Info > Newsletter

HND Newsletter 41 / lipanj 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 41

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 41
Lipanj 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- LEKOVIĆ: HND NEĆE DOPUSTITI DA I JEDAN SLUČAJ NAPADA NA NOVINARE OSTANE NERIJEŠEN
- HND POZIVA NOVINARE DA BOJKOTIRAJU MAMIĆEVE KONFERENCIJE
- VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE TREBA OSTATI NEOVISNO
- IZ FONDA ZA PLURALIZAM NAJVIŠE DOBILI VARAŽDINSKA TELEVIZIJA I ČAKOVEČKA SRCE TV
- NAJVIŠE POTPORE GRADA ZAGREBA Z1 TELEVIZIJI I PORTALU INDEX.HR
- JAVNA TRIBINA O PRIJEDLOGU OBVEZA HRT-A: "SVI MOLE ZA MALO MEDIJSKOG PROSTORA"
- OGRANAK HND-A NA HTV-U PROSVJEDUJE ZBOG SMJENE DOMAGOJA NOVOKMETA
- DIREKTIVA O ZAŠTITI ZVIŽDAČA USKORO BI MOGLA UGLEDATI SVJETLO DANA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

LEKOVIĆ: HND NEĆE DOPUSTITI DA I JEDAN SLUČAJ NAPADA NA NOVINARE OSTANE NERIJEŠEN

Dvodnevnu konferenciju u Beču organizirao je Ured povjerenika Organizacije za sigurnost i suradnju (OESS), a na njoj je sudjelovalo gotovo 200 novinara, medijskih stručnjaka i diplomata i cijelog svijeta.

Od sredine ožujka ove godine (2017.) Ured nema čelnu osobu nakon što je Dunji Mijatović iz BiH završen redovan, a potom i jednogodišnji produženi mandat. Odluku o tome tko će je naslijediti moraju konsenzusom donijeti diplomatski predstavnici svih 57 zemalja u kojima djeluje OESS.

„Sve ostale međunarodne institucije i njihovi posebni predstavnici medijskim slobodama, uključujući i napade na novinare, bave se sporadično i načelno. Stoga je neobično važno što prije imenovati nasljednika/nasljednicu Dunje Mijatović da bi bio nastavljen odličan posao koji je ona radila. Suočeni s napadima na slobodu medija u svojim državama i ignoriranjem lokalnih vlasti, često jedinu podršku, osim podrške međunarodne novinarske organizacije, novinari dobivaju iz Ureda predstavnika za medijske slobode OESS-a“, rekao je Leković.

On je sudjelovao na panelu pod nazivom „Sigurnost novinara i nekažnjenost zločina protiv njih“ zajedno sa Sergejem Tomilenkom (predsjedavajućim Nacionalne udruge novinara Ukrajine), Johnom Owennom (novinarskim veteranom te predavačem novinarstva na londonskom Gradskom sveučilištu) i Erolom Onderogluom (predstavnikom „Reportera bez granica“ u Turskoj).

Razgovaralo se o konkretnim slučajevima napada na novinare i o zakonodavnom okviru i političkoj volji u pojedinim zemljama da se zaštite medijske slobode i kažnjavaju napadi na novinare. Leković je istaknuo kako u Hrvatskoj u većini slučajeva počinitelji prijetnji i napada na novinare nisu otkriveni i kažnjeni, uključujući i slučaj premlaćivanja Dušana Miljuša koji se dogodio prije devet godina.

„Za HND i novinarsku zajednicu u Hrvatskoj nema zastarjelih slučajeva i nećemo dozvoliti da i jedan slučaj napada na novinare bude prešućen ili neriješen“, poručio je Leković. Održano je još niz panela uključujući i one pod nazivom „Sloboda izražavanja i lažne vijesti“, „Akreditiranje i pristup informacijama u područjima sukoba“ i „Medijska samoregulacija u vremenu sukoba“.

 

//
 

HND POZIVA NOVINARE DA BOJKOTIRAJU MAMIĆEVE KONFERENCIJE

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) poziva sve novinare i urednike da se više ne odazivaju pozivima na konferencije za novinare Zdravka Mamića, jer one u pravilu nisu izvor niti jedne relevantne informacije od javnog interesa, već njegov monolog u kojem novinare i novinarsku profesiju redovito vrijeđa.

Odluče li iz bilo kojeg razloga novinari i dalje ići na Mamićeve „pressice“, minimum samopoštovanja i odgovornosti prema profesiji pokazat će jedino tako da nakon prve uvrede upućene bilo kojem novinaru napuste konferenciju za novinare koja to ionako nije već je redovito monolog pun uvreda i prijetnji.

Mamić je tijekom današnje konferencije za novinare u Zagrebu, koja je zapravo bila njegov monolog od sat i pol, vrijeđao novinare nazivajući ih „gadovima“ i „bandom“, a kad je završio izbjegao je odgovarati na pitanja.

Odlazeći iz dvorane nastavio je vrijeđati novinara RTL-a Ivana Skorina koji ga je pokušao pitati o uvredi na račun nazočne novinarke Telegrama Ane Raić Knežević, kazavši da joj „vidi krv u očima“.

HND ne može spriječiti Zdravka Mamića da kao i svaki drugi građanin tuži novinare sudu, ako misli da za to ima razloga, kao što je danas najavio, ali poziva Vladu, Predsjednicu RH i sve druge aktere na političkoj i javnoj sceni da osude i ograde se od njegova ponašanja i uvreda koje redovito izriče na račun novinara. Od policije pak tražimo da reagira po službenoj dužnosti, jer materijala za to kad su javni istupi Zdravka Mamića u pitanju ima sasvim dovoljno, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE TREBA OSTATI NEOVISNO

Jelić je na tribini u organizaciji Hrvatskog novinarskog društva naglasio i kako AEM ima veliku ulogu o osiguranju neovisnosti, transparentnosti i učinkovitosti medija, a pogotovo prije najavljenih i dugo očekivanih promjena u medijskom zakonodavstvu. Iskazao je i potrebu donošenja cjelovite medijske strategije o kojoj se, prema njegovim riječima, već godinama govori i priprema te kako, unatoč višegodišnjim pokušajima, iz svega toga dosad ništa nije 'sretno ispalo'.

'Svi dosadašnji pokušaji stvaranja medijske strategije ukazivali su na probleme, ali ne i kako ih riješiti. Svi dokumenti koje donose Vlada ili ministarstva trebaju biti akcijski planovi i mjere koje predviđaju kada će se nešto provesti Što se tiče strategije, u Ministarstvu je u tijek rad na tome i vjerujem da bi ona mogla biti gotova do kraja godine', rekao je Jelić.

Zamjenik predsjednice Agencije za elektroničke medije Damir Hajduk istaknuo je kako smatra da AEM kojim upravlja Vijeće za elekroničke medije jedno od 'neovisnijih regulatornih tijela' koji ne daje samo radijske i televizijske koncesije nego provodi i nadzor rada elektronskih medija. Istaknuo je i kako AEM nije na državnom proračunu već se financira od nakladnika koji izdvajaju 0,5 posto svog godišnjeg prihoda. Naglasio je i kako AEM nadzire koncentraciju medijskog vlasništva, potiče medijjsku pismenost ,samostalno upravlja svojim proračunom i financijama, ali i samostalno provodi nadzor i određuje kazne izdavačima koji krše Zakon o medijima.

Hajduk je predstavio i podatke o nadzoru koji je AEM proveo tijekom 2016. navodeći kako je tada bilo obrađeno čak 213 predmeta s mogućim kršenjima odredbi Zakona o medijima. Vijeće za elektroničke medije (VEM) je tijekom prošle godine nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija izreklo 45 mjera, a u 186 predmeta nije bilo utvrđeno kršenje Zakona o medijima.

O zakonskim okvirima, načinima uspostavljanja i održavanja neovisnosti od političkih utjecaja te dobrim praksama u zemljama Europske unije govorila je profesorica Sandra Bašić Hrvatin, profesorica na Fakultetu za humanističke studije Primorskog sveučilišta u Kopru i medijska savjetnica raznih međunarodnih organizacija i institucija.

U raspravi je sudjelovalo i Zoran Kovačić s Mreže TV koji je upozorio na netransparentnost odlučivanja u dodjeli koncesija prozvavši članove Vijeća za pogodovanje političkim strukturama. Pritom se založio da članove VEM-a biraju sami nakladnici, a ne Sabor.

 

//
 

IZ FONDA ZA PLURALIZAM NAJVIŠE DOBILI VARAŽDINSKA TELEVIZIJA I ČAKOVEČKA SRCE TV

U drugom natječaju 120 nakladnika radija i neprofitnih pružatelja medijskih usluga radija osiguralo je 29,2 milijuna kuna, jedna neprofitna televizija 70 tisuća kuna, 20 neprofitnih portala 3,4 milijuna kuna te 8 neprofitnih proizvođača audiovizualnog i radijskog programa 1,3 milijuna kuna.

Odlukom Vijeća najvišu potporu među televizijskim stanicama dobila je Varaždinska televizija od 873,9 tisuća kuna. Slijedi čakovečka Srce TV sa 839,1 tisuća, pulska TV Nova sa 835,6 tisuća i Kanal RI sa 808,9 tisuća kuna. Preko osamsto tisuća još je dobacila Nezavisna televizija (805,9 tisuća).

Sredstva iz Fonda za pluralizam dobit će i Z1 televizija (778,7 tisuća kuna) kojoj je Vijeće na početku prošle godine oduzelo koncesiju na tri dana zbog govora mržnje njihovog bivšeg novinara Marka Juriča. Kako je od oduzimanja koncesije do natječaja, koji je raspisan u veljači ove godine, prošlo više od godinu dana, Z1 se mogao javiti na njega. Program namijenjen nacionalnim manjinama u Hrvatskoj dobit će 156,2 tisuće kuna. Prema odluci o dodjeli sredstava Fonda 02/17 od radiostanica najviše je uprihodio Radio Senj sa 95,1 tisuća kuna, drugi je Hrvatski radio Otočac sa 94,7, a treći Radio Kaj sa 98,1 tisuća kuna. Najmanje je dobio Radio Hvar – 28,1 tisuća.

Radiostanice puno su bolje prošle u dodjeli pod brojem 01/17. Među njih 120 prednjači Radio Labin sa 149,6 tisuća kuna, slijede Hrvatski radio Županja (149,5 tisuća), Radio Star TV iz Umaga (149,4 tisuća), HIT radio Sinj (148,9 tisuća) i Jadranska radio mreža koja pokriva obalu (145,6 tisuća kuna). Najniži iznos pripao je Ilok tonu (68,1 tisuća kuna). Potporu je dobila i Radio Marija (118,1 tisuća), Yammat (131,6 tisuća), Radio 808 (112,1 tisuća) te Zbor katoličkih skauta (90,8 tisuća kuna).

Među neprofitnim portalima iz sredstava Fonda udruzi Dom kulture Zagreb (portal Forum.tm) ide 114,8 tisuća kuna, Udruzi za nezavisnu medijsku kulturu (H-alter.org) 107,1 tisuća kuna, Udruzi za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija – TRIS iz Šibenika 103,9 tisuća, te Udruzi za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije Lupiga - svijet kroz obične oči 100,8 tisuća kuna. Potporu je dobila i Udruga ratnih veterana Domovinskog rata „Crne mambe“ od 68,3 tisuća kuna, Hrvatsko kulturno vijeće 71,4 tisuću kuna, Partnerstvo za društveni razvoj 65,5 tisuća kuna…

Među neprofitnim proizvođačima audiovizualnog programa najviše je dobio CROL – 150 tisuća, Fade In 92,9 tisuće i Lupiga.com 82,7 tisuće. Među onima koji nisu dobili potrebnih 50 posto od ukupnog broj bodova su Nogomet Plus, Radio Student, Muf, Kulturtreger, K-zona, Udruga Blank…

 

//
 

NAJVIŠE POTPORE GRADA ZAGREBA Z1 TELEVIZIJI I PORTALU INDEX.HR

Z1 televizija je za programe „Zoom Zagreb“, „Mirovinski odrezak“, „Kvartura“, „Zagrebački leksikon“ i „Branitelji danas“ dobila 42 posto od ukupnih troškova za proizvodnju emisija. U odnosu na godinu ranije potpora joj je smanjena za gotovo 300 tisuća kuna.

Druga na listi je Otvorena televizija sa 1,76 milijuna kuna za emisije „Serbus Zagreb“, „Zagrebancija“, „Grički top“, „Gospodarski kutak“, „Aktualni sat Gradske skupštine“ i „Sport specijal“. Godinu ranije ostvarili su potporu od 1,9 milijuna kuna. Slijedi Nezavisna televizija sa 1,25 milijuna kuna za „Prijenos sjednica Gradske skupštine“, „Zagreb u špiglu“, „Pravo pitanje“, „S Gornjeg grada“ i „Metropolu“; dobila je 250 tisuća kuna više nego 2016. godine.

Na četvrtom mjestu među audiovizualnim sadržajima, a prvom među radiostanicama, nalazi se Radio Antena Zagreb s potporom nešto višom od milijun kuna (lani 1,2 milijuna kuna) za programe „Zagrebačke vijesti“, „Aktualni sadržaj-prilog ili reportaža“.

Dobitnici su i radio Enter Zagreb sa 946 tisuća (lani 924 tisuće), Radio Kaj 792 tisuće (lani 770 tisuća), Yammat 594 tisuće (lani 550 tisuća), Radio Martin 506 tisuća (484 tisuće prošle godine), Radio 101 418 tisuća (396 tisuća lani) te Hit FM i Zagrebački radio plavi sa po 220 tisuća kuna, dok su prošle godine dobili 330, odnosno 352 tisuće kuna. Jedini novi ovogodišnji dobitnik je TV Laudato, koji emitira vjerski sadržaj, a za čiji rad je izdvojeno 110 tisuća kuna. Audiovizualni sadržaji i radijski programi ukupno će se subvencionirati sa 9,72 milijuna kuna, dok je podrška u 2016. godini iznosila 9,99 milijuna kuna.

Kao što smo naveli, među elektroničkim publikacijama najveću potporu dobio je portal Index.hr od 150 tisuća kuna, što je 60 tisuća kuna manje nego u 2016. godini. Na drugom mjestu je Dalje.com koji je sa lanjskih 155 tisuća kuna pao na 95 tisuća, dok je treći Zna.hr sa 90 tisuća, dok je prošle godine ostvario potporu od 150 tisuća kuna. Slijede Direktno.hr sa 85 tisuća (lani 100 tisuća) i Politikaplus.com sa 80 tisuća (lani 150 tisuća).

Među 15 novih elektroničkih publikacija najviše je uprihodio Startnews - 80 tisuća kuna. U rubrici novih u odnosu na 2016. izdvaja se i Zagrebancija.com Jabuka televizije sa 60 tisuća kuna, a tu su i Objektivno.hr, Prvi.hr, Zagreb.in sa po 40 tisuća kuna, Intonacija.hr i In-portal.hr sa po 35 tisuća, Zagreb-danas.hr i Nacional.hr 30 tisuća, Hkv.hr 15 tisuća te Zagrebin.hr, Inmediaspolitka.hr, Pogledaj.to, Totalinfo.hr i Ravnododna.com sa po 10 tisuća.

Od onih koji su dobili potporu i lani tu su portali Forum.tm 50 tisuća, Zg-magazin.com.hr i Promise.hr sa 45 tisuća, Urbancult.hr i PRglas.com 30 tisuća, Vizkultura.hr, Djecjaposla.com i Lupiga.com 25 tisuća, Novi-zagreb.hr 20 tisuća, te Kulturpunkt.hr i Booksa.hr po 15 i na kraju Likaclub.eu i Voxfeminae.net sa po 10 tisuća kuna.

Ukupno je dodijeljeno 1,3 milijuna kuna, kao i godinu ranije. U odnosu na prošlu godinu bez potpore je ostalo osam portala, među kojima su Ha-lter.org, Slobodnifilozofski.com i Tjedno.hr.

 

//
 

TELEVIZIJE U 2016. POVEĆALE UDIO REPRIZNOG PROGRAMA

dio repriznog programa u ukupnom programu, bez satelitskog programa, povećao se za 5,4 posto u odnosu na 2015., navodi Zavod koji je u svom izvješću iznio podatke za 25 televizijskih centara.

Na drugoj strani udio Informativno-dokumentarnih emisija svih TV centara iznosio je 22,5 posto, od toga na televizijama koje pokrivaju cijelu državu 20,3 posto, na regionalnim televizijama 22,7 posto, a na lokalnim televizijama 31,7 posto.

Udio komercijalnog programa, sadržaja izvan emisija i izvanprogramskog sadržaja svih TV centara iznosio je 18,9 posto, od toga na državnim televizijama 11,8 posto, na regionalnim televizijama 27 posto i na lokalnim televizijama 17,9 posto.

