Info > Newsletter

HND Newsletter 40 / Svibanj 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 40

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 40
Svibanj 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- ZORAN ŠPRAJC NOVINAR GODINE, JASNA BABIĆ DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO
- HND: SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA NIJE DAN KADA MOŽEMO SLAVITI VISOKE DOSEGE MEDIJSKIH SLOBODA
- BRANKA VALENTIĆ PONOVO IZABRANA ZA RAVNATELJICU HINE
- REPORTERI BEZ GRANICA OBJAVILI INDEKS SLOBODE MEDIJA 2017.: HRVATSKA PALA ZA 11 MJESTA
- OSUDA NAPADA GRADONAČELNIKA POŽEGE VEDRANA NEFEROVIĆ NA NOVINARA MIRKOVIĆA
- LEKOVIĆ: GOVOR MRŽNJE I NAPADI NA NOVINARE SU POVEZANI
- RUDEŽ, ČORKALO, ŠKRINJARIĆ I JANKOVIĆ DOBITNICI VELEBITSKE DEGENIJE
- JOSIP HORVAT – PISAC POVIJESTI I NOVINAR U BURNOM STOLJEĆU
- FREEDOM HOUSE: SLOBODA MEDIJA PALA JE NA NAJNIŽU RAZINU U ZADNJIH 13 GODINA
- POSLOVI, NAJAVE, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

ZORAN ŠPRAJC NOVINAR GODINE, JASNA BABIĆ DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Nagrade su dodijeljene i za pisano (Hajrudin Merdanović – 24 sata), radijsko (Albert Petrović - HRT, Hrvatski radio Rijeka), televizijsko (Daniela Draštata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandić - HRT) te za internetsko novinarstvo (Melisa Skender – lupiga.com). Za najbolji istraživački rad nagrađene su Sandra Carić Herceg i Orhidea Gaura Hodak – Nacional, za najbolju fotografiju Jurica Galoić – Pixell, a za najbolji snimateljski rad (Goran Šantar i Davorin Tram, Nova tv)

Obrazloženja nagrada i snimke svečanosti možete preuzeti ovdje.

Video snimku događaja možete pogledati ovdje.

 

//
 

HND: SVJETSKI DAN SLOBODE MEDIJA NIJE DAN KADA MOŽEMO SLAVITI VISOKE DOSEGE MEDIJSKIH SLOBODA

Leković je podsjetio na negativan rejting Hrvatske u izvješćima relevantnih međunarodnih organizacija te povećanje pritisaka i napada na novinare. Hrvatska je u 2016. godini znatno nazadovala na području medijskih sloboda, podsjetio je predsjednik HND-a Saša Leković na svečanosti dodjele nagrada HND-a povodom Svjetskog dana slobode medija. "Koliko god nas može radovati činjenica da u Hrvatskoj niti jedan novinar lani nije ubijen niti zatvoren zbog svog novinarskog rada toliko nas mora zabrinuti što smo uz Poljsku i Mađarsku svrstani među zemlje sa najnižim stupnjem medijskih sloboda u Europskoj uniji, a najviše smo nazadovali među zemljama jugoistočne Europe“, rekao je Leković.

Hrvatsko novinarsko društvo na te je trendove upozoravalo na vrijeme i argumentirano, a međunarodne organizacije i institucije, te vlade onih zemalja u kojima su demokratski standardi visoki, razumjele su poruku i podržavaju napore HND-a. „Međutim, hrvatske vlasti, a i političari u Hrvatskoj općenito, ne čine ništa da bi bila bar djelimice sanirana šteta koja je nastala dugotrajnim zanemarivanjem važne uloge novinara i medija u razvoju demokratskog društva a koja je kulminirala za vrijeme prethodne Vlade, kada su financijski gotovo uništeni neprofitni mediji a devastacija profesionalnih standarda, javnog medijskog servisa HRT-a, posebno njegova informativnog programa, dosegla vrhunac“, upozorio je Leković.

Cijeli govor predsjednika HND-a Saše Lekovića možete vidjeti ovdje.

Svjetki dan slobode medija Hrvatskom novinarskom društvu i svim medijskim djelatnicima čestitala je i ministrica kulture Nina obuljen Koržinek, poručivši da treba konstantno razvijati i podizati svijest o temeljnim principima slobode medija, te o važnosti neovisnosti rada novinara i medija. „Iznimno je važno konstantno razvijati i podizati svijest o temeljnim principima slobode medija u cijelom svijetu, kao i važnosti zaštite medijskih djelatnika i medija u ostvarivanju neovisnosti njihova rada“, stoji u brzojavu-čestitci ministrice Obuljen Koržinek upućenoj HND-u. Ministrica je naglasila da „demokratizacija medija u digitalnom dobu povećava dostupnost informacija i mogućnost razmjene znanja, ali i omogućuje širenje govora mržnje, raznih oblika ekstremizama, diskriminacije i neprijateljstava“. „Upravo mediji i medijski profesionalci svojim djelovanjem mogu doprinijeti međusobnom razumijevanju i izgradnji društva u kojem će biti moguća pravda za sve, javno izražavanje mišljenja i veće uključivanje javnosti.“

S ciljem podizanja svijesti o važnosti slobode medija Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. svibnja Svjetskim danom slobode medija, podsjećajući svjetske vlade na pravo na slobodu izražavanja. Istovremeno se ovim danom obilježava godišnjica Deklaracije iz Windhoeka, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s ciljem zaštite temeljnih prava slobodnog tiska. Svjetskim danom slobode medija promiču se temeljna načela slobode medija kako bi se obranila njihova neovisnost i odala počast novinarima koji su izgubili živote tijekom svog rada. Ovo je dan kada se potiču inicijative u korist slobode medija i procjena stanja o slobodi medija u svijetu.

 

//
 

BRANKA VALENTIĆ PONOVO IZABRANA ZA RAVNATELJICU HINE

Valentić je u svom programu predvidjela proširenje Hinine dopisničke mreže, jačanje multimedijalnog servisa i pomlađivanje redakcije, a najavila je da će započeti dijalog s Ministarstvom kulture oko izmjena Zakona o Hini. Tijekom predstavljanja, Branka Gabriela Valentić podsjetila je da je na početku njena prvog mandata Hina bila u gubicima od preko 9 milijuna kuna, bez učinkovite sistematizacije rada, bez adekvatnih resursa i opreme za rad te je izgubila neke od najvećih korisnika.

Valentić je istaknula kako je Hina od 2013., kada je došla na čelo agencije, do danas, prerasla u suvremenu europsku agenciju koja posluje u plusu i koja je vratila ugled među korisnicima i utjecaj na medijskom tržištu. Kandidati za ravnatelja Hine predstavili su svoje programe u prostorijama nacionalne novinske agencije na Marulićevu trgu 16 u Zagrebu. Predstavljanje kandidata održalo se na sjednici Upravnog vijeća Hine i bilo je otvoreno za javnost.

Uz izabranu Branku Gabrielu Valentić, koja je vodila Hinu protekle četiri godine, programe su predstavili kandidati Željko Valentić, Darko Markušić, Vanja Gavran, Ivan Kujundžić i Neven Pavelić. Kandidat Nenad Bach odustao je od kandidature prije predstavljanja programa.

Prema Zakonu o Hini, ravnatelj vodi njezino poslovanje, predstavlja ju i zastupa, Upravnom vijeću predlaže imenovanje svojih pomoćnika po provedenom javnom natječaju, te njihovo razrješenje. Upravnom vijeću predlaže imenovanje glavnog urednika Hine po provedenom javnom natječaju, te njegovo razrješenje. Ravnatelj Hine Upravnom vijeću predlaže donošenje Statuta te obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Ravnatelj Hine, među ostalim, odgovoran je za zakonitost i uspješnost rada nacionalne novinske agencije.

 

//
 

REPORTERI BEZ GRANICA OBJAVILI INDEKS SLOBODE MEDIJA 2017.: HRVATSKA PALA ZA 11 MJESTA

Hrvatska bilježi kontinuirani trend pada od 2014. godine, kada je bila na 58 mjestu. Od zemalja u okruženju lošija je jedino Crna Gora, dok su od Hrvatske bolje Mađarska, Srbija, BiH i Slovenija, koja se nalazi na visokom 37. mjestu. Veći pad bilježi i Poljska, koja "financijski guši" nezavisni oporbeni tisak te Mađarska Viktora Orbana.

Prema izvješću RSF-a, hrvatske vlasti miješale su se u rad javnih medija, a novinari koji su istraživali korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su bili izloženi maltretiranju. RSF navodi da je kleveta u Hrvatskoj kriminalizirana a vrijeđanje Republike, njezinih simbola, himne ili zastave može se kazniti zatvorom do tri godine.

Miješanje vlasti u rad HRT-a dovodi u pitanje medijske slobode i medijsku neovisnost u zemlji. Hrvatski Sabor smijenio je glavnog ravnatelja HRT-a u ožujku 2016., navodi RSF, i imenovao vršitelja dužnosti koji je "degradirao ili premjestio oko 70 novinara ili urednika u okviru nečega što su kritičari nazvali ideološki motiviranim čišćenjem".

HND traži sastanak s premijerom

Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je kako izvješće RSF nije ništa čemu bi se itko tko prati situaciju s medijskom scenom u Hrvatskoj trebao čuditi. "Ono se podudara sa svim izvješćima o stanju medija u Hrvatskoj koje su izradile stručne međunarodne organizacije i institucije, neovisno jedna o drugoj, te s onime na što Hrvatsko novinarsko društvo neprekidno godinama upozorava javnost i hrvatske vlasti. Pad od 11 mjesta za prošlu godinu je velik, ali je ovdje prvenstveno riječ o tome da se taj problem neprekidno ignorira, što je riječ o kontinuiranom trendu pada, kako i RSF upozorava", upozorio je. HND je u više navrata tražio razgovor s hrvatskim premijerom ne bi li mu objasnio probleme s medijima, posebno javnima, u novinarstvu i prema novinarima, jer se to tiče svih građana Hrvatske, podsjeća Leković.

"Nakon ovog izvješća očekujemo da nas premijer sam pozove, jer predstavljamo gotovo 2500 tisuće novinarki i novinari. Političari se ne bi smjeli sjetiti medija, novinara i novinarstva samo kada ih trebaju. U izvješću RSF je riječ o prošloj godini, u vrijeme druge Vlade, ali se ni s novom ne događa nikakav pozitivan pomak. Znamo da za to treba vremena i jasno je da hrvatsko društvo ima puno problema, ali situacija u medijima i odnos prema njima i novinarima izravno je povezan s time. Oni su u neraskidivoj vezi. Ignoriranje tih problema je dugoročno vrlo opasno", kazao je predsjednik HND-a.

Ministarstvo pravosuđa nedavno je objavilo podatak da se u prvom tromjesečju ove godine pred općinskim sudovima u Hrvatskoj vodilo 100 kaznenih predmeta protiv novinara za djela povrede časti i ugleda. Indikativan je i pregled ishoda postupaka: tijekom 2015. i 2016. godine doneseno je ukupno 20 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te isto toliko rješenja o obustavi postupka, donesene su 2 odbijajuće presude, te 21 oslobađajuća presuda. U samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio.

Kada je riječ o napadima na novinare, u bazi Regionalne platforme za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara safejournalists.net zabilježeno je 26 napada na hrvatske novinare u posljednje tri godine - 2 pokušaja ubojstva, 7 fizičkih napada, 14 prijetnji i po jedan slučaj otvorene diskriminacije i napada na imovinu. Velika većina tih slučajeva još je u postupku istrage.

Što se tiče situacije u svijetu, RSF indeks bilježi pogoršanje situacije u 60% promatranih zemalja. Sloboda tiska u "teškoj" je ili "vrlo ozbiljnoj" situaciji u 72 zemlje od 180 promatranih, među kojima su Kina, Rusija, Indija, gotovo sve zemlje Bliskog istoka, Srednje Azije i Srednje Amerike, kao i dvije trećine afričkih zemalja.

RSF brine i zbog opasnosti od velikog pogoršanja situacije sa slobodom tiska u važnim demokratskim zemljama, gdje su mediji slobodni, ali u silaznoj putanji. "Opsesija nadzorom i nepoštivanje tajnosti izvora pridonose klizanju nadolje brojnih zemalja, još jučer smatranih poštenima: SAD (43. mjesto, -2 mjesta), V. Britanija (40., -2), Čile (33., -2) ili pak Novi Zeland (13., -8)", stoji u izvješću RSF-a. Pri dnu ljestvice ostaju Rusija i Turska, koja je postala najveći zatvor na svijetu za medijske profesionalce. Kao i prošle godine, prva mjesta zauzimaju skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska, Danska), a posljednja Eritreja i Sj. Koreja gdje se zbog slušanja inozemne radio-postaje može završiti koncentracijskom logoru.

 

//
 

HRT POKRENUO JAVNU RASPRAVU O PRIJEDLOGU PROGRAMSKIH OBVEZA

Javna rasprava trajat će 45 dana, do 12. lipnja, a njezinu će provedbu pratiti povjerenstvo u koje dva člana imenuje glavni ravnatelj HRT-a, a dva člana Vlada, izvijestio je HRT. Iz HRT-a poručuju da su izradili Prijedlog programskih obveza u najboljoj namjeri pružanja cjelovite usluge koja zadovoljava potrebe hrvatskoga društva i pojedinaca te u skladu s europskom praksom, ali je potpuno otvorena sagledati stvarne potrebe korisnika usluga, odnosno građana, te stoga poziva javnost da što kvalitetnijom i otvorenijom javnom raspravom pridonese kvaliteti i raznovrsnosti javne medijske usluge u budućemu razdoblju.

Hrvatska radiotelevizija Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji ovlaštena je obavljati javnu medijsku uslugu radi zadovoljavanja demokratskih, socijalnih i kulturnih potreba hrvatskoga društva i potrebe očuvanja medijskoga pluralizma te tu svoju obvezu pobliže određuje ugovorom koji na petogodišnje razdoblje sklapa s Vladom Republike Hrvatske. Njime se utvrđuju javna misija i programske obveze te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje. O prijedlogu programskih obveza Hrvatska radiotelevizija provodi javnu raspravu kako bi se cjelokupna javnost, kojoj su usluge Hrvatske radiotelevizije namijenjene, uključila u njihovo uobličavanje.

Programske su obveze HRT-a, kao dio Ugovora, iskazane po radijskim i televizijskim programskim kanalima te elektroničkim publikacijama, odnosno mrežnim portalima, audiouslugama i audiovizualnim uslugama na zahtjev, glazbenoj proizvodnji te programskim vrstama i ostalim zakonom propisanim programskim obvezama.

Podrobnije podatke o tijeku javne rasprave i svim bitnim pojedinostima povezanima s njome moguće je pronaći na posebnoj mrežnoj stranici http://www.hrt.hr/hrt/javna-rasprava/. Na toj će stranici putem ankete i posebnoga obrasca svi zainteresirani moći ostaviti svoje komentare, mišljenja i prijedloge. U javnu će se raspravu biti moguće uključiti i putem izravnoga kontakta s povjerenikom za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije kojemu se moguće obratiti na e-adresu povjerenik@hrt.hr te putem radijskih i televizijskih emisija i javnih tribina koje će se održati do početka lipnja.

Do 12. lipnja bit će otvorena i posebna e-adresa javna.rasprava@hrt.hr na koju će građani također moći poslati svoje komentare i prijedloge.

 

//
 

OSUDA NAPADA GRADONAČELNIKA POŽEGE VEDRANA NEFEROVIĆ NA NOVINARA MIRKOVIĆA

Taj napad osudili su svi jednodušno od premijera Plenkovića , HND do cjelokupne javnosti. Kako stoji u izvješćima novinar je došao na navedenu konferenciju ranije te je ostao sam s gradonačelnikom kojom prilikom je došlo do napada u prostoru Gradske vijećnice.

Prema pisanju portala, gradonačelnik je Mladena pritsnuo uza zid, te lupio glavom od zid nakon čega ga je udarcima nogom izgurao iz gradske vijećnice kojom prilikom je Mladen umalo pao niz stepenice, dok su za vrijeme incidenta zaposlenice gradonačelniku vikale da to ne čini.

"Neposredno prije konferencije za medije, gradonačelnik me pozvao u ured, zatvorio vrata za sobom i pitao me tko je na našem portalu pisao neki tekst. Nisam ga pisao ja i to sam mu rekao, međutim, on me odmah iza toga uhvatio za prsa, nabio mi glavu u zid i krenuo udarati. Udarao me rukama, šutirao nogama i urlao: "Jebem ti mater, ubit ću i tebe i ostale", naveo je Mladen u izjavi za Index te dodao kako nije pružao otpor.

"Nisam ni mogao, bitno je korpulentniji od mene, a i pokušao sam mu objasniti da me ostavi i da nema potrebe za ispadima. Krenuo sam van, a on me šutao cijelim putem do izlaza“, ukratko je iz bolnice ispričao Mladen Mirković i dometnuo kako nije imao nikakvih prijašnjih problema s Neferovićem. "Ovo nije normalno. Stvari koje mi je izgovarao su van pameti, naravno da sam se prestrašio, imam ženu i dijete i ako je on to u stanju raditi sad, kad je na ovoj funkciji, strah me i pomisliti što je sve u stanju napraviti danas sutra, kad ne bude na javnoj funkciji.Naravno da ću prijetnje prijaviti policiji, pa nije mi svejedno", kazao je Mladen. Mladen je nakon incidenta zatražio pomoć liječnika te će se opseg zadobivenih ozlijeda znati nakon pregleda u OŽB Požega, dok je o cijelom događaju obaviještena policija koja obavlja očevid.

Više o reakcijama i brutalnom napadu na kolegu Mirkovića možete pročitati ovdje.

 

//
 

LEKOVIĆ: GOVOR MRŽNJE I NAPADI NA NOVINARE SU POVEZANI

Na konferenciji HND-a povodom Svjetskog dana medija održanoj u Novinarskom domu Leković je istaknuo i kako su govor mržnje i napadi na novinare povezani. Naglasio je i kako su novinari mete govora mržnje, ali i kako neki od njih, a naročito oni koji misle da su novinari samim time što objavljuju nešto u medijima, ponekad i sami šire govor mržnje.

Predsjednik HND-a je istaknuo i kako je problem , a što su i brojne međunarodne organizacije potvrdile, ono što HND tvrdi već dugo vremena – da iako Hrvatska ima vrlo jasno definirane zakonske odredbe što je govor mržnje, često se događa i da se ekletantan govor mržnje na kraju zapravo i ne kažnjava.

'Naprosto, kao da postoji nekakav prešutni dogovor u hrvatskom društvu da ono što se ne bi smjelo događati – događa se bez ikakvih problema. S druge, strane, sužava se prostor slobode novinara koji profesionalno rade svoj posao' istaknuo je Leković dodajući kako su brojne međunardne organizacije i institucije u svojim izvješćima prošle godine pokazala da Hrvatska 'propada' na ljestvicama novinarskih sloboda, odnosno slobode medija.

'Kada uzmete u obzir da je Hrvatska jedna od članica Europske unije, onda je jasno da je Hrvatska uz Poljsku i Mađarsku jedna od najgorih na tom području - situacija je lošija nego u nekim zemljama koje nisu članice EU nego su još u fazi priključenja. To nije nikako dobro, s time da je s područja jugoistočne Europe, odnosno s područja bivše Jugoslavije, Hrvatska najviše nazadovala' zaključio je Leković.

Goran Borković, glavni urednik portala Forum.tm, kazao je kako su oni najviše napada dobivali preko mailova upravo kada je napade na njih nahuškavao ministar Hasanbegović. - Kada vas naziva svakojakim imenima, on otvara sezonu lova na novinare koje je etiketirao. Mi smo dobili 25 pisama i na kraju sviju je stajalo: Za dom spremni, komunističko govno i slično. Pročitaš i baciš u smeće! Iskoristili smo također i činjenicu da je ravnateljica Hine dobila pismo i pokušali smo javnost osvijestiti što se događa te odličili prijaviti slučaj policiji. Pola sata čekanja, 15 min zapisnika, doviđenja i doviđenja. Gubiš vrijeme, ali ipak ti se čini normalno da pokušaš nešto napraviti. Država se zainteresirala, ministar policije je bio prisiljen reagirati. Tri policijaca su došla kod mene doma, zatekli su mog sina. Nakon toga sam otišao ponovo na policiju i ponovo dao iste izjave. Prijetnje na FB redovito sam prijavljivao FB, ali dobivao sam same generičke mailove. Gdje živiš govno srpsko - ako takva izjava nije problem za FB administratore, onda ne znam. Ja ne znam kako se borit protiv toga, osim na način da se nikome ne zamjerite, ali to onda nije novinarstvo, kazao je Borković.

Na konferenciji je izlagala i Vesna Alaburić, odvjetnica i suradnica HND-ovog Centra za zaštitu slobode izražavanja te je govoreći o tome treba li svaki govor mržnje biti kazneno djelo u uvodu citirala preporuke Ministarskog odbora Vijeća Europe u kojima se kaže da “govor mržnje podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog porijekla”.

Alaburić je istaknula kako ono što je navedeno u preporuci Ministarskog odbora Vijeća Europe jest ono što se smatra univerzalno prihvatljivom, točnom i potpunom definicijom govora mržnje. "Govor mržnje je oblik izražavanja kojim se šire, raspriruju, potiču i podržavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji uključujući i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla", rekla je Alaburić.

Istaknula je i kako smatra da svaki govor mržnje nije kazneno djelo te istaknula kako Državno odvjetništvo ne treba reagirati na svaki oblik ili prijavu govora mržnje u medijima navodeći primjer fotomontaže Željke Markić objavljene u Novostima, ali i fotomontaže Milanke Opačić s četiri čirilična slova S na majici koji su objavili neki mediji.

"Moj bi odgovor bio sljedeći – prilog Novosti s Željkom Markić nije govor mržnje nego je politički komentar. S hitlerovskim brčićima dato je na znanje da autori smatraju da je riječ o nacističkim, fašističkim stajalištima za razliku od fotomontaže s Milankom Opačić s četiri S na majici gdje se zapravo izravno aludira na njezino nacionalno porijeklo. I isključivo zbog nacionalnog porijekla se nju svrstava u grupu državnih neprijatelja, odnosno četnika. Njezino političko djelovanje u Hrvatskoj ne daje apsolutno nikakvu osnovu za takvu političku kvalifikaciju i zato se tu, po mojem mišljenju, radi o govoru mržnje", zaključila je Alaburić.

Dražen Hoffmann iz GONG-a prenio je osnovne informacije o GONG-ovom projektu „Dosta je mržnje!“, u sklopu kojega je kroz dvanaest mjeseci provedeno praćenja govora mržnje, diskriminatornog govora i drugih oblika neprihvatljivog govora u medijima. Ustvrdio je kako u društvu koje želi kultivirati demokratsku političku kulturu pokušaji normalizacije diskriminatornog govora ne smiju proći bez reagiranja, te kako je prokazivanje takvog diskursa zadatak i organizacija civilnog društva i šire javnosti. Svrha diskriminatornog javnog govora je u konačnici čitavim društvenim skupinama uskratiti pravo ravnopravnog sudjelovanja u javnom životu, ušutkati i obezvrijediti njihove glasove. Podsjetio je i kako postoji dio medijske scene kojemu je promicanje diskriminacije dijelom uređivačke politike te da društvene mreže, kao jedan od glavnih kanala za distribuciju medijskih sadržaja, ali i širenje neprihvatljivog govora, trebaju biti i prostor u kojem aktivni građani kao njegovi su-kreatori kontinuirano reagiraju.

Na konferenciji, održanoj uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške, Ema Tarabochia kao istraživačica na projektu "Platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara na Zapadnom Balkanu iznijela je podatke o sudskim postupcima protiv novinara. Prema podacima, u prvom tromjesečju ove godine pred sudovima se vodilo 100 predmeta protiv novinara - 11 za uvredu, 17 za teško sramoćenje, 69 za klevetu i tri za sva tri navedena kaznena djela. Istaknuto je i kako su 2015. i 2016. riješena 73 postupka - u samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara - u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio. Navedeno je i kako se tijekom 2016. vodio 691 postupak protiv novinara, odnosno nakladnika.

Na konferecniji su još govorili i Monika Valečić o novinarima u borbi protiv govora mržnje u medijima, dok je o Ulozi građana u borbi protiv govora mržnje govorio Dražen Hoffmann iz GONG-a, a o govoru mržnje na društvenim mrežama kazivao je Filip Rodik iz HrOpen. U nastavku je o napadima na novinare i što mogu učiniti novinarske organizacije govorila gošća Renate Schroeder, izvršna direktorica Europske federacije novinara, dok je o važnosti zagovaranja medijskih sloboda i sigurnosti novinara svoje izlaganje održala Ema Tarabochia, istraživačica na projektu „Regionalna platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara“. Na koncu je O Granica slobode izražavanja – sudski postupci protiv novinara govorila Katarina Oguić, odvjetnica i suradnica HND-ovog Centra za zaštitu slobode izražavanja.

 

//
 

PEVEC KUPIO Z1 TELEVIZIJU

"Pevec d.d. stekao je poslovne udjele Z1 televizije d.o.o. te ulaskom u medijsku djelatnost proširuje marketinške aktivnosti i na produciranje vlastitih emisija kojima će gledateljima još više približiti segment poslovanja 'uradi sam' i širinu asortimana kojega ima najveći trgovački lanac neprehrambenih proizvoda u Hrvatskoj", navodi se u priopćenju Peveca, iz kojeg ne navode ni od koga su kupili Z1 televiziju niti kolika je vrijednost te transakcije.

Po navodima iz priopćenja Peveca, Z1 je jedna od najgledanijih lokalnih televizija u Zagrebu, ali i na području cijele Hrvatske, te je njezina uloga tim veća jer se gleda nacionalno putem IPTV kanala. "Htjeli smo na određeni način sudjelovati u oblikovanju televizijskog programskog sadržaja svjesni da je to jedan od najjačih komunikacijskih kanala kojim imamo mogućnost informirati naše postojeće, ali i nove kupce", izjavo je, prema priopćenju, predsjednik Uprave Peveca Jurica Lovrinčević.

Napominje kako je prethodna godina za Pevec bila iznimno dinamična i otvorila nove perspektive, a kako su producirali više video sadržaja shvatili su da formati koje prezentiraju na webu lako mogu dobiti i ekstenziju te biti dio gledanog televizijskog programa.

"Snagom televizije postajemo značajnije dijelom svakog doma jer upravo nam taj medij pruža potencijal. Televizijom ćemo pokazati punu snagu i raznolikost Peveca, ali svakako poštujući sva zakonska ograničenja, osobito zaštitu tržišnog natjecanja", kaže Lovrinčević.

Prema njegovim riječima, gospodarstvo se razvija, kompanije digitalno transformiraju pa je nužno tražiti rješenja koja omogućavaju brže i jednostavnije prezentiranje proizvoda i usluga. Dodaje kako je cilj moderna televizija sa zanimljivim programskim sadržajem, koji će i u produkcijskom dijelu postaviti nove standarde.

"Pevec će ove godine plasirati svoju internet trgovinu (web shop), a integracijom svih platformi (društvene mreže, web shop i dr.) i televizijskog kanala cilj je stvarati dio programa namijenjenog kupcima. Nova programska shema trebala bi krenuti od jeseni", najavljuje se u priopćenju Peveca.

 

//
 

GLAS ISTRE: NOSITELJ LISTE NA IZBORIMA UREDIO PRILOG O IZBORIMA

Dopis prenosimo u cijelosti:

Radničko vijeće i sindikat upozoravaju o sukobu interesa u Glasu Istre Danas (19. svibnja 2017.) u Glasu Istre je objavljen predizborni prilog u kojem su predstavljene liste za vijeća i kandidati za načelnike u svim istarskim općinama. No, sporno je što je urednik tog priloga ujedno i kandidat na tim istim izborima - a riječ je o Srećku Peršiću. On se, s jedne strane, kandidirao za načelnika Općine Marčana i nositelj je liste za Općinsko vijeće u Marčani.

S druge strane on je pismeno naručio od svojih podređenih novinara, u dnevnim novinama koje se krase epitetom nezavisne, što da upitaju kandidate za načelnike i nositelje lista na tim izborima. Također, on je kao urednik tog izdanja imao utjecaja na plasman novinarskih tekstova, njihovo oblikovanje i sadržaj. Na koncu, on je kao izvršni urednik i urednik tog priloga imao utjecaja i na normiranje rada novinara (plaću).

Kada je novinar Paulo Gregorović (ujedno član Radničkog vijeća i glavni sindikalni povjerenik) dobio od Peršića taj zadatak pismeno je obavijestio Upravu i privremenog glavnog urednika Ranka Borovečkog da odbija izvršiti taj nalog. Gregorović se pozvao na Statut Glas Istre kojim je omogućeno novinarima odbijanje zadataka i na Odluku o sistematizaciji u kojoj se od Srećka Peršića, i ostalih novinara i urednika, traži suzdržavanje od promicanja interesa političkih stranaka. Proteklih mjeseci se dešavalo da je Srećko Peršić promovirao interese svoje političke opcije putem internetskog news portala www.marcana.info, od udruge čiji je predsjednik upravo Srećko Peršić.

Do sada je bila praksa da novinari-urednici, koji su ujedno kandidati na izborima, za vrijeme predizborne kampanje koriste godišnji odmor. Ujedno, preporuka je Hrvatskog novinarskog društva, objavljena 2007., da novinari ako su kandidati na izborima ne bi za to vrijeme trebali obavljati novinarski posao. Zadavanje zadataka novinarima i uređivanje predizbornog priloga je tipičan novinarski posao koji je rukovodstvo Glasa Istre dodijelio Srećku Peršiću, kandidatu na izborima.

Član Radničkog vijeća i glavni sindikalni povjerenik je pismeno pozvao Peršića da podnese pismeni zahtjev privremenom glavnom uredniku i Upravi da ga oslobode rada na predizbornim prilozima Glasa Istre jer svojim postupkom krši propise i pravila novinarske struke i etike.

Međutim, umjesto da Uprava i glavni urednik smjene Peršića, kad on sam to nije učinio, Uprava se obrušila na Gregorovića koji je ukazao na taj sukob interesa. Slaven Žmak, izvršni direktor Glas Istre novine odgovorio je Gregoroviću da su njegovi razlozi odbijanja sudjelovanja u izradi predizbornih priloga potpuno neutemeljeni, a argumentacija besmislena. Zbog navedenog, pozvao je novinara da nalog izvrši bez odgađanja u skladu s pravima novinarske struke i etike i bez promoviranja ičijih interesa, a u protivnom smatrat će to povredom njegovih radnih obveza.

Gregorović nije sudjelovao u izvještavanju s ovogodišnje predizborne kampanje, a lani je izbornu kampanju pratio samo dva dana. Nakon što je u rujnu 2016. upozorio Upravu i privremenog glavnog urednika da su urednici samovoljno udvostručili duljinu izvještaja s predizbornog skupa HDZ-a, izvještaj koji je u propisanoj duljini napisao Gregorović, on više nije angažiran u izvještavanju s predizbornih skupova jer se svakodnevno kršilo pravilo da sve stranke dobiju jednak prostor u novinama.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE: 62 POSTO GRAĐANA TV I VIDEO SADRŽAJ GLEDA PUTEM RAČUNALA I SMARTFONA

Uz to, prema rezultatima istraživanja, gotovo trećina gleda televizijski ili video sadržaj više puta tjedno putem pametnog telefona. Taj je trend posebno prisutan unutar mlađe populacije, između 15 i 29 godina, gdje 70 posto prati TV i video sadržaj putem alternativnih uređaja.

Istraživanje je pokazalo da televizor više nije jedini i najvažniji ekran u kućanstvu, da točno određen TV raspored ne određuje što će se i na koji način gledati te da tehnologija mijenja navike i način na koji se konzumira neki sadržaj jer se propušteni sadržaji mogu pogledati naknadno ili čak u hodu.

Istraživanje je pokazalo i da više od trećine ispitanika prati televizijski sadržaj izvan svojih domova, četvrtina u ugostiteljskim objektima, a svaka peta osoba prati ga i u hodu. Naime, čak trećina sudionika istraživanja, njih 31 posto, u prosjeku barem dva puta tjedno pogleda video sadržaj putem pametnog telefona.

Gotovo polovina gledatelja, njih 43 posto, posebno populacija do 49 godina starosti, gleda snimljeni TV i video sadržaj ili sadržaj na zahtjev, navodi se u priopćenju.

Rezultati istraživanja pokazali su i da je 59 posto ispitanih građana u proteklih mjesec dana paralelno pratilo različit sadržaj na dva uređaja, što potvrđuje da se navike nepovratno mijenjaju. Gotovo 90 posto gledatelja surfa internetom tijekom gledanja TV sadržaja, od čega 31 posto to čini svaki put dok gleda. Istraživanje je, kako navode, provedeno kvantitativnom metodom online intervjua na reprezentativnom uzorku 1.000 građana u dobi od 15 do 65 godina.

 

//
 

RUDEŽ, ČORKALO, ŠKRINJARIĆ I JANKOVIĆ DOBITNICI VELEBITSKE DEGENIJE

U kategoriji tisak i internet Ocjenjivački odbor najboljim je ocijenio pristigle radove novinarke Jutarnjeg lista Tanje Rudež izdvojivši posebno tekst pod naslovom „Hrvat koji čisti oceane“, objavljen 22. kolovoza 2016.godine. Riječ je o zanimljivoj priči o revolucionarnom sustavu za eliminaciju i prikupljanje plastičnog otpada iz mora koji je izumio Nizozemac hrvatskog podrijetla Boyan Slat, čiji otac živi u Istri.

Nagradu za najbolji televizijski rad dobio novinar Nove TV Ivan Čorkalo, za prilog „Smeće u Jasenovcu“, objavljen u emisiji „Provjereno“ Nove TV, 27. listopada 2016. godine. Kolega Čorkalo je krenuo u istraživački pohod nakon dojave mještana Jasenovca da se četvrtkom i petkom navečer te praznikom mjestom širi nesnosan smrad. Nakon priloga brojne su inspekcije izašle na teren i otkrile nepravilnosti, te je nekim tvrtkama odmah zabranjeno odlaganje otpada, navodi se u obrazloženju nagrade.

Među pristiglim radovima u kategoriji radio Ocjenjivački odbor najboljim je ocijenio emisiju „Čuvarkuća“, novinarke sisačkog Radio Quirinusa Tee Škrinjarić, emitirane 4. veljače 2017. Radio Quirinus s emisijom „Čuvarkuća“ ostavio je poseban dojam zbog raznolikosti sugovornika, zbog izuzetnog pristupa djeci predškolskog uzrasta, njihovog promišljanja o okolišu i poruke o značaju edukacije od malih nogu, ocijenio je odbor.

Ove se godine po prvi puta dodijelila nagrada za najbolju fotografiju - fotoreportažu, a ona je pripala Mirku Jankoviću, fotoreporteru časopisa Sensa za fotoreportaže „Život na održivom imanju“ objavljene u listopadu 2016. godine. Reportaže poput Jankovićeve, o autohtonoj turopoljskoj kući pretvorenoj u ekološko reciklirano imanje, prema mišljenju Ocjenjivačkog odbora, pozitivno utječu na svijest građana i njihovu edukaciju.

Nagrade Velebitska degenija dodjeljuje Zbor novinara za okoliš uz podršku Hrvatske elektroprivrede još od 1999. godine, podsjetila je predsjednica Zbora novinara za okoliš i predsjednica Ocjenjivačkog odbora Silva Celebrini. „Kada smo pokretali nagradu, nismo niti sanjali da će ona trajati ovako dugo i da ćemo primati na desetke sjajnih prijava. Danas, na žalost, nema puno specijaliziranih novinara, pa tako ni u području zaštite okoliša, ali vidimo da je tema održivog razvoja sve popularnija i njome se bavi sve više novinara“, rekla je Celebrini.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković naglasio je da je „posebno važno stimulirati novinare koji obrađuju teme zaštite okoliša jer je to jedno od rijetkih područja u kojima novinari mogu biti angažirani, a da pritom ne krše pravila novinarske profesije“.

Na natječaj je stiglo 17 radova u kategoriji tisak i Internet, 14 radova u kategoriji televizija, 5 radova u kategoriji radio te 10 radova u kategoriji fotografija/fotoreportaža.

Ocjenjivački odbor Zbora novinara za okoliš HND-a za nagrade Velebitska degenija za 2016. godinu, u skladu s propozicijama natječaja, radio je u sastavu: Silva Celebrini, predsjednica Odbora i predsjednica Zbora novinara za okoliš HND-a, Darko Alfirev iz HEP-a, Lidija Komes, novinarka i veleposlanica Hrvatske za Europske destinacije izvrsnosti, Darko Horvatić, urednik na HTV-u, Nada Kolega iz HOPS-a, Marina Bujan, novinarka Hine i Davorin Marković, iz Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode. Povjerenstvo je odluke o dodjeli nagrada donijelo je većinom glasova.

Detaljana obrazloženja nagrada i popis dosadašnjih dobitnika možete pogledati ovdje.

 

//
 

GABRIJELA GALIĆ I PETRA MARINČIĆ DOBITNICE NAGRADE ZA NOVINARSKI RAD U PODRUČJU ZAŠTITE NA RADU

Novinarske nagrade za ovo područje dodijeljene su prvi put, s ciljem da se potakne cjelovito i kontinuirano informiranje, edukacija i osvješćivanje javnosti, te pridonese unaprjeđivanju razvoja kulture zaštite na radu, priopćili su iz Zavoda.

Novinarka Gabrijela Galić, koja kontinuirano prati i objavljuje članke iz područja zaštite na radu ukazujući na važnost sigurnih i zdravih radnih uvjeta, nagrađena je za članak "Manje trikloretilena i strojnih ulja spasit će na tisuće života radnika", objavljen 11. siječnja 2017. u Novom listu. Autorica je u članku argumentirano i na razumljiv način obrazložila štetnosti kancerogenih tvari, osobito u trikloretilenu, koji se najčešće koristi za kemijsko čišćenje, a u širokoj je primjeni u metalnoj i tekstilnoj industriji, stoji u obrazloženju nagrade. Novinarka je priložila i druge tekstove vezane uz tematiku zaštite na radu: "Do kraja 2018. središnja baza podataka za ozljede na radu", "U EU-u besplatnu aplikaciju za procjenu rizika koriste već sedam godina", "Radnici u trgovini najčešće stradavaju na radu, najveći broj ozljeda ponedjeljkom" i "Kancerogene tvari na radnom mjestu ubijaju 100.000 Europljana godišnje".

U kategoriji televizijskog novinarstva Godišnju nagradu dobila je Petra Marinčić za prilog "Zaštita na radu" koji je 26. travnja 2016. objavljen u emisiji "Pravo na život" na TV Zapad. Autorica je, prepoznavši važnost zaštite na radu, cijelu emisiju posvetila toj tematici, te je na taj način pridonijela podizanju razine svijesti o zaštiti na radu.

Nagrade su dobitnicama svečano uručene u Hrvatskoj udruzi poslodavaca na Savjetovanju o primjerima dobre prakse u zaštiti na radu koje je organizirao Zavod za unapređivanje zaštite na radu u suradnji s HUP-om.

Novi Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu Godišnje nagrade za novinarski rad u području zaštite na radu za 2017. godinu objavljen je na mrežnim stranicama Zavoda. Nagrade se dodjeljuju za novinarski rad u četiri kategorije: tiskanom, radijskom, televizijskom i internetskom novinarstvu, koji su objavljeni u razdoblju od 30. travnja 2017. do 15. ožujka 2018., do kada se prijedlozi upućuju na adresu: Zavod za unapređivanje zaštite na radu, 10 000 Zagreb Prilaz Ivana Visina 1-3, izvijestili su iz Zavoda.

 

//
 

ZAVRŠENI 6. MEĐUNARODNI SVIBANJSKI SUSRETI NOVINARA, PISACA I DIPLOMATA NA TEMU „MEDIJI I ŽENE“

Prvi dio skupa bio je posvećen uspomeni na Mariju Jurić Zagorku, od čije će se smrti ove jeseni navršiti 60 godina. U tom kontekstu govorilo se o političkoj dimenziji njenog novinarskog rada u kojem je bila, kako je istaknuto, nepokolebiv borac za hrvatske nacionalne interese, a svojim je osobnim primjerom i stradanjima jasno pokazala da se pravi novinar ni smije dati pokolebati ni koruptivnim financijskim ponudama ni političkim pritiscima.

Na skupu je ukazano i na njenu borbu za prava žena, koja je u velikoj mjeri prožimala i njen novinarski i njen književni rad. O Zagorki su govorili Vladimir Matek, te suradnice Centra za ženske studije Ana Pavlić i Vesna Barilar.

Bilo je riječi i o položaju žena u svijetu. Veleposlanice Kraljevine Norveške i Republike Bugarske Astrid Versto i Tanya Dimitrova, koje su i same bile novinarke, prikazale su položaj žena u medijima u njihovim zemljama. Ne samo da su se brojnošću u redakcijama nego i u najodogovornijim i upravljačkim dužnostima izjednačile s muškim kolegama, u Bugarskoj i puno više, nego su - uspjele izboriti i njihovo puno razumijevanje za specifične potrebe žena u bilo kojoj profesiji s obzirom na njihovu ulogu majki, što su potvrdile i vlastitim iskustvima.

Tematski blok pod naslovom „Novinarke koje su obilježile povijest profesije“ pokazao je ne samo da je Marija Jurić Zagorka čak i u međunarodnim razmjerima bila žena ispred svog vremena, nego i da su se žene koje su htjele biti novinarke ili urednice novina čak i razmjerno nedavno morale suočavati s brojnim predrasudama i među muškim kolegama i u javnosti, što je u brojnim zemljama i dalje slučaj.

O drugim aspektima odnosa medija prema ženama – o tome kako ih se prikazuje, kako se stvaraju stereotipi o ženama općenito, odnosno u tzv. ženskim i muškim profesijama, te o ponašanjima i sposobnostima, kao i o tretiranju žena kao objekta u marketinškim aktivnostima, govorila je Marija Novak-Ištuk. Položaj žena u filmu, posebno hrvatsko, obradio je Tomislav Kurelec, dok je Slavko Cvitković govorio o ženama koje su se kod nas – a posebno na HRT-u – istaknule kao sportski novinari.

U prostorima Hotela Laguna i Arcada u kojima je održavan skup, koji je i ove godine organizirala i moderirala Branka Starčević, predsjednica zagrebačkog Ogranka umirovljenih novinara članova HND-a i Udruge umirovljenika HRT-a, bila je tim povodom postavljena i prigodna izložba ženskih potreta pod naslovom „Žene svijeta“ fotografkinje Snježane Požar. Susret je održan pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar- Kitarović.

 

//
 

JOSIP HORVAT – PISAC POVIJESTI I NOVINAR U BURNOM STOLJEĆU

„Svojim pripovjedačkim stilom je oživljavao ljude i događaje, a naročito našu političku povijest od ilirizma do 1929. godine“, naglasio je Agičić. „Horvat je bio jedan od najboljih novinara Hrvatske pa je šteta da današnji moderni novinari malo znaju o ovom književniku, novinskom uredniku i prevoditelju“, kazao je Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva koje je bilo suorganizator ovog skupa održanog u sklopu Festivala povijesti Kliofest 2017.

Josip Horvat, koji je preminuo 1968. godine, bio je dugo godina zanemaren u hrvatskoj historiografiji i ovo je prvi veći skup o novinaru i uredniku novina koje su izlazile u prvoj polovici 20. stoljeća Obzora i tadašnjeg Jutarnjeg lista, te autoru djela kao što su Politička povijest Hrvatske, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, Hrvatski panoptikum Povijest novinstva Hrvatske 1771–1939, memoara Živjeti u Hrvatskoj 1900–1941 i Preživjeti u Zagrebu. Dnevnik 1943–1945.

Iako su znanstvenici utvrdili da Horvat u svojim djelima ne navodi izvore pa mu je teško priznati znanstvenu sistematičnost, on sam nikad nije tvrdio da su njegove knjige sustavna povijesna djela. Ono po čemu je značajan je da je izvore tražio ne samo u arhivima, nego ih je pronalazio izravno kod svojih starijih suvremenika. Smatrao je da povijest nije puka registracija činjenica, nego u njoj treba tražiti uzroke suvremenosti.

„To se dana usudi reći malo koji povjesničar“, rekao je Agičić, dodavši da mnogi povjesničari i danas pišu ovisno o njihovim svjetonazorima pa selektivno opisuju povijest, dok je Horvat izbjegao tu zamku. „Nenavođenje izvora u njegovim povijesnim djelima daje za pravo onima koji kažu da je bio sjajan autor povijesti, ali ipak ne i klasičan povjesničar, znanstvenik, ali Horvat je ispunio jednu povijesnu prazninu, i to stilski raskošno, a znanstveno utemeljeno“, kazao je Agičić.

Horvat je tijekom cijelog života bio istovremeno bio anglofil, frankofil i rusofil. Rusija mu je bila posebno privlačna i ne samo da je u više navrata boravio u njoj, nego je i prevodio djela brojnih ruskih pisaca. Imao je golemo znanje o toj velikoj zemlji.

„Rusija je prisutna u gotovo svim njegovim duljim tekstovima i novinskim člancima“, kazao je Stjepan Ćosić te dodao da nije bio sklon ideologijama i pisao je izvan akademskih okova i klanova, a ta sloboda imala cijenu. „On je s jedne strane empiričar, a s druge privlačan narator povijesnih događaja“, kazao je Ćosić.

Početni oprez prema boljševizmu, usponom staljinizma se pretvorio u žestoku kritiku diktature. Zrcalnu sliku Staljinovog Sovjetskog saveza 30-ih godina prošlog stoljeća vidio je u fašističkoj Italiji.

Branko Matan, glavni urednik časopisa Gordogan i - kako su ga nazvali na skupu - „horvatolog“, godinama proučava Horvatova djela, a posebno onih koji se tiču razdoblja NDH. Prema njegovim riječima, Horvatove knjige, a posebno "Preživjeti u Zagrebu – Dnevnik 1943.- 1945.", ali i pisma upućena prijateljima i naročito Slavku Batušiću od 1952. do 1968. upućuju na to da je bio jedan od rijetkih kritičara sustava. Prema nacizmu je imao nultu toleranciju, a prema Titovoj Jugoslaviji "bezbroj sitnih podbadanja, ponekad i zgražanja, ali s dodatkom da se u tom sistemu ipak nešto i stvara". Titu je priznao pokušaj stvaranja panslavizma, kojem je Horvat bio blizak.

Posebno je volio svako pismo prijateljima završiti vicem, a dio njih je predstavio profesor Boris Beck. Lascivnim vicevima koji obuhvaćaju politiku i seks, Horvat daje kritiku tadašnjih sustava i svijeta u kojem živi. Svijet je orgija i kaos, tumači Beck, a u jednom pismu Horvat piše da su „jedino važni – vicevi“. U njima se često protivi licemjerstvu Komunističke partije ili Katoličke crkve. „On je, prije svega, liberal“, zaključuje Beck.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

SNH: UPRAVA VEČERNJEG LISTA NAJGORI, A UPRAVA HINE NAJBOLJI MEDIJSKI POSLODAVAC

Sindikat novinara Hrvatske na današnjoj je Skupštini proglasio najgoreg i najboljeg poslodavca. U priopćenju navode da su u Hini zaposlenicima isplaćena sva materijalna prava proizašla iz kolektivnog ugovora koji se primjenjuje od 1. travnja 2015. i vrijedi četiri godine, dok u Večernjem listu je došlo do smanjivanja plaća i ukidanja gotovo svih prava. Osim toga, uprava Večernjeg lista ukinula je ionako skroman dodatak na radni staž, a prozvana je i zbog diskriminacije sindikalnih povjerenika, navodi se u priopćenju.

SNH je priopćio i da će pokrenuti kampanju za pridobivanje novih članova, posebno među mladim novinarima te nastaviti bitku za potpisivanje kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, ali i u svim podružnicama koji takav ugovor nemaju. Naime, uz Hinu, kolektivni ugovor trenutno postoji jedino na HRT-u gdje je potpisan samo na godinu dana, a sada je u tzv. produljenoj primjeni. Izaslanici Skupštine podsjetili su da nepostojanje ili ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja.

Situacija je, ističu u SNH, posebno zabrinjavajuća u privatnim medijima gdje su novinari pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. U najgoroj situaciji su novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri čime bi se morale pozabaviti inspekcije i hrvatsko pravosuđe.

 

//
 

SNH: MEDIJSKIM POSLODAVCIMA NE MOŽE SE DOPUSTITI DA RADE ŠTO IH JE VOLJA

Kad smo počinjali ovu akciju početkom novog milenija (2000. godine) novinarstvo se doista nalazilo u situaciji "pet do 12", navode u Sindikatu. No, uspoređujući ukupne medijske slobode, dostojanstvo struke i napose poziciju novinara (radnu i profesionalnu) tada i sada, ne možemo se oteti dojmu da smo danas već na "12 i pet". Situacija je posebno zabrinjavajuća u privatnim medijima gdje su novinari pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. Ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja.

No, u još goroj su situaciji novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri, kao i sve brojniji studenti. Na djelu je široka zlouporaba institucije "student-servisa" pomoću kojega poslodavci dolaze do jeftinih novinara, naše djece koja tako godinama ostaju "ni na nebu ni na zemlji", bez pravog posla od kojeg bi mogli živjeti i jednoga dana hraniti svoju obitelj.

Inspekcije bi o ovome trebale povesti računa, kao i hrvatsko pravosuđe koje je i previše sporo da bi bilo učinkovito i pravedno. Dugotrajni sudski procesi kompromitiraju istinsku borbu protiv korupcije, skupi su, narušavaju vjerodostojnost pravosudnog sustava i stvaraju dojam da se korupcija isplati, a odgovornost pojedinca ostaje nekažnjena.

Dovođenjem novinara u stanje egzistencijalne ugroženosti nastoji se osigurati njihovo poslušno pokoravanje uređivačkoj politici koja je nerijetko usmjerena prema zaštiti interesa krupnog kapitala i interesnih skupina nesklonih objektivnom i nepristranom informiranju javnosti. Uz štetu koju takvi trendovi neposredno nanose društvu i njegovoj demokratičnosti, oni se odražavaju i na rejting Hrvatske u svijetu. Ne čudi stoga što smo po pitanju slobode medija na najnovijoj ljestvici Reportera bez granica pali za dodatnih 11 mjesta i na nezavidnom smo 74. mjestu. Gori od svih iz susjedstva osim od Crne Gore.

Zamjerke Sindikata novinara Hrvatske i Reportera bez granica hrvatskoj Vladi nisu uvijek iste, ali nad svima bismo se trebali duboko zamisliti. Reporteri, primjerice, zamjeraju hrvatskim vlastima da se miješaju u rad javnih medija, posebice kad je riječ o HRT-u, no to stalno ističemo i mi u Sindikatu. Umjesto "hokejaških" izmjena urednika i novinara kod svake promjene vlasti, tražimo da se stvori ambijent u kojem će javna televizija biti istinski javni servis u kojem će dominirati novinari i urednici profesionalci, a političkoj će smjeni biti podložno samo nekoliko vodećih ljudi. Umjesto novinarstva koje će služiti "lijevoj" ili "desnoj" opciji, mi smo za novinarstvo kojeg će se političari pribojavati, stoji u priopćenju koje za Sindikat novinara Hrvatske potpisuje predsjednik Anton Filić.

 

//
 

HND OSUĐUJE VULGARNI ISPAD ZASTUPNIKA ŽELJKA GLASNOVIĆA PREMA NOVINARU RTL-A

Na posve legitimno i pristojnu molbu kolege Skorina da objasni kako se u podršci za predsjednika Hrvatskog sabora iz redova HDZ-a našao na istoj strani sa nekima o kojima stalno govori samo najgore, zastupnik Glasnović je novinaru uzvratio rečenicom: „A kako bi vi da vam zabijem taj mikrofon u stražnjicu?“.

To je, uz samog kolegu Skorina, HND-u potvrdilo i nekoliko drugih saborskih izvjestitelja koji su tom incidentu svjedočili, a događaj je i snimljen. Ovo je još jedan u nizu javnih napada zastupnika Glasnovića na novinare. Njegovi su vulgarni i ponižavajući ispadi upereni protiv novinara, nažalost, postali pravilo.

HND još jednom upozorava da je takvo ponašanje nedopustivo te poziva sve zastupnike u Hrvatskom saboru da se prema novinarima ponašaju pristojno i svoju saborsku dužnost obavljaju dostojanstveno. Također očekujemo da zastupnici Hrvatskog sabora javno osude Glasnovićeve i sve slične uvrede upućene novinarima, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND OSUĐUJE PRIJETNJU ZASTUPNIKA IVANA PERNARA NOVINARU HRT-A ALEKSANDRU STANKOVIĆU

Zastupnik Pernar izjavio je to komentirajući za portal Fairpres.hr sudsku odluku kojom je muškarac koji se deklarirao kao simpatizer Živog zida pravomoćno osuđen na 7 mjeseci zatvora, uvjetno s rokom kušnje od dvije godine zbog prijetnji upućenih Stankoviću. Prijetnje kolegi Stankoviću dogodile su se nakon što je Ivan Pernar demonstrativno napustio studio nezadovoljan načinom na koji je Stanković vodio emisiju u kojoj je Pernar bio gost. Zastupnik Pernar trebao bi znati da su prijetnje političkim “čistkama“ novinara nedopustive u demokratskoj zemlji, ali ipak se ovom izjavom pridružio onim političarima koji nekažnjeno prijete novinarima. HND jednako odgovornima smatra i one političare koji političke prijetnje novinarima ne osuđuju i tako potiču na nove prijetnje, uključujući i fizičke napade na novinare, stoji u priopćenju HND-a koje za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

OZMEC RIZNIČAR SVJETSKE UDRUGE SPORTSKIH NOVINARA

Prvi dopredsjednik AIPS-a ostaje Esat Yilmaer iz Turske, nakon što su se povukli svi ostali kandidati za tu funkciju. Novo vodstvo je odmah održalo sastanak, na kojem su ponovljene smjernice koje je stari saziv izvršnoga odbora locirao. I ovaj je izbor pokazao da europski sportski novinari dominiraju svjetskom udrugom, što je, realno, očekivano, stoji u izvještaju.

Kongres održan u Seulu i Pjongčangu razotkrio je mnoge izazove s kojima će se AIPS susretati u budućnosti, a na koje sportski novinari moraju odgovoriti vrlo skoro, a na neke i vrlo žestoko. U prvom redu radi se o korupciji, zbog koje je tijekom Kongresa morao odstupiti lani izabran predsjednik AIPS Azije, čime je izazvao krizu u azijskoj sekciji, pa će njihovi izbori biti ponovljeni do kraja godine, vjerojatno u Kuala Lumpuru.

Tijekom kongresa započeti su razgovori oko novog načina funkcioniranja dosadašnjih sportskih komisija AIPS-a, koje je zadnje 4 godine koordinirao Jura Ozmec. Ideja je, naime, da se komisije kao takve ukinu, a da posao preuzmu pojedinci, delegati AIPS-a prema svjetskim federacijama i organizatorima velikih natjecanja. Prijedlog je u načelu prihvaćen, ali kako implementacija zahtjeva promjenu dijela Statuta AIPS-a, posebna će radna skupina proći cijeli Statut, kako bi se do idućega kongresa definirale sve potrebne promjene u Statutu.

Idući će kongres biti koncem travnja 2018. u Turskoj, u Antalyji. Unatoč nelagodi nekolicine sportskih novinara zbog stanja u Turskoj i odnosa prema novinarima, opće je prihvaćen sud da upravo odlaskom u Tursku i održavanjem kongresa u Antalyji, dakle dobivanjem viza za sve sudionike i slobodnim temama na kongresu, sportski novinari učlanjeni u AIPS šalju bitnu poruku o slobodi novinarstva u cijelome svijetu.

 

//
 

IVICA BULJAN IZABRAN ZA GLAVNOG UREDNIKA „NOVINARA“ I PORTALA HND.HR

Ivica Buljan već je bio glavni urednik „Novinara“ u jednom mandatu, a nakon toga, v.d. glavnog urednika „Novinara“ i portala hnd.hr.

Uređivački odbor „Novinara“, u kojem je po pet predstavnika HND-a i Sindikata novinara Hrvatske, od četiri prijavljena kandidata predložio je dva, Ivicu Buljana i Marina Bakića, a Središnji odbor je jednoglasno za glavnog urednika izabrao Ivicu Buljana.

Ivica Buljan osnovnu školu završio je u Livnu, a srednju u Splitu - Centar za kulturu, smjer Suradnik u sredstvima javnog informiranja. Nakon srednje škole upisao je Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao i završio povijest i informatologiju- bibliotekarstvo. Tijekom srednje škole se povremeno, a na fakultetu intenzivno bavio novinarstvom. Prvi stalni posao kao novinar dobio je u Hini gdje je radio od 1991. godine. Kasnije prelazi u Feral Tribune, a od 1998. do 2010. godine radi kao urednik i novinar u Jutarnjem listu. Kao novinar pratio je politička zbivanja u Hrvatskoj, izvještavao iz Sabora, pratio rad Ministarstva obrane te se bavio temama s povijesnom tematikom pišući biografske članke i one o povijesnim zbivanjima.

Kao urednik uređivao je stranice komentara, feljtona, te je bio urednik Inozemnog izdanja Jutarnjeg lista. Autor, odnosno koautor je i tri knjige. Prve dvije objavio je Profil international: Biografija Karol Wojtyla - Papa Ivan Pavao II, i politički leksikon Duh stranaka i duše političara, koju je napisao sa kolegom Zdenkom Dukom. Zajedno sa Vladom Vurušićem napisao je i knjigu Nogomet – povijest svjetskih prvenstava, koja je izašla u izdanju Školske knjige.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

FREEDOM HOUSE: SLOBODA MEDIJA PALA JE NA NAJNIŽU RAZINU U ZADNJIH 13 GODINA

Na skali od 1 do 100, na kojoj jedan predstavlja najveću, a 100 najmanju razinu slobode medija, Hrvatska je ukupno ocijenjena s 41 bodom, što je za jedan bod bolji rezultat nego u 2015 godini. Najbolju ocjenu, 9 od 30, Hrvatska je dobila za pravno okruženje, za političko okruženje dobila je 17 od 40, dok je za ekonomsko dobila 15 od 30 bodova.

U kategoriji djelomično slobodnih medija, uz Hrvatsku, nalaze se Bosna i Hercegovina, Srbija, Poljska, Ukrajina, Grčka, Indija, Italija i Izrael.

Najbolji rezultat imaju Norveška, Švedska i Nizozemska, dok su najlošije ocijenjeni Azerbajdžan, Krim, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sjeverna Koreja, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. U kategoriji zemalja u kojima mediji nisu slobodni nalaze se još i Rusija, Kina, Meksiko, Egipat te Saudijska Arabija.

Najveći pad slobode medija bilježi se u Turskoj, Poljskoj, Burundiju, Boliviji, Srbiji i Mađarskoj. Prema Freedom Houseu, oko 45 posto svjetske populacije živi u državama u kojima ne postoji sloboda medija, ističe Freedom House, dok samo 13 posto populacije živi u zemljama u kojima je sigurnost novinara zagarantirana, državna intervencija u medije minimalna, a medijske kuće nisu pod pravosudnim ili ekonomskim pritiskom.

Istraživanje Freedom Housea o slobodi medija provodi se svake godine od 1980., a na njemu radi više od 90 analitičara koji podatke crpe iz rada na terenu, poslovnih kontakata, izvještaja iz lokalnih i međunarodnih nevladinih organizacija, izvještaja vlada i multilateralnih tijela, te domaćih i međunarodnih medijskih kuća. Razina slobode medija u svakoj državi i na svakom teritoriju evaluira se kroz 23 metodološka pitanja.

Cijeli izvještaj možete pročitati ovdje.

 

//
 

TURSKI DNEVNI LIST OBJAVIO PRAZNO IZDANJE ZBOG UHIĆENJA DVOJE NOVINARA

Dvoje novinara iz Sozcua optužuje se za povezanost s Fethullahom Gulenom, turskim klerikom s adresom u Sjedinjenim Državama kojeg se optužuje da stoji iza prošlogodišnjeg pokušaja vojnog puča. Uhićeni su 19. svibnja, na državni praznik kojim se slavi osnivač turske republike, Mustafa Kemal Ataturk.

Sozcu je izrazito sekularna novina koja naginje prema ljevici, te ima treću najveću nakladu u Turskoj. Često kritizira vladu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ali se protivi i Gulenovom pokretu. Njihovo dvadeset stranica dugo "posebno izdanje o slobodi medija" u subotu se može kupiti na kioscima.

Meta vlade bile su i novine Cumhuriyet, također sklone ljevici, čijih je nekoliko desetaka novinara uhićeno. U turskim pritvorima nalazi se najmanje 145 medijskih radnika, što Tursku stavlja na 155. mjesto od 180 zemalja po slobodi medija prema indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica.

Ta organizacija poziva turske vlasti i da oslobode francuskog fotografa Mathiasa Depardona koji je zatvoren već jedanaest dana. Deseci turskih medija zatvoreni su u protekloj godini nakon proglašavanja izvanrednog stanja.

 

//
 

ŠVEDSKA OBUSTAVLJA ISTRAGU PROTIV ASSANGEA

"Tužiteljica Marianne Ny odlučila je obustaviti istragu o navodnom silovanju protiv Juliana Assangea", priopćilo je tužiteljstvo. Tužiteljstvo je navelo da će tu odluku obrazložiti na konferenciji za tisak predviđenoj u Stockholmu za 12 sati. Britanska policija objavila je kako će uhititi Assangea ukoliko napusti veleposlanstvo.

"Sud u Westminsteru izdao je nalog za uhićenje Juliana Assangea nakon što se nije predao na zahtjev suda 29. lipnja 2012.", navodi se u priopćenju policije. "Policija je obvezna izvršiti taj nalog ukoliko napusti veleposlanstvo".

Assange je ranije govorio kako strahuje da će, ukoliko napusti ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu, biti izručen SAD-u s mogućnošću osude na smrtnu kaznu zbog optužbi da je otkrio državne tajne na Wikileaksu na kojemu su objavljene tisuće stranica tajnih vojnih i diplomatskih američkih bilješki.

Američke vlasti pripremile su optužbe na temelju kojih traže njegovo uhićenje, prenio je prošlog mjeseca CNN. Assange je objavio tweet s fotografijom na kojoj se smiješi nakon objave vijesti o obustavi istrage u Švedskoj.

Švedski epilog predstavlja pobjedu 45-godišnjeg Australca koji je uvijek negirao optužbe koje je u kolovozu 2010. iznijela 30-godišnja Šveđanka. Assange je sklonjen u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu od 2012., u nadi da će izbjeći europski uhidbeni nalog koji je pokrenula Švedska.

U studenom, nakon brojnih proceduralnih komplikacija, u Londonu ga je saslušao ekvadorski tužitelj u prisustvu švedskih sudaca. Ponovio je da je potpuno nevin s obzirom da su seksualni odnosi s podnositeljicom tužbe po njemu bili uz obostrani pristanak. Švedsko tužiteljstvo do ovog je petka moglo produžiti ili ne zahtjev za zatvorom na sudu u Stockholmu.

 

//
 

PRONALAŽENJE ODGOVORA NA LAŽNE VIJESTI U ATMOSFERI “POSTISTINE”

Na jednoj od pet panel diskusija o novinarstvu i slobodi medija bilo je riječi o širenju lažnih informacija, što je široko rasprostranjeno na svim medijskim platformama i gorući je fenomen. Stručnjaci koji su sudjelovali u diskusiji su naglašavali nove izazove s kojima je suočeno tradicionalno novinarstvo u svjetlu novih tehnologija i promjena poslovnih modela; mediji srednje struje i novinari prisiljeni su na ponovno razmišljanje o svojoj društvenoj ulozi. Naglasili su da kvalitetni mediji i novinarstvo još uvijek imaju važnu ulogu u demokratskoj raspravi i odgovor su na lažne vijesti.

Edwy Plenel iz Mediaparta savjetovao je novinarima da budu što je moguće informiraniji u vezi s predmetom koji istražuju: "Morate znati mnogo više nego što ćete na kraju objaviti". Isto misli i Melissa Bell, izvjestiteljica CNN-a. Ona smatra da se vjerodostojnost gradi čitav život, a gubi u sekundi. "U tom smislu je bolje ići sigurno i polako – potrošiti više vremena na provjeru podataka" dodala je. Novinari moraju zanemariti ono što misle i usredotočiti se na ono što im podaci govore. Jedna od strategija borbe protiv lažnih vijesti je i uključenje publike u novinarski posao misli Peter Cunliffe-Jones iz međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN).

U raspravi je sudjelovao i predstavnik članice EFJ-a (Europske federacije novinara) – Udruge novinara Makedonije (AJM). Njen direktor Dragan Sekulovski razgovarao je o mnogim temama kao što su demokracija, obrazovanje, pametni gradovi, Drugi svjetski rat i Europa.

 

//
 

IFJ: SINDIKATI MORAJU BITI PREDVODNICI BITKE ZA PRISTOJNE RADNE UVJETE NOVINARA I KVALITETNE MEDIJE

“Da bi novinarstvo moglo i dalje obnašati ulogu četvrtog stupa demokracije, trebaju nam jaki sindikati koji će braniti i obraniti naša prava“, izjavio je Philippe Leruth, predsjednik IFJ-a. “1. maj je prigoda da IFJ zajedno sa svojim članicama reafirmira prednosti sindikalnog organiziranja. Potičemo svoje članice da promoviraju važnost sindikalnog organiziranja i da regrutiranje svih novinara u te organizacije učine svojim prioritetnim zadatkom”, kažu u organizaciji.

“Da bismo vratili povjerenje u informiranje, trebaju nam radnici koje će braniti snažni sindikati“, dodao je Anthony Bellanger, glavni tajnik IFJ-a. “Treba nam radna snaga koja je pošteno plaćena, dobro obrazovana i adekvatno zaštićena. A treba nam i nova generacija novinara. To je također zadatak sindikata. Dođao je trenutak da u samo središte rasprave o tome kakve medije želimo uvedemo sindikate”, zaključuje Bellanger.

 

//
 

OSNIVAČ WIKIPEDIJE U BORBI PROTIV LAŽNIH VIJESTI

Na on line publikaciji nastaloj uz pomoć crowdfundinga Wales će pokušati povezati novinare s volonterima. Oni daju novac postat će podupiratelji, a zauzvrat će moći utjecati na to koje će teme i priče biti u fokusu. Walesova je namjera da čitatelji provjeravaju činjenice i dodatno uređuju objavljene članke.

Opisujući Wikitribune kao “vijesti koji donose ljudi za ljude“, Wales je rekao: “Ovo će biti prvi put da profesionalni novinari i novinari građani rade bok uz bok kao ravnopravni, pišući priče kako se događaju, uređujući ih na licu mjesta, a čitavo ih to vrijeme prati provjera svih činjenica.“ izvanrednog stanja.

 

//
 

NOVINARSKA UDRUŽENJA IZ REGIJE OSUĐUJU NAPAD NA NOVINARA MLADENA MIRKOVIĆA

Platforma je 18. svibnja izrazila zabrinutost u pismu poslanom hrvatskim vlastima, u kojem zahtjeva da spriječe bilo koju vrstu nasilja protiv novinara te da hitno i temeljito ispitaju sve činjenice u vezi s ovim ali i drugim napadima na novinare.

"Na taj način poslat će snažnu poruku hrvatskoj javnosti da takvo ponašanje nije prihvatljivo i da nositelji vlasti nisu izuzetak. Napad na novinare je direktan napad na slobodu izražavanja i pravo građana da budu informirani", priopćila je Platforma podsjećajući da je u zadnjih godinu dana u Hrvatskoj zabilježeno 12 slučajeva napada na novinare.

Regionalna platforma snažno podržava Hrvatsko novinarsko društvo i njegove napore da zaštiti novinare i slobodu govora. Platforma također poziva međunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode medija i prava novinara da pozovu relevantne hrvatske vlasti da istraže ovaj i sve ostale slučajeve. Bilo koji napad na novinare je napad na javni interes, demokraciju i prava svih građana.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE: TKO SU EUROPSKI SLOBODNI NOVINARI?

Upitnik je prvotno namijenjen svim profesionalcima koji rade neovisno, na temelju samozapošljavanja, onima koji rade kao freelanceri, ali to kombiniraju s plaćenim zaposlenjem te onima koji samostalno traže i biraju klijente, ali ipak rade u nekom obliku dugoročnog stabilnog i plaćenog angažmana.

Ispunjavanje traje po prilici 15 minuta, a odgovori će se tretirati kao anonimni. Cilj je ankete dobiti uvid u svijet freelancera, te utjecati na europske politike.

Ovo vrlo dinamično tržište rada se još uvijek previđa u službenim statistikama, slabo se shvaća njegova složenost i općenito je zanemareno u nacionalnim i europskim politikama. Premda ima profesionalaca koji su svjesno odabrali biti freelanceri jer im to omogućuje da slijede svoju strast, drugi su prisiljeni na taj oblik zaposlenja. Samostalni radnici imaju najrazličitije vrste ugovora, vrlo različit dohodak, djelomičnu ili nikakvu socijalnu zaštitu, u vrlo širokom ekonomskom i profesionalnom spektru.

Istraživanje je financijski podržala Europska Komisija, a osmislili su ga stručnjaci s nekoliko sveučilišta i iz nekoliko fondacija. Implementiran je u određenom broju europskih zemalja u koordinaciji Acte, talijanskog udruženja freelancera.

Anketni upitnik možete ispuniti ovdje.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

OTVOREN NATJEČAJ ZA CEI SEEMO NAGRADU ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Središnja europska inicijativa (CEI) i Medijska organizacija za jugoistočnu Europu (SEEMO), uz partnerstvo s medijskim programom Zaklade Konrad Adenauer (KAS), raspisali su natječaj za nagradu za iznimne dosege u istraživačkom novinarstvu 2017.

Natječaj je podijeljen u dvije kategorije: „Profesionalni novinari“ (4000 eura ) i „Mladi novinari“ (1000 eura). Natječaj je otvoren za državljane 18 članica CEI-ja: Albaniju, Austriju, Bjelorusiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Makedoniju, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku, Sloveniju i Ukrajinu.

Nagrade će biti dodijeljene na Medijskom forumu zemalja jugoistočne Europe (SEEMF), koji će se održati u Sofiji, 27.-28. studenoga 2017.

Rok za podnošenje prijava je 31. svibnja 2017.

Poziv za natječaj možete preuzeti ovdje.

Obrazac za prijavu možete preuzeti ovdje.

 

//
 

NATJEČAJ ZA FOTOGRAFE „MOJA EUROPA, MOJA PRAVA“

Stranke europskih socijalista pri Europskom odboru za regije (CoR) objavila je natječaj za fotografe „Moja Europa, moja prava“ . Rok za prijavu je 30. lipnja 2017.

Kao što stoji u nazivu nagrade, tema ovogodišnjeg natjecanja fotografa je „Moja Europa, moja prava“. Što su naša temeljna prava? Vrijedi li se za njih boriti? Treba li se odreći nekih od njih da bismo zadržali druga? Jesu li neka prava zajamčena samo nekima iz odabrane niše i nisu za svakoga? Borite se za svoja prava i počnite snimati.

Na natječaj se mogu javiti profesionalni fotografi kao i amateri stariji od 18 godina koji žive u EU. Natječaj je otvoren do 30. lipnja 2017. Nagrade su fotografska oprema do 2000 eura po izboru i dvodnevni posjet Bruxellesu za dvije osobe. Žiri će odabrati tri najbolje fotografije, a četvrta biti odabrana glasanjem na Facebooku.

Kontakti:

Samy.benomran@cor.europa.eu
Katja.turck@cor.europa.eu

 

//
 

JOURNALISMFUND.EU – dva natječaja za prekogranične priče u 2017.

Journalismfund.eu je platforma osnovana s ciljem promocije kvalitetnog novinarstva na području Europske unije te svake godine nudi nekoliko prilika za financijsku podršku istraživačkom novinarstvu u više različitih programa. Program prekograničnih novinarskih istraživanja ove će godine raspisati još dva poziva za timove koji uključuju novinare iz najmanje dvije zemlje Europske unije s pričama relevantnim za područje EU.

Prednost imaju projekti koji bi se teško realizirali u standardnim medijskim okvirima – podrazumijevaju prekogranično istraživanje u više zemalja EU, povezivanje s kolegama iz različitih zemalja Unije, potvrđene i inovativne metode istraživanja te originalne, inovativne i sveobuhvatne priče kao rezultat intenzivnog rada na predloženoj temi.

Priznati troškovi uključuju putovanja, prijevod, plaćanje pristupa bazama podatka ili jednostavno, vrijeme potrebno za istraživanje teme. Fiksni troškovi kao troškovi ureda, investicije u opremu i troškovi produkcije nisu pokriveni.

Prvi rok je 1. rujna, a drugi 20. studenog ove godine.

Više informacija potražite na linku http://www.journalismfund.eu/apply

 

//
 

TRAŽI SE NAJBOLJA IDEJA ZA BRZU PROVJERU INFORMACIJA

The International Center for Journalists' (ICFJ) pokrenuo je globalni TruthBuzz izazov s namjerom otkrivanja novih načina za brzo utvrđivanje činjenica dostupno i razumljivo najširoj publici. Pozvani su svi, ne samo novinari, koji imaju ideju kako provjeru činjenica pretvoriti u angažirane, vizualne i interaktivne priče koje su trenutno razumljive i spremne za dijeljenje i distribuciju na društvenim mrežama.

Prijave se primaju u svim digitalnim formatima i na svim jezicima.

Pobjednik s najboljom idejom primit će nagradu u iznosu od 10 tisuća američkih dolara, a po zatvaranju natječaja ICFJ će objaviti sve aplicirane projekte na korištenje globalnoj zajednici.

Kao pomoć u brušenju ideja ICFJ nudi i webinar s fokusom na najbolje prakse za kreiranje dobro strukturiranog, viralnog sadržaja, kao i savjete kako kreirati svoju ponudu da bude što konkurentnija.

Pogledati se može na linku http://bit.ly/2q2OZjX

Rok za prijavu je 30. lipanj

Više informacija i formular za aplikaciju potražite na linku https://www.tfaforms.com/4610627

 

//
 

HONORAR ZA PREKOATLANTSKE PRIČE

Novinari koji nude novu perspektivu u debati o prekoatlantskim politikama i dolaze iz raznolikih zajednica pozvani su prijaviti se na Transatlantic Media Fellowship pod pokroviteljstvom Heinrich Böll fondacije. Prilika je to za europske novinare da istražuju priče u SAD-u i američke novinare koji žele istraživati u Europskoj uniji. Grant je dio projekta Transatlantic Dialogue Program on Democracy and Social Policy koji promovira vibrantan diskurs između SAD-a i Europe o zajedničkim izazovima demokratskom društvu i vrijednostima prekoatlantskog partnerstva.

Od novinara se očekuje da do 30. rujna obave petodnevno putovanje i istraživanje u okviru tema koje su u fokusu programa: klimatska i energetska politika, demokracija i socijalna politika ili vanjska i sigurnosna politika.

Programom su osigurana sredstva u iznosu od 3.500 američkih dolara za pokrivanje svih troškova, uključujući putne troškove i smještaj.

Navedeno je kako će se posebno cijeniti prijave koje stignu dovoljno rano prije zatvaranja roka.

Rok za prijavu je 2. lipanj ove godine.

Više informacija potražite na linku https://us.boell.org/categories/media-fellowships

 

//
 

50 TISUĆA DOLARA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

National Endowment for Democracy (NED) poziva medijske organizacije, građanske udruge i asocijacije da prijave svoje projekte za unapređenje demokratskih ciljeva i jačanje demokratskih institucija. Iznos potpore ovisi o veličini i opsegu projekta, no u prosjeku se za godinu dana odobrava 50 tisuća američkih dolara.

NED je zainteresiran za projekte neprofitnih organizacija usmjerene promoviranju i zaštiti ljudskih prava i vladavine prava, koji podupiru slobodan pristup informacijama i nezavisne medije te odgovornost i transparentnost.

Prednost imaju organizacije koje djeluju u kulturno – politički raznolikom okruženju, visoko represivnom društvu kao i u zemljama koje prolaze demokratsku tranziciju.

Rok za prijavu je 16. lipanj ove godine.

Više informacija potražite na linku http://www.ned.org/apply-for-grant/en/

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved