Info > Newsletter

HND Newsletter 38 / Ožujak 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 38

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 38
Ožujak 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- LEKOVIĆ: "BORBA PROTIV LAŽI JEDAN JE OD PRIORITETNIH ZADATAKA MEDIJA"
- RENATO KUNIĆ IMENOVAN ZA RAVNATELJA PROGRAMA HRT-A
- TJEDNIK "NOVOSTI": NASTAVLJA SE ORKESTRIRANA KAMPANJA
- OTVARANJE PODATAKA JAVNOG SEKTORA MOŽE DONIJETI 186 MILIJUNA EURA
- ANTE GAVRANOVIĆ DOBITNIK NAGRADE „STVARATELJI ZA STOLJEĆA“
- HND: NEISTINITE SU OPTUŽBE PARTNERSTVA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ
- OSNIVA SE PORTAL ZA MONITORING KRŠENJA MEDIJSKIH SLOBODA U SAD-U
- POSLOVI, NAJAVE, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

LEKOVIĆ: "BORBA PROTIV LAŽI JEDAN JE OD PRIORITETNIH ZADATAKA MEDIJA"

To je jedan je od zaključaka tribine "Borba protiv lažnih informacija na internetu, iskustva i realizacije francuskih medija" u organizaciji Hrvatske sekcije frankofonskih novinara HND-a i Francuskog instituta.

„Neki mediji lažu svjesno, a neki nesvjesno, da bi privukli što više čitatelja“, kazao je nekadašnji dopisnik Vjesnika iz Francuske Vladimir Matek na tribini „Borba protiv lažnih informacija putem interneta, iskustvo francuskih medija“ koju je u srijedu u Novinarskom domu u Zagrebu organizirala Hrvatska sekcija frankofonskih novinara HND-a i Francuski institut.

I u vremenima kada nije postojao internet, lažne senzacionalističke vijesti širile su se u javnosti pa je tako, opisuje Matek, jedan lanac trgovina odjeće u Francuskoj morao zatvoriti vrata jer se iz glasina da djevojke u kabinama za presvlačenje u trgovini nestaju i bivaju prodane kao bijelo roblje, stvorila masovna histerija o kojoj su se interesirale i novine. Čak je i korporacija Proctor i Gamble morala mijenjati svoj logo jer ga je jedna kršćanska fundamentalistička organizacija optužila da mu je logo sotonistički, a to se brzo uhvatilo u javnosti.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković kazao je da je internet doveo i do rasta broja medija, a s time je došao i veliki broj problematičnih. „U Hrvatskoj ima medija koji su stvoreni da šire laži, a onda je i dio političara preuzeo isti način komunikacije. Neki mainstream mediji koji nisu zlonamjerni, počeli su, međutim, biti površni“, upozorio je Leković koji smatra da je borba protiv laži jedan od prioritetnih zadataka medija.

Bivši ravnatelj i glavni urednik Hrvatske izvještajne novinske agencije Mirko Bolfek kazao je da dolazi vrijeme novinarstva bez novinara. „To ne znači da su novinari nepotrebni. Naprotiv, nužno je da se novinarske vještine i pravila zanata poštuju kako bi se ustanovilo koja je informacija i koji je medij pouzdan. Oni koji su informatički pismeni nisu nužno i medijski obrazovani“, naglasio je Bolfek. Zato se danas u svijetu stvaraju alati za prepoznavanje laži, a koje uglavnom razvijaju novinari.

Na tribini su predstavljena dva alata koji francuski mediji koriste u borbi protiv lažnih informacija – CrossCheck i Decodex koji je razvio list Le Monde. Decodex postoji u tri verzije: kao internetska stranica za verifikaciju, kao ekstenzija za pretraživače Firefox i Google Chrome te asistent za Facebook i Messenger. U prvom je slučaju dovoljno ukucati stranicu koja se želi provjeriti i ako je ta adresa već obrađena u Decodexu, odgovorit će je li riječ o pouzdanom (zeleno), ili manje pouzdanom (narančasto) ili nepouzdanom portalu (crveno).

U drugom je slučaju ekstenzija vidljiva po malom piktogramu – slovu „D“ koje se pojavljuje u gornjoj traci na pretraživaču pa boja piktograma pokazuje stupanj pouzdanosti stranice. Hrvatska ima specijaliziranu internetsku stranicu za provjeru istinitosti izjava političara, a riječ je o Faktografu. Sanja Despot iz Faktografa kazala je da je portal odgovor na trend u novinarstvu u kojem se izjave političara samo nekritički prenose. Uzor Faktografu su američki Fact Checker i PolitiFact. „Osim što izjave političara stavljamo u kontekst, bavimo se i analizama onoga što izjavljuju“, kazala je Despot. Za sada Faktograf nema kapaciteta za provjeru pouzdanosti medija, ali to bi mogao biti korak dalje u nekom budućem razvoju portala.

 

//
 

RENATO KUNIĆ IMENOVAN ZA RAVNATELJA PROGRAMA HRT-A

Od ukupno 1 183 radnika koji se ubrajaju među novinare i kreativno osoblje izjašnjavanju su pristupila 434 radnika, odnosno 36,66 posto. Njih je 320, odnosno 81,42 posto dalo je suglasnost Renatu Kuniću za obavljanje dužnosti ravnatelja Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije. Suglasnost mu je iskazana u svim organizacijskim i ustrojbenim jedinicama Hrvatske radiotelevizije, izvijestilo je u svojemu zapisniku Povjerenstvo za provedbu postupka pribavljanja mišljenja za ravnatelja Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije.

Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije nakon pribavljenog mišljenja i obrađenih rezultata donio je potom odluku o imenovanju Renata Kunića na dužnost ravnatelja Poslovne jedinice Program Hrvatske radiotelevizije. Renato Kunić dužnost preuzima 24. ožujka 2017., izvijestili su s HRT-a.

Renato Kunić diplomirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987. bio je novinar u 'Zagrebačkoj panorami', zatim novinar, urednik i voditelj u Informativnom programu Hrvatske televizije (HRT – HTV). Godine 1990. bio je urednik i voditelj emisije Hrvatska danas, ratni reporter bio je u razdoblju od 1991. do 1995. godine, voditelj mozaične emisije 'Dobro jutro, Hrvatska' 1992. i 1993. urednik emisije Hrvatska danas od 1995. do 2000., a urednik Dnevnika od 2000. do 2005. godine.

2003. i 2004. bio je urednik Redakcije televizijskih studija i dopisništava, a do 2007. godine pomoćnik glavnoga urednika Informativnoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV) za dopisničku mrežu te glavni urednik Informativnoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV) 2010. i 2011. godine. Posljednjih je godina bio urednik i voditelj projekta 'Regionalni dnevnik'. Ranije je vodstvo HRT-a, odnosno ravnatlej Bačić, nakon obavljenih razgovora s više kandidata imenovao Mislava Stipića na dužnost ravnatelja poslovanja HRT-a, na dužnost ravnatelja produkcije Jozu Barišića te na dužnost ravnatelja tehnologije javne radiotelevizije Nikolu Bonačića Krešića.

 

//
 

HRT OSNOVAO POVJERENSTVO ZA REVIZIJU JAVNE NABAVE

U HRT-ovom odgovoru Hini pojašnjavaju da je zadatak povjerenstva preuzeti Plan provedbe preporuka i naloga Državnoga ureda za reviziju. "Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti javne nabave na Hrvatskoj radioteleviziji za razdoblje od 2013. do 2015. te je ocijenjeno kako sustav nabave nije bio učinkovit te su dostavljene preporuke i nalozi kako bi sustav nabave bio učinkovitiji", kažu na HRT-u.

Ističu i kako je vodstvo javne radiotelevizije stoga donijelo Plan provedbe preporuka po nalozima i preporukama Državnoga ureda za reviziju, koji je već usvojio Revizorski odbor Hrvatske radiotelevizije. Na njegovoj će provedbi raditi imenovano povjerenstvo, koje s radom započinje s danom osnivanja, dodaje HRT.

 

//
 

ANGAŽMAN KOMUNIKACIJSKIH SAVJETNIKA U KAMPANJI TREBA BITI TRANSPARENTAN

„Ključna odrednica transparentnosti angažiranja komunikacijskih stručnjaka jest javnost podataka o tome za koju stranku, političara ili nezavisnoga kandidata komunikacijski savjetnik ili agencija rade“, ističe Aleksandra Kolarić, predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Javno iskazivanje angažmana u predizbornim kampanjama od presudne je važnosti, posebno kada komunikacijski savjetnici nastupaju u medijima kao analitičari političkih i komunikacijskih procesa. Angažman u političkoj kampanji nije razlog da komunikacijski stručnjaci ne nastupaju kao medijski sugovornici, ali njihov angažman pri tome mora biti jasno iskazan. Jedino će tako uloge i interesi biti transparentni.

Stoga HUOJ poziva sve stručnjake za odnose s javnošću koje su angažirali političari, stranke ili nezavisni kandidati na javno očitovanje o njihovu angažmanu te objavu referenci na vlastitim mrežnim stranicama ili društvenim mrežama. Javno očitovanje o angažmanu podjednako je važno za samostalne komunikacijske stručnjake, za zaposlenike agencija za odnose s javnošću i za stručnjake koji sudjeluju u pro bono angažmanima.

 

//
 

NAJVIŠE GOVORA MRŽNJE NA PORTALU DNEVNO.HR

Projekt praćenja govora mržnje u medijima je obuhvatio razdoblje od početka listopada 2015. do završetka rujna 2016. godine, a provodio ga je GONG u suradnji s timom istraživača-volontera te aktivista i novinara koji je savjetodavno podržavao proces praćenja. Metodologija istraživanja je počivala na praćenju uzorka elektroničkih i tiskanih medija temeljem radnih definicija govora mržnje, diskriminatornog i stereotipizirajućeg govora*.

U analizu su bili uključeni mainstream mediji, ali i oni koji pokazuju sklonost zastupanju isključivih i diskriminatornih stavova. Uzorak su tako činili 24 sata, Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija i Večernji list, tjednici 7dnevno, 24 express, Glas Koncila, Globus, Hrvatski tjednik, Hrvatsko slovo i Nacional, portali Direktno, Dnevno.hr, Index.hr, Libela, Lupiga i Narod.hr, radijska emisija U mreži prvog, televizijske emisije Bujica, Markov trg, Otvoreno i RTL Direkt te četiri središnje informativne emisije na televizijama s nacionalnom koncesijom.

Praćenje nije bilo usmjereno isključivo na sadržaje u medijima, već su se u izvještajima našli i istupi osoba koje su svojim javnim govorom i djelovanjem pridonijele atmosferi netrpeljivosti prema različitostima te iznosile diskriminatorne ideje.

Najviše govora mržnje zabilježeno je na portalu Dnevno.hr, koji je u više navrata pokazao sklonost diskriminatorno intoniranom, ponižavajućem i uvredljivom govoru, prikazivanju izvaneuropskih izbjeglica i migranata kao kriminalaca i silovatelja te afirmaciji homofobnih stavova.

„S druge strane, po pružanju prostora povijesnom revizionizmu i interpretaciji povijesti u kojoj se nastojalo normalizirati simboliku ustaškog režima, istaknule su se razgovorne emisije na lokalnim televizijama Bujica i Markov trg, najčešće kroz pojedine izjave gostiju u tim emisijama koje su prolazile bez problematiziranja. U hrvatskom kontekstu, ovom je obliku revizionizma u 2016. godini „pravo građanstva“ davano upravo s nakanom afirmacije protumanjinskih stavova prema Srbima u Hrvatskoj“, ispričao nam je Dražen Hofmann, koordinator projekta praćenja medija.

Kada je riječ o pojedinačnim slučajevima govora mržnje u medijima, jedan od najgorih bio je govor Marka Juriča u odjavi emisije Markov trg na početku 2016., zbog kojeg je Z1 televizija kažnjena suspenzijom emitiranja na tri dana, nakon čega je uslijedio prosvjedni marš na regulatorno tijelo koje je izreklo kaznu.

Među najgorim slučajevima nalazi se serijal kolumni portala Dnevno.hr o izbjeglicama, u kojima su migranti ocrnjivani i prikazivani kao „primitivni ljudi čiji IQ u prosjeku jedva doseže polovicu onog u najrazvijenijim dijelovima svijeta“, koji su „prilično nisko u evolucijskom lancu, sviđalo se to kome ili ne“ i koji „da nisu došli u dodir s razvijenijim društvima u jednom trenutku, ne bi do sad, po vlastitim kapacitetima, poznavali ni kotač“. Ovaj serijal kolumni predstavlja jedan od najeklatantnijih primjera širenja ideja rasne superiornosti.

„Pojavilo se i nekoliko slučajeva kolumni na internetskim portalima koje su se istaknule pozivima na diskriminatoran tretman Srba u Hrvatskoj“, kaže Hoffmann, navodeći primjer kolumne u kojoj autor piše da bi „posebnim zakonom riješio, zbog ružnoga naslijeđa i ustrajavanja na zloći prema hrvatskome narodu, pitanje i položaj srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj“.

Jedan od ciljeva projekta bio je potaknuti nadležna tijela na reagiranje na neprihvatljive oblike govora u javnom prostoru, ističe Hoffmann. U promatranom razdoblju zaprimljeno je šest reagiranja nadležnih tijela: u odnosu na emisiju Markov trg reagiralo je Vijeće za elektroničke medije, Pučka pravobraniteljica i Novinarsko vijeće časti. Vijeće za elektroničke medije reagiralo je u još dva slučaja, dok je u jednom reagirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Hoffmann dodaje i da je tijekom istraživanja ustanovljeno da portali mogu izbjeći nadzor sadržaja odbijajući upis u Registar elektroničkih publikacija.

Temeljna zagovaračka poruka ovog projekta je da je potrebno dosljedno provoditi regulativu koja se odnosi na medijske sadržaje i ograničavanje prostora govoru mržnje i diskriminatornom govoru, ma tko bio njegov pošiljatelj, kaže Hoffmann.

„No, u tome odgovornost nemaju samo aktivni građani i organizacije civilnog društva - najviše odjekuju poruke koje šalju institucije kada nastupe odlučno i proaktivno, oslanjajući se i na službene izvore. U demokratskim i pluralnim društvima nema mjesta diskreditaciji ljudi zbog njihove grupne pripadnosti, a medijske objave koje takve ideje podržavaju štetne su i ne mogu se opravdati slobodom govora“, zaključuje Hoffmann.

*Radne definicije korištene u praćenju bile su utemeljene na Preporuci ministarskog odbora Vijeća Europe No. R(97)20, prema kojoj govor mržnje obuhvaća sadržaje kojima se "izražava, zagovara ili potiče mržnja, diskriminacija ili nasilje, ili koji izruguju, omalovažavaju, ponižavaju, dehumaniziraju ili obezvređuju određene ciljane društvene skupine – ili njihove pripadnike – po određenim zajedničkim značajkama kao što su rasa, boja kože, nacionalno ili etničko podrijetlo, vjera, spol, seksualna orijentacija, imigrantski status ili podrijetlo i slično, te na hrvatskom Zakonu o medijima, koji u čl. 3. propisuje kako je zabranjeno prenošenjem programskih sadržaja u medijima poticati ili veličati nacionalnu, rasnu, vjersku, spolnu ili drugu neravnopravnost ili neravnopravnost na temelju spolne orijentacije, kao i ideološke i državne tvorevine nastale na takvim osnovama".

 

//
 

TJEDNIK "NOVOSTI": NASTAVLJA SE ORKESTRIRANA KAMPANJA

Zbog tekstova u kojima "šire mržnju i netrpeljivost prema hrvatskom narodu i državnosti" te su ocijenili kako je tu riječ o "nastavku orkestrirane kampanje protiv tog tjednika koju je pokrenula Željka Markić".

"Redakcija tjednika 'Novosti' odbacuje optužbe što su ih danas na konferenciji za novinare u Splitu iznijeli predstavnici nekoliko tzv. braniteljskih udruga, koji su jutros Županijskome državnom odvjetništvu podnijeli kaznenu prijavu protiv Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića i Milorada Krstulovića, navodeći da svojim tekstovima objavljenima u Novostima 'šire mržnju i netrpeljivost prema hrvatskom narodu i državnosti’", stoji u priopćenju "Novosti".

Predsjednik županijske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić na konferenciji za novinare zatražio je od Državnog odvjetništva da pokrene kazneni progon protiv trojice komentatora tjednika "Novosti", a od hrvatske Vlade da uskrati tjedniku financijska sredstva koja dodjeljuje Savjet za nacionalne manjine.

"Riječ je o još jednom napadu na slobodu govora i štampe te o nastavku orkestrirane difamacijske kampanje s nacionalističkih pozicija koju je u veljači ove godine protiv tjednika 'Novosti' pokrenula ultrakonzervativna udruga 'U ime obitelji' Željke Markić, također tražeći gašenje ovog lista i kazneni progon njegovih novinara", ocjenjuju iz "Novosti". Dodaju i da su "sve lažne i zlonamjerne tvrdnje iznesene na splitskoj konferenciji za novinare preuzete iz materijala koje je ranije fabricirala udruga 'U ime obitelji', selektivno i van konteksta citirajući tekstove trojice autora 'Novosti', s namjerom da ih označi kao državne neprijatelje i nacionalne izdajnike te izazove animozitet u javnosti prema njima i listu za koji pišu".

Iz "Novosti" podsjećaju da su već bili suočeni sa sličnom kaznenom prijavom koju su Hrvatska stranka prava (HSP) i još jedna tzv. braniteljska udruga podnijeli 2015. zbog objave teksta ‘Lijepa naša haubico’, a koju je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo 10. veljače ove godine s obrazloženjem da je riječ o satiričnom tekstu koji predstavlja oblik slobode mišljenja i izražavanja zajamčene Ustavom RH.

"Neosnovanost te kaznene prijave nije priječila podnositelje i brojne druge širitelje nacionalističke panike da tokom godinu i pol dana blate i kleveću tjednik 'Novosti' zbog navodnog širenja mržnje prema hrvatskom narodu i državi, a izazivanju te iste nacionalističke panike trebala bi poslužiti i najnovija klevetnička prijava tzv. braniteljskih udruga protiv komentatora 'Novosti'", stoji u priopćenju. Ocjenjuju da "mržnju i netrpeljivost šire upravo oni koji, poput Željke Markić i Ivana Turudića, za tako nešto optužuju 'Novosti'".

"Ti ljudi koji djeluju u minornim političkim strankama, kao što su 'U ime obitelji' i HSP, uporno nastupaju u ime hrvatskog naroda, ali oni predstavljaju jedino sebe, svoje ekstremne političke pozicije i totalitarne poglede na društvo koje pokušavaju promovirati manipulirajući hrvatskom javnošću blaćenjem našeg lista podlim konstrukcijama i lažima", navode u priopćenju iz "Novosti" te podsjećaju da su "orkestriranu kampanju" protiv tog tjednika i njegovih autora" već ranije osudili Hrvatsko novinarsko društvo i Europska federacija novinara.

Kolumnist tjednika "Novosti" Boris Dežulović u pisanoj izjavi također je reagirao na kaznenu prijavu protiv njega i dvojice njegovih kolega, Viktora Ivančića i Milorada Krstulovića.

"U potpunosti i bez ostatka slažem se s Ivanom Turudićem, predsjednikom splitske županijske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, kad kaže kako su 'medijske slobode dopuštene i potrebne jer bez njih nema razvoja demokratskog društva', ali da i 'u slobodi medija svi moramo paziti što i kad ćemo izgovoriti i na koji način', te da 'ne smijemo ničim poticati na mržnju i netrpeljivost'", istaknuo je Dežulović.

"Nemam tu što dodati i oduzeti, stojim uz hrvatske branitelje i logoraše u toj časnoj civilizacijskoj borbi i nadam se da će nam se pridružiti i hrvatsko pravosuđe te konačno stati na kraj govoru mržnje i netrpeljivosti, osobito onom koji, kako s pravom kaže gospodin Turudić, 'vrijeđa nas kao većinski, hrvatski narod'", istaknuo je Dežulović u pisanoj izjavi tumačeći Turudićevu izjavu na konferenciji za novinare na kojoj je izvijestio o podnošenju te kaznene prijave.

S tim u vezi Dežulović podsjeća na Turudićevu nedavnu izjavu u kojoj traži zabranu antifašističkih simbola. "Evo, samo posljednji primjer, onaj gospodin koji je prije mjesec-dva u otvorenom pismu predsjedniku Sabora tražio zabranu antifašističkih simbola jer je pozdrav 'Smrt fašizmu – sloboda narodu' sinonim za ubijanje stotina tisuća Hrvata. Takvo otvoreno izjednačavanje i paušalno proglašavanje Hrvata fašistima, očigledno inspirirano memorandumskom srpskom propagandom o Hrvatima kao 'genocidnom narodu', nikad se nisu usudile objaviti čak ni notorne Pupovčeve 'Novosti'. Od nade da će gospoda iz HDLSKL-a svoju kaznenu prijavu proširiti i na autora tog mrzilačkog antihrvatskog pamfleta veća je stoga još samo moja nada da potpisnik te nečuvene uvrede hrvatskog naroda, stanoviti Ivan Turudić, i potpisnik kaznene prijave protiv novinara 'Novosti', gospodin Ivan Turudić, nisu ista osoba", navodi Dežulović u pisanoj izjavi.

 

//
 

OTVARANJE PODATAKA JAVNOG SEKTORA MOŽE DONIJETI 186 MILIJUNA EURA

To otvaranja i njihovo ponovno korištenje za stvaranje dodatne vrijednosti ima ogroman gospodarski i društveni potencijal, naglasila je na okruglom stolu u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu Povjerenica za informiranje Anamarija Musa.

Kazala je da javna uprava ima puno podataka u svojim bazama koji se mogu iskorititi za stvaranje dodanih vrijednosti, primjerice aplikacija, ali da je za njihovo otvaranje najvažnija politička volja . "Potreban je sustavan i strateški pristup, potaknuti javna tijela da objavljuju podatke, da podaci budu u odgovarajućim formatima i da se objavljuju brzo i efikasno", rekla je Musa, dodavši da postoje velike mogućnosti financiranja takvih projekata kroz EU fondove.

Kao dobar primjer iz Europe izdvojila je aplikaciju za nekretnine koja se koristi u Italiji, Španjolskoj i Portugalu i od koje bi Hrvatska kao turistička zemlja mogla imati velike koristi, a koja sadrži sve podatke vezane za nekretnine, od okoliša, susjedstva, prometa i ostalih parametara korisnih svima onima koji prodaju i kupuju nekretnine.

Najveći problem kod otvaranja podataka, smatra Musa, u stavu je tijela javne vlasti, ali i shvaćanju građana da s tim podacima mogu proizvesti dodanu vrijednost. Musa nije željela komentirati slučaj traženja informacija od Fakulteta političkih znanosti o studiranju predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ustvrdivđši da svako tijelo ima svoje granice i nadležnosti.

Ministar uprave Ivan Kovačić podržao je otvaranje podataka javnog sektora. Smatra da bi se tako trebali javno objavljivati svi završni radovi u sustavu obrazovanju, poput doktorata i magisterija, ali i podaci o trošenju javnoga novca. "Ukoliko su svi podaci javni može se vidjeti kako jedinice lokalne i regionalne samouprave ili javna poduzeća troše javni novac", kazao je.

Pomoćnik ministra uprave Bernard Gršić kazao je da se na hrvatskom portalu otvorenih podataka data.org.hr nalazi 325 skupova podataka od 63 izdavača, što je, tvrdi, malo u odnosu na veliki potencijal. Zato je važno, ističe, educirati i poticati javna tijela da javno objavljuju podatke, educirati korisnike da traže podatke, te uključivati nove izdavače. "Gospodarsko bi profitiralio od lakšeg pristupa podacima uz 186 milijuna eura do 2020. kroz direktan rast tržišta, 1000 novih radnih mjesta, uštede javnog sektora od oko 5 milijuna eura , ali i poboljšanje učnkovitosti javne uprave", istaknuo je Gršić. Wendy Carrara iz Europskog portala otvorenih podataka naglasila je da je Hrvataka napravila veliki napredak u području otvorenosti podataka u protekle četiri godine, ali da joj nedostaje strategija otvorenih podataka.

Okrugli stol o otvorenim podacima organizirali su Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet i njezina ekspertna skupina Programiraj za Hrvatsku, te Povjerenica za informiranje, uz partnerstvo udruge GONG i Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

 

//
 

NOVINARKA IVANA KALOGJERA POKRENULA PORTAL NISMO SAME

Na uvodnoj stranici novog portala Ivana, koja se i sama liječila od raka dojke, objašnjava zašto je pokrenula portal te govori o tome kako svi koje je bolest zatekla trebaju pokazati da iako su bolesni nisu bespomoćni. "Pružite drugima podršku i savjet, pokažite odakle dolazi vaša snaga. Podijelite svoju priču s drugima i pomozite da nas drugi bolje razumiju. Potaknimo promjene u društvu kako bismo dobili podršku i razumijevanje koje zaslužujemo...", kazuje Ivana Kalogjera i dodaje da je, kada se razboljela, prvo otišla na internet potražiti savjet, podršku ili barem priču žene koja je već prošla kroz ono što je nju čekalo.

"Priču koja budi nadu, mjesto na kojem mogu podijeliti svoju zabrinutost ili upoznati nekoga tko ima istu dijagnozu kao i ja. Nisam našla takvo mjesto. Tek se nekoliko žena odlučilo riječju boriti protiv bolesti vodeći svoj osobni blog. Njihova je priča vrijedna jer je bila iskrena, ali nedostajao je prostor u kojemu bi se takva iskustva mogla razmjenjivati, dijeliti i na osnovu njih crpiti snagu. U svijetu postoje tisuće preživjelih od raka, boraca i navijača koji aktivno dijele svoje priče i rade sve što mogu kako bi podigli svijest o nužnosti prevencije od raka, a s druge strane kako bi ohrabrili oboljele. Moj je stav da se nitko tko je prošao težak put izliječenja, ili se još uvijek liječi, ne smije osjećati usamljeno i zaboravljeno. Istina, svijest o bolesti posljednjih se godina promijenila. Ali ne dovoljno. U medijima je ovih dana objavljeno da je Hrvatska zemlja srednje učestalosti pojave raka, ali visokog mortaliteta. Nije li već to jasan znak da su nam potrebne žurne promjene? A u njima moraju sudjelovati svi, od članova obitelji i prijatelja do društva u cjelini", navodi u uvodniku portala Nismo same Ivana Kalogjera. Ona ističe da je tako nastala i ideja o ovoj stranici.

"Zamišljena je kao mjesto na kojem ćete moći razmjenjivati iskustva, dobiti informacije, tražiti odgovore na pitanja koja vas muče, upozoravati na nelogičnosti i probleme u sustavu, dijeliti snagu i veseliti se životu. Ono što znam raditi je pisati. Znam se i smijati i volim se družiti. I to su moja najveća oružja u borbi protiv raka. Ispričat ću vam svoju, a vi meni vašu priču. Pridružite mi se, pomognimo jedna drugoj i zajedničkim snagama pokušajmo promijeniti svijest drugih o tome što znači boriti se za život i u okolnostima kada je sve drugo – nerazumijevanje, sustav, novčane poteškoće – tome prepreka", odlučno poručuje hrabra kolegice Ivana Kalogjera.

 

//
 

ZAGREB DOBIO NOVI TJEDNIK ZAGREBAČKI LIST

Novina je sadržajem orijentirana na Zagreb i značajnije gradove koji su životom i poslovanjem građana usko vezani uz njega. Tako će i Velika Gorica, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo dobiti medijski prostor o važnim temama za njihovu životnu, poslovnu i političku sredinu. Veliki sportski prilog umetnut u osnovne novine na 12 stranica orijentiran je na lokalne sportove, klubove, sportaše. "Za nas ne postoje samo veliki klubovi iz nekoliko najvažnijih sportova, mi pratimo sve uspješne, zanimljive sportaše, od najmlađih do veterana", ističu u priopćenju.

Tako će List predstavljati ulaganja u sportske objekte koji će obogatiti lokalnu zajednicu, nove klubove i sportove koji se žele prikazati javnosti te sportaše koji su ostvarili velike uspjehe. Pratit će i pisati o kulturnoj sceni Grada, suvremenim trendovima, ali i o ljudima koji su godinama stvarali kako bi Zagreb i okolica postali istinsko središte hrvatske kulture i znanosti. Zagrebački list čitateljima nudi i Potrošački vodič kao zamjenu za mnogobrojne akcijske letke.

 

//
 

ANTE GAVRANOVIĆ DOBITNIK NAGRADE „STVARATELJI ZA STOLJEĆA“

Cilj projekta dodjeljivanja nagrada i priznanja "Stvaratelji za stoljeća" je javno odavanje priznanja i usmjeravanje pažnje šire javnosti na velike vizionare i lidere sutrašnjice čija su neustrašivost, rad, znanje, kreativnost i vrhunski rezultati temelj i glavni pokretač napretka zajednice. Posebna vrijednost ovih nagrada i priznanja je u tome što ih poduzetnici dodjeljuju poduzetnicima kroz posebnu i dugotrajnu proceduru nominiranja i izbora laureata.

Veliku nagradu i priznanje „Stvaratelji za stoljeća“ za doprinos promociji poduzetništva dobio je novinar, urednik i publicist Ante Gavranović iz Zagreba.

Nagrade i priznanja „Stvaratelji za stoljeća“ za posebnu inicijativu u poduzetničkom stvaralaštvu u srednjoj i jugoistočnoj Europi u 2016. godini dobili su: Naxi, Beograd – Srbija; Matić savjetovanje, Zagreb – Hrvatska; Vinarija Aleksić iz Vranja – Srbija; Dropi promocija - Festival VINOcom Zagreb – Hrvatska i Damsko srce iz Pirota - Srbija.

 

//
 

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZBOG PRIJETNJE BORISU DEŽULOVIĆU

Okrivljeniku se stavlja na teret da je 23. prosinca 2016. putem svog Facebook profila napisao prijeteću poruku na Facebook profilu kluba gdje je u sklopu književne večeri trebao nastupiti Boris Dežulović. Poruku u kojoj okrivljenik vrijeđa Dežulovića i prijeti mu ubojstvom, voditeljica kluba je pokazala oštećeniku, navodi se u priopćenju objavljenom na mrežnoj stranici DORH-a.

Općinsko državno odvjetništvoitu predložilo je sudu izricanje uvjetne osude na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, tako da okrivljenik ne bi išao u zatvor ako u roku od godinu dana ne bi počinio novo kazneno djelo.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND: NEISTINITE SU OPTUŽBE PARTNERSTVA ZA DRUŠTVENI RAZVOJ

Optužbe su temeljene na neistinitim tvrdnjama kojima se želi diskreditirati rad HND-a na zaštiti novinara od svih vrsta napada.

Vrhunac te besmislene i štetne kampanje protiv HND-a dogodio se prije nekoliko dana u Europskom parlamentu. Tada je predsjednik udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak, predstavljajući izvješće o rezultatima projekta „Indeks klijentelizma u medijima“, ponovio optužbu protiv HND-a koju je ranije objavio i na portalu Fairpress.eu, čiji je urednik, te društvenim mrežama.

U izvješću stoji: "u pokušaju za ponovnim otvaranjem slučaja u 2017. godini, podršku slučaju nisu dala dva novinarska udruženja u Hrvatskoj; tako su ostavila Dušana Miljuša samoga, prepuštenog svojoj sudbini te u povećanoj životnoj opasnosti."

Munir Podumljak pokrenuo je kampanju protiv HND-a, koristeći za to udrugu Partnerstvo za društveni razvoj i portal Fairpress.eu, nakon što je taj portal objavio video-intervju s novinarom Dušanom Miljušem. Kao dokaz da HND nije zaštitio kolegu Miljuša, pretučenoga prije devet godina, agresivno je nametnuta rečenica iz Miljuševog intervjua koja međutim uopće ne govori o ponašanju HND-a.

Na kolegu Miljuša je počinjen atentat 2008. godine, zbog čega je završio u bolnici s teškim ozljedama. Naručitelji pokušaja ubojstva nisu nikada otkriveni a osobe osumnjičene za napad su pritvorene a potom puštene na slobodu.

Nakon napada na kolegu Miljuša, HND je organizirao u Zagrebu prosvjed kojem je povod bio taj pokušaj ubojstva a Zbor istraživačkih novinara je 2011. godine u Novinarskom domu u Zagrebu predstavio „Bijelu knjigu - Kronike prijetnji i napada na novinare 1990. – 2011.“, na hrvatskom i engleskom jeziku. Publikacija je to koja donosi pregled 70 slučajeva prijetnji smrću, sustavnog zastrašivanja i fizičkih napada na hrvatske novinare, fotoreportere i snimatelje tijekom dvadeset godina, uključujući i napad na Dušana Miljuša.

HND se neprekidno bori za to da nadležne institucije pravodobno reagiraju i procesuiraju napadače i naručitelje na brojne novinare, među kojima je i kolega Miljuš. HND povodom svakog napada na novinare, u svakom priopćenju, na konferencijama za novinare i u javnim istupima ponavlja da traži provođenje temeljitih istraga, procesuiranje izvršitelja i naručitelja napada na novinare, pa tako i onih na kolegu Miljuša. Sve se to lako može provjeriti.

Kao hrvatski predstavnik HND također sudjeluje u velikom međunarodnom projektu zagovaranja medijskih sloboda i zaštite novinara u okviru kojeg se prijavljuju svi slučajevi prijetnji i napada na novinare te se prati razvoj istraga napada na novinare u Hrvatskoj od 1. siječnja 2014.

Na zahtjev HND-a lani je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, po prvi puta u povijesti Hrvatskoga sabora, organizirao i tematsku sjednicu o napadima na novinare. O svim aktivnostima koje HND poduzima u vezi napada na novinare upoznati su novinari sami, državne institucije, te domaća i međunarodna javnost, a za svoje aktivnosti na zaštiti medijskih sloboda i prava novinara dobiva priznanja svih relevantnih institucija i organizacija, uključujući Europsku te Međunarodnu federaciju novinara. HND koristi i ovu prigodu da pozove nadležne institucije da sve napade na novinare, bez obzira na to kada su se dogodili, ozbiljno istraže i napadače, a prije svega organizatore, privedu pravdi.

O pokušaju diskreditacije HND-a u režiji Munira Podumljaka zloupotrebom udruge Partnerstvo za društveni razvoj te portala Fairpresss.eu, uz domaću i inozemnu javnost, obavijestit ćemo i Europski parlament pred kojem su laži iznesene, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

NOVINARU I PUBLICISTU ZDRAVKU ŠVEGARU KARLOVAC DAROVAO ULICU U CENTRU

U Šetnici Zdravka Švegara danas je bilo svečano, ploču je otkrio predsjednik HZSN-a Jura Ozmec te generacijama novinara, posebno onih sportskih u Karlovcu zaželio da budu kao legendarni Zdravko Švegar koji je svojim tekstovima i monografijama, zaslužio naslov najvećeg kroničara karlovačkog sporta u 20. stoljeću.

Ozmec je rekao kako je Karlovac jedan od rijetkih gradova koji ima ovakvog kroničara sporta i da bi se svi drugi novinari trebali ugledati na njegov put.

„Ova šetnica je upravo takva, i može biti šetnica prema budućnosti. Samo možemo dodati - kaže Ozmec - prema lijepoj budućnosti sportskog novinarstva u Karlovcu koji u tome ima veliku tradiciju, zahvaljujući i ljudima poput Švegara“, rekao je Ozmec.

Predsjednik Gradskog vijeća Damir Mandić rekao je kako nije bilo dvojbi kad je na Gradsko vijeće došla inicijativa HZSN-a. Ovaj je trenutak bio intiman za Švegarove prijatelje, posebno članove njegove obitelji i bliskih prijatelja, novinara koji su i inicirali ovaj trenutak.

Zdravko Švegar rođen je 1938. godine, a preminuo je 2010. u 73. godini života. U Karlovcu je djelovao kao športaš, djelatnik u sportu i ugledni istraživač povijesti karlovačkog športa. Zahvaljujući njegovim kapitalnim djelima, dvjema opsežnim monografijama i drugim sportskim knjigama, grad Karlovac je dobio potpuno istraženu sportsku povijest od 1800. godine do danas, što je dosad bila rijetkost u Hrvatskoj. Dobitnik je priznanja HZSN za publicistiku (2000.) i od iste institucije Nagrade za životno djelo (2007.), a od Grada Karlovca je primio iste godine (2007.) najviše priznanje – Nagradu za životno djelo.

 

//
 

HRVATSKI NOVINARI NA SVJETSKOM PRVENSTVU NOVINARA SKIJAŠA U VAL CENISU

Ova novinarska skijaška natjecanja održavaju se od 1955. godine kada je osnovan Skijaški klub međunarodnih novinara (SCIJ). Hrvatske boje na ovogodišnjem prvenstvu branili su Danijel Popović (Novinar), Branka Malnar (HRT), Srđan Vrančić (Cropix), Barbara Štrbac (Nova TV), Ana Raić-Knežević (Telegram) i Nina Malnar Travaš (slobodna novinarka).

Osim u veleslalomskoj utrci, novinari iz cvijelog svijeta na prvenstvu podmjeravaju snage i u utrci nordijskog skijanja. Tijekom prvenstva novinari imaju priliku upoznati znamenitosti i običaje regije domaćina, a organizirano je i više panela s aktulanim temama. Ove godine razmjenjivat će se mišljenja i informacije o Brexitu, a očekuje se i rasprava o mogućnostima održivog razvoja planinskih krajeva.

U sklopu prvenstva održava se i Nacionalna večer. To je prilika za novinare iz više od 30 različitih zemalja da predstave kulinarske specijalitete, pića, običaje i turisičku ponudu svoje domovine.

"Hrvatski tim ove će godine predstaviti ponudu Turističke zajednice grada Zagreba i Turističke zajednice zagrebačke županije, vrhunsku proizvodnju maslinovih ulja OPG-a Chiavalon, posebne sireve i osvježavajuća pića iz Vindije, kobasice OPG-a Kod korita, pića i vino iz Badela i Katunara", kaže Danijel Popović, kapetan Sekcije novinara skijaša HND-a izrazivši nadu da će tim i ove godine, kao i uvijek do sada, s prevenstva donijeti neku od medalja.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

NOVINARSKE UDRUGE IZ REGIJE TRAŽE PRESTANAK NAPADA NA MAKEDONSKE NOVINARE

Posebno zabrinjava činjenica da su u koordinirane napade uključeni i nositelji javnih funkcija i predstavnici državnih institucija. U posljednje četiri godine u Makedoniji su zabilježena 44 napada na novinare od kojih se u posljednjih godinu dana dogodilo19.

„Dok Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu utvrđuje kršenje slobode javnog izražavanja u Makedoniji, makedonske institucije nisu kaznile niti jednog napadača na novinare“, izjavio je Naser Selmani, predsjednik Društva novinara Makedonije. Članovi regionalne mreže koja se zalaže za slobodu izražavanja i sigurnost novinara traže od makedonskih institucija da spriječe bilo kakvo nasilje prema novinarima te da brzo i efikasno istraže sve dosadašnje napade i kazne napadače.

Regionalna mreža snažno podržava Društvo novinara Makedonije i njegove napore u zaštiti novinara i slobode govora. Istovremeno pozivamo međunarodne organizacije koje se bave zaštitom slobode medija i prava novinara da učine dodatni pritisak na makedonske vlasti kako bi one poštovale slobodu izražavanja, te slobodu medija i novinara. Svaki napad na novinare napad je na javni interes, demokraciju i prava svih građana, stoji u zajedničkom priopćenju koje potpisuju: Udruga BiH novinari, Sindikat medija Crne Gore, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Nezavisno udruženje novinara Srbije i Društvo novinara Makedonije.

 

//
 

RUSKI PARLAMENT PODRŽAO ISTRAGU O AMERIČKIM MEDIJIMA

U istrazi koju će provesti Dumin odbor za informativnu politiku, tehnologije i komunikacije provjerit će se pridržavaju li se CNN, The Voice of America, Radio Liberty i "drugi američki mediji" ruskih zakona. U izjavi se navodi da je Duma podržala mjeru jučer navečer nakon što je Konstantin Zatulin, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjene Rusije, predložio istragu kao odgovor za ono što je on nazvao "represivnu" američku mjeru protiv ruske državne televizijske mreže RT.

Rekao je da se referira na inicijativu američke senatorice Jeanne Shaheen, koja je predložila zakon kojim se opunomoćuje ministarstvo pravosuđa da istraži moguća kršenja zakona o obvezi registriranja inozemnih institucija.

Shaheen, demokratkinja, citirala je procjenu američke obavještajne agencije koja sugerira da je RT sudjelovala u ruskoj kampanji kojom se pokušalo utjecati i pomoći u pobjedi Donalda Trumpa prošle godine. Kremlj i RT odlučno su odbili te optužbe.

 

//
 

LUXLEAKS: NOVINAR OSLOBOĐEN, ZVIŽDAČIMA SMANJENE KAZNE

„Presuda ostavlja gorak okus. Po prvi put je Deltour shvaćen kao 'zviždač', a Edouard Perrin kao ‘odgovorni novinar’, kako ga je EFJ i branio. No presuda za Antoinea Deltoura i Raphaëla Haleta je skandalozna. Dokazano je da su djelovali u javnom interesu. Ni Edouard Perrin, ni Antoine Deltour ni Raphaël Halet nisu smjeli biti optuženi“, rekao je glavni tajnik Europske federacije novinara (EFJ) Ricardo Gutiérrez, ogradivši se od kontradiktorne presude.

EFJ je pozdravio raniju odluku o oslobađanju Perrina, no upozorio je da bi presuda mogla poslati krivu poruku potencijalnim zviždačima i imati negativne posljedice po istraživačko novinarstvo. Podsjetimo, Deltour i Halet su tada dobili po 12 i 9 mjeseci uvjetne kazne za predaju tisuća dokumenata PricewaterhouseCoopers (PwC) i Perrinu. Obojica su se žalila na presudu.

EFJ poziva Europsku komisiju da što prije donese nacrt direktive koja će jamčiti zaštitu zviždačima te poziva građane Europe da se odazovu javnoj raspravi koju je Komisija potaknula. „Ta odluka jasno pokazuje potrebu za legislativom na europskoj razini“, dodao je Mogens Blicher Bjerregard, predsjednik EFJ-a, „da bi se zaštitili svi radnici u svim sektorima, uključujući i novinarske izvore.“

 

//
 

OSNIVA SE PORTAL ZA MONITORING KRŠENJA MEDIJSKIH SLOBODA U SAD-U

Osnivanje takve stranice potaknuto je zabrinutošću zbog odnosa američkog predsjednika Donalda Trumpa prema medijima. Organizacije podsjećaju da je Trump na samom početku svog predsjedničkog mandata novinare nazvao "neprijateljima američkog naroda", nasrnuo na nepoćudno izvještavanje i "lažne vijesti" te doveo savjetnika za medije koji izbacuje novinare s brifinga.

Stranicu, koja će biti dostupna za dva do tri mjeseca, uređivat će po jedan izvjestitelj, istraživač i analitičar iz partnerskih organizacija. CPJ će za osigurati sredstva za plaće, a Zaklada Freedom of the Press će se pobrinuti za tehnički dio projekta.

"Projekt je rezultat sastanka navedenih organizacija koji se održao prije mjesec dana", rekao je Trevor Timm, izvršni direktor Zaklade Freedom of the Press. Razgovaralo se o nedostatku baze podataka o "incidentima vezanim uz slobodu medija u SAD-u" - o hapšenjima novinara, otežanom prelasku granica i konfiskacijama opreme.

"Ne postoji arhiva svih tih informacija sakupljenih na način koji bi američkoj javnosti ukazao na sliku slobode medija iz godine u godinu", naglasio je Timm. Kao primjer naveo je hapšenje nekolicine novinara koji su izvještavali s prosvjeda na dan inauguracije novog predsjednika. „Treba nam popis novinara i njihovih zadataka s dokumentacijom o svim hapšenjima novinara, zaustavljanja na granicama, zapljenama opreme, klimavim optužbama i drugim vrstama incidenata koji krše prava novinara u SAD-u."

"Stranica, koja će biti dostupna i na društvenim mrežama, neće sadržavati oglase", dodao je. "Umjesto toga, organizacije koje dijele odgovornost za tu stranicu pronaći će sredstva na način na koji to rade neprofitne organizacije".

"Kad se krajem travnja uposli izvjestitelj/ica, stranica će postati cjelovit izvor podataka i upozoriti nas na slobodu medija u Americi", zaključio je Timm. "Imamo 1. Amandman i trebali bismo imati najslobodnije medije u svijetu", rekao je. "Ako se događaju takva kršenja, želimo da američka javnost o tome čuje glasno i jasno."

 

//
 

FRANCUSKI I MEĐUNARODNI MEDIJI UDRUŽILI SNAGE PROTIV DEZINFORMACIJA

Portal omogućuje partnerima da udruže snage u razotkrivanju lažnih informacija i objave članke s provjerenim činjenicama, objasnila je direktorica First Drafta Jenni Sargent. "Zanimljivo nam je što ćemo moći surađivati s drugim redakcijama jer sav taj posao radimo sami, a samo jedna redakcija ne može odgovoriti na sve što kruži", rekao je Adrien Senecat iz Le Mondea.

Zamišljeno je da projekt traje dok traje kampanja za predsjedničke izbore, no mogao bi biti i produljen ako se pokaže uspješnim. Među partnerima su veliki nacionalni i regionalni dnevni listovi kao što su Liberation, Le Monde i Les Echos, časopisi, informativni portali, agencija AFP, Google i Facebook. Od međunarodnih medija sudjeluju britanski Channel Four i BBC News te Bloomberg. CrossCheck će objavljivati članke s ispravljenim informacijama koje potvrde barem dvije redakcije.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

NATJEČAJ ZA GODIŠNJE NAGRADE VELEBITSKA DEGENIJA

Izvršni odbor Zbora novinara HND-a za okoliš u suradnji s HEP Opskrbom raspisao je Natječaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša Velebitska degenija.

Nagrade (ukupno četiri) dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje autorske radove i fotografiju o zaštiti okoliša objavljene u tisku, internetu, na radiju i televiziji. Svaka nagrada sastoji se od novčanog dijela (10.000 kn), plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje, 22. travnja.

Nagrade se dodjeljuju za radove objavljene u razdoblju od 1. ožujka 2016. godine do 28. veljače 2017. godine. Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:

- redakcije
- ogranci i zborovi HND
- pojedinci
- ustanove koje se bave zaštitom okoliša

Prijedloge treba dostaviti na adresu:

Hrvatsko novinarsko društvo
Zagreb, Perkovčeva 2
za Natječaj o zaštiti okoliša
Rok za dostavu prijedloga je 3. travnja 2017 . godine.

Predlagači su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija te fotografija s naznakom gdje i kada su objavljeni, s najviše 3 priloga po autoru.

Silva Celebrini, predsjednica
Zbora novinara HND-a za okoliš

 

//
 

NATJEČAJ MEDIA AGAINST HATE: IZABRANO 5 NAJBOLJIH RADOVA

Izabrano je 5 najboljih radova pristiglih na video natječaj kampanje Media Against Hate kojeg je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom i još pet stručnih udruga.

Početkom siječnja u okviru kampanje Media Against Hate objavljen je poziv za novinare, suradnike društvenih i studentskih medija iz Europe da se prijave na video natječaj i zabilježe kako njihov svakodnevni posao pomaže u borbi protiv diskriminacije i govora mržnje.

Svoje su videosnimke poslali sudionici iz čitave Europske unije, a ocjenjivali su se originalnost, utjecaj, jasnoća poruke te filmski i edukativni potencijal radova. Žiri je izjavio da je „bilo teško odabrati, jer su radovi tematizirali suprotstavljanje mržnji i diskriminaciji iz različitih perspektiva“.

Na Međunarodni dan ukidanja rasne diskriminacije, 21. Ožujka 2017., izabrano je „5 favorita“:

Stereotypes, Theofanis Kollias, Solomon

I am a humanist. Hate is not for me, prof. Urszula Doliwa i studenti, Sveučilište Warmia i Mazury

Amir, Francesco Conte, Termini TV

Okto goes loud, Melanie Schiller, Okto Community TV

Najib, Michal Majzner i Refugee stories / We Can / Umweltzentrum Dresden

Autori pet najboljih videoradova bit će pozvani na radionicu Mediji protiv mržnje 2017. i na konferenciju u ožujku 2018. – gdje će upoznati žiri koji ih je odabrao. O terminu i lokaciji događaja bit će pravovremeno obaviješteni. Odabrani videoradovi bit će dostupni na web stranici Media against Hate.

Još su dva video-rada dobila „počasne nagrade“ zbog edukacijske vrijednosti koju su pokazali producenti (Vincenzo Agosto and Gustavo Gomez).

Natječaj je dio kampanje Media Against Hate koju je pokrenula Europska federacija novinara u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe. Cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

 

//
 

U TIJEKU PRIJAVE ZA RADIONICU „IZVJEŠTAVANJE O IZBJEGLICAMA, MIGRANTIMA I ETNIČKOJ PRIPADNOSTI“

U okviru projekta „Mediji protiv mržnje”, Europska federacija novinara (EFJ) i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) organiziraju radionicu „Izvještavanje o izbjeglicama, migrantima i etničkoj pripadnosti“ 26. i 27. svibnja 2017. u Zagrebu.

Trening će okupiti 25 novinara iz Europske unije koji izvještavaju o temama koje se tiču izbjeglica, migranata i etničke pripadnosti. Cilj mu je razmjena najboljih praksi i postavljanje smjernica koje će u vezi s tim pitanjima promicati etično novinarstvo. Pogled na regionalnu situaciju će se usredotočiti i na prijetnje povezane s govorom mržnje u Hrvatskoj.

Ovdje možete naći pozivno pismo te nacrt programa.

Registrirati se možete ovdje najkasnije do ponedjeljka, 3. travnja.

Kandidati moraju biti državljani EU, Islanda ili Liechtensteina. Radionice će se održavati na engleskom jeziku.

Sudjelovanje na radionici je besplatno, a trošak putovanja, prehrane i smještaja snose organizatori. Zbog prostornih ograničenja radionici može prisustvovati samo 25 sudionika. Molimo da se registrirate što je prije moguće da bismo znali vaše potrebe, te ćemo ih nastojati zadovoljiti.

Za više informacija o radionici javite se na mah@europeanjournalists.org.

Projekt Media Against Hate pokrenula je Europska federacija novinara u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe. Cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved