO HRVATSKIH GRAĐANA VIJESTI TRAŽI NA INTERNETU

Kada je riječ o izvorima vijesti, 91% ispitanika do vijesti dolazi online, uključujući društvene mreže, 79% putem televizije i 48% putem tiskanih medija, dok najmanje ispitanika (28%) vijesti nalazi na radiju. Društvene mreže izvor su vijesti za 56% ispitanika, od čega je 57% posto vijesti nalazi na Facebooku. Iako velika većina građana u Hrvatskoj konzumira online vijesti, samo je 8% ispitanika spremno platiti takav sadržaj. Također, za konzumaciju online vijesti više koriste osobna računala (72%) nego mobiteli (66%).

Kada je riječ o povjerenju, 39% ispitanika ima povjerenja u medije općenito, a njih 40% ima povjerenje u medije koje konzumira. 15% ispitanika smatra da su mediji slobodni od političkog utjecaja, a 16% da su slobodni od ekonomskog utjecaja.

Istraživanje pokazuje da Hrvatsko medijsko tržište karakterizira snažan televizijski sektor, koncentriran nacionalni novinski sektor s tiskanim medijima čiji je broj u padu i rastući sektor novih i postojećih online servisa.

Ključno pitanje posljednjih godina je prijetnja uredničkoj neovisnosti javnog elektroničkog medija – Hrvatske radiotelevizije – osobito nakon što je velik broj novinara i urednika smijenjen i nakon što je Vlada zaprijetila financijskoj stabilnosti HRT-a prijedlogom o smanjenju pristojbe.

Istovremeno, Reuters institut navodi da je informativni program HRT-a izgubio vodeću poziciju na tržištu koju su sada preuzele komercijalne televizije. Nova TV, čiji je vlasnik Central European Media Enterprises (CME), kompanija sa sjedištem na Bermudima i s tv postajama u šest zemalja u središnjoj i istočnoj Europi, vodi u gledanosti programa vijesti, a slijedi ju njemačka kompanija RTL.

Na tržištu dnevnih novina najpopularniji je tabloid 24sata, čiji je vlasnik austrijska kompanija Styria. Popularan je i Jutarnji list, koji je dio najveće novinarske nakladničke kompanije Hanza Medije, prije Europapress holdinga. No, kao i drugdje, uloga tiskanih medija se ubrzano smanjuje budući da online vijesti postaju sve važnije, posebno za mlade. U razdoblju od 2008. do 2013. tiraža dnevnih novina je pala sa 640.000 na 300.000 primjeraka dnevno. Prihod od reklamiranja u tiskanim medijima pao je sa 104 milijuna eura u 2008. na 36 milijuna u 2015., dok se u istom razdoblju u online izdanjima popela s 4 milijuna eura u 2008. na 22 milijuna.

Među online medijima najčitaniji je portal Index.hr, a popularni su i mediji kompanija s tradicijom, posebno web stranice tabloida 24sata, koji njegova publika voli zbog zabavnog i šaljivog sadržaja, stoji u Reutersovoj analizi. Suprotnost mu je Jutarnji.hr, koji je prepoznat kao portal koji najbolje predstavlja kompleksne probleme. Uz to što su neskloni plaćati vijesti na internetu, većinu ispitanika ometaju i online reklame, što otežava razvoj financiranja online medija, unatoč rastućoj publici. Tradicionalna niska razina pretplate na offline medije nije se promijenila ni u online okuženju, pokazuje istraživanje.

Dnevnik.hr je digitalni vid offline lidera Informativnog programa Nove TV i najveći televizijski izvor u digitalnom medijskom svijetu. Online prisutnost javnog elektroničkog servisa HRT-a je, prema ocjeni Reuters instituta, skromna i odražava relativni neuspjeh njegove online strategije kao i moguće otrežnjenje zbog mijenjanja uredničke politike. Istraživanje o digitalnim vijestima Reutersovog instituta novinarstva na globalnoj razini pokazuje da većina ljudi ne vjeruje mainstream medijima, a još je sumnjičavija prema društvenim mrežama, iako pokazuje i to da su društvene mreže od vitalne važnosti za teme o kojima se rijetko piše kao što su LGBT zajednica i pitanje migranata. Razlog nepovjerenja povezan je s duboko ukorijenjenom političkom polarizacijom i osjećajem da su dominantni mediji pristrani.

Zaustavljen je rast popularnosti društvenih mreža u nekim zemljama, dok aplikacije za filtriranje sadržaja postaju sve popularnije. Korištenje aplikacije WhatsApp za vijesti počinje konkurirati Facebooku na mnogim tržištima, uključujući Maleziju (51%), Brazil (46%) i Španjolsku (32%).

Samo četvrtina ispitanika misli da društvene mreže dobro odvajaju činjenice od lažnih vijesti, dok 40% to misli o medijima. Također, pokazalo se da korisnici smatraju da je razlog širenja lažnih vijesti kombinacija nedostatka pravila i viralnih algoritama. Čitanje vijesti na pametnim telefonima je sve češće i u sve više zemalja već premašuje čitanje na računalu. Posebno značajno je naraslo u posljednju godinu dana u SAD-u, Južnoj Koreji i Australiji, te tako postalo važan put širenja sadržaja i nov način života aplikacija. Vidljiv je i znatan porast servisa vijesti za mobitele, osobito Apple Newsa, ali i Snapchat Discovera za mlađu publiku. Obje kompanije su udvostručile broj svojih ciljanih korisnika posljednju godinu dana.

Istraživanje je provedeno putem online upitnika krajem siječnja i početkom veljače ove godine u 36 zemalja na uzorku od 70 tisuća ispitanika.

 

//
 

MUSA: TIJELA SU SVE TRANSPARENTNIJA, ALI NEDOVOLJNO UKLJUČUJU JAVNOST U DONOŠENJE ODLUKA

dalje je zabrinjavajuće ignoriranje zahtjeva građana za pristup informacijama, što je u 60% slučajeva razlog za podnošenje žalbe Povjereniku, stoji u izvješću Povjerenice za informiranje Anamarije Muse, predstavljenom u Saboru.

Povjerenica za informiranje dr.sc. Anamarija Musa predstavila je zastupnicima Hrvatskog sabora Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2016. godini, ukratko iznijevši osnovne pokazatelje primjene Zakona i postupanja neovisnog tijela u zaštiti, praćenju i promicanju prava na pristup informacijama kao Ustavom zajamčenog prava građana, priopćeno je iz Ureda povjerenice.

U Izvješću je detaljno analizirana ocjena stanja, a dano je i 28 preporuka obveznicima provedbe Zakona za njegovu dosljednu primjenu, sve u cilju postizanja većeg stupnja otvorenosti i transparentnosti javne vlasti.

Izvješće sadrži detaljan prikaz postupanja prema zahtjevima za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupanja u okviru žalbenog postupka, kao i temeljem predstavki i upita korisnika, zatim podatke o provedbi inspekcijskog nadzora i podatke vezane uz analitičko praćenje provedbe pojedinih odredbi Zakona te druge činjenice vezane uz postupanje Povjerenika za informiranje tijekom izvještajnog razdoblja, a temelji se na podacima Povjerenika i izvješćima tijela javne vlasti. Ove godine je zakonsku obvezu dostave izvješća ispunilo 81% obveznika Zakona, što predstavlja poboljšanje u odnosu na 76,41% tijela javne vlasti koliko ih je izvijestilo prošle godine.

Građani nešto manje zahtijevaju informacije nego ranijih godina, što se može tumačiti u svjetlu značajnog napretka na području proaktivne objave podataka na internetu. Na svim razinama i u svim skupinama tijela uočene su nepravilnosti u postupanju sa zahtjevima građana, najčešće u smislu kašnjenja u odlučivanju kao i nezakonitih odluka. I dalje je zabrinjavajuće ignoriranje zahtjeva građana za pristup informacijama, što je u 60% slučajeva razlog za podnošenje žalbe Povjereniku.

S obzirom na kvalitetu odluka tijela javne vlasti utvrđeno je da tijela javne vlasti neopravdano uskraćivala građanima pristup informacijama u gotovo 4 od 5 slučajeva i time onemogućavala ostvarivanje njihova Ustavom zajamčenog prava. Pri tome su se pozivala na potrebu zaštite osobnih podataka, poslovnu tajnu ili zlouporabu prava od strane građana. Stoga je većina od 635 žalbi koje su bile izjavljene Povjerenici za informiranje tijekom 2016. godine bila opravdana te je njihovo pravo zaštićeno tek po njezinoj intervenciji. Kritičnim je ocijenjena i slaba provedba savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini i od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i slabo poznavanje obveza vezanih uz omogućavanje ponovne uporabe informacija (otvorenih podataka) te time i provedbe dijela Zakona kojim je preuzeta europska pravna stečevina. Upravo se uključivanjem javnosti u odlučivanje putem savjetovanja te objavom otvorenih podataka otvaraju mogućnosti suradnje građana i vlasti te kvalitetnije odluke i bolji život građana. Značajnija odstupanja od zadovoljavajuće razine transparentnosti i otvorenosti uočena su osobito na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu, iako i među njima postoje primjeri dobre prakse u provedbi Zakona.

U cjelini, Povjerenik za informiranje ocjenjuje da se stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti postupno poboljšava, kako u smjeru jačanja objave informacija na Internetu, tako i u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika, što je rezultat intenzivnih edukacija, inspekcijskog nadzora i objave prakse Povjerenice za informiranje, s obzirom da dovode do bolje osposobljenosti tijela javne vlasti za provedbu Zakona i veće svijesti o važnosti transparentnog i otvorenog rada. Međutim, građani i osobito novinari nedovoljno koriste svoje pravo da traže informacije, a osobito se rijetko obraćaju Povjerenici za zaštitu. Izvješće je prethodno jednoglasno prihvaćeno na matičnom radnom tijelu Hrvatskog sabora - Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Sažetak i cjeloviti tekst Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostupan je za preuzimanje na ovoj poveznici, kao i na stranicama Hrvatskog sabora.

 

//
 

POLICIJA: U DVIJE I POL GODINE PRIJAVLJENO GOTOVO 7 I POL TISUĆA PRIJETNJI

Policija je u 2015. podnijela 3086 prijava zbog prijetnje, od čega se 91 slučaj odnosio na prijetnje putem društvenih mreža, a u 2016. policija je podnijela 3004 prijave od čega su 92 počinjene putem društvenih mreža, stoji u statistikama Ravnateljstva.

Glavni ravnatelj policije Marko Srdarević rekao je da postoji problem u nerazumijevanju policijskog postupanja jer kad se govori o prijetnji onda nije važno kako je izvršeno to kazneno djelo, nego postoje li elementi nedjela.

Saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, koji je ranije zatražio da se dnevni red sjednice dopuni raspravom i očitovanjem policije o nedavnim uhićenjima zbog sadržaja objavljenih na Facebooku, nije bio na sjednici.

"Gledajući situaciju iz ovog kuta sada proizlazi da smo mi sad počeli nešto raditi. U ovim slučajevima se radilo o medijski interesantnim osobama, a pritom se zaboravlja da smo mi u protekle tri godine u puno slučajeva postupali kad nisu bili u pitanju kao žrtve ili počinitelji medijski interesantne osobe", rekao je Srdarović.

Srdarević je zaključio kako je iz tih podataka svima jasno da se ne radi o novom trendu ili postupanju, već je u ovoj godini bilo manje slučajeva nego prijašnjih godina, kada je policija štitila osobe koje nisu bile medijski interesantne.

Vezano za slučaj narušavanja javnog reda i mira na štetu državne tajnice Janice Kostelić, Srdarević je rekao da nisu procesuirali počinitelje zbog vrijeđanja, što su govorili u mediji, već zbog narušavanja javnog reda i mira na naročito drzak i bezobziran način. To također nije nova pojava jer je policija, primjerice u prošloj godini, zbog istog prekršaja prijavila više od 3300 počinitelja, od čega ih je više od tisuću privela na prekršajni sud.

Član Odbora Petar Škorić složio se sa Srdarevićem, ustvrdivši kako je iz svih dopisa i izvješća vidljivo da ne postoji trend porasta broja postupanja u odnosu na ranije godine. Odbacio je tvrdnje dijela javnosti da sve to smjera prema policijskoj državi.Strenja Linić zamjerila je Srdareviću što policija nije ranije objavila te podatke jer se u javnosti dobio dojam da su policijska postupanja naglo krenula unatrag nekoliko mjeseci.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić rekao je pak da treba razlikovati razumijevanje verbalnog delikta od same prijetnje. Za slučaj sisačke gradonačelnice koja je bila prijavljena zbog vrijeđanja u službenom dopisu, Ostojić je rekao da se radilo o čistom verbalnom deliktu zbog čega smatra da je dobro što se policija ispričala gradonačelnici. Ivan Pernar pitao je Srdarevića hoće li nastaviti s uhićenjima zbog vrijeđanja policije na društvenim stranicama, a odgovorio mu je da se tu radi u vrijeđanju službenih osoba.

 

//
 

PORTAL DNEVNO D.O.O. DUGUJE 3,8 MILIJUNA KUNA, NAJVIŠE NA TEMELJU PRESUDA I TUŽBI ZBOG TEKSTOVA

Prema tablici tražbina u ponedjeljak objavljenoj na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, ukupno je 59 vjerovnika Portala dnevno d.o.o višeg isplatnog reda od kojih najviše potražuje Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava – gotovo 700.000 kuna, a slijedi HRT koji potražuje nešto više od 340.000 kuna.

Među vjerovnicima je njih više desetaka koji na temelju tužbi i sudskih presuda, većinom zbog spornih tekstova objavljenih na Dnevno.hr i 7dnevno, ukupno potražuju oko 2,5 milijuna kuna. U tablici tražbina se navodi da, primjerice, zagrebački odvjetnik Marijan Hanžeković na temelju tužbe od Portala dnevno d.o.o potražuje nešto više od 160.000 kuna, a njegova izdavačka kuća Hanza medija oko 92.000 kuna.

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić na temelju sudske presude potražuje nešto više od 80.000 kuna, a bivši SDP-ov gradonačelnik Vukovara Željko Szabo na temelju tužbi i presuda čak 260.000 kuna. Bivša novinarka HTV-a Mila Horvat na temelju tužbe protiv Portala dnevno d.o.o. potražuje gotovo 60.000, a novinar Jutarnjeg lista Dražen Krušelj nešto manje od 25.000 kuna.

Među vjerovnicima Portala dnevno d.o.o je i zagrebačka Klinika za psihijatriju Vrapče koja na temelju tužbe potražuje nešto više od 40.000 kuna, ali i Klinički bolnički centar Osijek koji traži 70.000 kuna. Vjerovnici su i Hrvatski audiovizualni (HAVC) i Hrvatski svjetski kongres u Njemačkoj (HSKJN) s 30.000, odnosno 35.000 kuna na temelju tužbi.

S druge strane, među vjerovnicima koji imaju potraživanja na temelju neplaćenih računa posebno se ističe Tiskara Zagreb koja potražuje nešto više od 230.000 kuna.

Portal Dnevno.hr prošlog je mjeseca promijenio vlasnika. Michael Ljubas, poduzetnik koji je krajem 2015. bio propucan u nogu, prodao je prava na taj portal Mariji Dekanić, vlasnici agencije za digitalni marketing Logobox i članici Hrvatske narodne stranke (HNS).

Marija Dekanić preuzela je portale Dnevno.hr, Geopolitika.news i Povijest.hr, dok je tiskano izdanje tjednika 7 Dnevno zadržao Ljubas preko tvrtke Eurocinik i to, kako se u medijma isticalo, zajedno sa svim sudskim procesima koje te novine vuku za sobom.

 

//
 

OZMEC: NE DAJMO SE PONIŽAVATI

"Što si možemo reći ili napisati, kako si međusobno čestitati ili se zapitati gdje smo? I nedavni događaji vezani uz nas, uz našu profesiju, pokazuju da stvarnost galopira preko nas, a da mi, sportski novinari Lijepe naše još uvijek nismo u potpunosti svjesni kuda bi nas to moglo odvesti. Nažalost, neke od nas i odbaciti, otpustiti, zaobići. Samo nedavna press konferencija jednog sportskog savjetnika pokazala je da još uvijek nismo na čisto s time kako bismo se uopće trebali ponašati, što cijeniti i podržati ili u startu oštro odbaciti. Dakako, upravo ta raznolikost nas kao osoba, ali i uređivačkih politika naših medija, čini hrvatsku sportsku i novinarsku zbilju dinamičnom, no istodobno i vrlo, vrlo ranjivom.

Etika i stav nisu univerzalni i nećemo nikada svi imati baš identična razmišljanja, što je apsolutno normalno i poželjno. No, ipak bismo morali prestati mazohistički uživati u tome da nas se javno vrijeđa i omalovažava, a da mi sami to bilježimo i prenosimo dalje. Čak je i HND ponovio naš stav, stav Hrvatskog zbora sportskih novinara koji smo zauzeli prije 14 godina, da se likovi koji egoistično uživaju sami u sebi i vrijeđaju novinare i novinarstvo – ignoriraju. Budimo svjesni naše zajedničke snage, ali i slabosti ako smo razjedinjeni. Oni kojima smetamo to će itekako znati iskoristiti i poniziti nas. Ne dajmo im!

U svjetlu Svjetskoga dana sportskih novinara, dakle dana koji barem na 24 sata objedinjuje nas iz Hrvatske sa svim ostalim sportskim novinarima širom svijeta, važno je naglasiti da sportski novinar mora imati svoj stav i svoju kičmu. Da moramo probati pronalaziti i imenovati loše stvari u hrvatskome sportu, ali i one dobre. To, izgleda pritisnuti i egzistencijalnim brigama, sve više zaboravljamo. One dobre stvari, a itekako ih ima", ističe se u čestitki predsjednika HZSN-a.

 

//
 

DIGITALIZIRANA GRAĐA MARIJE JURIĆ ZAGORKE

Također tu su i zapisnici Hrvatskog novinarskog društva i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu kao značajan doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara i novinarki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva zalagala.

Hrvatska novinarka i književnica Marija Jurić Zagorka osoba je od iznimne važnosti za žensku povijest i građa koja prati njezin život i rad predstavlja važan doprinos kulturi, poticajnoj za analizu rađanja moderne popularne kulture usmjerene ženama kao primarnoj publici, u kojoj je Zagorka našla načine za popularizaciju emancipacijskih i feminističkih ideja koje su utjecale na ciljanu publiku i doprinijele modernizacijskim promjenama u položaju žena u prvoj polovici 20. stoljeća ali i razvoju novinarske profesije.

Digitaliziranjem, zaštićena je građa izložena propadanju te će se omogućiti uspješan nastavak niza istraživačkih i obrazovnih aktivnosti za stručnu i širu domaću i međunarodnu javnost ali i za popularizaciju novinarskog rada Marije Jurić Zagorke i ženske povijesti kao nepravedno zanemarenog udjela u kulturi Hrvatske.

Digitalizirano i obrađeno digitalizirano gradivo (uz uvod i popis dokumenata i zapisnika na hrvatskom i engleskom jeziku) Arhivski fond Marije Jurić Zagorke nalazi se na mrežnoj stranici Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke www.zagorka.net.

Kako navode iz Centra za ženske studije posebna zahvalnost ide Hrvatskom novinarskom društvu, Multimedijalnom institutu/Klub MaMa i udruzi Documenta na stručnoj pomoći. Projekt je financiran uz potporu Ministarstva kulture.

 

//
 

PREMIJERA FILMA „POGLED IZNUTRA“: NEMA MEDIJA BEZ NOVINARA

Film u duhu vremena progovara o univerzalnoj temi slobode medija te o odnosu politike prema kreativnim industrijama i novinarima. Isto tako govori i o tome što je predstavljala novinarska struka nekad i što ona predstavlja danas te kako je percipira naše društvo. Autori u filmu progovaraju i o tome zašto je sloboda medija ključna za opstanak suvremenog demokratskog društva, gdje se nalazi Hrvatska na karti medijskih sloboda i prava te koja su moguća rješenja.

Scenarist Marinko Petković o tome zašto su napravili dokumentarac o novinarima kaže: "Nije važan poštar nego pismo koje 'donese', tako bi se otprilike moglo opisati naše jednogodišnje 'putovanje' ili rad na projektu po nazivom 'Nema medija bez novinara' te namjenski, dokumentarni film 'Pogled iznutra', koji u 45 minuta kroz razgovore sa 21 sugovornikom govori o položaju novinara u domaćoj medijskoj industriji. Nije bilo teško, nije se ni isplatilo, ali je vrijedilo. Međutim, pokazalo se da na duge staze nema medija bez novinara, ma koliko nas pokušavali uvjeriti da se novine, radio, televizija i portali, tzv. medijski sadržaj, mogu raditi gotovo i bez novinara. U praksi je to onda samo još jedan medijski projekt, neprepoznatljiv ili sličan drugom kao jaje-jajetu, koji nije tu radi čitatelja ili slušatelja, već radi neke 'dodane koristi' ili višeg interesa.'' Petković dodaje da novinarstvo, zbog takvog pristupa medijima koji smatra da su oni roba kao i svaka druga roba na tržištu, polako gubi "tlo pod nogama" i postoje, nažalost, sve manje respektabilno.

"To pokazuje i drastičan pad naklada, kao i slušanosti i gledanosti pojedinih medija, koja se u Hrvatskoj mjeri u dvocifrenim iznosima. U bitci sa ljudskim resursima u medijima, novinari su postali medijski djelatnici. Kad se podvuče crta, promatra se je li neki medijski projekt, a puno ih nastaje i nestaje bez prave tržišne utakmice, isplativ i na koje staze. Tako novinari najčešće predstavljaju samo trošak, koji ne donosi dovoljno 'klikova' u današnjim medijima. Naime, sve je postalo nekako važnije i poželjnije zanimanje u medijima i oko njih, osim samih novinara. To je lice medija, a naličje je snižavanje plaća, brojni otkazi, gašenje pojedinih izdanja ili njihova transformacija i prilagodba za nove medijske platforme, pritisak oglašivača i trivijalizacija sadržaja, za svakoga po nešto", navodi Petković napominjući kako filmom žele potaknuti nužne promjene, jer kad gotovo svatko za sebe tko nešto bilo gdje objavi može reći da je novinar, manje ili više uspješan, čitan ili klikan, dolazi do zagušenja u medijskom prostoru.

"Naš je cilj bio da provedemo jednogodišnji projekt koji će putem trajnog zapisa na filmu dokumentirati novinarsku stvarnosti u medijima danas i ovdje, koju nismo uljepšavali, ali ni poružnjivali. Prije svega zbog nas samih, ali i ljudi koji nam još uvijek vjeruju, u čije domove ulazimo svaki dan, onih koji nas, još uvijek, čitaju, slušaju i gledaju", zaključuje Petković.

Ovaj dokumentarni film zasigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a osobito ne one o kojima govori, same novinare i radnike u medijskoj industriji. Film je potpomognut financijskim sredstvima Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP-a).

 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

HND OSUĐUJE VERBALNI NAPAD REKTORA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA NOVINARKU PORTALA SREDNJA.HR DORU KRŠUL

S obzirom na to da Damir Boras tu tvrdnju nije demantirao smatramo vjerodostojnima izjave kako je on zaista izrekao takvu optužbu.

Iako nije konkretno izrečeno jasno je da je rektor Boras odlučio uvrijediti kolegicu Kršul zbog njezinih kritičkih tekstova objavljenih na portalu Srednja.hr od kojih je svakako javnosti najpoznatiji onaj nedavno objavljen koji je razotkrio sramotne i opasne postupke u vezi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i nacrta Akcijskog plana za njenu provedbu

Riječ je o tekstu koji je primjer (i to ne prvi na portalu Srednja.hr) odličnog novinarskog istraživačkog rada o temi od javnog interesa i na kojem autorici mogu pozavidjeti mnogi iskusniji novinari.

Zbog toga HND čestita kolegici Dori Kršul i njenom uredniku Marku Matijeviću na odlično odrađenom novinarskom poslu u znak potpore zbog bahatog i neargumentiranog napada rektora Borasa, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND OSUĐUJE UVREDE I PRIJETNJE NOVINARU VEČERNJEG LISTA HASSANU HAIDARU DIABU

Kolega Diab godinama izvještava o ratovima u zemljama Bliskog Istoka poput Iraka, Sirije i Libije te je čitavo vrijeme izložen uvredama i pokušajima diskreditacije, a kulminacija se dogodila nakon što je početkom lipnja objavio tajni dokument s popisom imena džihadista koji su iz BiH, Kosova i Srbije, otišli na ratišta u Siriju i Irak.

Uz uvrede i prijetnje, uključujući i prijetnje smrću, koje su mu upućene preko društvenih mreža, kolega Diab doživio je i napade nekih bosansko-hercegovačkih medija te javnih osoba koji su praktično poziv na linč. HND smatra Hassana Haidara Diaba novinarom koji profesionalno obavlja svoj posao izvještavajući o važnim temama, zbog čega ga je i nagradio kao najboljeg novinara pisanih medija u Hrvatskoj za 2015. godinu, a iste godine bio je i jedan od kandidata za HND-ovu nagradu Novinar godine.

Napad na njega, kao i napad na bilo kojeg novinara zbog posla koji obavlja, doživljavamo i kao napad na novinarsku profesiju, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 
 

//
 

OSUĐUJEMO PRIJETNJU FIZIČKIM NAPADOM UPUĆENU NOVINARU DOMAGOJU MARGETIĆU

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje prijetnju fizičkim napadom na Domagoja Margetića koju mu je, dok je kao novinar pratio mirnu deložaciju u Zagrebu, uputio muškarac za kojega je naknadno ustanovio da je sudski ovršitelj.

Muškarac kojega je, prema Margetićevim riječima, angažirao Općinski građanski sud u Zagrebu, je novinaru zaprijetio da se gubi ili će ga nokautirati zbog toga što ga slika, što se jasno čuje na video snimci koju je kolega objavio na svom facebook profilu. Margetić se obratio HND-u tražeći zaštitu i rekao da je danas (5. srpnja 2017.) u 10 sati pratio u naselju Gračani, Gjurkov put 32, postupak mirne deložacije u korist austrijske BKS banke. Fotografirao je i snimao na prostoru koji nije bio predmetom postupanja i deložacije, za što, kazao je, postoji više svjedoka, a posao je obavljao s istaknutom novinarskom iskaznicom oko vrata i bez ikakvih komentara ili ikakve komunikacije s bilo kime od stranaka.

„Tijekom snimanja, sudski službenik Općinskog građanskog suda u Zagrebu, iako se u tom trenutku nije predstavio kao predstavnik suda, niti se legitimirao, niti se pozvao na ikakav službeni dokument, zabranio mi je da dalje snimam na površini koja nije bila predmetom postupanja. Kad sam rekao da za tu površinu imam dozvolu vlasnika da ovdje snimam, sudski mi je službenik rekao da se gubim ili će me nokautirati“, rekao je Margetić. Muškarac, koji se po Margetićevim riječima zove Robert Berend i sudski je ovršitelj, „višekratno je ponovio svoje prijetnje i uznemiren vikao kako ne podnosi novinare“. Nakon toga je Margetić napustio prostor za koji je, kako je kazao, imao dozvolu snimanja. Margetić, koji je u više navrata bio izložen otvorenim i anonimnim prijetnjama, i na kojega je pokušano ubojstvo prije nekoliko godina, i ovu je prijetnju prijavio Petoj PP PUZ-a u Zagrebu.

HND stoga poziva policiju da hitno privede i ispita osobu koja je prijetila kolegi Margetiću i podnese protiv nje kaznenu prijavu.

Ponovo upozoravamo javnost i sve nadležne institucije da su prijetnje i napadi na novinare istovremeno napad na novinarske slobode, demokraciju i Ustavni poredak Republike Hrvatske, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje potpresjednik Denis Romac.

//
 
 

//
 

HND OSUĐUJE ZAHTJEVE ZA GAŠENJEM AL JAZEERE

HND stoga daje punu podršku kolegicama i kolegama iz Al Jazeere u regionalnim centrima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, kao i u svim ostalim zemljama.

Nakon što je početkom lipnja pet arapskih zemalja (Egipat, Jordan, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein) prekinulo diplomatske odnose s Katarom zbog njegove navodne podrške ekstremističkim grupama pojavili su se i zahtjevi da Al Jazeera prestane s radom.

Političari ne bi smjeli međudržavne sporove koristiti za napade na medijski pluralizam i na slobodu izražavanja, a zahtjevi za ukidanjem bilo koje medijske kuće nedopustivi su. HND stoga daje punu podršku kolegicama i kolegama iz Al Jazeere u regionalnim centrima u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, kao i u svim ostalim zemljama, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

ŽAKLINA JURIĆ PREDSJEDNICA OBNOVLJENOG OGRANKA HND-A U SPLITU

Kako nam je kazala novoizabrana predsjednica Žaklina Jurić, inače autorica vrlo zapažene knjige "Dijagnoza optimist“ u kojoj opisuje svoju borbu i liječenje od karcinoma dojke, zaključeno je kako je jedan od prioriteta omasoviti ogranak novim članovima, potom razmotriti probleme u radu novinara s obzirom na specifičnost položaja dopisnika, kao i razmotriti mogućnost dobivanja prostora za rad ogranka i druge aktivnosti članova.

-Rad ogranka Dopisnici i lokalni mediji Split u budućnosti vidim kao vrlo aktivnu organizaciju koji bi se u suradnji s dva preostala ogranka na ovom području - HRT- a i Slobodne Dalmacije trebao više zalagati za novinare i njihova prava. Naravno da mi je prvo i osnovno animirati kolege da postanu članovi HND- a, kao i razgovarati s njima, te zajedno sa središnjicom HND-a pomoći u rješavanju njihovih problema pri tom posebno vodeći računa na specifičnost položaja dopisnika. Za početak je ideja od grada pokušati dobiti prostor koji će biti namijenjen novinarima. Na tom mjestu osim osnovnih aktivnosti održavanja sastanaka, dogovora, ali i pripremanja raznih akcija to bi trebalo biti mjesto sa kojega će se novinari uključivati u humanitarne akcije, promocije knjiga, novinarske radionice, gostovanja, razmjene ali i sve ostalo što kolege budu predložile i usvojile, kaziva Žaklina koja je puna optimizma i entuzijazma te dodaje kako su oni kao Dalmatinci na široko i nadaleko poznati po dobroj pjesmi te je tako među nježnijim dijelom struke nedavno "pao" dogovor da čim dobiju prostor osnuju žensku klapu ili zbor kojemu su već i ime odabrali - PressLice.

- Valjda ćemo i u tome uspjeti. Ne predajemo se. Osobno držim da svatko u svojoj okolini treba barem pokušati nešto napraviti kako bi poboljšao status naše profesije. Krajnje je vrijeme da i novinari najveće dalmatinske županije nešto naprave sami za sebe, jer to za njih nitko drugi neće činiti, zaključuje Žaklina.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

NAPAD NA NOVINARE NAPAD JE NA SVE GRAĐANE

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković rekao je da su u regiji zabilježeni brojni napadi i nekoliko ubojstava novinara, uključujući urednika podgoričkog lista „Dan“ Duška Jovanovića. Leković je, u ime novinarskih organizacija regije, poručio da se napadi na novinare tiču svih građana.

“Naša poruka građanima u svim državama regije jest da je novinarstvo jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, a ugrožavanje slobode medija te napadi na novinare nisu samo napadi na medije i novinare već napad na sve građane“, kazao je Leković. On je poručio da „tko dopušta ugrožavanje medijskih sloboda i napade na novinare i ne kažnjava napadače, iako za to ima mehanizme i alate, odgovoran je za ugrožavanje elementarnih ljudskih sloboda svih građana. Mi smo se organizirali odlučni da to ne dopustimo. Pozivam sve građane da nam se pridruže“, rekao je Leković.

Na konferenciji je predstavljena i baza napada na novinare u regiji, koja se može naći na safejournalists.net, koju je razvilo šest novinarskih organizacija (Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Udruženje novinara Makedonije) u okviru projekta „Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i sigurnosti novinara“, koji podržava Europska Unija.

Na toj web stranici se nalaze podaci o 357 napada u 6 država regije: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu, Srbiji i Makedoniji koji su se dogodili od 2014. godine.

Predstavnik Udruženja BH Novinari Arman Fazlić kazao je da je web platforma namijenjena prvenstveno žrtvama napada koji ga tu mogu prijaviti, ali i svim novinarima i medijskim radnicima, kao i civilnim aktivistima i stručnjacima koji istražuju slučajeve napada na novinare.

Predsjednik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani ukazao je da je nekažnjivost napada na novinare najveći problem. „Sistem proizvodi nekažnjivost zbog svojih interesa“, rekao je Selmani upozoravajući da su u prethodnom razdoblju u Makedoniji zabilježeni napadi na novinare čak i od strane policajaca, koji bi trebali štititi građane. Selmani je kazao da se nova makedonska Vlada deklarativno zalaže za promjenu te prakse.

Glavni tajnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Svetozar Raković potvrdio je da ključni razlog koji doprinosi napadima na novinare dolazi iz političke sfere. On je rekao da su u proteklom razdoblju u Srbiji najviši državni dužnosnici izravno vrijeđali novinare na press konferencijama, čime su utjecali da javno mnijenje to percipira kao prihvatljivo ponašanje. Govoreći o drugim vrstama pritisaka na novinare u Srbije, Raković je posebno apostrofirao ponašanje pravosuđa koje žurno presuđuje u slučajevima tužbi dužnosnika protiv novinara dok se odugovlače procesi po tužbama novinara protiv predstavnika vlasti.

Petrit Čolaku iz Udruženja novinara Kosova kazao je da je na Kosovu najveći problem nedostatak ugovora o radu za novinare, kašnjenje zarada i cenzura. On kaže da, ipak, ima i nekih pozitivnih pomaka pa je tako u ožujku ove godine kosovsko Tužilaštvo prihvatilo zahtjev Udruženja novinara Kosova i imenovalo posebnu osobu u Tužilaštvu koja će, kao koordinator, raditi na rješavanju slučajeva napada na novinare.

Predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović osvrnula se na rezultate zajedničkog istraživanja organizacija okupljenih u Regionalnu platformu s kraja prošle godine koje je pokazalo da u svim zemljama regije novinari i medijski radnici imaju nesiguran posao, a više od polovine anketiranih novinara je ocijenilo da se njihov ekonomski položaj pogoršava.

Više od polovine ispitanika iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore kazalo je da cenzura utiče na njihov rad, a isti stav imalo je i oko 40% ispitanika iz Srbije i 30% njihovih kolega s Kosova. Osim u BIH, više od polovine anketiranih novinara istakla je da postojanje mogućnosti građanske tužbe zbog klevete utječe na njihov rad.

Novinari različito koriste pravo na slobodan pristup informacijama. Tako ga u BIH i Srbiji znatno koriste, a u Crnoj Gori i Makedoniji ne tako često. Čak 78% anketiranih novinara na Kosovu istaklo je da su institucije odbile dati im tražene dokumente, a taj postotak je manji u drugim državama, ali također prilično visok. Predstavnici udruženja članica Regionalne platforme Zapadnog Balkana borave do 7. srpnja u Podgorici na treningu posvećenom razvoju kapaciteta za javno zastupanje.

 

//
 

REGIONALNA PLATFORMA OŠTRO OSUĐUJE POZIV NA LIKVIDACIJU NOVINARA HASSANA HAIDARA DIABA

Novinarske udruge iz BIH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Hrvatske okupljene u Regionalnoj platformi Zapadnog Balkana podržale su i pridružile se reakciji HND-a.

Kolega Diab je izvještavao o ratovima na Bliskom istoku – u Iraku, Siriji i Libiji – zbog čega je konstantno bio vrijeđan i diskreditiran. Prijetnje su kulminirale početkom lipnja, kada je objavio dokument s imenima džihadista koji su iz BiH, Kosova i Srbije otišli na ratišta u Siriji i Iraku.

Uvredama i prijetnjama, koje su uključivale i prijetnje smrću na društvenim mrežama, već nekoliko dana pojedini mediji iz Bosne i Hercegovine otvoreno pozivaju na likvidaciju novinara Hassana Haidara Diaba.

U pismima, koja će biti poslana svim relevantnim institucijama u BiH, Platforma zahtijeva hitnu i detaljnu istragu o svim činjenicama u vezi s ovim slučajem kao i ostalim slučajevima kršenja prava novinara, te sprečavanje svih vrsta nasilja nad novinarima. Od institucija se također traži da javnosti upute jasnu poruku da su napadi na novinare „društveno neprihvatljivo ponašanje“. Prijetnje novinaru Hassanu Haidaru Diabu će biti prijavljene i Platformi Vijeća Europe za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara.

Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani. U 2017. prijavljeno je 6 (šest) napada na novinare u Republici Hrvatskoj. Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara podržava Hrvatsko novinarsko društvo ( HND) i njihove napore u zaštiti novinara Hassana Haidara Diaba. Platforma također poziva međunarodne organizacije koje se bave slobodom medija i pravima novinara da iskoriste svoj utjecaj i potaknu vlasti da istraže ovaj i ostale slučajeve kršenja novinarskih prava.

 

//
 

NOVINARSKA MREŽA: NAPADI NA NOVINARE POSTALI SU SVAKODNEVICA

Od nadležnih državnih tijela zahtijevaju da one koji napadaju novinare i prijete im – napokon suoče s pravdom. "Strahujemo međutim da će i ovi slučajevi, kao i brojni prethodni, ostati bez sudskog epiloga, i da će u kontekstu novih, možda i gorih, biti zaboravljeni, s obzirom da su napadi na novinare postali svakodnevica i takoreći prestali biti vijest", stoji u priopćenju Novinarske mreže koju čine novinari iz svih zemalja bivše Jugoslavije solidarni u svojem otporu smanjivanju medijskih sloboda i ugrožavanju sigurnosti novinara u regiji, kao i drastičnom porastu ugrožavanja etičkih normi profesije te eskalaciji govora mržnje.

"Krajnje je vrijeme da sami sebi, našim društvima, kao i međunarodnoj zajednici, postavimo pitanje što još zapravo treba da se dogodi, pa da nam svima bude jasno da su upravo oni koji treba da štite novinare i druge građane – isti oni koji ili stoje iza ovih napada ili ih, u najboljem slučaju, šutke podržavaju? Očigledni cilj napada je da novinari žive u konstantnom strahu, da troše ogromnu energiju i vrijeme baveći se vlastitom sigurnošću, i da u konačnici budu onemogućeni da profesionalno obavljaju svoj posao; poznata je i mnogo puta u stvarnosti potvrđena istina – nema slobodnog novinarstva tamo gdje vladaju mržnja i strah!", stoji u reagiranju koje poziva i predstavnike međunarodnih institucija koje djeluju na prostoru bivše Jugoslavije da odgovore na pitanje što mogu i žele učiniti kako bi osigurali najelementarnije uvjete za funkcioniranje demokratskog društva.

"Želimo znati da li su medijske slobode i novinarska sigurnost planski zgažene kako bi se ostvarili neki veći ciljevi, koji po svemu sudeći na kraju neće biti ni ostvareni!", zaključuje se u reagiranju Novinarske mreže.

 

//
 

TRUMPOV NOVI DIREKTOR KOMUNIKACIJA IMA POMIRLJIVI TON PREMA NOVINARIMA

Financijer Wall Streeta koji se angažirao na prikupljanju donacija za republikance ušao je u sobu za novinare Bijele kuće u petak i odmah učinio ono što Sean Spicer, dosadašnji glasnogovornik Bijele kuće, nije učinio prvi dan u siječnju: angažirao se na prijateljski način s novinarima.

Noseći plavu kravatu i iglu s američkom zastavom na tamnom odijelu, Scaramucci se šalio s dopisnicima te obećao da će biti transparentan i čak imao i uvažavajuće primjedbe o CNN-u, mreži s kojom su se Trump i Spicer u više navrata borili.

On se šalio na svoj račun, na nizak rast te se s podija ispričao Trumpu što je tada newyorškoga poslovnog čovjeka nazvao traljavim političarem 2015. "On mi to ponavlja svakih 15 minuta, ok?", rekao je Scaramucci kroz smijeh, referirajući se na predsjednika. "Ne bih to nikad rekao o njemu. Tako, gospodine predsjedniče, ako slušate, osobno vam se ispričavam 50. put što sam to rekao". Trump je vjerojatno slušao, napominje Reuters. Objavio je da će nova glasnogovornica biti Sarah Sanders.

 

//
 

STUDIJA: NJEMAČKI MEDIJI NEOBJEKTIVNO IZVJEŠTAVALI O IZBJEGLIČKOJ KRIZI

"Umjesto da politiku i njezine izvršne organe prate i postavljaju kritička pitanja, kao neutralni promatrači, informativno novinarstvo je jednostavno preuzelo kako gledišta tako i rješenja političke elite", rekao je medijski znanstvenik Michael Haller sa Sveučilišta u Leipzigu koji je stajo na čelu tima koje je za Zakladu Otto Brenner načinilo studiju pod nazivom "'Izbjeglička kriza' u medijima - Dnevno novinarstvo između informacije i mišljenja".

Kako proizlazi iz studije, medijima su bile važnija "natezanja između političara u Berlinu" nego brige i strahovi širokih slojeva društva ali i nevolje izbjeglica i problemi s kojima su se suočavali volonteri koji su pomagali pri prijemu izbjeglica.

To se, kako se nadalje navodi, promijenilo tek nakon događaja u novogodišnjoj noći u Koelnu kada je stotine izbjeglica na željezničkom kolodvoru pljačkalo i seksualno zlostavljalo prolaznice.

"Tek tada su mediji otkrili stvarnost iza milozvučne retorike dobrodošlice", kaže Michael Haller. No tada je već bilo prekasno za objektivno izvještavanje.

Oni koji su zastupali suprotan stav od onog kojeg su širili vlada Angele Merkel i većina medija su se osjećali "izolirano" i "ignorirano". Studija je polazila od jednog osvrta dnevnika Neue Zuericher Zeitung objavljenog još u rujnu 2015., dakle na samom početku izbjegličke krize, koji je već tada došao do zaključka da mediji s njemačkog govornog područja neobjektivno izvještavaju o događaju koji je u to vrijeme potresao Europu.

"U moralnim i emotivnim ekstazama njemački mediji su se, s časnim iznimkama, upravo natjecali u iskazivanju empatije i euforije dobrodošlice, bez da se i u jednom trenutku pomislilo da bi to čitateljima moglo biti malo previše", primijetio je tada NZZ. U zaključku studije autor Haller govori o "egzistencijalnoj i strukturnoj krizi mainstream medija". "Stvarnost kako ju opisuju novinari je jako udaljena od životne realnosti velikog dijela njihove publike", zaključuje Haller.

Studija Zaklade Otto Brenner je načinjena na temelju analize 30.000 novinskih članaka kao i izvještaja s internetskih portala kao i vodećih audio-vizualnih medija. "Naspram mnogim javnim pretpostavkama ili prebrzo donesenim zaključcima, rezultati ove studije počivaju na intenzivnom suočavanju s izvorima i kritičkoj analizi velikog broja podataka", rekao je direktor Zaklade Otto Brenner, Jupp Legrand, u popratnom teksu studije.

 

//
 

PREDSTAVNICI JAVNIH SERVISA ODBACILI OPTUŽBE ALTERNATIVE ZA NJEMAČKU

"U prvih šest mjeseci ove godine, u svim vodećim političkim emisijama javnog servisa nastupilo je 162 političara, a od toga samo četiri političara AfD-a. To je 2,5 posto od ukupnog broja gostiju", rekao je Meuthen.

"Teško je biračima prenijeti ideje ako niste prisutni u političkim TV raspravama", nastavio je Meuthen koji je najvio da AfD razmišlja da pravnim putem izbori više prostora. Predstavnici javnih servisa odbacili su optužbe AfD-a. "Pri odabiru gostiju vodimo se isključivo novinarskim kriterijima", rekao je glavni urednik ARD-a Rainald Becker. Slično je argumentirao i ZDF.

Obje medijske kuće ističu kako su u prvih šest mjeseci ove godine političkim emisijama prevladavale vanjskopolitičke teme poput Brexita ili pobjede Donalda Trumpa što nisu teme kroz koje se profilira AfD, stranka bez gotovo ikakvog vanjskopolitičkog iskustva. AfD je posljednjih mjeseci izgubio na popularnosti i u ispitivanjima javnog mnijenja kreće se između šest i devet posto. Na vrhuncu popularnosti u rujnu 2016. AfD je u anketama uživao podršku 14 posto birača.

Procjenjuje se da su stranku oslabili unutarstranački sukobi i pad zanimanja javnosti za izbjegličku krizu što je bila glavna tema AfD-ovog prošlogodišnjeg političkog uspona. Parlamentarni izbori u Njemačkoj održavaju se krajem rujna.

 

//
 

TURSKA UREDNICA PRIVEDENA ZBOG KRITIČKOG OSVRTA NA PREUVELIČAVANJE VAŽNOSTI PUČA

Koray je na Twitteru napisala da je puštena pod uvjetom sudskog nadzora, što znači da se treba redovito javljati vlastima. Ona je u kolumni naslovljenoj "Pojest ću vaš ep" kritizirala vladu zbog preuveličavanja događaja od 15. srpnja prošle godine, tvrdeći da oni blijede u usporedbi s Prvim svjetskim ratom i drugim velikim bitkama u turskoj povijesti.

U kolumni piše i kako vlada nije učinila dovoljno da otkrije što se uistinu dogodilo te noći kad su pobunjeni vojnici tenkovima i zrakoplovima pokušali svrgnuti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, pri čemu je poginulo oko 250 ljudi. Dvodnevnim manifestacijama diljem zemlje i svijeta Turska je obilježila događaje 15. srpnja, a predsjednik Erdogan zaprijetio je da će "otkinuti glave izdajnicima te je poraz nad pobunjenim vojnicima nazvao demokratskom pobjedom. Organizacije za ljudska prava i zapadni partneri Turske zabrinuti su zbog masovnih otpuštanja i smjena osoba koje vlasti optužuju za povezanost s pučistima.

 
 

//
 

IPI NUDI SIGURAN KONTAKT ZA UGROŽENE NOVINARE I ZVIŽDAČE

IPI javlja da će kontakt uobičajenim metodama – telefonom ili e-mailom – i dalje će biti moguć, no nova platforma nudi siguran kontakt i mogućnost prijave kršenja medijskih sloboda IPI Institutu bez bojazni od praćenja ili otkrivanja identiteta. Riječ je Tor browseru, koji sakriva korisnikov identitet, adresu i poruku poslanu IPI-ju.

Vodič za uspostavljanje sigurnog i anonimnog kontakta naći ćete na web stranici Instituta. Njegov koordinator digitalnih medija Javier Luque opisuje novu platformu kao odgovor na trend povećanog praćenja na internetu, što dovodi do autocenzure pri izvještavanju o kršenju medijskih sloboda.

“U doba porasta nadzora i hakerskih napada važno je da novinari mogu prijaviti napade, prijetnje i nasilje upereno protiv njih bez straha od osvete države ili drugih nedržavnih elemenata“, rekao je Javier Luque. ''Naš sigurni način uspostavljanja kontakta temelji se na tehnologiji razvijenoj za zviždače i štiti identitet, lokaciju i poruku od treće strane te omogućuje novinarima i svim drugima siguran način kontaktiranja s nama.''

  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Poslovi

BIRN – REGIONAL NETWORK DIRECTOR – BIRN NETWORK

Rok za prijavu: 01.08.2017.

 

//
 

Natječaj za nagrade Fra Ma Fu za najbolje novinarske radove

Studijski institut za novinarstvo, kulturu i obrazovanje i Hrvatsko novinarsko društvo raspisali su natječaj za dodjelu nagrade Fra Ma Fu za najbolje novinarske radove – reportaže obavljene u 2016. godini.

Pravo sudjelovanja imaju novinari i novinarke čije su reportaže objavljene u hrvatskim medijima u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine u novinama, na radiju, televiziji i portalima.

Autore mogu predlagati pojedinci, uredništva medija, ogranci, zborovi i županijska vijeća HND-a, ocjenjivačke skupine i sami autori.

Rok za prijavu je do 1. kolovoza 2017. godine. Uz pisani prijedlog i biografiju autora, treba priložiti i fotokopije kandidiranih tekstova ili snimku radijske i televizijske reportaže. Dobitnicima će nagrade biti uručene na Festivalu Fra Ma Fu festivalu reportera i reportaža koji se Virovitici održava od 7. do 10. rujna.

O nagradama odlučuju tročlane komisije koje je imenovala direkcija Fra Ma Fu festivala. U komisiji za tisak i internet su Drago Hedl, Mato Pejić i Boris Pavelić, najbolje radijske reportaže ocjenjivat će Olga Vujović, Tina Čubrilo i Ljubica Letenić, a televizijske Ivana Petrović, Damir Smrtić i Danka Derifaj.

Pravilnik o dodjeli Nagrada Fra Ma Fu za najbolje novinarske radove možete pronaći ovdje.

 

//
 

Fra Ma Fu: Radionica reportaža

U sklopu virovitičkoga Fra Ma Fu Festivala od 7. do 10. rujna 2017. održava se besplatna Radionica reportaža za mlade koje zanima taj oblik novinarskog izražavanja.

Radionicom reportaža, koja je prvi put organizirana 2016. godine, nastoji se: A) stjecati i razvijati reporterska znanja i vještine; B) polaznike/ce potaknuti na razmatranja pitanja koja bi se trebala pojavljivati u vezi s (reportažnim) novinarstvom, od jezično-izražajnih do etičkih (deontoloških); C) odgovoriti na praktična pitanja polaznika/ca.

Polaznici/ce

Radionica reportaža, kao jedan od programa Fra Ma Fu Festivala reportaže i reportera, namijenjena je mladim ljudima koji su počeli surađivati s portalima i drugim medijima, studentima/cama novinarstva i srodnih studija, te ostalima koji žele upoznati reportažu ili unaprijediti svoja znanja i vještine.

Radionica je oblik rada u kome je bitno sudjelovanje samih sudionika/ca (visoka participativnost, interaktivnost), pa bi bilo optimalno da ih workshop pohađa od deset do dvanaest.

Prijave

Kandidati šalju kratki životopis te (barem) jednu svoj reportažu; odnosno, ako se nisu ogledali u tome žanru; do dvije kartice (4000 znakova) analizu neke reportaže ili svoja razmišljanja o reportaži.

Rok za prijave je 18. kolovoza (petak), a kandidati će o ishodu biti obaviješteni do 25. kolovoza 2017. godine.

Prijave kandidata primaju se na framafu.fest@gmail.com, a na toj se adresi mogu dobiti i ostale informacije.

Mjesto

Radionica reportaža održava se u prostorima Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici.

Vrijeme

Radionica reportaža organizira se 7., 8, 9. i 10. rujna 2017. godine.

Program

Tijekom četiri dana upriličuje se najmanje pet radnih sastanaka u ukupnom trajanju od 20 školskih sati, a polaznici/ce prate i druge programe Festivala reportaža i reportera Fra Ma Fu.

Sam program Radionice reportaže kombinacija je standardne novinarske škole (tečaja) s naglašenom ulogom samih polaznika/ca (rasprava − seminar) te vježbi.

1. U uvodnom dijelu voditelj i sudionici/ce raspravljaju o tome što su relevantne informacije (u bilo kojoj formi); zašto je reportaža viši/visoki oblik novinarskog izražavanja odnosno složena novinarska vrsta; zašto reportaže Franje Martina Fuisa imaju trajnu vrijednost; koja bi bila tipologija reportaža itd.

2. Svaki/a polaznik/ca dolazi na Radionicu sa svojom reportažom ili kratkom analizom neke reportaže, o čemu će ostali sudionici/ce raspravljati.

3. Organizator će se pobrinuti da gostuju iskusni/e reporteri/ke. Susreti sa starijim kolegama/icama iskoristit će se za razmjenu iskustava, poglavito za upućivanja na dobre i loše reportaže iz Hrvatske i svijeta.

4. Svaki bi polaznik/ca, u dogovoru s mentorom, trebao napraviti reportažu − što je, uostalom, opravdanje naziva (workshop) − koja se može dostaviti i poslije okončanja Radionice. Poželjno je da sudionici/ce ostanu u trajnoj komunikaciji (grupa, kružok).

Voditelji i predavači

Voditelj Radionice reportaža i predavač-mentor je dr. sc. Mirko Mlakar, dipl. politolog, dugogodišnji novinar i urednik u Borbi, Jutarnjem listu, Poslovnom dnevniku i drugim medijima. Kao predavači-mentori gostuju neki od sudionika/ca Festivala.

Troškovi

Program je besplatan, a organizator podmiruje i troškove smještaja i prehrane polaznika/ca.

 

//
 

BIRN ljetna škola istraživačkog novinarstva

BIRN ljetna škola istraživačkog novinarstva održat će se od 20. do 26. kolovoza 2017. u Dubrovniku. Prijaviti se mogu novinari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, s Kosova, iz Makedonije, Rumunjske i Srbije s najmanje tri godine novinarskog iskustva.

Škola je namijenjena novinarima s iskustvom u istraživačkom novinarstvu i ostalim novinarima koji se žele upoznati s novim trendovima i surađivati s mlađim kolegama.

Također, škola je namijenjena i urednicima koji žele potaknuti istraživačko novinarstvo u medijima za koje rade, predstavnicima viših obrazovnih institucija zainteresiranima za istraživačko novinarstvo, međunarodnim dopisnicima s Balkana ili iz drugih zemalja te predstavnicima organizacija koje se bore protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Prijaviti se mogu novinari iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, s Kosova, iz Makedonije, Rumunjske i Srbije s najmanje tri godine iskustva u novinarstvu. Kandidati moraju poslati primjerak svog rada preveden na engleski.

Cijena seminara je 790 eura i pokriva školarinu, smještaj i obroke, a uključuje i udžbenik u izdanju BIRN-a “Digging Deeper: A Guide for Investigative Journalists in the Balkans”.

Najboljim kandidatima koji se prijave do 15. srpnja BIRN će osigurati besplatnu školarinu i 100 eura putnih troškova, dok ostalima koji se prijave do 10. srpnja nudi popust. Standardne prijave moraju stići do 1. kolovoza 2017.

Svi će sudionici dobiti potvrdu BIRN-ove ljetne škole.

Detaljne upute za prijavu potražite ovdje.

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved

v