U hrvatskom radijskom eteru lani je radilo 135 radijskih postaja, što je za jednu postaju manje nego u 2015. Četiri radiopostaje pokrivale su programom cijelu državu, dok su ostale radiopostaje regionalnog ili lokalnog karaktera.

Prema statusu, 16 radiopostaja smatra se javnom ustanovom, devet je neprofitnih i 110 komercijalnih, objavio je Zavod za statistiku.

Ukupno emitiranje vlastitog programa u satima povećalo se za 1,1 posto, a od toga se emitiranje programa za državne radiopostaje nije bitno promijenilo.

Regionalne radiopostaje smanjile su emitiranje programa za 1,7 posto, dok su lokalne radiopostaje povećale emitiranje programa za 1,9 posto u odnosu na 2015. U vlastitom programu svih radiopostaja prosječni udio informativnog programa bio je 12,9 posto, od toga u državnim radiopostajama 21 posto, u regionalnim radiopostajama 15 posto, a u lokalnim radiopostajama 11,9 posto.

Udio marketinških emisija svih radiopostaja u prosjeku je bio 4,8 posto, od toga u državnim radiopostajama 2,5 posto, u regionalnim radiopostajama 4,3 posto, a u lokalnim radiopostajama 5,1 posto. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih bio je 44,3 posto.

 

//
 

JAVNA TRIBINA O PRIJEDLOGU PROGRAMSKIH OBVEZA HRT-A: "SVI MOLE ZA MALO MEDIJSKOG PROSTORA"

Na tribini su se okupili predstavnici pravobranitelja, udruga, manjinskih skupina, strukovnih organizacija, sportaša, umjetnika i autora te izložili brojne prijedloge i primjedbe na Prijedlog programskih obveza, a većina zahtjeva odnosila se na povećanje budžeta ili minutaže u programima Hrvatske radiotelevizije.

Ispred HRT-a na tribini su sudjelovali glavni ravnatelj Kazimir Bačić, Voditeljica radne skupine za izradu prijedloga tog ugovora Marija Nemčić, Ravnatelj Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije Renato Kunić, član Vijeća za elektroničke medije Damir Hajduk te predsjednik Programskog vijeća Zdravko Kedžo.

Programsko vodstvo predstavilo je prijedlog obveza po programskim vrstama u satima tjedno, prema kojem bi Hrvatska televizija emitirala 169,7 sati informativnoga programa, 37 sati umjetnosti i kulture, 45,4 sata obrazovnog i znanstvenog programa, 154,6 sati igranog programa, 21,8 sati zabavnog, 13,4 sati sportskog, 3,4 sata religijskog i 48,7 sati glazbenog programa.

U radijskom programu predviđeno je emitiranje 346,1 sati informativnog programa, 38,6 sati umjetnosti i kulture, 35,3 sati obrazovnog i znanstvenog programa, 11,8 sati igranog, 127,7 sati zabavnog, 28,6 sati sportskog, 10,1 sati religijskog i 1013 sati glazbenog programa. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak predložila je programskom vodstvu da se osobe s invaliditetom ravnopravno uključe u sve vrste programa, osobito informativni, umjesto da ih se marginalizira u posebne emisije kao što je to sada slučaj. Također, prigovorila je da su postojeće emisije za osobe s invaliditetom kratke te da sport osoba s invaliditetom nije dovoljno zastupljen u programu.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić primijetila je da u Prijedlogu programskih obveza nije uvrštena obveza promicanja ravnopravnosti spolova, što je osobito važno u programu za djecu i mlade. Predložila je izmjenu popisa obveznih prijenosa značajnih događaja iz 2008. te uvrštavanje više ženskog sporta, budući da su, prema podacima koje je iznijela, žene u sportu na javnim televizijama zastupljene samo sa 6 posto.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine naveo je poražavajući podatak da su nacionalne manjine u programu zastupljene sa samo 0,37 posto na godišnjoj razini i to u, prema njegovom mišljenju, dvije getoizirane emisije – Prizmi i Manjinskom mozaiku.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković podsjetio je vodstvo HRT-a da Ustav određuje RH kao sekularnu državu čiji je jedan od temelja antifašizam, da Zakon o HRT-u obvezuje HRT da informira pravodobno, cjelovito, nepristrano i u javnom interesu, a Kodeks časti hrvatskih novinara traži da novinari u svom radu poštuju temeljna etička i profesionalna načela. U tom smislu, Leković je upitao zbog čega se, posebno u informativnim programima HRT-a, ne ispunjavaju dosljedno ustavne, zakonske i profesionalne smjernice, te hoće li se vodstvo HRT-a zalagati da se ubuduće to promijeni. Cijeli tekst možete pročitati ovdje i ovdje.

 

//
 

HRT RASPISAO JAVNI POZIV ZA NABAVU GOTOVIH DJELA OD NEOVISNIH PROIZVOĐAČA

Riječ je o zakonskoj obvezi prema kojoj je javni medijski servis obvezan osigurati najmanje 15 posto godišnjeg programskog proračuna za nabavu europskih djela neovisnih proizvođača od čega polovina sredstava mora biti namijenjena za djela proizvedena izvorno na hrvatskome jeziku.

"Svi koji zadovoljavaju status neovisnoga proizvođača audiovizualnih djela prema članku 43. Zakona o elektroničkim medijima svoje ponude programskih sadržaja mogu dostaviti isključivo elektroničkim putem s pomoću sustava e-ponuda programskih sadržaja. Podrobniji podaci o sustavu e-ponuda programskih sadržaja, načinu registracije, uvjetima i načinu dostavljanja te sadržaju ponuda dostupni su na mrežnim stranicama Hrvatske radiotelevizije, na kojima je objavljen i javni poziv za 2017.", stoji se u priopćenju.

S HRT-a su još u siječnju najavili raspisivanje javnog poziva za nabavu gotovih djela od neovisnih proizvođača, a vrijednost nabave još nije definirana. Najavljena je i "izrada novih, jasnih pravila u vezi s takvim javnim pozivima koji će omogućiti bolji uvid u kreativni potencijal na hrvatskome audiovizualnom tržištu kako bi sva kvalitetna audiovizualna djela neovisnih producenata pronašla svoje mjesto u programima Hrvatske radiotelevizije".

 

//
 

HRT ZA PROVEDBU OVRHA TREBA NAJMANJE 70 NOVIH ZAPOSLENIKA

U HRT-ovu odgovoru Hini ističe se da je nakon usvajanja novog zakona "Hrvatska radiotelevizija dužna uskladiti svoj rad, poslovanje, opće akte i računalne programe obrade podataka o obveznicima i mjesečnim pristojbama s odredbama Zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji".

U eksplikaciji dodatnog i dosad neplaniranog troška HRT-a, koji na temelju provedbe navedenog zakona iznosi gotovo tri posto dosadašnjeg godišnjeg proračuna tog javnog servisa, navodi se i da je potrebno osigurati dodatni prostor od 1125 četvornih metara za pohranu dokumentacije, šest milijuna kuna godišnje za troškove poštarine, izrade naloga, kuvertiranje i slično te nadoknaditi trošak opremanja novih radnih mjesta. Osim toga, u odgovoru se navodi da se trošak plaća za sedamdesetak novih zaposlenika koji će se baviti provedbom ovršnih postupaka umjesto odvjetničkih društava procjenjuje na približno 8,5 milijuna kuna godišnje.

No, HRT, kako se doznaje, još nije zaprimio kompletnu dokumentaciju za provedbu ovrha, a još uvijek procjenjuju obim tog posla i potrebu za angažiranjem novih zaposlenika.

"Hrvatska radiotelevizija još nije zaprimila dokumentaciju za provedbu ovrha. Naime, Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji stupa na snagu 1. siječnja 2018. godine, a prvi ciklus dostave platnih naloga odvijat će se u studenome 2018. i procjenjuje se kako je riječ o oko 55 tisuća platnih naloga. Za cijeli je postupak potrebno spomenutih 70 novih zaposlenika za administrativne poslove te određeno povećanje broja zaposlenika u Pravnoj službi Hrvatske radiotelevizije za poslove podnošenja tužbi. Procjene o točnome broju tih zaposlenika su u tijeku. Predviđeni trošak Hrvatske radiotelevizije za provedbu tih platnih naloga je između 15 i 20 milijuna kuna godišnje" stoji u odgovoru Hini.

Na upit hoće li najavljena promjena "utjerivanja dugova", odnosno naplata ovrha isključivo preko djelatnika i službi HRT-a, utjecati na stabilnost prihoda javne radiotelevizije te očekuju li smanjenje prihoda vodstvo javnog servisa dalo je odgovor koji daje za pravo zagovornicima dosadašnjeg načina naplate preko "outsourcanih" odvjetničkih društava. Ističu i da bi očekivana naplata, osim povećanih troškova za HRT, bila manja i za gotovo 80 milijuna kuna.

"Napominjemo kako je naplata pristojbe 2003., kada taj posao za Hrvatsku radioteleviziju još nisu radila odvjetnička društva, iznosila 91,8 posto, a 2016. taj je postotak, zahvaljujući angažmanu odvjetničkih društava, iznosio čak 98 posto, odnosno naplata je povećana za 6,2 posto. Preciznije, da je ostao isti postotak naplate kao iz 2003. Hrvatska radiotelevizija bi u 2016. naplatila 75 milijuna kuna manje", zaključuju s HRT-a.

 

//
 

ANITA MALENICA, DAVOR MARIĆ I VANJA GAVRAN NOVI ČLANOVI VEM-A

Na upražnjena mjesta u Vijeću bi trebali sjesti novinarka Anita Malenica, rukovoditelj HRT centra u Splitu Davor Marić i PR Al Jazeere Vanja Gavran koji se bio kandidirao i za ravnatelja Hine.

Mirjana Rakić čekala je razrješenje duže od godinu dana. Vladi je uputila zahtjev u ožujku 2016. nakon prosvjeda ispred zgrade Agencije koji su održani povodom odluke Vijeća da na tri dana oduzme koncesiju Z1 televiziji zbog širenja govora mržnje.

Premda je tadašnji ministar kulture Zlatko Hasanbegović tražio da se smijene svi članovi Vijeća to se ipak nije dogodilo, pa je lani u svibnju Mirjana Rakić ponovila zahtjev i do ovog tjedna čekala razrješenje.

 

//
 

VLADA DALA POZITIVNO MIŠLJENJE O PROVEDBI ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Stanje je poboljšano, prema Izvješću, u pogledu jačanja objave informacija na internetu, uključujući i provedbu savjetovanja s javnošću te u kvaliteti postupanja po zahtjevima korisnika. Značajna odstupanja uočena su, pak, na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, dijela pravnih osoba s javnim ovlastima te trgovačkih društava u većinskom javnom vlasništvu.

Nedostatno je i uključivanje javnosti u proces odlučivanja putem savjetovanja s javnošću, osobito na lokalnoj razini te od strane ustanova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Stoga Povjerenica predlaže usmjeravanje napora primarno na nastavak jačanja kapaciteta tijela javne vlasti na svim razinama za provedbu Zakona. Još o tome pročitajte ovdje.

 

//
 

MARIJA DEKANIĆ IZ HNS-A PREUZELA PORTAL DNEVNO.HR

Marija Dekanić preuzela je portale Dnevno.hr, Geopolitika.news i Povijest.hr, dok je tiskano izdanje tjednika 7 Dnevno zadržao Ljubas, zajedno sa svim sudskim procesima koje te novine vuku za sobom.

Nova vlasnica portala, koji se „proslavio“ tekstovima Zrinke K., namjerava Dnevno.hr „uozbiljiti kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije“.

„Napravit ćemo sve da ostvarimo ono što želimo. Trebat će nam određeno vrijeme da to i uspijemo. Na portalu Dnevno.hr zaposleno je osmero ljudi, u Zagreb.info radi četvero, a naša namjera je zaposliti još sedmero, s tim da upravo tražimo glavnog urednika, odnosno urednicu“, kaže Marija Dekanić.

Prema njezinim riječima akvizicija tvrdog desničarskog portala nema veze ni s HNS-om ni s bivšim vlasnikom Ljubasom. „Dnevno.hr je portal koji je čitan i upravo smo ga zbog toga i preuzeli. Ljudi imaju naviku odlaziti na njega i čitati ozbiljne tekstove. Promjena koju želimo realizirati neće biti drastična. Inzistirat ćemo na činjenicama i provjerenim temama. Nema razloga da se moj poslovni potez veže uz politiku i propagiranje stavova. Dnevno.hr nije kupio ni Ivan Vrdoljak ni HNS, kao što sam već čula u kuloarima, nego ja, jer u njemu vidim potencijal, posebno zato što imam marketinšku agenciju“, kaže Dekanić, koja je u nedavnim političkim pretumbacijama ostala vjerna HNS-u.

 

//
 

HRVATSKI VOLONTERSKI PROJEKT DJECA MEDIJA OSVOJIO PRESTIŽNU EUROPSKU NAGRADU

Posebna nagrada žirija u ovogodišnjem natječaju za projekt medijskog obrazovanja dodijeljena je Društvu za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) koje provodi projekt Djeca medija zbog - kako je istaknuto u odluci - „pristupa koji povezuje rad sveučilišnih nastavnika i volontera, načina kako pristupa medijima, važnosti projekta u kontekstu Hrvatske, utjecaja koji ima na polaznike i volontere te posvećenog volonterskog pristupa kao pozadine rada organizacije.“

Predsjednik i utemeljitelj DKMK-a izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš izjavio je kako je ova nagrada došla u pravo vrijeme kao potvrda svim članovima DKMK-a koji više godina predano rade na promociji medijskog obrazovanja te dodao: „Svojim smo radom na primjeru Djece medija dokazali da volonterski projekti mogu biti održivi i međunarodno prepoznati. Posebno nas raduje kako su međunarodne institucije potvrdile vrijednost našeg jedinstvenog pristupa medijskom obrazovanju djece, roditelja, stručnih suradnika, nastavnika i profesora.“

Labaš je ujedno dodao kako zahvaljuje svim korisnicima i volonterima te posebno institucijama s kojima Djeca medija surađuju već nekoliko godina i koji su od početka podržavali projekt: Grad Velika Gorica, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, udruga Pragma, ali i hosting kompanija Avalon i župa sv. Blaža iz Zagreba. Udruga je dobila i financijsku potporu od 5.000 eura koja će se namjenski koristiti i u kampanji na razini EU kojoj je cilj informirati sve države članice o modelu rada Djece medija.

U natjecanju je sudjelovao veći broj projekta iz cijele Europe, a odluci žirija prethodio je posjet predstavnika organizatora, provjera i analiza rada DKMK-a, te vrednovanje koje je proveo međunarodni tim stručnjaka. Svečana nagrada DKMK-u bit će dodijeljena u Sarajevu 21. 9. na središnjoj europskoj konferenciji o medijskoj pismenostiMedia Meets Literacy koju organizira Evens Foundation u suradnji s partnerima. Glavnu ovogodišnju nagradu osvojio je projekt Zalab, koja u Italiji provodi projekt „Otherness“ koji na jedinstven način o medijskoj pismenosti obrazuje migrante.

 

//
 

EUROPSKA NAGRADA ZA RADIJSKI DOKUMENTARAC JERKA BAKOTINA I LJUBICE LETINIĆ

Bakotin je u suradnji s urednicom Ljubicom Letinić snimio potresni dokumentarac o svakodnevici na grčko-makedonskoj granici u Idomeniju koji je prošle godine emitiran na Trećem program Hrvatskog radija u ciklusu Audio.doc.

Ovaj kreativni dvojac zajedno radi od 2011. godine kada je Bakotin baš na njen poziv počeo surađivati s Trećim programom, gdje se zadržao do 2016. godine kada je pod ministarskim mandatom Zlatka Hasanbegovića došlo do drastične promjene uređivačke politike u okviru koje je i Ljubica Letinić ostala bez emisija koje je radila.

Bakotin je na Trećem uglavnom radio za emisije “Skrivena strana dana” i “Audio.doc” gdje se bavio fenomenima s ruba društva i zaboravljenim događajima, dajući prostor, kako kaže, glasovima koji inače ne bi prodrli u medijski mainstream.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

 
 

//
 

HRVATSKOJ TREBAJU PORTALI KOJI SE ZALAŽU ZA ISKRENO NOVINARSTVO

Marko Podrug i Zoran Stajčić prije šest godina osnovali su portal Ravnododna.com kao odgovor na potpunu ravnodušnost srednjostrujaških medija u praćenju glazbe, koja se uglavnom svodi na trivijalnosti i prenošenje sa stranih portala. I oni su se upoznali u jednom korporativnom srednjostrujaškom mediju, na kojem su naučili da takva mašinerija melje ljude i da su u svemu tome novinari - suvišni.

Kako kaže sam Podrug, upoznali su se u mediju koji se trudio da se zaposlenici loše osjećaju. „Ispalo je da srednjostrujaški korporativni mediji ne trebaju novinare jer takvi previše pitaju. Njima trebaju roboti koji će bjesomučno kopirati“, kaže Podrug.

Iz takvog beskompromisnog stava rodila se ideja stvaranja portala Ravnododna koji će ozbiljno pratiti glazbenu i filmsku umjetnost.

„Glavna ideja je bila da nećemo stvoriti medij koji će „trčati“ za klikbejtom, nego za iskreno novinarstvo, što je bila samoubilačka misija“, tumači Podrug, dodajući da su se vodili standardima najvećih svjetskih medijskih kuća poput The Guardiana, The New York Timesa i Rolling Stonea.

„Željeli smo objavljivati provjerene informacije i imati jasnu uređivačku politiku“, kaže Podrug. Danas ne postoji ozbiljniji glazbeni novinar u Hrvatskoj, a da nije pisao za Ravnododna.

Studenti novinarstva su tražili da pišu za Ravnododna samo da dobiju besplate karte za koncert, a čim bi dobili neki ozbiljniji posao, odlazili bi s portala. Na taj je način, tumači Stajčić, portal postao inkubator za novinare. „Usmjeravmo i učimo mlade novinare kako da pišu o samom događaju. Nikakvi uglednici u prvim redovima kao glavna tema, uz cijelu galeriju slika bez teksta, ne dolazi u obzir“,kaže Stajčić. Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

 

//
 

DRAGAN PETRIC I JASMINA KOLIĆ DOBITNICI „SAP ICT JOURNALIST PRIZE BOŽO TEŽAK“ 2017.

BNagradu novinara godine u području tehnologije dobila je Jasmina Kolić s portala Netokracija. Star Tech je emisija koju na N1 Televiziji i Bug.hr portalu vodi i uređuje Dragan Petric uz podršku snimatelja Sinišu Pašića iz MiS Studija. U njoj svake nedjelje gostuju najzanimljiviji ljudi s interneta iz Hrvatske i cijele regije.

Nagrada „SAP ICT Journalist Prize Božo Težak“ dobila je naziv prema cijenjenom kemičaru i informatičaru koji je bio pionir informacijskog društva u Hrvatskoj. Njegova poveznica s novinarskim radom iz područja ICT-a je pokretanje brojnih časopisa. Svojim pedesetogodišnjim radom dao je izniman doprinos našoj i svjetskoj znanosti.

 
 

//
 

"SLOBODNA DALMACIJA" PROSLAVILA 74 GODINE POSTOJANJA

Dobitnik nagrade za životno djelo "Emanuel Vidović" (Umjetnost) je Gorki Žuvela, godišnja nagrada "Jure Kaštelan" otišla je Vladimiru Lukasu, nagrada za životno djelo "Frane Bulić" (Znanost) Emiliu Marinu, godišnja nagrada "Kruno Prijatelj" Tei Bilušić, nagrada za životno djelo "Joško Kulušić" (Novinarstvo) Jadranu Marinkoviću, a godišnja nagrada "Miljenko Smoje" (Novinarstvo) Antunu Masli.

Direktor "Slobodne Dalmacije" Miroslav Ivić kazao je da su za te novine "igrali veliki novinarski igrači", da je bilo transfera, novinarskih Vukasa koji su zaigrali za dres "Slobodne Dalmacije", ali nemjerljivo više je bilo i novinarskih Beara, onih koji su iz te novine odlazili u druge medije.

"Mogu reći da je najveći dio onog kvalitetnog u hrvatskom novinarstvu poteklo i da je odvojeno iz zipki Slobodne Dalmacije. Neka tako bude i ubuduće. Neka Slobodna i ubuduće bude ono što je, a ona je kroz 74 godine bila glasnik hrvatskog juga. Informirala je, a nije docirala. Ona je analizirala, a nije manipulirala. Komentirala je, a ne popovala ili mudrovala", kazao je Ivić.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

  IZ RADA HND I SNH
//
 

OGRANAK HND-A NA HTV-U OŠTRO PROSVJEDUJE ZBOG SMJENE DOMAGOJA NOVOKMETA

granak HND-a na HTV-u oštro prosvjeduje zbog smjene Domagoja Novokmeta s mjesta urednika i voditelja emisije "Otvoreno" koja se dogodila nakon sinoćnjeg izdanja emisije pod nazivom "Korupcija u sportu".

Ekspresna smjena kolege Novokmeta dubiozna je reakcija programskog vodstva HRT-a jer u skladu sa procedurama na HTV-u upravo oni koji su kaznili kolegu Novokmeta imali su i priliku i ovlasti reagirati na vrijeme i ne dopustiti emitiranje emisije ukoliko su smatrali da nisu pozvani svi gosti neophodni za raspravu o najavljenoj temi.

Ogranak HND-a na HTV-u u potpunosti se zalaže za poštivanje načela zaštite profesionalnih standarda koji uključuju vjerodostojnost i nepristranost u izvještavanju, no smjena Domagoja Novokmeta još jednom svjedoči o "rastezljivom " poimanju nadležnosti i odgovornosti na HRT-u.

Naime, nadređenim je urednicima tijekom jučerašnjeg dana bio poznat popis gostiju u emisiji „Otvoreno“, no nitko se nije pitao zbog čega među njima nema predstavnika USKOK-a, da bi izostanak predstavnika USKOK-a, ali tek nakon javne reakcije iz te institucije, postao razlogom drastičnog kažnjavanja Domagoja Novokmeta.

Stoga se njegova smjena, koja je uslijedila nakon otvorenog pisma USKOK-a, može tumačiti ne samo kao pritisak na medije već i kao krajnje licemjerna mjera sankcioniranja samo određenih novinara i urednika na HTV-u dok neki drugi mogu nekažnjeno grubo kršiti temeljna etička i profesionalna načela.

Napominjemo i kako predstavnici USKOK-a novinarima koji su nazočili suđenju u Osijeku, o kojem je bilo govora i u sinoćnoj emisiji „Otvoreno“, nisu željeli komentirati slučaj. Također u svom otvorenom pismu, USKOK nije zatražio ispravak bilo kojeg netočnog navoda izrečenog u emisiji, a danas su odbili pozive s HRT-a da javno istupe o toj temi . Slijedom navedenog, i s obzirom da na HRT -u postoje i ostali mehanizmi kažnjavanja mogućih propusta, ostaje upitnim zašto je u ovom slučaju tako drastično postupljeno, kao i što je sa pitanjem odgovornosti svih ostalih unutar uredničke strukture, stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u, koje potpisuje predsjednica Ogranka Sanja Mikleušević. Više možete pročitati ovdje ovdje.

 

//
 

SIMPOZIJ "MEDIJI I ZDRAVLJE": SVE MANJE JE SPECIJALIZIRANIH NOVINARA KOJI SU GARANCIJA KVALITETE

Na skupu se već niz godina progovara o aktualnim zdravstvenim temama i raspravlja o budućnosti zdravstva, a zamišljen je i kao mjesto okupljanja predstavnika medija i zdravstvenog sustava, radi unapređenja međusobne komunikacije.

U Grožnjanu su se tako i ove godine, šesnaesti puta, okupili vodeći ljudi zdravstvenog sustava, ravnatelji zdravstvenih ustanova, predstavnici farmaceutskog sektora, stručnih društava i udruga pacijenata te novinari iz područja zdravstva i medicine.Ministar zdravstva Milan Kujundžić u Grožnjanu je po prvi je puta predstavio projekte funkcionalnog pripajanja bolnica te uvođenja prioritetnih listi čekanja, koje namjerava provesti u idućim mjesecima.

Bilo je govora o problemima koji opterećuju zdravstveni sustav te je istaknuta potreba suradnje i konsenzusa između različitih političkih opcija i vlada kako bi se sustav održao. U dijelu programa koji se odnosio na komunikaciju, predsjednik HND-a Saša Leković održao je izlaganje na temu "Koliko su 'zdravi' novi mediji" u kojem je upozorio da novi mediji omogućavaju brži protok sve većeg broja informacija, ali često nepouzdanih. Po njemu, to je osobito problematično kada je riječ o medicinskim i zdravstvenim temama jer "lažne vijesti" u području zdravstva mogu imati kobne posljedice. "Poseban je problem što postoji sve manje specijaliziranih novinara, pa tako i onih specijaliziranih za zdravstvene/medicinske teme, što povećava opasnost od objave nekvalitetnih informaciji", rekao je Leković.

Kada je riječ o potrebi jačanja suradnje među novinarima, liječnicima i ostalim medicinskim osobljem, zaključeno je da je potrebno poboljšati međusobnu komunikaciju, kroz zajedničke radionice i savjetovanja u konkretnim kritičnim situacijama, nasuprot odbijanju medicinara da komuniciraju s novinarima te senzacionalističkim novinarskim vijestima i pričama što rezultira lošim odnosima i neprofesionalizmom.

Uz ministra, predavanja su održali i v.d. ravnatelja HZZO-a Fedor Dorčić, dopredsjednik Hrvatske liječničke komore Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora Željko Krznarić, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković i drugi. Na simpoziju su, kao gošće, sudjelovale i dvije zdravstvene novinarke iz Slovenije.

 

//
 

RADIONICA „IZVJEŠTAVANJE O IZBJEGLICAMA, MIGRANTIMA I ETNIČKOJ PRIPADNOSTI“

Više od 30 novinara iz Europske unije koji izvještavaju o temama koje se tiču izbjeglica, migranata i etničke pripadnosti razmijenilo je najbolje prakse u borbi protiv govora mržnje i razgovaralo o smjernicama za etično novinarstvo.

Radionicu su otvorili direktorica Eurospke federacije novinara Renate Schroeder, projektna asistentica iz EFJ-a Camille Petit, Maeve Patterson iz UNHCR-a, Ann Singleton iz sveučilišta u Bristolu i predsjednik HND-a Saša Leković.

U okviru teme o dobrim praksama i smjernicama za etičko izvještavanje govorila je Isabel Schayani ispred projeka "WDR for you", prezentirajući kako novinarski angažman može pomoći u inkluziji izbjeglica u njemačko društvo. O etičkoj samoregulaciji novinara govorio je Aidan White iz organizacije Ethical Journalism Network, predstavivši test za govor mržnje u pet točaka. Priču o etičkom kodeksu (Idomenska povelja) kojeg je izradio dio grčkih novinara kako bi se spriječio govor mržnje u izvještavanju o migrantima, ispričao je Yannis Kotsifos iz grčkog sindikata novinara.

Pogled na lokalnu situaciju dao je Dražen Hoffman iz GONG-a koji je predstavio neke od nalaza praćenja govora mržnje u medijima u 2015. i 2016. godini, s naglaskom na diskriminatoran govor prema migrantima i izbjeglicama. Predstavio je neke od primjera govora obilježenog ksenofobnim i rasističkim kvalifikacijama koji je upućen izvaneuropskim migrantima i izbjeglicama, tvrdeći kako je takav diskurs u Hrvatski javni prostor prenesen iz zapadnoeuropskih ksenofobnih političkih krugova, te kako je važno da se takav diskurs diskreditira i denormalizira u što ranijoj fazi. Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

 

//
 

HND POZDRAVLJA BRZU REAKCIJU NADLEŽNIH INSTITUCIJA NAKON PRIJETNJI BERISLAVU JELINIĆU

Kolega Jelinić prijavio je prijetnje policiji koja je odmah reagirala, a Krešimiru Gilji određen je jednomjesečni pritvor.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozdravlja brzu reakciju nadležnih institucija u ovom slučaju. Istovremeno podsjećamo na činjenicu da velik broj slučajeva prijetnji novinarima, uključujući i prijetnje smrću, te više napada na novinare još uvijek nije riješen.

Još jednom pozivamo nadležne institucije da ulože maksimalne napore u rješavanje tih slučajeva, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje Saša Leković. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

HND TRAŽI KAŽNJAVANJE OSOBE KOJA JE VRIJEĐALA I NAPALA NOVINARA VOJISLAVA MAZZOCCA

Policiji ne bi trebalo biti teško ustanoviti identitet napadača na novinara jer je incident snimljen. Također očekujemo i da budu kažnjeni policajci koji su svjedočili napadu na novinara i nisu ništa poduzeli. Od policije tražimo da svoj posao obavlja profesionalno i primjenjuje iste kriterije za jednake situacije, a ne da se ponaša selektivno, zavisno od toga tko je napadač, a tko napadnuti.

Svaki nekažnjeni napad na novinara, pogotovo u prisustvu policajaca koji ne napad ne reagiraju, poziv je na nasilje prema novinarima, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HSZN: MAKSIMIRSKI PERIVOJ PREIMENOVATI U PRILAZ TOMISLAVA ŽIDAKA

Kako je rečeno na sjednici IO HSZN-a razlog je jednostavan: Židak je jedan od najvećih hrvatskih sportskih novinara. Nedavno preminuli kolega Židak životno je i profesionalno bio vezan za GNK Dinamo i hrvatski nogomet.

- Imenovanje pristupne ceste do Dinamovog stadiona Židakovim imenom bila bi konačna potvrda veličine Židakovog djela i rada, a u konačnici i budući nogometni centar na Sveticama imao bi vrlo lijepu adresu u Prilazu Tomislava Židaka, novinara koji je najviše na svijetu volio, cijenio i pratio hrvatski nogomet, Dinamo i tek onda sav ostali sport. Njegove kolumne "Iz maksimirske šume" još će dugo biti putokaz generacijama novinara i čitatlelja kako profesionalno i stručno, iz tjedna u tjedan, iz godine u godinu treba pratiti najvažniju sporednu stvar na svijetu navode članovi IO HSZN te očekuju da inicijativu HZSN-a podrže i svi oni uključeni u život, rad i tekstove Tomislava Židaka, pa se potpuni i cjeloviti prijedlog gradskoj Komisiji očekuje do jeseni.

Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog zbora sportskih novinara bilo je riječi i o drugim temama važnim za djelovanje HZSN-a. Tako je odlučeno da će svatko tko od 1. lipnja 2017. uplati članarinu za HZSN dobiti 2,5 godine članstva - do 31.12.2019. godine.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

DIREKTIVA O ZAŠTITI ZVIŽDAČA USKORO BI MOGLA UGLEDATI SVJETLO DANA

Europska komisija nedavno je zaključila javnu raspravu o zaštiti zviždača kako bi sakupila informacije o prednostima i nedostacima zaštite ljudi koji na svjetlo dana iznose činjenice od javnog interesa.

“Europska federacija novinara pozdravlja javnu raspravu o Direktivi. Zviždači su postali važna tema nakon skandala LuxLeaks. Pozivamo europske institucije da zajamče dalekosežnu zaštitu onih koji zviždanjem pridonose funkcioniranju naše demokracije“, rekla je Camille Petit iz EFJ-a.

Europska federacija novinara (EFJ) sudjelovala je u javnoj raspravi i pozvala svoje članice da se pridruže diskusiji. Slijedom toga je izdvojila pet najvažnijih točaka koje će zagovarati u europskim institucijama:

1. Zviždanje je temeljni vid slobode izražavanja

Kao što je navedeno u članku 10 Europske konvencije o ljudskim pravima, članku 11 EU Povelje o temeljnim pravima i preporuci CoE CM/M/Rec(2014)7, svatko ima pravo na slobodu izražavanja i pravo na to da bude informiran. Ta su prava, koja uključuju i pravo javnosti da zna, temeljna za funkcioniranje stvarne demokracije.

2. Zviždači su novinarima važan izvor informacija

Zaštita novinarskih izvora je temeljni uvjet novinarske slobode, neovisnosti i istraživačkog novinarstva uz koji ono može imati svoju važnu ulogu čuvara. Zviždači imaju povlašten pristup osjetljivim informacijama i zato bi ih morali moći otkriti najpogodnijim kanalom – unutrašnjim ili vanjskim – bez ikakvog davanja prioriteta ijednoj informaciji. Ako se u nekom slučaju pokaže da je potreban vanjski kanal, zviždač se mora pouzdati u tajnost komunikacije s novinarom. Zaštita novinarskih izvora je dopuna snažne zaštite zviždača od osvete da bi se izbjeglo ikakvo zastrašivanje ili odustajanje da se informacija iznese u javnost.

3. Zaštitu zviždača treba uskladiti na cijelom području Europske unije

Samo mali broj zemalja članica ima razvijeno zakonodavstvo koje štiti zviždače. Neophodno je da zviždači uživaju standardnu zaštitu u čitavoj Uniji – jer neka pitanja ne poznaju granice – koja će se primjenjivati na svim poljima nadležnosti EU. Normativni okvir mora ohrabriti i olakšati zviždanje.

4. Interes kompanija mora biti u skladu s interesom javnosti

Interes kompanija ne može nadvladati interes javnosti, što je definirao i Europski sud za ljudska prava. Interes zaposlenika mora biti u skladu s pravom javnosti da zna kad se taj njen interes izvrgava riziku, kad postoji prijetnja ili kad se krši zakon.

5. Potrebno je mijenjati paradigmu

Sredina mora biti postavljena tako da omogućuje da se zviždanje shvati kao čin demokratske odgovornosti a ne nelojalnosti. Treba osnovati fond iz kojeg bi se plaćale odvjetničke usluge kad zviždač bude optužen.

 

//
 

MEDIJSKO PREDSTAVLJANJE I POLITIČKE KAMPANJE ŠIRE NEPRIJATELJSTVO PREMA MUSLIMANIMA

Projekt Media Against Hate pokrenula je Europska federacija novinara u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe, a cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima. Inače, slična radionica u istoj organizaciji pod nazivom "Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti“ održana je krajem svibnja u Zagrebu Novinarskom domu.

Radionica u Poljskoj, na kojoj su nazočili i dva predstavnika HND-a, koji je ujedno i suorganizator radionice, službeno je otvorena okruglim stolom s temom muslimana u medijima, a događanje je organizirano u suradnji s OESS-om / ODIHR-om. Istaknuta je problematika aktualnog medijskog prikaza muslimana u poljskim i europskim medijima, te su dane preporuke za poboljšanje medijskog izvještavanja. Adam Puchejda iz Kultura Liberalna, koji je inače i koautor medijske analize o zastupljenosti muslimana u poljskim medijima, istaknuo je kako je neprijateljstvo prema muslimanima u Poljskoj izravni rezultat medijskog predstavljanja i političkih kampanja, gdje su muslimani samo sredstvo koje koriste nacionalističke stranke. Emina Ragipović, predsjednica Zaklade "Kultura bez granica" izvijestila je o povećanju napada i zastrašivanju muslimana u Poljskoj u izazovnoj političkoj klimi.

Sabika Shah Povia, talijansko-pakistanski freelance novinarka, podijelila je svoju osobnu priču o pronalaženju snage i inspiracije u vlastitoj povijesti i različitosti, te ukazala na potrebu diverzificiranja redakcija izvan političke ispravnosti. Mary Dowson i Shamim Akhtar, predstavnici Bradford Community Broadcastinga u Velikoj Britaniji pokazali su kako radio u zajednici stvara koheziju i olakšava dijalog u različitim zajednicama već više od 25 godina. Okrugli stol moderirala je Dermana Seta, savjetnica za borbu protiv netolerancije i diskriminacije muslimana u OESS / ODIHR-u. Rad savjetnice Sete od presudne je važnosti u pružanju podrške muslimanskim zajednicama u rješavanju antimuslimanskih stereotipa i ksenofobičnog javnog diskursa, kao i prikupljanju dobrih praksi zajednice i mainstream medija u promicanju interkulturnog dijaloga.

Gordana Knežević, nagrađivana novinarka koja je 1992. i 1994. godine izravno izvještavala o opsadi Sarajeva kao zamjenica urednika Oslobođenja i Dariusz Grzemny, stručnjak za ljudska prava, govor mržnje i diskriminaciju, vodili su radionice na temu "Sloboda izražavanja i poštivanje ljudskih prava - Gdje su granice i što je govor mržnje?" Glavna intencija bila je probuditi odgovornost novinara u prepoznavanju govora mržnje.

Sudionici su također nazočili sjednici o medijima, gdje su predstavljeni neki medijski projekti koji promiču dijalog i koheziju, kao što je sirijska radio-stanica ARTA FM. Ova internetska radio postaja osnovana je u veljači 2013. od strane skupine sirijsko-kurdskih aktivista i medijskih profesionalaca sa sjedištem u Siriji i izvan nje. Vodio ga je multietnički sirijski tim u nekoliko gradova koji proizvode radio programe na kurdskom, sirijskom, arapskom i armenskom jeziku te rade na izgradnji mostova s europskim zajednicama izbjeglica iz Siriji. Zahvaljujući dodatnim sufinanciranjem Odjela za medije i internet u Vijeću Europe, nekoliko sudionika iz zemalja koje nisu članice EU imalo je mogućnost sudjelovati u radionici i prezentirati svoje medijske projekte. Sljedeća radionica ove kampanje bit će održana u studenom u Hamburgu.

 

//
 

AL JAZEERI PRIJETI UKIDANJE

U trubulentnim odnosima na Bliskom istoku tako bi žrtva mogla biti jedan od najprepoznatljivijih katarskih brendova - medijska kuća Al Jazeera. Kako prenosi Associated Press, Jordan je već najavio zatvaranje lokalnih ureda Al Jazeere, a spominje se i zatvaranje ureda u Saudijskoj Arabiji. Prema mišljenju analitičara, Katar će biti primoran na različite ustupke i možda žrtvovati Al Jazeeru u cilju ponovne uspostave diplomatskih odnosa, budući da je Al Jazeerina kritika arapskih zemalja i izvještavanje o egipatskom predsjedniku Morsiju izazvalo negativne reakcije u zemljama Zaljeva.

 

//
 

UBIJEN VOZAČ, A RANJENA ČETIRI NOVINARA BBC-JA

Britanska postaja ističe u priopćenju da su četiri ranjena novinara hospitalizirana, ali im životi nisu u opasnosti. Ubijeni vozač Muhamed Nazir radio je više od četiri godine za afganistanski ured BBC-ja. U priopćenju se ističe da je Muhamed Nazir imao "tridesetak godina i za sobom ostavlja mladu obitelj".
<br/ > U napadu kamionom-bombom u diplomatskoj četvrti Zanbaq, u kojoj su brojna veleposlanstva i sjedište NATO-a u toj zemlji, poginulo je preko 80 ljudi, većinom žena i djece, a ranjeno njih preko 350, priopćio je glasnogovornik ministarstva zdravstva Waheed Majroh. Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za napad, a glasnogovornik talibana zanijekao je njihovu umiješanost u atentat u Kabulu te ga oštro osudio. U međuvremenu, iz Ministarstva obrane doznajemo kako je potvrđeno da su svi pripadnici Hrvatske vojske stacionirani u Kabulu živi i neozlijeđeni.

 

//
 

PREMINULA FRANCUSKA NOVINARKA RANJENA U MOSULU

Nakon što je nekoliko puta operirana u Bagdadu, novinarka je u noći s četvrtka na petak premještena u vojnu bolnicu Percy blizu Pariza. Dvojica njezinih kolega Francuz Stephan Villeneuve i Iračanin Bahtijar Adad smrtno su stradali u toj eksploziji.

"S velikom tugom uprava za informiranje France Televisions saznala je za smrt novinarke Veronique Robert", objavila je televizijska kuća u priopćenju. Robert (54) je radila reportažu u Iraku za emisiju "Posebni izvjestitelj". Zadnje reportaže ostvarila je za časopis Paris Match o Iraku. Villeneuve i Adad poginuli su u eksploziji mine dok je francuski novinar Samuel Forey, koji je bio s njima, lakše ozlijeđen.

 

//
 

HITNO ISTRAŽITI NAPADE NA NOVINARE U BEOGRADU

Novinari dnevnog lista Danas, produkcije Insajder, portala VICE i Espresso i Radio Beograda napadnuti su dok su izvještavali s javnog skupa povodom obilježavanja inauguracije novog predsjednika Republike Srbije. Posebno zabrinjavaju svjedočenja napadnutih kolega da pripadnici policije nisu ništa poduzimali dok su grupe huligana vrijeđale novinare, prijetile im i fizički ih uklanjale sa mjesta javnih događanja.

“Tužna je činjenica da su svim jučerašnjim incidentima svjedočili policajci: u civilu ili uniformi. Neki su okretali glave, neki slijegali ramenima, a treći se, prema tvrdnjama napadnutih novinara, pravdali govoreći kako im policija ne može pomoći”, izjavio je predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Slaviša Lekić.

Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i na pravo građana da budu informirani. Još više zabrinjava činjenica da policija, koja treba štititi sve građane, nije reagirala. Takvo ponašanje nije prihvatljivo i država treba snositi punu odgovornost. Platforma će se tim povodom obratiti vlastima u Srbiji i zahtijevati da policija i tužiteljstvo provedu hitnu istragu kako bi se temeljito ispitale sve činjenice u vezi s jučerašnjim napadima na novinare koji su brutalno spriječavani da izvještavaju s javnih skupova. Pored toga, Platforma će zahtijevati od nadležnih organa da se utvrdi tko je odgovoran za propuste policijskih snaga da djeluju i zaštite novinare.

Regionalna platforma snažno podržava Nezavisno udruženje novinara Srbije i druge novinarske i medijske organizacije u naporima da zaštite novinare i slobodu govora. Platforma poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom medijskih i novinarskih sloboda i prava da od srpskih vlasti zahtijevaju da istraže jučerašnje napade na novinare i o tome obavijeste javnost.

Samo u prvih pet mjeseci ove godine, računajući i jučerašnje incidente, u Srbiji je evidentirano 39 slučajeva direktnih pritisaka, verbalnih prijetnji i fizičkih napada na novinare, stoji u priopćenju koje zajednički potpisuju Udruženje/udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Društvo novinara Makedonije i Nezavisno udruženje novinara Srbije.

 

//
 

MICHAEL MOORE POKRENUO "TRUMPILEAKS"

"Američki domoljubi unutar vlade, pravosudnih tijela ili privatnog sektora koji imaju bilo kakvih saznanja o kriminalnim radnjama, iskorištavanju povjerenja javnosti ili bilo kakvim prijestupima koje su počinili Donald J. Trump i njegovi suradnici potrebni su kako bi zazviždali u ime zaštite Sjedinjenih Američkih Država od tiranije", napisao je Moore u otvorenom pismu listu Huffington Post.

"Znam da je to riskantno, znam da možemo upasti u probleme. No, previše je toga na kocki da bismo igrali na sigurno", dodao je.Iako nikakva digitalna komunikacija nije apsolutno sigurna istaknuo je Moore, on i njegov tim posegnuli su za najsigurnijom dostupnom tehnologijom kako bi zajamčili anonimnost izvora.

Portal "TrumpiLeaks", postavljen na web stranicu Michaela Moora, najavljen je dan nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa izvijestilo o uhićenju 25-godišnjeg vanjskog suradnika obavještajne službe, optuženog za otkrivanje medijima povjerljivih informacija vezanih uz rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore 2016. Trump je pozvao na obračun s curenjem informacija medijima.

Redatelj slavnog dokumentarca “Fahrenheit 9/11”, u kojemu je ponudio kritički pogled na predsjednički mandat Georgea W. Busha i ratove koje je Amerika vodila u Iraku i Afganistanu, Moore je dugogodišnji borac za liberalne vrijednosti i otvoreni kritičar Trumpa.

Slavu mu je priskrbio dokumentarac “Roger i ja” iz 1989. o njegovu rodnom gradu Flintu u saveznoj američkoj državi Michigan, te “Bowling for Columbine” (2002.). Trenutno radi na novom dokumentarcu o američkim predsjedničkim izborima 2016.

Neki američki mediji, uključujući The Washington Post, Huffington Post, The New York Times i ProPublica, imaju na svojim web stranicama poveznice putem kojih javnost može novinarima slati informacije.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Otvorena Burza poslova HND-a

Hrvatsko novinarsko društvo, u želji da olakša traženje poslova i profesionalnih angažmana svojim članovima, otvorilo je posebnu rubriku na službenoj stranici HND-a pod nazivom Burza poslova.

Burza poslova sadrži dnevno ažuriranu ponudu raznih vrsta poslova i angažmana za novinare, tehničko i kreativno osoblje u medijima, preuzetu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te ostalih javno dostupnih izvora.

HND poziva sve medijske poslodavce da oglase za posao, osim na uobičajene adrese, šalju i na adresu web@hnd.hr, kako bi Burza poslova postala središnje mjesto za lakšu i stručniju razmjenu poslova u sektoru medija.

Također, u rubrici se nalazi Burza fiksera , u kojoj se nalazi ponuda usluga asistiranja stranim novinarskim ekipama. U burzu fiksera se mogu prijaviti samo članovi HND-a, a uvjet za prijavu je poznavanje uvjeta rada 'fiksera' i znanje najmanje jednog svjetskog jezika. Članovi koji se žele uključiti u Bazu fiksera, moraju poslati osnovne podatke te životopise na hrvatskom i jezicima kojima se služe za asistenciju na adresu translator@hnd.hr.

 

//
 

ICFJ traži ideje za brzu provjeru informacija

The International Center for Journalists’ (ICFJ) pokrenuo je globalni TruthBuzz izazov s namjerom otkrivanja novih načina za brzo utvrđivanje činjenica dostupno i razumljivo najširoj publici.

Pozvani su svi, ne samo novinari, koji imaju ideju kako provjeru činjenica pretvoriti u angažirane, vizualne i interaktivne priče koje su trenutno razumljive i spremne za dijeljenje i distribuciju na društvenim mrežama.

Prijave se primaju u svim digitalnim formatima i na svim jezicima. Pobjednik s najboljom idejom primit će nagradu u iznosu od 10 tisuća američkih dolara, a po zatvaranju natječaja ICFJ će objaviti sve aplicirane projekte na korištenje globalnoj zajednici.

Kao pomoć u brušenju ideja ICFJ nudi i webinar s fokusom na najbolje prakse za kreiranje dobro strukturiranog, viralnog sadržaja, kao i savjete kako kreirati svoju ponudu da bude što konkurentnija.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Rok za prijavu je 30. lipanj

Formular za aplikaciju potražite ovdje.

 

//
 

Dvodnevna radionica o uredničkim slobodama, Bruxelles, 29. i 30. kolovoza 2017.

Europska novinarska federacija (EFJ) i Europski sindikalni institut (ETUI) organiziraju dvodnevni trening u Bruxellesu 29. i 30. kolovoza o poticanju uredničkih sloboda u svojim redakcijama. Radionica je namijenjena novinarima članica EFJ-a i ima ove ciljeve:

•Razmjena pozitivne prakse uredničkih struktura u osiguravanju uredničke neovisnosti •Otkrivanje drugih samoregulacijskih mehanizama kojima se osigurava urednička neovisnost kao što su etičnost, urednička politika, instrumenti kolektivnog pregovaranja

•Ilustriranje mogućnosti pojedinačnih novinara i predstavnika sindikata da se zalažu za uredničku neovisnost

•Razvijanje akcijskog plana na razini radnog mjesta koji bi osigurao uvođenje samoregulacijskih mjera za zaštitu uredničke neovisnosti.

Radionica se odvija istovremeno s Ljetnom školom Belgijskog udruženja novinara, te se sudionicima pruža mogućnost da joj se nakon radionice pridruže.

Jezici

Radionica će se odvijati na engleskom, francuskom i hrvatskom jeziku.

Troškovi

Putne troškove i troškove boravka snosit će EU i države iz kojih stižu kandidati. No bit će potrebno uplatiti mali trošak registracije (vidi: pozivno pismo za svoju kategoriju).

Krajnji rok za prijavu

Molimo, popunite kopiju prijavnice za svakog kandidata pojedinačno i vratite ju na adresu: Nathalie De Vits, ndevits@etui.org do 21. srpnja 2017.

Program možete vidjeti ovdje.

Prijavnicu možete preuzeti ovdje.

Upute za prijavu možete pronaći ovdje.

Kontakt: Yuk Lan Wong (Yuklan.wong@ifj.org); Mehmet Koksal (mehmet.koksal@ifj.org)

 

//
 

Journalismfund.eu – dva natječaja za prekogranične priče u 2017.

Journalismfund.eu je platforma osnovana s ciljem promocije kvalitetnog novinarstva na području Europske unije te svake godine nudi nekoliko prilika za financijsku podršku istraživačkom novinarstvu u više različitih programa.

Program prekograničnih novinarskih istraživanja ove će godine raspisati još dva poziva za timove koji uključuju novinare iz najmanje dvije zemlje Europske unije s pričama relevantnim za područje EU.

Prednost imaju projekti koji bi se teško realizirali u standardnim medijskim okvirima – podrazumijevaju prekogranično istraživanje u više zemalja EU, povezivanje s kolegama iz različitih zemalja Unije, potvrđene i inovativne metode istraživanja te originalne, inovativne i sveobuhvatne priče kao rezultat intenzivnog rada na predloženoj temi. Priznati troškovi uključuju putovanja, prijevod, plaćanje pristupa bazama podatka ili jednostavno, vrijeme potrebno za istraživanje teme. Fiksni troškovi kao troškovi ureda, investicije u opremu i troškovi produkcije nisu pokriveni.

Prvi rok je 1. rujna, a drugi 20. studenog ove godine.

Više informacija potražite ovdje.

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved