Info > Newsletter

HND Newsletter 39 / Travanj 2017

 

 

HND-SNH Info - Newsletter 35

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 39
Travanj 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- NA SUDOVIMA ČAK 100 KAZNENIH PREDMETA PROTIV NOVINARA
- REDAKCIJSKO VIJEĆE NOVOG LISTA OSUDILO OBJAVU VELNIĆEVA TEKSTA
- TRANSPARENTNO PRAVOSUĐE JAČA POVJERENJE GRAĐANA U PRAVOSUĐE
- 114 NOVINARA U KONKURENCIJI ZA NOVINARSKE NAGRADE HND-A
- HND: OSUĐUJEMO PREMLAĆIVANJE SINIŠE VICKOVA I ZAHTIJEVAMO KAŽNJAVANJE NAPADAČA
- THE NEW YORK DAILY NEWS I PROPUBLICA DOBITNICI PULITZEROVE NAGRADE
- EFJ TRAŽI DA GOOGLE I FACEBOOK PLAĆAJU SADRŽAJ NA KOJEM PROFITIRAJU
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

NA SUDOVIMA ČAK 100 KAZNENIH PREDMETA PROTIV NOVINARA

U pregledu statističkih podataka Ministarstva pravosuđa za kaznene predmete protiv novinara, koji je izrađen za potrebe okruglog stola „Mediji i pravosuđe“, stoji da su 2015. i 2016. godini općinski sudovi zaprimili ukupno 95 kaznenih predmeta protiv novinara, dok su u istom razdoblju riješili njih 73.

Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8 privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14, dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U 10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznena djela - uvrede, teškog sramoćenja i klevete.

Za kazneno djelo uvrede zaprimljeno je ukupno 8 privatnih tužbi, za kazneno djelo teškog sramoćenja 14, dok je za kazneno djelo klevete zaprimljeno njih 63. U 10 predmeta tužitelj je naveo počinjenje sva 3 kaznena djela - uvrede, teškog sramoćenja i klevete.

Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2015. i 2016. godine doneseno je ukupno 20 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te isto toliko rješenja o obustavi postupka, donesene su 2 odbijajuće presude, te 21 oslobađajuća presuda. U samo 10 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se može zaključiti da je u prosjeku svaki sedmi novinar osuđen za djelo za koje se teretio.

Što se tiče parničnih postupaka, u 2015. vodilo se 726 postupaka protiv novinara ili nakladnika, od čega je 429 dovršeno. U 2016. vodio se 691 postupak, a 395 je dovršeno. Prosječno trajanje građanskog postupka je 37 mjeseci za predmete okončane u 2015. i 42 mjeseca za one završene 2016. godini.

Iz statističkog pregleda ministarstva vidljivo je da se kazneni postupci protiv novinara olako pokreću, dok ih malo završi osuđujućom presudom. Također, zabrinjavajuća je činjenica da ne postoje zakonske zapreke za istovremeno pokretanje kaznenog i parničnog postupka pa se tako zbog jednog članka može istovremeno voditi i više postupaka, po Zakonu o obveznim odnosima, Kaznenom zakonu i Zakonu o medijima.

Ovo su prvi statistički podaci tijela vlasti o sudskim predmetima koji se vode protiv novinara. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa Maje Grubišin, ministarstvo upravo radi na automatizaciji prikupljanja podataka o takvim predmetima kako bi se omogućilo sustavno praćenje i analize sudskih predmeta protiv novinara.

 

//
 

REDAKCIJSKO VIJEĆE NOVOG LISTA OSUDILO OBJAVU VELNIĆEVA TEKSTA

Nadalje se navodi da objavljivanje Velnićevog članka predstavlja kršenje prvog članka Statuta, odnosno njegovih općih odredbi u kojima stoji da se Novi list zauzima za vladavinu prava, socijalnu pravdu, ljudsko dostojanstvo i zaštitu ljudskih prava, poštovanje pojedinca i svih demokratskih vrijednosti.

- Objavljeni članak, naime, predstavlja negaciju svih navedenih vrijednosti. Autor Deklaraciju o zajedničkom jeziku naziva "pokušajem hegemonizacije jugoslavenstvom", odnosno "novom jugoslavenskom nakazom" i "zlom u službi velikosrpstva", a njezine potpisnike "olinjalom jugoslavenskom nejači", "četničkim zlom", "izdajnicima", "podgrijanim orjunašima" i "petokolonašima", "yugointelektualistima", "proračunskim parazitima", "uljezima" i "hrvatskim apatridima", koji "ne prestaju rovariti protiv Hrvatske". Riječ je o huškačkom i šovinističkom pamfletu, koji nema nikakve veze s pravom na različito mišljenje, a niti s Deklaracijom o zajedničkom jeziku, stoji u tesktu priopćenja Redakcijskog vijeća.

- Autor ovog uvredljivog i nepismenog članka, naime, tu deklaraciju samo zloupotrebljava za sramotan šovinistički ispad, kakav nikad nije objavljen u Novom listu i koji je suprotan svemu što bi Novi list trebao biti i vrijednostima za koje bi se, temeljem svog Statuta i svoje tradicije, trebao zauzimati. Riječ je, dakle, o huškanju, pa i otvorenoj prijetnji, a nijedna riječ u tekstu ne tiče se same teme, jezika i lingvističkih pitanja. Riječ je o napadu na Rijeku, koju autor naziva "Jugoslavijom u malom" i "SAO Rijekom", a građane ovog grada žigoše kao "opančare 'bratstva i jedinstva'" i "legionare jugoslavenstva". Riječ je i o napadu na novinare koji su deklaraciju potpisali. Radi se o tekstu koji naprosto nije smio biti objavljen u Novom listu i neshvatljivo je da uredništvo nije zahtijevalo da se takav prostački tekst, koji predstavlja negaciju svih profesionalnih standarda novinarstva, ne objavljuje. Objavljivanjem ovog teksta prekršen je i drugi članak Statuta, koji nakladniku, u slučaju značajnih oscilacija naklade, dopušta zatražiti od glavnog urednika usklađivanje uređivačke politike sa situacijom na tržištu i zahtjevima čitatelja, ali nakladnik o tome prethodno mora zatražiti mišljenje redakcije. U ovom slučaju došlo je do potpune promjene uređivačke politike, o čemu redakcija nije konzultirana, a Redakcijsko vijeće nema informacije ni da je o tome uopće obaviješten nakladnik, premda se i u jednom i u drugom slučaju radi o kršenju Statuta, navode u Redakcijskom vijeću Novog lista koje je ovaj zaključak donijelo jednoglasno.

 

//
 

SABOR IMENOVAO NOVE ČLANOVE UPRAVNOG VIJEĆA HINE

Sabor je prethodno razriješio Josipa Vebera, Vladu Rajića, Romana Jurića i Slavicu Cvitanić kojima su mandati istekli u listopadu prošle godine, a u Vijeće su imenovani za Vlade Zorana Milanovića.

Dobronić je aktualni direktor tvrtke Krula, koja se bavi turizmom, a u bogatoj poslovnoj biografiji navodi i kako je bio direktor Taxi prijevoza u Cammmeo grupi, član Uprave Basler osiguranja, te generalni direktor prodaje i prokurist u istoj kući. Bio je na više vodeći pozicija Osiguranja Zagreb, te u RK Medveščak.

Pleskalt je pomoćnica ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva, gdje je radila i kao pročelnica Odjela za opće i računovodstvene poslove. Zadnjih 12 godina je viša stručna savjetnica u Ministarstvu kulture. Romana Bogut, diplomirana je inženjerka elektrotehnike, profesor savjetnik elektrotehničkih predmeta u Elektrotehničkoj školi u Zagrebu.

Hinino Upravno vijeće ima pet članova, a petom Vladimiru Luliću mandat još traje. Lulić, nekadašnji Hinin novinar i sada glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva, u Vijeće je imenovan 2015. kao stručnjak za medije, umjesto Gordane Simonović, koja je zbog sukoba interesa razriješena iz Vijeća.

Upravno vijeće ima niz ovlasti, pa tako odlučuje o raspolaganju imovinom, ulaganjima u razvoj Agencije, prati zakonitost i uspješnost njezina rada, najmanje jednom godišnje izvještava Hrvatski sabor o svom radu, na temelju javnog natječaja imenuje ravnatelja Hine. Takvo imenovanje očekuje novo Upravno vijeće, s obzirom da je sadašnjoj ravnateljici Branki Valentić mandat istekao početkom godine.

 

//
 

RAVNATELJ HRT-A U IMOVINSKOJ KARTICI IMA TRI STANA, DVIJE KUĆE I POSLOVNI PROSTOR

Prema objavljenom izvješću o imovinskom stanju dužnosnika, glavni ravnatelj HRT-a osim redovne plaće, ima i oko 14.000 kuna ostalih mjesečnih prihoda i to od imovine i imovinskih prava. Prema izvješću, ne prima nikakve subvencije, donacije i poticaje te nema nikakvih potraživanja. Bačić je i korisnik tri kredita, ugovorenih od 2013. do 2016. u ukupnom iznosu od oko 250.000 kuna i s mjesečnim ratama u ukupnom iznosu od od 3500 kuna.

U popisu nekretnina Bačić je naveo da je u njegovu vlasništvu kuća od 189 kvadrata u zagrebačkoj četvrti Šestine procijenjena na oko 4,5 milijuna kuna koju je stekao darovnim ugovorom – odnosno nasljedstvom i prodajom imovine, ali i ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Osim kuće u Šestinama, ima i kuću u Strmcu u Zagorju od 18 kvadrata i vrijednosti od 35.000 kuna koju je stekao darovnim ugovorom.

Osim toga, Bačić ima u svom vlasništvu ima i tri stana od kojih je onaj dubrovački s 59 četvornih metara najvrijedniji – procijenjen je na čak 1,35 milijuna kuna. Posjeduje i dva stana u Zagrebu od 28,3 i 29 kvadrata ukupne procijenjene vrijednosti od oko 510.000 kuna koje je stekao kreditnim zaduženjem, kupnjom od primitka ostvarenih od nesamostalnog rada, imovine i imovinskih prava.

Dvotrećinski je suvlasnik i poslovnog prostora od 103 kvadrata u Dubrovniku procijenjenog na nešto manje od 1,2 milijuna kuna koji je stekao, kako se navodi, nasljedstvom – odnosno ugovorom o doživotnom uzdržavanju.Glavni ravnatelj HRT-a naveo je i da je vlasnik osobnog automobila Peugeot 206 iz 1999. kojeg je stekao zaduženjem kod banke i koji sada, prema procjeni, vrijedi samo 7000 kuna. Zaključno, u izvješću o imovinskom stanju, stoji i da glavni ravnatelj HRT-a ima 85.000 kuna štednje koju je stekao od imovine i imovinskih prava.

 

//
 

TRANSPARENTNO PRAVOSUĐE JAČA POVJERENJE GRAĐANA U PRAVOSUĐE

Događaj su su organizirali Ministarstvo pravosuđa i HND u cilju poboljšanja odnosa i razumijevanja između novinara i pravosudnih institucija. Netransparentan rad pravosudnih tijela kao posljedicu ima nedovoljno stručne medijske izvještaje koji se temelje na slobodnom zaključivanju, pretpostavkama i insinuiranju novinara, zaključio je ministar pravosuđa Ante Šprlje govoreći o odnosu transparentnosti pravosuđa i profesionalnosti novinara.

„Kada bi se rad institucija temeljio na visokoj razini transparentnosti i odgovornosti prema javnosti uz snažno osuđivanje koruptivnih aktivnosti i uzimanje u obzir mišljenja javnosti, poboljšala bi se i razina kvalitete odgovarajuće medijske kritike“, kaže Šprlje napominjući da je u njegovom mandatu ministarstvo počelo redovito objavljivati sve podatke o funkcioniranju pravosudnog sustava, što do sada, tvrdi, nije bila praksa.

Međutim, takva praksa još je rijetkost u pravosudnim institucijama, upozorio je moderator rasprave, komentator Večernjeg lista Marinko Jurasić, spomenuvši kako na internetskim stranicama nekih sudova stoje objave stare i do 5 godina.

Potrebno je unaprijediti odnose s javnošću sudova te osigurati da sudovi i ostale pravosudne institucije proaktivno objavljuju informacije sudova i ostalih pravosudnih institucija, predložio je Miroslav Rožac, glasnogovornik Županijskog suda u Osijeku te napomenuo da zaposlenici pravosudnog sustava nisu educirani za poslove odnosa s medijima niti održavanja internetskih stranica, niti za to u ovom trenutku ima novca.

Jedan od problema je što su obje profesije prepune uzajamnih predrasuda, misli predsjednik HND-a Saša Leković. „Novinari s jedne strane smatraju da su DORH i sudovi zatvoreni, dok DORH i sudovi smatraju da novinari često ometaju istragu. Svjedoci smo nekih nedopustivih istupa sudaca protiv novinara, poput nedavnog 'predavanja' sutkinje Šibenskog županijskog suda o tome kako novinari trebaju raditi svoj posao, ali i nekih nedopustivih postupaka novinara. Zbog primjera loših praksi stvaraju se predrasude jedne strane novinara prema pravosuđu i s druge pravosuđa prema novinarima. Nadamo se da je ovaj skup početak bolje suradnje između novinara i pravosudnih tijela“, kazao je Leković.

Transparentno pravosuđe bit će u boljem položaju - što je više transparentnosti pravosuđa, to je jače povjerenje građana u njega, rekla je veleposlanica Kraljevine Norveške Nj. E. Astrid Versto: „Prva prepreka u ostvarenju suradnje medija i pravosuđa se odnosi na nedostatak stručnog znanja novinara, a druga je da sudovi ulažu premalo napora da izvijeste o svojim aktivnostima na način razumljiv novinarima. To je bio slučaj i u Norveškoj o zato nam je bilo važno izgraditi kapacitete koji bi ispunili ove zadaće na profesionalan način“, ispričala je Versto.

Novinar Hine Andrej Matijašević predstavio je rezultate znanstvenog istraživanja, provedenog ispred mariborskog sveučilišta Alma Mater Europaea koje djeluje pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti, u kojemu su od četiri županijska suda, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, tražene presude političarima pravomoćno osuđenima za korupciju.

Provedeno istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj po pitanju prava na pristup informacijama postoji dobar zakonski okvir, ali da građani zbog niza uglavnom birokratskih prepreka, svoja prava ponekad ne mogu ostvariti. Što se tiče sudova istraživanje je pokazalo da sve ovisi o osobnoj senzibilizaciji predsjednika sudova ili njihovih glasnogovornika, a susretljivijima prema zahtjevima za dostavu podataka pokazali su se sudovi koji imaju više iskustava s novinarima, odnosno oni veći poput zagrebačkog i splitskog na kojima se češće vode suđenja zanimljiva široj javnosti.

Novinar Indexa Ilko Čimić upozorio je na opasnu praksu koja se u posljednje vrijeme događa na hrvatskim sudovima. „Istraživao sam presude u slučajevima sudaca protiv novinara. U svim presudama novčane odštete su i do tri puta veće nego u sličnim slučajevima za djela povrede časti i ugleda. Naravno da među nama novinarima ima 'kukolja', ali praksa pokazuje da suci svojim kolegama dosuđuju enormne svote, zbog razloga koji nisu razmjerni djelima. Ono što je još gore, sudovi ne vode nikakve statistike kako bi se moglo službeno i matematički utvrditi postoji li takva praksa ili ne“, ispričao je Ćimić.

Prema novinarima se u ovom trenutku može pokrenuti čak pet postupaka radi jednog članka i sama ta činjenica predstavlja golem pritisak na medije, ustvrdila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin prezentirajući podatke istraživanja o sudskim postupcima prema novinarima zbog povrede časti i ugleda.

„Analizom postupaka i presuda došli smo do zaključka da se postupci uglavnom pokreću prema istraživačkim novinarima, a ne prema takozvanim senzacionalističkim ili 'žutim' medijima. U 2017. godini bilježi se ogroman porast tužbi za djela protiv časti i ugleda u odnosu na godine prije toga. Ipak, broj osuđujućih presuda je malen“, rekla je Grubišin, pojašnjavajući kako je statistika prikupljena ručno te da je u pripremi automatizirani sustav koji će prikupljati podatke o sudskim procesima protiv novinara.

Novinarka Jutarnjeg lista i potpredsjednica HND-a Slavica Lukić navela je problem višestruke pravne odgovornosti novinara, što predstavlja golem pritisak i navodi novinara na autocenzuru. „Zbog bujanja medijskog neprofesionalizma zakonodavac je maksimalno pooštrio postupak prema novinarima, ali rezultat toga nije profesionalizacija medija nego povećana autocenzura“, istaknula je Lukić.

„Odlično je da smo konačno dobili statistike o slučajevima i bit će zanimljivo provesti kvalitativnu analizu da se vidi prema kojim su novinarima postupci pokretani“, rekla je Lukić ističući da su novinari izloženi dvostrukoj odgovornosti – kaznenopravnoj i građanskopravnoj, što znači da ih se za jednu objavu može tužiti u kaznenom i parničnom postupku. „K tome, tužitelji su često financijski i statusno moćniji od novinara, a dio ih inicira postupke iz čiste odmazde. Rezultat svega je da novinari sve manje biraju pisati o centrima moći, a nakladnici su sve manje spremni pružiti novinaru pravnu pomoć. Osobito je teška pozicija 'free lancera'“, navela je Lukić.

Kada je riječ o ograničenja pristupa informacija u sudskim predmetima, novinar Dušan Miljuš podsjetio je na preporuke Vijeća Europe iz 2003. među kojima je i ona o podršci pravosudnih institucija medijskom izvještavanju u što ulaze najave zakazanih rasprava, optužnice te kopije proglašenih presuda koje trebaju biti dostupne na jednostavan način.

 

//
 

PORTAL OKO.HR HRVOJU ZOVKU MORA PLATITI 30 TISUĆA KUNA ODŠTETE

Županijski sud u Rijeci naložio je nakladniku Portaloka, tvrtki Vino Gradina d.o.o. iz Dubrovnika, da Zovku isplati odštetu od 30.000 kuna te nadoknadi 6.925 kuna sudskih troškova.

Razlog tužbe je iznošenje netočnih, zlonamjernih i izuzetno uvredljivih informacija koje je Portaloko.hr objavio o Zovku nakon što je HTV emitirao njegov dokumentarni serijal „Generali“ 2014. godine. Slične tužbe Zovko je podnio i protiv portala Direktno.hr, Dnevno.hr te dnevnih novina Glas Slavonije. Direktno.hr se ispričao, pa je postupak prekinut, dok je u ostala dva slučaja novinar HTV-a dobio nepravomoćne presude u iznosu od 30.000 kuna.

Portaloko.hr je prenio tekst s portala Tinolovka, što ga, odlučio je sud, ne isključuje odgovornosti ukoliko „informacija sadrži očevidne uvrede ili klevete, a nakladnik nije postupio u dobroj mjeri“. Portaloko.hr, čiji pravni zastupnici nisu došli na dva ročišta niti su se opravdali zbog toga, branio se da je prenio tekst s drugog portala i da je naslov teksta „SVI ISPRED HTV-a: Večeras će manipulator Hrvoje Zovko ponovno uhititi generala Gotovinu“ po „svojoj naravi šaljiv i konkretno nemoguć“.



Sud je također utvrdio da bi se tuženik oslobodio odgovornosti da je imao „osnovanog razloga povjerovati da su iznesene činjenice toččne i da je poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, odnosno da je postojalo opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije“.

Zbog svega toga, sutkinja Helena Vlahov Kozomara zaključila je da je prikazivanje Hrvoja Zovka kao osobe nesklone hrvatskoj državi moralo dovesti do krajnje negativnog stava javnosti prema tužitelju, što je dovelo do toga da je trpio bolove zbog povrede časti i ugleda.

„Moj je stav da bi novinari druge novinare trebali tužiti samo iznimno, kad se radi o stvarno teškim povredama. Dakle, ne znam da li bi to trebao biti primjer drugima, ali u bio sam pod toliko snažnim napadom koji se odvijao praktički sinkronizirano u različitim desnim medijima, da to nisam znao niti mogao zaustaviti na drugi način. Kritike pa čak i žestoke, novinar bi do određene razine trebao moći istrpiti, ali kad se radi o teškim klevetama koje imaju za posljedicu prijetnje, ugrožavanje sigurnosti novinara i njegove obitelji…, onda to ne treba dopustiti. Kolegicama i kolegama preporučam da podnose tužbe u slučajevima kada su mete teških napada. Takvo što se ne smije ignorirati“, poručio je Hrvoje Zovko nakon presude.

Zovko je tužio Glas Slavonije zbog teksta Ivice Šole u kojem je napisao: „Sjetimo se sramotnog teksta Snježane Pavić u Jutarnjem uoči presude Gotovini i suborcima, zapravo Hrvatskoj kao državi nastaloj na zločinu, gdje se već naslađivalo nad tim. A onda ih je sudac Meron šokirao, i tekst je povučen. Slično se dogodilo i na tzv. Hrvatskoj televiziji koja je već pripremila film Hrvoja Zovka o Gotovini kao zločincu, o 'Oluji' kao zločinu, pa je u studiju najednom nastala tuga i nevjerica nakon pravorijeka suca Merona. Naglo su otkazivani predviđeni gosti koji su trebali vjerojatno likovati nad zločincem Gotovinom, pa je ad hoc, kao i u Jutarnjem, mijenjan 'kurs'.“

Dnevno.hr je tužen zbog dva teksta pod naslovima: „Zovko je završio film o Gotovini! HRT ga nije pustio jer su očekivali osudu“ i „Na HTV-u je pronađen i razotkriven Hrvat – Dražen Miočić“.

Direktno.hr se ispričao: „Netočno je da je Hrvoje Zovko ikada, u bilo kakvim okolnostima, surađivao ili primao naputke pripadnika KOS-a.“

Cijeli članak pročitajte ovdje.

 

//
 

NOVINARKA JAGODA BASTALIĆ POVUKLA TUŽBU PROTIV DUBRAVKA JOŠIĆA

"Ispriku gospodina Dubravka Jošića prihvatila sam i povukla privatnu tužbu s vjerom da je gospodin Jošić (kao i oni koji su ga instruirali) shvatio kako se za svoje ideje treba boriti argumentima, a ne lažima i diskreditacijom", potvrdila nam je Bastalić.

"Kako je cilj moje tužbe bila istina, a ne novac, (nanesenu mi štetu nikakav novac ne može namiriti) nakon javne isprike, nisam vidjela smisao u nastavku sudskog parničenja", rekla je Bastalić i svima koji su doživjeli sličnu ili istu situaciju poručila da se u takvim situacijama obrate za pomoć HND-u i da potraže zaštitu putem nadležnih institucija.

Nakon što je Bastalić protiv njega podigla tužbu, Dubravko Jošić uputio joj je javnu ispriku "zbog netočnog prikazivanja njenog poslovnog stanja i ponašanja tijekom agresije na Hrvatsku od 1990.-1995. g. a u svezi članka na portalu „Kamenjar“ od 17. siječnja 2017."

Jošić u isprici tvrdi da je tijekom razgovora s jednim od djelatnika HTV-a o stanju na HTV-u, u rujnu 2016., dobio informaciju o novinarki Jagodi Bastalić, koju je bez provjeravanja iznio u otvorenom pismu IMS i portalu Kamenjar.

"Informacija je bila upravo onakva kakvu sam je prikazao, ne sluteći da dotični urednik HTV-a nije iznio istinu ili je i sam bio doveden u stanje da je prenio krivu informaciju. Mene je pak kao časnika HV-a, koji je sudjelovao u oslobađanju područja u VRO "Bljesak" to strašno pogodilo, takva njegova informacija me šokirala i uznemirila i od tada sam stekao krivi dojam o Jagodi Bastalić temeljem tog razgovora. Ovim putem javno se ispričavam za iznesenu netočnost glede novinarke Jagode Bastalić koja je nastala na krivoj informaciji koju sam dobio na opisani način te kojom sam povrijedio njen ugled ili prouzročio štetne posljedice na njenom privatnom i poslovnom planu", pisalo je u Jošićevoj isprici.

Podsjetimo, više portala poznatih po širenju mržnje objavilo je u siječnju pismo Dubravka Jošića, inače časnika HV-a, u kojemu je kolegica Bastalić najgrublje oklevetana. Isti sadržaj elektroničkom poštom poslan je na brojne adrese unutar i izvan HRT-a. U tom pismu su navedene monstruozne laži, očito samo s jednim ciljem – diskreditacije njezina poslovnog i privatnog života.

Autora klevetničkog pisma, ali i prijeteće SMS poruke koje je zaprimila nakon što je pismo objavljeno, kolegica Bastalić je prijavila policiji i protiv njega podnijela tužbu. Hrvatsko novinarsko društvo odmah je reagiralo na slučaj, tražeći od nadležnih institucija hitnu i oštru reakciju na seriju divljačkih medijskih napada na kolegicu Jagodu Bastalić.

 

//
 

VIŠE OD 600 HRVATSKIH NOVINARA U RECESIJI OSTALO BEZ POSLA

Izloženost novinara i novinarki pritiscima, prijetnjama i nasilju, sudbina neovisnog i istraživačkog novinarstva i huškanje protiv medija i novinara, neke su od tema okruglog stola „Redakcije pod paljbom“, koji je održan 10. travnja u zagrebačkom KIC-u.

Odgovore su pokušali dati poznati istraživački novinar Hrvoje Appelt, novinarka i urednica neovisnog portala H-alter Ana Kuzmanović, Dražen Hoffman iz GONG-a, direktor Human Rights Film festivala Barcelona Toni Navarro i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković.

Rober Zuber, moderator okruglog stola i sam nekadašnji novinar iznio je podatak da je od recesije do danas bez posla ostalo više od 600 njegovih kolega u Hrvatskoj. Zaključak je i kako gotovo nema novinara koji se bave istraživačkim novinarstvom, a mlade generacije ne poznaju pravila struke te se podliježe pritiscima oglašivača. Novinarstvo se danas svodi na prepisivanje i prevođenje te brojanje klikova, dok onaj mali broj neovisnih medija uglavnom preživljava. Velika je odgovornost na struci koja treba educirati javnost o značenju provjerene informacije.

 

//
 

MEDIA AGAINST HATE: U BEČU ODRŽANA PRVA RADIONICA MEDIJSKE PISMENOSTI

Slobodni novinar Andro Anić i novinarka Forum.tm Melita Vrsaljko sudjelovali su na radionici o medijskoj pismenosti u Beču, koja se održala u okviru projekta Media Against Hate (Mediji protiv mržnje) i prenijeli nam korisne savjete u vezi prevencije diskriminatornog govora i govora mržnje.

"Koliko god to zvučalo nestvarno, jedan od boljih načina za borbu protiv mržnje je kvalitetan „storytelling“. Tim Verheyden, poznati belgijski novinar i producent flamanskog VRT-a, rekao je da uredničko „jaukanje“ za boljom čitanosti može biti riješeno na jednostavan način. Tim je kazao kako samo treba izabrati kvalitetan sadržaj, prestati se baviti glupostima i stereotipnim temama i sve ispričati na zanimljiv način", prenio nam je Anić.

Nema alata koji bi bio najefikasniji u prevenciji govora mržnje na internetu, jedan je od zaključaka rasprave. Ipak, postoje načini kako da problem smanji, odnosno, šteta ublaži. "Treba stvoriti dobre pravne okvire s jasnom definicijom govora mržnje na portalima i društvenim mrežama. Problem se javlja kada treba odrediti granicu slobode govora. U popunjavanju tog rascjepa važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva koje ukazuju pojavu govora mržnje, ali i sami građani. Korisne su i kampanje - javnost svakako treba osvijestiti da su mediji jedna od ključnih poluga u funkcioniranju demokracije", rekla nam je polaznica radionice Melita Vrsaljko.

 

//
 

DODIJELJENE NOVINARSKE NAGRADE ZA PROMICANJE VRIJEDNOSTI OBRAZOVANJA

Nagrada, koja se dodjeljuje četvrtu godinu zaredom, dodijeljena je u tri kategorije: za najbolji tiskani/online, radijski i televizijski prilog. U odabiru je sudjelovalo 948 učenika, 425 roditelja i 142 stručnjaka - nastavnika, stručna suradnika te odgajatelja iz osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Tema nagrade bila je "Uvijek dajem prednost iskustvenom učenju. I već vidim kako ćemo neke svoje nove ideje realizirati u školi".

Tako su u kategoriji za najbolji tiskani/online prilog dodijeljene dvije jednokovrijedne nagrade novinarima 24 sata - Rozeti Bogeljić za "Imaju veliko srce: Učenicima iz Afrike kupujemo udžbenike" i Maku Jovanoviću za "Znakovni jezik je zabavan i fora, trebali bi ga učiti u školi".

U kategoriji za najbolji radijski prilog dobitnica nagrade je Višnja Biti s Hrvatskoga radija za "Projekt 'Građanin'", a u kategoriji za najbolji televizijski prilog Josipa Ćirić s Nove TV za "Kosa ljubavi".

Rozeta Bogeljić iz 24 sata istaknula je suradnju škola, roditelja i učenika u humanitarnom djelu kao što je bila akcija prikupljanja novca za učenike iz Afrike, gdje komplet udžbenika za jednu školsku godinu stoji oko 95 kuna, a školovanje jednog učenika oko 250 kuna na godinu.

Višnja Biti, urednica i novinarka Hrvatskoga radija, istaknula je kako je počašćena i sretna zbog nagrade Pragme, udruge koja promiče vrijednosti obrazovanja i bavi se medijskom pismenošću djece i mladih jer je to upravo ono što ona godinama radi u emisijama Hrvatskoga radija "Zašto tako".

"'Kosa ljubavi' je posebna priča koja je inspirirala cijelu zemlju. Činjenica da su učenici odabrali baš nju pokazuje da znaju da je važno činiti dobro. Vjerujem da i među njima ima onih koji su poklonili svoju kosu kako bi se njihovi vršnjaci, koji se bore s teškim bolestima, osjećali bolje. Drago mi je da je baš ova reportaža nagrađena jer, osim što je postala dio mene, pokrenula je lavinu dobročiniteljstva. Zato nagrada ide svima koji su sudjelovali u akciji i dali dio sebe za osmijeh drugoga", poručila je Josipa Ćirić.

Prije dodjele nagrade nazočni su razgovarali s izaslanikom predsjednika Hrvatskoga sabora Markom Sladoljevim, izaslanicom zagrebačkoga gradonačelnika Helenom Beus, predstavnicama Ministarstva znanosti i obrazovanja Katarinom Grgec i Ivanom Bošnjak te predsjednikom Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Danijelom Labašem, priopćeno je iz Pragme.

Na kraju dodjele održana je rasprava s učenicima iz osnovnih i srednjih škola koji su bili na dodjeli nagrada. Nagrada se dodjeljuje uz pokroviteljstvo i potporu Grada Zagreba te partnerstvo Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

114 NOVINARA U KONKURENCIJI ZA NOVINARSKE NAGRADE HND-A

Za prestižnu nagradu Novinar godine konkuriraju glavni urednik tjednika Nacional Berislav Jelinić, news direktor N1 televizije Tihomir Ladišić, novinar 24 sata i tjednika Express Boris Rašeta te urednik emisije RTL Direkt Zoran Šprajc.

Za najbolju novinsku fotografiju – nagradu Nikša Antonini - natječe se 27 autora, dok je za nagradu za najbolji snimateljski rad prijavljeno 10 autora. U kategoriji najzapaženijih novinarskih radova Marija Jurić Zagorka ove je godine prijavljeno ukupno 66 novinara. Za nagradu iz televizijskog novinarstva konkurira 26 autora, za nagradu iz pisanog novinarstva 9, radijskog 11, internetskog 10 te isto toliko za istraživačko novinarstvo.

Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani pripast će jednom od sedmero prijavljenih kandidata.

O nagradi Novinar godine odlučuju svi redovni članovi Hrvatskog novinarskog društva prema posebnom Pravilniku, dok o svim ostalim nagradama odlučuju Ocjenjivački odbor, odnosno četiri ocjenjivačke skupine.

Odbor ove godine ima 28 članova iz različitih medija podijeljenih u četiri skupine - za pisano, radijsko, televizijsko i internetsko novinarstvo. Odluke o novinarskim nagradama donose četiri ocjenjivačke skupine, svaka odvojeno za svoje područje, izuzev nagrade za istraživačko novinarstvo i životno djelo, o kojoj odlučuju sve četiri skupine zajedno.

Svečano proglašenje dobitnika nagrada održat će se 3. svibnja 2017. u Novinarskom domu.

 

//
 

ODRŽANA RADIONICA CENTRA ZA RAZVOJ MEDIJA “INTEGRACIJA PODATAKA I NOVINARSTVO”

Na radionici je predstavljen primjer razvoja aplikacije koja objedinjuje javne podatke, a bilo je riječi o temama iz područja organizacije podataka i takozvanog podatkovnog novinarstva (data journalism). Na radionici je sudjelovalo 15-ak novinara koji su je ocijenili vrlo korisnom i motivirajućom.

"Na radionici "integracija podataka i novinarstvo" saznao sam za neke zanimljive metode prikupljanja i obrade podataka. Definitivno me potaknula da se dodatno informatički opismenim jer se takvim pristupom može doći do zanimljivih podataka koji su od javnog interesa. Također, podigla mi je svijest o vječnom zapisu koji ostavljamo svakim klikom na internetu te kako se ti zapisi jednog dana mogu iskoristiti u davanju konteksta pojedincima ili organizacijama", rekao je jedan od polaznika radionice, novinar Matko Boršić.

Predavač Filip Rodik član je HrOpen ekspertne skupine Code for Croatia, koja se zalaže za uključenost građana u lokalne aktivnosti. CfC je nacionalna mreža građanski orijentiranih volontera, koji svojim vještinama doprinose u korištenju interneta kao platforme za javne službe, državnu upravu i građanske usluge. Jedan od ciljeva za koje se zalaže CfC su građanske aplikacije građene na povezanim i otvorenim podacima

 

//
 

HND: OSUĐUJEMO PREMLAĆIVANJE SINIŠE VICKOVA I ZAHTIJEVAMO KAŽNJAVANJE NAPADAČA

Kolega Vickov je sa ostalim novinarima pratio rad Skupštine splitsko-dalmatinske županije, ali je nakratko napustio sjednicu kako bi izvijestio sa drugog događaja. Kada se pokušao vratiti na zasjedanje županijske Skupštine dva su ga zaštitara spriječila da uđe u zgradu Županije fizički ga napavši iako se predstavio kao novinar. Prema izjavi kolege Vickova jedan ga je zaštitar udario šakom u glavu, a kada je pao na tlo oba zaštitara tukla su ga nogama.

S kolegom Vickovom razgovarali smo nakon što su ga pregledali liječnici u Kliničkom bolničkom centru Split i utvrdili da su mu slomljena dva rebra što je okarakterizirano kao teža tjelesna ozljeda. U trenutku dok šaljemo ovo priopćenje još se čeka nalaz snimanja glave.

HND zahtijeva od nadležnih institucija hitno utvrđivanje identiteta te kažnjavanje počinitelja ovog sramotnog napada na novinara koji je obavljao svoj posao.

Zbor turističkih novinara HND-a i FIJET Hrvatska također su osudili napad na kolegu Vickova. - Zbor turističkih novinara HND-a i FIJET Hrvatska izražavaju solidarnost s kolegom Sinišom Vickovom, novinarom Radio Brača, koji je pretučen u Splitu za vrijeme obavljanja svog posla.U Splitu je prilikom obavljanja profesionalne zadaće pretučen kolega novinar, urednik Radio Brača Siniša Vickov. U ime Zbora turističkih novinara HND-a i FIJET-a Hrvatske (svjetsko udruženje turističkih novinara), izražavamo solidarnost s kolegom, ali i duboku ogorčenost zbog brutalnog čina zaštitara na sjednici skupštine splitsko-dalmatinske županije. Naime, na skupštini Splitsko - dalmatinske županije danas se odlučivalo o davanju koncesije jedne od najljepših jadranskih plaža "Zlatnom ratu" na otoku Braču. Tijek rasprave pratio je i urednik Radio Brača, turistički novinar Siniša Vickov. Nakratko je, zbog profesionalnih razloga, napustio sjednicu i kada se pokušao vratiti dvojica zaštitara su ga onemogućila, nanijevši mu ozljede glave, a slomljena su mu i rebra, stoji u priopćenju koji za Zbor turističkih novinara HND i FIJET Hrvatska potpisuju Karin Mimica i Tina Eterović Čubrilo.

 

//
 

ZBOR NOVINARA ZA OKOLIŠ HND-A: "NAGRADA VELEBITSKA DEGENIJA NIJE U FUNKCIJI MARKETINGA HEP-A"

Zeleni forum, mreža udruga za zaštitu okoliša iz cijele Hrvatske, uputio je dopis Hrvatskom novinarskom društvu i Zboru novinara za okoliš HND-a u kojem navodi da je nagrada za okolišno novinarstvo "Velebitska degenija" u funkciji korporativne promocije HEP-a putem takozvanog greenwashinga.

“Činjenica je da su upravo HEP-ovi projekti pod velikom kritikom organizacija za zaštitu okoliša (TE Plomin C, HE Ombla, itd.) i držimo da bi Hrvatsko novinarsko društvo trebalo znati prepoznati greenwashing i onemogućiti ga u svom djelovanju“, stoji u dopisu Zelenog foruma.

U Zelenom forumu smatraju da bi nagrada bila vjerodostojnija kada bi iza nje stajao okolišno odgovorniji donator te kada u žiriju ne bi sjedili predstavnici sponzora. „Nagradu biste učinili vjerodostojnom kada biste pokušali naći okolišno odgovornijeg donatora te umjesto predstavnika HEP-a i pripadajućih tvrtki u žiri imenovali predstavnike relevantnih okolišnih organizacija ili znanstvenike koji su se istakli brigom o okolišu“, smatraju u Zelenom forumu.

Predsjednica Zbora okolišnih novinara Silva Celebrini odgovara da je legitimno izraziti sumnju u nagradu iza koje stoji Hrvatska elektroprivreda „za koju svi znamo da je imala i još uvijek ima u planu objekte koji su sa stanovišta utjecaja na okoliš u najmanju ruku sumnjivi i protiv kojih se na noge digla hrvatska javnost predvođena zelenim pokretom i praćena okolišnim novinarima, članovima našeg Zbora“.

Celebrini naglašava da su sve aktualne teme o zaštiti okoliša bile teme razmatranja i rasprave Povjerenstva za dodjelu nagrade „Velebitska degenija“ te da je ih je Povjerenstvo redovito i bez cenzure nagrađivalo. „U potpisanom ugovoru između HND i HEP- grupe naš partner je HEP opskrba koja promovira zelenu energiju i koja je prema ugovoru delegirala tog jednog člana u Povjerenstvo za dodjelu nagrade“, navodi predsjednica Zbora Silva Celebrini dodajući da je čudno kako svih 18 godina Zeleni forum nije izrazio nikakvu sumnju glede partnera nagrade niti imao primjedbu na izbor Povjerenstva.

„Odgovorno tvrdim da mi nismo nikakvo društvo za zeleno pranje nego ozbiljni novinari koji ozbiljno ocjenjuju radove svojih kolega i nagrađuju najbolje, što je jedini pravi razlog dugovječnosti ove nagrade. Da nije tako, odavno bi se rasprave poput ove koju ste nametnuli povele u javnosti“, poručila je Celebrini u priopćenju.

 

//
 

SRĐAN VRANČIĆ NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI PREDSTAVNIK NA SVJETSKOM PRVENSTVU NOVINARA SKIJAŠA

Nakon što je u utrci veleslaloma bio peti, a u nordijskom skijanju zauzeo 16. mjesto, Vrančić se u kombinaciji plasirao među prvih deset - na sedmo mjesto. Na ovom natjecanju koje ima tradiciju održavanja od 1955. godine kada je osnovan Klub međunarodnih novinara skijaša novinari iz cijelog svijeta natječu se u veleslalomu i nordijskom skijanju.

Kapetan hrvatskog tima Danijel Popović (Novinar) u veleslalomu je zauzeo 29. mjesto, dok je u nordijskoj utrci bio 14. U kombinaciji je Popović bio 20.

Hrvatske novinarke Ana Raić-Knežević (Telegram Media Grupa), Barbara Štrbac (Nova TV) i Nina Malnar Travaš (slobodna novinarka) također su se natjecale u obje discipline u juniorskoj kategoriji. Raić-Knežević je u veleslalomu bila osma, Malnar Travaš 11., a Štrbac 13. U nordijskoj utrci Štrbac je bila 12., Raić-Knežević 15., dok je Malnar Travaš stigla do 16. pozicije.

Na ovogodišnjem prvenstvu okupilo se 170 novinara iz 30 zemalja. Osim u skijaškim natjecanjima novinari su sudjelovali i u panelim o aktualnim temama - cyber sigurnosti i održivom razvoju planinskih područja, a dobili su priliku vidjeti i kandidaturu Pariza za Olimpijske igre 2024. godine. 'Nastup hrvatskih novinara skijaša u Francuskoj pomogli su Trophy rent a car, turističke zajednice Zagreba i Zagrebačke županije, Galeb, Badel 1862, Vindija, Hrvatski skijaški savez, Katunar, OPG Chiavalon, Sobe kod korita i Ski klub Novinar.

Iduće godine novinari skijaši okupit će se u bugarskom skijaškom centru Pamporovo, gdje će po prvi puta biti organizirano i atraktivno natjecanje u paralelnom veleslalomu', najavio je kapetan Sekcije novinara skijaša Hrvatskog novinarskog društva Danijel Popović.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

THE NEW YORK DAILY NEWS I PROPUBLICA DOBITNICI PULITZEROVE NAGRADE

David Fahrenthold iz The Washington Posta dobio je nacionalnu nagradu za izvještavanje o predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa jer je "stvorio model transparentnog novinarstva i praćenja političke kampanje uz istodobno izražavanje sumnje u tvrdnje Donalda Trumpa o velikodušnom financiranju karitativnih udruga".

Pulitzerove nagrade najuglednija su priznanja u američkom novinarstvu, a dodjeljuju se od 1917., prema oporučnoj želji novinskog izdavača Josepha Pulitzera. The Daily News, tabloid iz New Yorka, te ProPublica, portal specijaliziran za istraživačko novinarstvo, razotkrili su policijsku zlouporabu zakona o deložacijama zbog čega su stotine uglavnom siromašnih pripadnika manjina ostale bez svojih domova.

Nagrađeni su i novine McClatchy te Miami Herald, koji su bili dio Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara i svojim su tekstovima razjašnjavali na koji su način bogataši, političari i utjecajni ljudi skrivali svoj novac u porezne oaze.

Novinari dnevnika The New York Times dobili su međunarodnu nagradu za izvještavanje o naporima ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaštiti ruski utjecaj u inozemstvu. U devetnaestčlanom vijeću za Pulitzerovu nagradu su prijašnji dobitnici te drugi ugledni novinari i akademici. Dobitnike odabiru uz pomoć 102 člana žirija. Više od 2500 novinarskih uradaka bilo je nominirano za neku od 21 nagrade u kategorijama od javnog servisa, udarnih vijesti do komentara, karikatura i fotografija. Sedam nagrada dodjeljuje se za fikciju, dramu, povijest, biografiju, pjesništvo, za nefikciju i glazbu.

Popis nagrađenih autora možete pronaći ovdje.

 

//
 

EFJ TRAŽI DA GOOGLE I FACEBOOK PLAĆAJU SADRŽAJ NA KOJEM PROFITIRAJU

Nakon posljednjih konzultacija o prijedlogu direktive o autorskim pravima, Europska federacija novinara uputit će amandmane kojima traži povoljnije ugovore za autore, transparentnije plaćanje i pravedniji udio u naknadi za novinare, osobito kada je riječ o internetskim izdavačima.

“Čuli smo mnoge zastupnike Europskog parlamenta koji su naglašavali potrebu pluralističkog europskog sadržaja na internetu. Potvrdili su da to svakako znači da se jaz između vrijednosti koju proizvode autori i onih koji od njihovog rada profitiraju mora prevladati”, rekao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik EFJ-a, tražeći da se unesu neophodne promjene u predloženu direktivu o autorskim pravima.

Amandmanima EFJ-a na predloženu direktivu pokušat će se stati na kraj nepovoljnim ugovorima, pomanjkanju transparentnosti u lošoj pregovaračkoj poziciji autora. Nadalje, želi se urediti područje prenošenja autorskih djela i spriječiti široko tumačenje "iznimaka" te ujednačavanje novčanih naknada za izdavače i autore.

"Vrijeme je da izdavači i autori rade zajednički kako bi se našlo dobro rješenje. Predlažemo da se izdavačka prava provode putem organizacija kolektivnog upravljanja u kojima su i autori i izdavači da bi se osigurala pravedna naknada autora“.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE REUTERSOVOG INSTITUTA: DRUŠTVENE MREŽE POSTAJU SVE VAŽNIJI IZVOR VIJESTI

Studija pokazuje da se povećava broj onih koji čitaju isključivo digitalizirane vijesti, dok je Facebook za gotovo polovicu ispitanika najvažniji medij za traženje, čitanje, gledanje i prosljeđivanje vijesti.

Izvještaj o digitaliziranim vijestima za 2016. Reutersovog instituta potvrđuje ono što je već naglašeno u brojnim studijama: televizijske i online vijesti u većini zemalja su najčešće posjećivane dok je znatno opao broj ljudi koji čitaju vijesti u tiskanim medijima.

Novi je trend u svim zemljama porast praćenja vijesti na društvenim medijima. 51% ispitanih izjavio je da društvene medije kao izvor informacija koristi svaki tjedan, dok je europski prosjek (17 zemalja) 46%. Studija pokazuje da se povećava broj onih koji čitaju isključivo digitalne vijesti. 10% ispitanika u EU koristi društvene medije kao glavni izvor vijesti, najviše u Grčkoj (27%). Facebook (44%) je daleko najvažnija mreža za traženje, čitanje, gledanje i prosljeđivanje vijesti.

Studija pokazuje vrlo brzo prihvaćanje čitanja vijesti na pametnim telefonima (53%) u većini istraženih zemalja. Korištenje kompjutora u tu svrhu je u padu, a rast tableta je usporen. Taj je trend posebno važan u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje se 70% sadržaja BBC-a prati preko mobilnih uređaja.

Studija pokazuje velike razlike u razini povjerenja u vijesti. Zemlje Zapadne Europe i skandinavske zemlje pokazuje relativno visoku razinu povjerenja, dok je ona niža u južnoeuropskim zemljama poput Grčke, samo 20%. Uočena je korelacija između percepcije političkog i ekonomskog utjecaja i razine povjerenja. Iznenađujuće je da su podaci pokazali da se posvuda više vjeruje brendu vijesti nego novinarima, osim u Francuskoj. To znači da su i u novoj eri tradicionalni izvori vijesti vrlo značajni. Vrlo je zanimljivo, za neke i zabrinjavajuće, da se više povjerenja iskazuju prema kompjutorskim algoritmima nego izboru urednika. To se može tumačiti mišljenjem čitatelja da algoritmi bolje procjenjuju njihove želje, no neki se ipak boje da će ključna informacija ili stajališta biti izgubljena u algoritamskom filteru.

Ovi rezultati značajno utječu na poslovne modele izdavača, naglašeno je u izvješću. Studija pokazuje da oni, zbog rasta društvenih medija, gube nadzor nad distribucijom i prihodom od oglašavanja. Također, problem je i porast broja onih koji blokiraju reklamiranje na svojim uređajima (38% u Poljskoj, 36% u Grčkoj, 30% u Francuskoj). Iako digitalno okruženje omogućuje izdavačima da stignu do više ljudi, velik problem postaje pretvaranje te činjenice u novčanu vrijednost kod online publike. Pronalaženje održivog modela poslovanja uz jamstvo kvalitetnog novinarstva je izazov koji traži što brže rješenje.

Europska federacija novinara i Friedrich Naumann Stiftung u Bruxellesu organizirat će 30. svibnja raspravu „Dobro novinarstvo za informirano društvo: inovacije i financije“. Rasprava će se temeljiti na rezultatima ovog izvještaja. Istraživanje je provela udruga YouGov putem online upitnika u 26 zemalja svijeta tijekom 2016. godine.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE VIJEĆA EUROPE: RASTU PRITISCI, AUTOCENZURA I NASILJE NAD NOVINARIMA U EUROPI

Najčešći oblik nasilja, kojeg je prijavilo čak 69% novinara, je ono psihičko, koje uključuje ponižavanje, zastrašivanje, prijetnje, klevete i ogovaranje. Sljedeći najrašireniji oblik nasilja je maltretiranje internetom (cyberbullying), koje je prijavilo 53% ispitanika, a ono se najčešće pojavljuje u obliku optužbi da je osoba pristrana, napada na osobnoj razini te javnog sramoćenja i ogovaranja. Zastrašivanja od raznih zainteresiranih grupa treći su oblik nasilja kojeg je prijavilo 50% ispitanika, a slijede prijetnje (46%), zastrašivanje političkih grupacija (43%) te praćenje (39%).

Prema istraživanju, više od polovice zemalja članica Vijeća Europe nema osiguranu dostatnu zaštitu novinara od nasilja i prijetnji, a u čak 17 članica koje su nekada imale zadovoljavajuće uvjete, broj napada i prijetnji na novinare se povećao.

Studiju je naručilo Vijeće Europe, a proveli su je stručnjaci Marilyn Clark i Anna Grech sa Sveučilišta na Malti uz podršku Europske federacije novinara (EFJ) i organizacija Index on Censorship, International News Safety Institute te Reporters without Borders.

Anketa je provođena od travnja do srpnja 2016. pomoću anonimnog upitnika na pet jezika; anketirani su uglavnom novinari-članovi najjačih organizacija koje se bave slobodom novinara i izražavanja. Cilj je bio pridonijeti raspravi o tome kako se nositi s prijetnjama medijskoj slobodi koje su sve veće u Europi posljednjih godina.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

PROGRAM ZAŠTITE NOVINARA EUROPSKOG CENTRA ZA TISAK I SLOBODU MEDIJA

Program Europskog centra za tisak i slobodu medija (ECPMF) nudi novinarima koji su izloženi prijetnjama sigurno okruženje za odmor, oporavak i nastavak rada. Rok za prijave je 12. svibnja 2017.

Novinari u čitavoj Europi suočeni su sa zastrašivanjem, cenzurom, prijetnjama smrću i hapšenjima. Stoga im ECPMF nudi praktičan oblik solidarnosti – novi ciklus programa „Novinari na boravku“ (JiR) koji traje od srpnja 2017. do siječnja 2018.

Sudionicima će biti omogućen smještaj u Leipzigu i druga podrška Centra. Osim mjesečne stipendije iznosa od 1000 eura, ECPMF će novinarima pokriti troškove putovanja, vize i privatnog zdravstvenog osiguranja te, ukoliko je potrebno, psihološku pomoć.

ECPMF ovaj program smatra konkretnim i dugoročnim doprinosom kampanji za slobodu medija i pluralizam u Europi. „Program 'Novinari na boravku' je osmišljen da bi pomogao novinarima da se odmore, oporave i vrate fizičku i mentalnu snagu za obavljanje svoje važne dužnosti“, rekao je Christian Schult, koordinator programa.

Prijava

Prijaviti se mogu osobe koje najmanje pet godina profesionalno rade u novinarstvu i koje dolaze iz 28 zemalja EU te Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, te iz zemalja Zapadnog Balkana, Turske i s Kavkaza.

Prijave se primaju do 12. svibnja 2017. na adresu journalistsinresidence@ecpmf.eu

Za više informacija javite se Christianu Schultu: +49 341 200 403 13 ili schult@ecpmf.eu.

 

//
 

PROGRAM 6. MEĐUNARODNIH SVIBANJSKIH SUSRETA NOVINARA, PISACA I PRIDRUŽENIH

Početkom svibnja održavaju se Šesti Međunarodni svibanjski susreti novinara, pisaca, diplomata i pridruženih. Programom su predviđena događanja od od 2. svibnja do 8. svibnja 2017. Više možete pročitati ovdje.

 

//
 

POSLOVI

Video snimatelj (m/ž) - VSP VIDEO

Rok za prijavu: 04.05.2017. Za više možete pogledati ovdje.

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved