Info > Newsletter

HND Newsletter 37 / Veljača 2017

 

HND-SNH Info - Newsletter 37

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 37
Veljača 2017.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- KAZIMIR BAČIĆ NOVI GLAVNI RAVNATELJ HRT-a
- JADRAN KAPOR IMENOVAN ZA GLAVNOG UREDNIKA SLOBODNE DALMACIJE
- POZIVANJE NA DISKRIMINACIJU MANJINSKIH MEDIJA JE PROTUUSTAVNO
- DIREKTNO.HR ISPRIČAO SE HRVOJU ZOVKU
- U HUP-u OSNOVANA KOORDINACIJA KOMERCIJALNIH RADIO POSTAJA
- PROMOVIRAN LEKSIKON NOVINARSTVA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
- MINISTRICA KULTURE PRIMILA IZASLANSTVO HND-a
- NOVINARI DOBILI BESPLATNU PRAVNU POMOĆ U 56 SLUČAJEVA
- TRAŽI SE POTPORA EU JAVNIM SERVISIMA NA BALKANU
- POSLOVI, NAJAVE, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

KAZIMIR BAČIĆ NOVI GLAVNI RAVNATELJ HRT-a

Bačić, dugogodišnji zaposlenik HRT-a, koji je u toj kući prošao sve razine, dobio je potporu i HDZ-a i Mosta, iako je Mostov izbor bio Blago Markota, koji je dužnost v.d. Glavnog ravnatelja obnašao od studenog prošle godine. "Izborom Bačića dobit ćemo osobu koja poznaje taj sustav, koja će zadovoljiti zahtjeve i političkih stranaka, ali i javnosti za objekivnim javnim servisom, kvalitetnijim programom, transparentim upravljanjem, bez tajnih aneksa", rekao je Miroslav Šimić iz Mosta.

Potvrdio je da je Most imao dvojbe, ali da je postignuto suglasje da će do kraja ove godine pretplata biti smanjena na 65 kuna, pa nema razloga da ne podrži Bačića. I HDZ-ov Jasen Mesić poručuje kako njegova stranka ne trpi i neće trpiti tajne anekse na plaće. "To nećemo dopustiti, kao ni to da se ignoriraju zaključci Sabora, ustrajat ćemo na racionalizaciji sustava HRT-a, da se stvore osnove za smanjenje pretplate posebno za umirovljenike i socijalno ugrožene", rekao je Mesić.

Objasnio je i kako su pregovori i konzultacije o glavnom ravnatelju trajali dugo jer su politički partneri željeli izaći sa najboljim rješenjem. "SDP će biti suzdržan kod glasovanja", najavio je Arsen Bauk koji vladajućima ne spori pravo na dogovor, ali spori način kako je to napravljeno danas.

"Izbor glavnog ravnatelja HRT-a ilustracija je teškog funkcioniranja koalicije HDZ-a i Mosta", ocijenio je Bauk te Bačiću zaželio puno sreće i uspjeha u radu. Goran Beus Richemberg ističe načelan stav HNS-a da će podržati prijedlog oko kojeg se usuglase vladajući i da će toj osobi dati priliku da pokrene pozitivne promjene.

 

//
 

JADRAN KAPOR IMENOVAN ZA GLAVNOG UREDNIKA SLOBODNE DALMACIJE

Kako navodi Slobodna Dalmacija članovi redakcije imali su priliku poslušati prezentaciju programa novog urednika kojega je predložio nakladnik, a potom pristupiti i glasovanju. Na kraju je s uvjerljivom natpolovičnom većinom Kapor potvrđen za novog čelnog čovjeka splitskog lista. - Slobodnoj Dalmaciji želim dati nov i moderan izgled te novu sadržajnu koncepciju, kazao je kratko u svojoj prvoj izjavi kao glavni urednik Slobodne Jadran Kapor.

Kapor je novinarsku karijeru započeo 1989. u Dubrovačkom vjesniku, gdje je od siječnja 1995. godine do ožujka 1998. godine bio direktor i glavni urednik, a potom postaje dopisnik i šef dopsiništva Jutarnjeg lista u Dubrovniku. Od ožujka 2015. je ponovno je preuzeo uređivanje i vođenje Dubrovačkog vjesnika. U tridesetgodišnjoj karijeri bio je direktor zagrebačkog Jutarnjeg lista, te Poslovnog dnevnika, a bavio se i međunarodnim poslovnim projektima.

 

//
 

SABOR IZABRAO NOVE ČLANOVE PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-a

Zastupnici, njih 134, glasovali su o 31 kandidatu za Programsko vijeće, Baketa je dobio 112 glasova, Bogišić 110, Lučić 91, Markt 87 i Lukić 83. Programsko vijeće HRT-a ima 11 članova, devet bira i razrješuje Sabor, dvoje su zaposlenici HRT-a. Četverodišnji mandati istekli su Josipu Jeliću, Sanji Ravlić, Zoranu Šangutu, Bruni Kragiću i Arsenu Oremoviću, pa je sada izabrano pet novih članova.

Neki od kandidata za članove Programskog vijeća bili su bivša ravnateljica Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić, poduzetnica i aktivistica Željka Markić, sveučilišni profesori Gordan Črpić, Tena Perišin, Đorđe Obradović, novinari Josip Jović, Tomislav Radić, Milivoj Pašiček, Silva Celebrini.

 

//
 

NO HRT-a UPUTIO ZAHTJEV ZA ŽURNOM REVIZIJOM

"Ponukani objavom nalaza državne revizije o stanju u HAVC-u, Nadzorni odbor HRT-a želio bi podsjetiti hrvatsku javnost i na nalaz interne revizije HRT-a od 20. listopada 2016., o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača, prema kojem su se ugovori s odabranim proizvođačima audiovizualnih djela sklapali i prije isteka roka za predaju prijava na javni poziv, uz niz drugih nepravilnosti i propusta na koje upućuje nalaz interne revizije HRT-a", ističe Nadzorni odbor.

U priopćenju podsjećaju kako su još 24. listopada prošle godine zatražili od Ministarstva kulture, kao nadležnog ministarstva, da žurno obavi upravni nadzor nad provedbom korištenja sredstava državne potpore za HRT-ovu nabavu audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača u 2015. i 2016.

Osim toga, Nadzorni odbor HRT-a je od Ministarstva kulture tražio i da obavi upravni nadzor nad zakonitošću općih akata HRT-a kojima se uređuju postupci te nabave, a tom je zahtjevu priložio i izvješće interne revizije.

"O svemu tome obavijestili smo i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, kojem smo, također, još 9. studenog 2016., dostavili nalaz interne revizije, uz informaciju o zabrinutosti Nadzornog odbora u svezi projekcije rezultata poslovanja HRT-a za 2016. Nažalost, oba tijela su se oglušila o zahtjev Nadzornog odbora, zanemarujući dostavljeni nalaz interne revizije HRT-a", ističu u NO-u. Naglašavaju da se "ogluha" nadležnih za kontrolu poslovanja HRT-a odnosi na, između ostaloga, čak 32,5 milijuna kuna državnih potpora koliko je financijskim planom HRT-a za prošlu godinu bilo planirano za nabavu audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača.

"Zbog svega navedenog, a prije svega zbog ogluhe resornog ministarstva za provedbom zatraženog upravnog nadzora, Nadzorni odbor HRT-a uputio je zahtjev glavnom državnom revizoru za žurnom, ad hoc revizijom HRT-ove nabave audiovizualnih djela u 2015. i 2016.", zaključuje se u priopćenju.

 

//
 

POZIVANJE NA DISKRIMINACIJU MANJINSKIH MEDIJA JE PROTUUSTAVNO

Klub zastupnika nacionalnih manjina jednoglasno je na sjednici održanoj 17. veljače odbacio navode udruge U ime obitelji sadržane u izvještaju kojeg su poslali i u Sabor, a odnose se na ograničavanje slobode izražavanja i neovisnosti redakcijske politike tjednika srpske nacionalne manjine "Novosti".

Podsjećaju da je sudjelovanje zastupnika nacionalnih manjina u radu Vladina Savjeta za nacionalne manjine uređeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina kao jedna od dužnosti zastupnika nacionalnih manjina koja se potvrđuje rješenjem Vlade.

Čelnici udruge U ime obitelji optužili su tjednik "Novosti", koji izdaje Srpsko narodno vijeće (SNV), da ne radi u skladu s uvjetima dodjele proračunskog novca te da u svojim člancima širi mržnju, netrpeljivost i netoleranciju prema hrvatskom narodu. Stoga su zatražili da SNV vrati dodijeljenih 3,2 milijuna kuna koji još nisu raspoređeni, te da mu se onemogući javljanje na javni poziv Savjeta za nacionalne manjine u roku tri godine. Udruga je ponijela i prijavu Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa protiv Milorada Pupovca, navodeći da je kao saborski zastupnik i predsjednik SNV-a bio u istom tijelu koje je dodjeljivalo financijska sredstva i u tijelu koje je financijska sredstva primilo. Osim toga, udruga je ustvrdila da je Pupovac također u sukobu interesa kao član Savjeta za nacionalne manjine i kao član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

"Novosti" i SNV odbacili su optužbe U ime obitelji da šire mržnju prema hrvatskom narodu ustvrdivši kako svojim sadržajima kritički progovaraju o vlasti i svima koji su na pozicijama moći te tako, štoviše, promiču i štite osnovne ustavne vrednote. Tjedniku Novosti stigla je i međunarodna podrška uglednih medijskih djelatnike iz regije o čemu možete pročitati ovdje.

 

//
 

DIREKTNO.HR ISPRIČAO SE HRVOJU ZOVKU

Uredništvo portala direktno.hr ispričava se Hrvoju Zovku, novinaru Hrvatske radiotelevizije, zbog neistinitih informacija koje su objavljene u članku "HTV zabranio Bozanićevu poruku vjernicima uoči predsjedničkih izbora", 14. prosinca 2014. godine.

Netočno je objavljeno da je Hrvoje Zovko cenzurirao, odnosno da je na uredničkom kolegiju zabranio emitiranje poruke kardinala Bozanića. Sporna poruka kardinala Bozanića emitirana je isti dan, odnosno 14. prosinca 2014. godine, u središnjem Dnevniku HRT-a.

Također je netočno da je Hrvoje Zovko ikada, u bilo kakvim okolnostima, surađivao ili primao naputke pripadnika KOS-a.

Netočno je objavljeno i da je Hrvoje Zovko na HRT došao kao kadar HDZ-a i po preporuci Ivana Milasa te da je zaposlen mimo predviđenih procedura. Hrvoje Zovko zaposlen je na HRT-u 2001. godine, nakon provedenih audicija i honorarnog staža u Zagrebačkoj panorami.

 

//
 

U HUP-u OSNOVANA KOORDINACIJA KOMERCIJALNIH RADIO POSTAJA

Osnivači Koordinacije su Otvoreni radio, Radio Kaj, Narodni radio, Antena Zagreb, Gold FM i Enter Zagreb. HUP-ova Koordinacija koju čine predstavnici komercijalnih radio postaja za ciljeve je postavila razvoj radio industrije kao gospodarske grane posebice aktivnim sudjelovanjem u procesu donošenja i izmjene relevantnih zakonskih i podzakonskih akata iz područja djelovanja radija. Također, ciljevi Koordinacije su i daljnji razvoj standarda u djelovanju komercijalnih radija, te zaštita komercijalnih uvjeta poslovanja radija.

Koordinacija će se zalagati i za poticanje partnerskih odnosa i suradnje s predstavnicima tijela državne, županijske i lokalne uprave, kao i za zastupanje interesa članova prema hrvatskoj Vladi i resornim ministarstvima. Krajnji cilj je razvoj konkurentnosti radijske industrije, te prilagodba radijske industrije na tržištu digitalnih medija i novih tehnologija, priopćio je HUP.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić istaknuo je važnost radija kao brzog medija koji i dalje ostvaruje značajnu moć u komunikaciji. "Želimo povezati radio postaje kvalitetnije s našim članovima jer mislimo da ima jako puno tema koje se mogu kvalitetno upravo preko radija kao medija prenijeti i građanima i državi i poslodavcima", rekao je Majetić.

Radijske postaje, dodao je, tim će se putem kvalitetnije dogovarati oko zajedničkih interesa i bolje se organizirati kako bi bile uspješnije, kvalitetnije i konkurentnije. "Kao socijalni partner kroz HUP će i radijske postaje imati prilike direktno sudjelovati u kreiranju zakonske regulative koja definira tu industriju što će omogućiti da utječu da ona bude bolja, kvalitetnija, da se unapređuje, mijenja, s idejom da se radio postaje još bolje razvijaju u Hrvatskoj jer svi smatramo da postoji puno prostora i prilika da se to ostvari", naglasio je Majetić.

 

//
 

GLEDATELJI NEZADOVOLJNI BESPLATNOM TELEVIZIJSKOM PONUDOM

Istraživanje o navikama gledanja televizije pokazuje da se u Hrvatskoj televizijski program i dalje dominantno gleda linearno na televizijskim prijemnicima. Zadovoljstvo besplatno dostupnim televizijskim postajama u Hrvatskoj je relativno nisko, a gledatelji većinom nisu spremni dodatno plaćati nove televizijske usluge, prenosi Agencija za elektroničke medije.

U istraživanju, koje je za Agenciju provela agencija IPSOS Puls, na hrvatskim su televizijama najbolje ocijenjeni dokumentarni i informativni programi, dok bi gledatelji željeli da se još više prikazuju igrani filmovi i dokumentarci. Agencija za elektroničke medije istraživanje je naručila zbog svog rada u Povjerenstvu za izradu Prijedloga strategije prelaska digitalne zemaljske televizije na sustav DVB-T2 i dodjele frekvencijskog pojasa od 700 MHz, a kako bi utvrdila medijske potrebe i navike građana.

Taj se dokument radi u sklopu šire Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.

 

//
 

U MEDIJSKOJ INDUSTRIJI SVE JE VAŽNIJE OD NOVINARA

Najavljen je i dokumentarni film o stanju u hrvatskim medijima "Pogled iznutra" koji će biti završen u svibnju. U filmu su ispovijesti novinara o učestaloj praksi kršenja, ne samo autorskih prava novinara, već i njihovih radnih i ljudskih prava u medijima.

"Promotivna kampanja ima za cilj senziblizirati javnost, stručnu i opću, na važnost zaštite novinarskih autorskih prava, ali i općenito novinara u medijima danas. Tako imamo snimljene izjave tridesetak sugovornika, u prvom redu novinara, ali i drugih kreativaca, o položaju i stanju medija u Hrvatskoj", istaknuli su predstavnici DZNAP-a.

"Sve je u medijskoj industriji postalo važnije od samih novinara", rečeno je na okruglom stolu, a iz Društva su naglasili kako su spremni uložiti dodatni napor u zaštiti i unaprjeđenju novinarskih autorskih prava kako bi popravili nezavidan položaj novinara u današnjim medijima.

Na okruglom stolu organiziranom u Hini sudjelovali su v.d. ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić, glavni urednik Serđo Obratov, predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner-Mijić i pravnik ZAMP-a Davorin Penc.

DZNAP ima više od 500 članova koji ostvaruju pravo na kolektivnu zaštitu svojih autorskih prava, a koja traju 70 godina. No, zbog inertnosti članstva, koje je besplatno, novci stoje na računima i po više godina, istaknuto je na okruglom stolu.

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava osnovano je u studenom 2007. radi kolektivne zaštite novinarskih autorskih prava. Ciljevi društva su okupljanje novinara-autora, zaštita novinarskih autorskih prava, ostvarivanje zajedničkih profesionalnih interesa te unapređenje društvenog i materijalnog položaja novinara.

Sredstva za raspodjelu naknada za novinarska autorska prava prikupljaju se od 'press clipping' agencija koje njihovim korisnicima dostavljaju novinske članke i sadržaje drugih medijskih objava. Dio novca od prihoda koje na taj način ostvaruju 'press clipping' agencije, pripada nositeljima autorskih prava – novinarima i nakladnicima, ističu u DZNAP-u.

 

//
 

RADITI NA MEDIJSKOJ PISMENOSTI MLADIH

Tema okruglog stola bila je važnost medijske pismenosti u današnjem društvu, a organiziran je povodom početka provedbe projekta Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu Djeca medija za aktivno građanstvo – treninzi medijske pismenosti, koji se provodi u 2017. godini uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja u 12 hrvatskih županija.

Kroz navedeni projekt DKMK želi potaknuti djecu, roditelje, nastavnike i stručne suradnike da budu kritički osviješteni korisnici medija, da aktivno traže informacije te pružiti savjete i primjere kako mogu iskoristiti prednosti informacijske tehnologije i medija.

Na opasnosti u medijima osvrnuo se Robert Tomljenović, član Vijeća za elektroničke medije, poručivši da samo zakoni i regulacija ne mogu potpuno zaštititi djecu, već je potrebna medijska pismenost. Kao dobar primjer promicanja medijske pismenosti istaknuo je portal medijskapismenost.hr kojemu je zadaća „pomoći da se roditelji osnaže, medijski obrazuju, da prepoznaju prijetnje i prilike medija“.

Tomljenović je podsjetio da je prošle jeseni AEM donijela i Preporuke za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija koje su namijenjene prije svega urednicima medija, a cilj im je pokazati kako što bolje birati, plasirati i klasificirati medijske sadržaje. „Učenje medijske pismenosti mora biti zasnovano na strategiji, a AEM želi nastaviti s ovim radom i to podići na višu razinu“, poručio je Tomljenović.

Doc. dr. sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik DKMK-a i docent na Fakultetu političkih znanosti, govorio je o važnosti rada udruga kao potpori formalnom obrazovanju, kroz brojne izvannastavne aktivnosti. Pritom je istaknuo kako su aktivnosti hrvatskih udruga iz područja medijskog obrazovanja prepoznate i na razini EU. Naglasio je kako Hrvatska značajno zaostaje za vodećim europskim državama u provođenju i financiranju istraživanja o medijskim navikama djece i mladih poput EU Kids Online, u kojemu Hrvatska još uvijek nije sudjelovala budući da u prošlih šest godina nije bilo susretljivosti javnih institucija. Pozvao je i privatne poslovne subjekte da podupru ulazak Hrvatske u novi ciklus istraživanja kroz EU Kids Online 2017.

 

//
 

PREPORUKE HUOJ-a VLADI O STATUSU ODNOSA S JAVNOŠĆU U DRŽAVNOJ UPRAVI

U Preporukama Vladi, a s ciljem osiguravanja kvalitetnog razvoja odnosa s javnošću (OSJ) u državnoj upravi, HUOJ je ukazao na važnost održavanja profesionalnosti i neovisnosti stručnjaka za komuniciranje te na činjenicu da je njihov primarni posao komuniciranje aktivnosti i programa ministarstava i javnih politika, a ne osobna promocija ministara ili dužnosnika. HUOJ potiče Vladu da u svakom ministarstvu osigura najmanje jednog zaposlenog stručnjaka, čiji je isključivi i glavni posao komunikacija rada i rezultata ministarstava prema vanjskim javnostima na dnevnoj bazi.

HUOJ u dokumentu upozorava da je prijeko potrebno zakonski regulirati pitanje sukoba interesa politički imenovanih pojedinaca na pozicijama posebnih savjetnika predsjednika Vlade ili ministara (tzv. pro bono angažmani), a što još uvijek nije obuhvaćeno niti regulirano niti jednim zakonom ili propisom o sprečavanju sukoba interesa.

„Zbog njihove izuzetne potencijalne moći utjecanja na odluke, s ciljem postizanja transparentnosti rada i angažiranja političkih imenovanih savjetnika, nužno je zakonski regulirati njihove potencijalne sukobe interesa. Ovo je još uvijek otvoreno i neriješeno pitanje“ ističe mr.sc. Aleksandra Kolarić, predsjednica HUOJ-a.

U HUOJ-u naglašavaju da je nužno da svaki pojedinac koji se bavi odnosima s javnošću u državnoj upravi, bez obzira radi li se o državnom službeniku ili o političkom imenovanju, ima potrebna znanja i vještine među kojima su ključni strateško upravljanje i planiranje komunikacijskih programa, komunikacijsko savjetovanje i krizno komuniciranje te upravljanje odnosima s dionicima ministarstava i drugih državnih institucija. Zalažemo se za redovitu, dvosmjernu, odgovornu, jasnu, pravovremenu i cjelovitu komunikaciju s građanima i drugim javnostima, zaključuju u HUOJ-u.

 

//
 

PROMOVIRAN LEKSIKON NOVINARSTVA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Imena spomenuta u ovom leksikonu, imena su ljudi koji su mnogima od nas bili uzori, rekla je Karmen Valenta, predsjednica ogranka Hrvatskog novinarskog društva Sisačko-moslavačke županije. Jedan od autora Leksikona i novinar Zdravko Strižić rekao je kako je Sisak još i prije Drugog svjetskog rata bio „meka novinarstva“: „Istraživanje je trajalo dvije godine kako bismo obuhvatili što veći broj kolega koji bi sigurno bili zaboravljeni jer vrijeme, naravno, nosi zaborav“, rekao je Strižić te dodao kako je „ovo izdanje navodno jedinstveno u našoj zemlji“.

Vladimir Pajtlar izrazio je zadovoljstvo što je nakon dvije godine napornoga rada, Leksikon konačno ugledao svjetlo dana i dodao kako nije bilo jednostavno pronaći informacije iz ranijih godina. Pajtlar je dodao kako po njemu danas nedostaje tiskovina, kao što je nekad bila Arena, koja bi pisala samo o lijepim stvari koje se događaju u životu. Izdavanje Leksikona poduprijela je Sisačko-moslavačka županija. „To je nešto vrijedno i uvijek ćemo podržati ovakva izdavanja“, istaknuo je župan Ivo Žinić, čestitao autorima. Izdavanje Leksikona potpomogao je i Grad Petrinja.

Inače, u Leksikonu novinarstva Sisačko-moslavačke županije, jedinstvenom izdanju u Hrvatskoj, obuhvaćen je rad 250 pojedinica, obrađeno 140 tiskovina, brojni elektronički mediji. Autori su doajeni sisačkog novinarstva, mnogim danas aktivnim novinarima mentori i uzori. U Leksikonu se nalaze podaci o medijima i novinarima s područja Sisačko-moslavačke županije no njegova vrijednost nadilazi lokalne okvire, ističe u predgovoru čelni čovjek Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković. Leksikon je izazvao veliku pozornost javnosti jer velik je i njegov doprinos arhivskoj građi o medijima, novinarima i novinarstvu ne samo u Sisačko-moslavačkoj županiji već i Hrvatskoj.

Leksikon je grafički uredio Sven Sorić, a nakladnik je Hrvatsko novinarsko društvo – ogranak Sisačko-moslavačke županije.

 

//
 

HGSS PROGLAŠEN KOMUNIKATOROM GODINE

HGSS-ovci pokazuju sve odlike dobre komunikacije - ona je strateški smislena i koristi učinkovite kanale kako bi važne poruke prenijela njezinim dionicima, na razumljiv, jasan i atraktivan način, ocijenio je žiri HUOJ-a. Pritom je HGSS pratio razvoj tehnologije te suvremena komunikacijska rješenja uspješno primijenio u vlastitoj komunikaciji, smatra žiri.

„Hrvatska gorska služba spašavanja pokazala se ne samo izvrsnim komunikatorom, nego i komunikacijskim inovatorom. Od početka djelovanja HGSS je odlikovala sjajna unutarnja i vanjska komunikacija – s nastradalima i njihovim obiteljima, stručnjacima s kojima surađuju u spašavanju, medijima i drugim dionicima. O vrlo ozbiljnim temama poput sigurnosti i zaštite života te upozorenjima o prikladnom ponašanju u prirodi HGSS komunicira na zanimljiv način – kratko i jasno, začinjeno s malo dobrog humora“, kazala je Daria Mateljak, predsjednica žirija nagrada Grand PRix.

HGSS, prvi kolektiv ikad nominiran za Komunikatora godine, laureatom je proglašen u žestokoj konkurenciji - nominirani su bili i Zdravko Marić, ministar financija, Boris Jokić, bivši voditelj kurikularne reforme, Marko Matijević, pokretač portala srednja.hr, te Bruno Šimleša, književnik. Komunikator godine je priznanje koje HUOJ dodjeljuje osobama ili kolektivima koji su se posebno, kvalitetom i stilom komunikacije istaknuli u proteklih godinu dana, ali koji ne dolaze iz struke odnosa s javnošću.

Uz to, žiri dodjeljuje priznanja u još dvije kategorije: Šipak godine i Grand PRix za doprinos struci. Dobitnik Šipka godine, tj. osoba koja se istaknula lošom komunikacijom u protekloj godini, bit će poznata krajem mjeseca, a tko je dobio nagradu za doprinos struci, objavit će se na svečanosti dodjele nagrada Grand PRix 16. ožujka u Zagrebu.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

MINISTRICA KULTURE PRIMILA IZASLANSTVO HND-a

U konstruktivnom razgovoru u Ministarstvu kulture razmijenjena su mišljenja o regulaciji i samoregulaciji novinarske struke, medijskom zakonodavstvu, ali i drugim zakonima koji se tiču novinara i medija, posebice o poreznoj reformi koja novinare 'honorarce' stavlja u još nepovoljniji položaj od dosadašnjeg. Razgovaralo se o situaciji u javnim servisima – HRT-u i Hini te statutima redakcija i nepostojanju mehanizma nadzora i sankcija za njihovo sve češće kršenje. Statuti su, podsjetilo je izaslanstvo, dugogodišnja zakonska obveza, a nakladnici su ih potpisali tek kad je država njihovo donošenje vezala uz smanjenje stope PDV-a na pet posto za dnevne tiskovine.

U razgovoru je postignuta i suglasnost da bi hrvatska država, kao i druge napredne, demokratske zemlje, trebala sufinancirati neprofitne medije, strogo se pridržavajući vrlo jasnih i stručnih kriterija, koji ne smiju biti temeljeni na bilo kakvim ideološkim ili političkim principima. Riječi je bilo i o otvorenosti Vlade prema novinarima, pravodobnom informiranju novinara o njezinim aktivnostima, potrebi organiziranja redovnih konferencija za medije te o longitudinalnom istraživanju Zbora istraživačkih novinara HND-a koje obuhvaća rad dviju prethodnih Vlada.

Izaslanstvo HND-a upoznalo je ministricu Obuljen Koržinek s aktivnostima koje poduzima na području zaštite slobode izražavanja, zaštite sigurnosti novinara, zatim o strateškom planu udruge za sljedeće četiri godine i međunarodnim projektima u kojima sudjeluje, među kojima je i onaj protiv govora mržnje Europske federacije novinara (EFJ) .

Ministrica je upoznata i s nakladničkom djelatnošću HND-a, odnosno s nedavno izašlim, ponovljenim izdanjem vrhunske reportaže Johna Herseyja, knjige koju je izvorno na hrvatskom objavilo Društvo novinara NR Hrvatske 1952. godine. Ponovljeno izdanje izdali su zajedno HND i nakladnička kuća Sandorf. Također je upoznata i s radom Centra za zaštitu slobode izražavanja u kojem odvjetnici besplatno savjetuju i zastupaju članove HND-a, o Centru za razvoj medija koji je osnovan kao konzultantski i edukativni servis za članove HND-a (treninzi, edukacije, stručna usavršavanja, tematske radionice, konzultantska potpora prijavama na natječaje za financiranje novinarskih inicijativa) te o Regionalnoj platformi za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara.

Ministrica Obuljen Koržinek pokazala je zanimanje za redovnu komunikaciju Ministarstva kulture i HND-a o svim značajnim pitanjima na području medija i novinarstva. Ministrica je izrazila i spremnost uključenja HND-a u procese važne za donošenje medijske strategije, kao i u poboljšanje zakonskih okvira te u ostale aktivnosti važne za unapređenje medijske scene i statusa novinara.

Na sastanku s ministricom Obuljen Koržinek i njezinim suradnicima bili su predsjednik HND-a Saša Leković, potpredsjednica HND-a Slavica Lukić i glavni tajnik HND-a Vladimir Lulić.

 

//
 

HND POZVAO URED PREDSJEDNICE DA REDOVITO ODGOVARA NA PITANJA NOVINARA

Obveza je svih institucija čiji se rad financira iz proračuna da odgovaraju na pitanja, ne samo novinarima nego i svakom građaninu koji pitanje postavi u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama. Zakon se odnosi na sve i Ured Predsjednice Republike Hrvatske ne može biti izuzetak.

Stoga je odluka da se novinarima bilo kojeg medija neće više odgovarati na pitanja zbog „prevelikog broja upita“ neprofesionalna i po novinare i po građane čije je informiranje zadatak medija, ali i opasna po demokratske standarde u zemlji. Najoštrije prosvjedujemo zbog toga što Ured Predsjednice slijedi one koji se upravo u svijetu prema novinarima nedolično ponašaju umjesto da predvodi u poštivanju Ustava i Zakona.

Posebno je neodgovorno obrazloženje da Ured Predsjednice nema dovoljno kapaciteta da bi odgovarao na novinarska pitanja što mu je zakonska obveza. I zato je neprihvatljiva tvrdnja da je bilo koji medij "zloupotrijebio institut Prava na pristup informacijama" a da se istovremeno ignorira većina uredno podnesenih zahtjeva.

Podsjećamo i kako već desetak godina nema redovnih konferencija za novinare u Vladi Republike Hrvatske a da više od polovice ministarstava nema glasnogovornike.

Očekujemo da se konačno uvedu redovne konferencije za novinare u Uredu Predsjednice Republike Hrvatske i u Vladi Republike Hrvatske, što je HND već više puta tražio, te da najviši državni dužnosnici i institucije prestanu selektivno odgovarati na pitanja postavljena u skladu sa Zakonom o pristupu informacijama, stoji u priopćenju HND-a koji za Izvršni odbor potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND OSUDIO POSTUPAK SUTKINJE MAJE ŠUPE

Na taj način sutkinja Šupe zloupotrijebila je pravosudni sustav za obračun s novinarima, pogotovo jer se to dogodilo u sudnici, na početku ponovljenog suđenja Tomislavu Horvatinčiću, optuženom za izazivanje pomorske nesreće sa dvije ljudske žrtve koja se dogodila 2011. godine.

Sutkinja Šupe ustvrdila je da se sa prvog suđenja Tomislavu Horvatinčiću izvještavalo neobjektivno te da se novinari uglavnom nisu bavili pravnim činjenicama. „Sve to se događa jer vi novinari koji pratite ovo suđenje niste educirani i ne poznajete odredbe Zakona o kaznenom postupku. Novinari i medijske kuće nemaju pravo da procjenjuju moje donesene sudske presude. Za svoj rad odgovorna sam isključivo Županijskom sudu, Vrhovnom sudu i Ministarstvu pravosuđa“, poručila je novinarima sutkinja u višeminutnom monologu.

No, sutkinja Maja Šupe trebala bi znati da za svoj rad nije odgovorna samo višim sudovima i Ministarstvu pravosuđa već i javnosti. Tako i novinari za svoj rad, ako nisu stranka u sudskom postupku, odgovaraju svojim urednicima i redakcijama te javnosti. HND se zalaže za bezuvjetno poštivanje Kodeksa časti hrvatskih novinara i svih profesionalnih standarda pri izvještavanju te na to neprestano upozorava novinare.

Ukoliko sutkinja Maja Šupe smatra da je sa suđenja koje ona vodi netko od novinara izvještavao neprofesionalno može, kao i ostali građani, prijaviti konkretne povrede Kodeksa časti hrvatskih novinara Novinarskom vijeću časti HND-a ili iskoristiti zakonsko pravo na ispravak ili odgovor na objavljenu informaciju.

Ono što svakako ne bi smjela činiti jest u sudnici držati „lekcije“ novinarima o tome kako bi trebali raditi svoj posao. Stoga HND poziva Udrugu hrvatskih sudaca da se ogradi od postupka sutkinje Šupe, stoji u priopćenju koje za Izvršni odbor HND-a potpisuje Saša Leković.

 

//
 

HND: OPTUŽUJUĆI NOVOSTI UPRAVO UDRUGA „U IME OBITELJI“ ŠIRI MRŽNJU

Udruga „U ime obitelji“, kao i bilo tko drugi, ima pravo javno tražiti što god želi pa tako i da se obustavi financiranje bilo kojeg medija iz proračuna Republike Hrvatske, ali nema pravo vrijeđati i huškati, što upravo čini kroz tvrdnje svojih čelnika da „Novosti“ potiču netoleranciju i šire mržnju prema većinskom, hrvatskom narodu.

Za tako ozbiljne optužbe čelnici udruge „U ime obitelji“ nisu ponudili niti jedan stvaran argument već samo primjere koji služe demagoškoj, populističkoj i u današnje vrijeme, nažalost, sve prisutnijoj pseudoargumentaciji.

Ovaj napad udruge „U ime obitelji“ na tjednik „Novosti“ HND zbog toga vidi kao dio orkestrirane hajke na „nepodobne“ neprofitne i druge medije te udruge civilnog društva. Ta je hajka vrlo opasna po demokratske vrijednosti u hrvatskom društvu. Istovremeno, udruzi „U ime obitelji“ čini se ne smeta što neki mediji, pa i oni sufinancirani novcem iz javnih izvora, doista nekažnjeno šire netoleranciju i mržnju, ali prema pripadnicima nacionalnih i ostalih manjinskih skupina.

Stoga HND još jednom poziva političke čelnike u Republici Hrvatskoj da jasno osude huškačke napade bez obzira od koga dolaze a nadležna tijela da reagiraju u stvarnim slučajevima huškanja i širenja mržnje, stoji u priopćenju koje potpisuje za Izvršni odbor HND-a Saša Leković i za za Ogranak HND-a u „Novostima“ Milan Cimeša.

 

//
 

SRAMOTNA DODJELA NAJVIŠIH KOEFICIJENATA NA HRT-u

Nakon još jedne podjele ugovora o radu na HRT-u s najvišim koeficijentima (16,00), tzv. zlatnih padobrana, Ogranak Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u i Podružnica Sindikata novinara Hrvatske - novinari i medijski radnici HRT-a, koji su i u vrijeme mandata bivšeg ravnatelja Gorana Radmana upozoravali na skandalozna zbrinjavanja „povlaštenih zaposlenika“, pozivamo novog glavnog ravnatelja Kazimira Bačića i Upravu HRT-a da hitno poništi spornu odluku. Smatramo da je donesena bez kriterija, na štetu ostalih zaposlenika i to u trenutku dok je trajao izbor za novog ravnatelja HRT-a. Smatramo potpuno neprihvatljivim objašnjenje bivšeg v.d. glavnog ravnatelja Blage Markote da je riječ o „korekcijama koje su poduzete u nedostatku adekvatne sistematizacije kada su u pitanju ljudi koji su bili na određenim rukovodećim položajima na HRT-u... te kako „ravnateljske pozicije podrazumijevaju visoku razinu odgovornosti koja nosi niz neizvjesnosti“.

Ponovno upozoravamo na neprihvatljivu tradiciju na HRT-u kojom se zbrinjavaju tzv. zaslužni rukovoditelji, kojima se i nakon prestanka obnašanja visokih dužnosti osiguravaju povlaštene pozicije i visoke plaće,koje nisu potkrijepljene analizom njihova rada i jasno definiranim opisom poslova.

Podsjećamo da je Udruga Hrvatski novinari i publicisti (HNiP), na čelu s tadašnjim predsjednikom Sinišom Kovačićem (kasnije postao v.d. glavnog ravnatelja), na dodjelu „zlatnih padobrana“ za bivšu rukovodeću garnituru reagirala u veljači 2016. godine priopćenjem u kojem poziva tadašnjeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana na odgovornost a kolege da ne potpisuju takve ugovore, te istaknula: "dodatno je financijsko zbrinjavanje probranog rukovodećeg kadra nepotrebno, jer ako su pošteno i profesionalno radili svoj posao, iznadprosječne hrvatske plaće zajamčene su im postojećim ugovorima.... HRT je javni servis kojeg financiraju najvećim dijelom pretplatnici, te stoga poslovanje mora biti transparentno i zakonito, a odluke glavnog ravnatelja moralne i etičke, ukoliko mu odgovornost za pretplatnike nije smokvin list za uhljebljivanje političkih ili ideoloških kadrova“.

No upravo je Siniša Kovačić sada među „nagrađenima“, unatoč činjenici da je hitnu reviziju poslovanja za njegova mandata zatražio i Nadzorni odbor HRT-a na čelu s predsjednicom Anjom Šovagović Despot.

Ogranak HND-a i Sindikat novinara i medijskih radnika HRT-a još jedanput upozoravaju na to da su na HRT-u uz novinare, na najnižim koeficijentima, kolegice i kolege lektori, fonetičari, snimatelji, montažeri, režiseri, realizatori, asistenti, glazbenici, majstori tona i rasvjete, scenografije, šminke itd., kojima se na svaki zahtjev, pa i za minimalnim napredovanjem, odgovara da trebaju pričekati sistematizaciju. U ništa boljoj poziciji nisu ni kolege u HRT centrima i u dopisničkoj mreži diljem Hrvatske.

Vodstvo HRT-a pozivamo da povuče spornu odluku koja narušava ugled HRT-a i još više produbljuje jaz između plaća velike većine vrijednih zaposlenika i povlaštene manjine. Tražimo hitno donošenje nove sistematizacije HRT-a koja treba riješiti nagomilane probleme, a sramotnu i diskriminirajuću odluku nastojat ćemo osporiti svim dopuštenim zakonskim sredstvima. Poslovnu politiku novog ravnatelja ocjenjivat ćemo s obzirom na to kako će se odnositi prema ovom zahtjevu, stoji u priopćenju koje potpisuju Sanja Šegedin-Miriovsky, predsjednica Podružnice Sindikata novinara Hrvatske – Sindikat novinara i medijskih radnika HRT-a i Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u.

 

//
 

NOVINARI DOBILI BESPLATNU PRAVNU POMOĆ U 56 SLUČAJEVA

Najviše zahtjeva, njih 20, stiglo je iz područja radnog prava. Odvjetnici Centra zastupali su novinare u tri postupka zaštite prava iz radnog odnosa i četiri slučaja zabrane istupanja u javnosti bez dopuštenja poslodavca. Napisali su dva očitovanja povodom najave otkaza i sudjelovali u pregovorima povodom otkaza. Dali su pravni savjet o iznošenju obrane povodom najave otkaza, sistematizaciji radnih mjesta, pravima radnika u slučaju gašenja tvrtke te primjeni Kodeksa u sporu s poslodavcem.

Druga najtraženija kategorija pomoći je bila iz područja Kaznenog prava, gdje su odvjetnici Centra intervenirali u 10 slučajeva: dvije obrane u kaznenom postupku, pet pravnih savjeta u vezi kaznenog postupka zbog klevete, pravno mišljenje o regulaciji kaznenih djela, pravni savjet o pravima oštećenika u kaznenom postupku i sudjelovanje u postupku kao prijatelj suda u postupku zbog djela povrede slobode izražavanja.

Iz područja građanskog prava u 2016. obrađeno je 9 zahtjeva, a odnosili su se na pravnu pomoć u žalbenom postupku u predmetu naknade štete radi objave informacije, pravno mišljenje o odgovornosti novinara za naknadu štete, mišljenje o mogućnostima objave presude, mišljenje o mogućnostima podizanja tužbe radi naknade štete, sastavljanje zahtjeva za ispravak informacije, pravno mišljenje o mogućnostima objave zahtjeva za ispravak informacije te podnesak sudu u predmetu naknade štete (sudjelovanje u postupku kao prijatelj suda).

Što se tiče ostalih kategorija pomoći, dva su se zahtjeva odnosila na povredu autorskih prava i osam na savjete zbog medijskih priloga u kojima se povrjeđuje pravo osobnosti novinara. U dva slučaja novinari su trebali savjet u vezi mirovinskog osiguranja te u jednom savjet u vezi poreznih obveza novinara u sustavu RPO.

Vrlo malo zahtjeva odnosio se na upravne postupke – u jednom je slučaju traženo pravno mišljenje o tijeku upravnog postupka u vezi sa zahtjevom novinara temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama a u drugom je slučaju zatražen savjet u vezi prava na pristup informacijama.

Centar za zaštitu slobode izražavanja osigurava besplatno zastupanje, obranu i savjetovanje novinara, edukaciju i informiranje o njihovom pravima. Pravo na usluge Centra imaju svi članovi HND-a na osobni zahtjev i novinari koji nisu članovi HND-a uz odobrenje ovlaštenog tijela HND-a. Projekt je pokrenulo Hrvatsko novinarsko društvo u srpnju 2015. godine a u njemu sudjeluje 12 odvjetnika koji se izmjenjuju na listi dežurstava.

 

//
 

HND OSUDIO UVREDE STEVE CULEJA NOVINARU RAIFU OKIĆU

U svojoj reakciji Stevo Culej ismijava ime kolege Okića, tvrdi za njega da je „glupan sa penkalom“ te implicira da se novinar ponaša kao „crvene barabe“.

Gospodin Culej, kao zastupnik Hrvatskog sabora, trebao bi znati razliku između uljuđene javne polemike činjenicama te vrijeđanja i etiketiranjima po bilo kojoj osnovi. Nažalost, ovo je još jedan javni ispad Steve Culeja koji pokazuje kako on nije u stanju komunicirati na razini koja se očekuje od saborskog zastupnika. Uz to, upravo novinari su vrlo često mete njegovih vulgarnih i huškačkih ispada.

Političare još jednom podsjećamo da im je, između ostaloga, zadatak omogućiti slobodan rad novinarima i visoku razinu javne komunikacije, a novinare i redakcije medija pozivamo da svaki napad na novinare javno osude.

 

//
 

IZABRANO NOVO VODSTVO ZBORA ZDRAVSTVENIH NOVINARA

Skupštini je prisustvovao i predsjednik HND-a Saša Leković, a bilo je govora o radu zbora u 2016. godini, financijskom stanju te o aktivnostima u ovoj godini. Zbor je tijekom 2016. godine bio vrlo aktivan a to potvrđuje podatak o sedam održanih edukativnih radionica koje su organizirane u suradnji sa sponzorima, na kojima je bilo govora o novim terapijama i metodama liječenja.

Zbor je već tradicionalno u lipnju bio suorganizator tečaja „Mediji i zdravlje“ u Grožnjanu s Udrugom Difrakcija, gdje novinari i zdravstveni djelatnici raspravljaju o aktualnim temama i međusobnim odnosima. U ovoj godini cilj je nastaviti s dosadašnjim aktivnostima, uključujući i tribine o aktualnim zdravstvenih temama za širu javnost, te sudjelovati u organizaciji tečaja u Grožnjanu.

S obzirom da Zbor, osim redovnih, ima i vanjske članove, jedan od ciljeva jest i motivirati kolegice i kolege koji prate zdravstvo i medicinu da se pridruže radu Zbora.

 

//
 

26. SABOR HZSN-A: NAGRAĐENI NAJBOLJI SPORTSKI NOVINARI, A DRAGO ČOSIĆ NOVINAR GODINE

Kako piše Vedran Gvožđak, novinar Kaportala, riječi nagrađenih, posebno novinara i urednika godine Drage Ćosića, te Nevena Bertičevića, dobitnika nagrade za životno djelo, dirnule su sve prisutne, kako članove Zbora, tako i brojne goste.

– Bez ljubavi i strasti nema novinarstva, kad ona umre umrijet ćemo i mi kao novinari. Nisu dobra vremena za novinare, novi urednici i vlasnici imaju nove zahtjeve i sve im je važnije od novinara. Valjda misle da se novine mogu napuniti sjedeći u redakciji, ali to je nemoguće ako nisi uz sportaša. U Riju smo imali najmanje novinara ikad, a uspjesi nikad nisu bili veći, rekao je Ćosić, dugogodišnji urednik sportske redakcije HRT-a.

Ćosić je direktno iz St. Moritza došao u Karlovac kako bi primio nagradu. No, kaže, žalosno je da je tamo bio usamljen među kolegama jer je samo HRT imao ekipu na Svjetskom prvenstvu na kojem se opraštao, možda i od skijanja, “profesor” Ivica Kostelić. Mlađim kolegama poručio je da je i sam tijekom karijere imao krize, uspone i padove. No novinarstvo je, dodaje, dječačka ljubav i strast, pa i danas mu se žena čudi i kaže “Bože, za kakvog sam se luđaka udala, 35 godina radi isti posao s istim elanom”.

HZSN je ove godine dodijelio čak 12 godišnjih nagrada, a osim Ćosića veliko je priznanje, ono za životno djelo, dobio 71-godišnji Neven Bertičević iz Sportskih novosti koji je nedavno dobio i ITF-ovu novinarsku nagradu za poseban doprinos promociji tenisa i Davis Cupa.

– Sretan je čovjek koji radi ono što voli. Winston Churchill je rekao da je novinarstvo odličan posao koji treba što prije napustiti. Ja sam ipak zahvalan što sam cijeli svoj radni vijek proveo kao sportski novinar, rekao je skromni Bertičević, inače uzor brojnim generacijama sportskih novinara.

Nagrade HZSN-a su još primili Jurica Gizdić (posebno priznanje za promicanje olimpizma), KK Cedevita (priznanje za press službu), Jurica Vukojević (lokalno novinarstvo), Ivo Čičin Mašansker (priznanje za izdavaštvo), Sanjin Strukić iz Pixella (priznanje za fotografiju), Tomislav Židak SN (priznanje za intervju), Z1 televizija (za televizijsku emisiju Sport nedjeljom), Emisija Sport i glazba 2. program HRT-a (priznanje za radijsku emisiju), Kristina Leovac SN (priznanje za reportažu) i veslač samac, dobitnik olimpijske medalje Damir Martin (priznanje za suradnju s medijima).

Sportskim novinarima obratio se i predsjednik HOO Zlatko Mateša, te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za sport Janica Kostelić. Mateša je zahvalio novinarima što predano rade na promicanju hrvatskog sporta, dok je Kostelić kazala kako je sport iskrena stvar koja se teško može izokrenuti u negativnom smislu a sportski novinari su tu bitni jer pokazuju hrvatski sport u najboljem svjetlu.

Kao domaćin skupu se obratio i gradonačelnik Damir Jelić rekavši da prema sportskim novinarima ima pozitivnu zavist jer svjedoče velikim događajima, te da mu se ponekad čini da upravo uz sport Hrvati dišu punim srcem.

Ovom svečanom dijelu Skupštine prethodio je onaj radni. Usvojena su izvješća predsjednika Zbora Jure Ozmeca i glavnog tajnika Marijana Bakića, te su kolege porazgovarali o aktualnim problemima i planovima čija realizacija tek predstoji. Problema koje treba rješavati ima mnogo, sve su gori statusi novinara u okviru medijskih kuća, a nedavno se ponovo postavilo pitanje budućeg statusa HZSN-a koji djeluje kao pridruženi član HND-a.

Mišljenje Izvršnog odbora je da tako i ostane, te da sportski novinari ostanu “pod kapom” novinarskog ceha, posebno jer su brojni članovi HZSN-a i članovi HND-a, no oni koji to nisu, naravno ne moraju plaćati članarinu obje organizacije.

 

//
 

ZBOR TURISTIČKIH NOVINARA POSJETIO SLOVENIJU

Domaćini su srdačnim dočekom i bogatim programom ugodno iznenadili goste. Koliko im je taj posjet bio značajan, govori i činjenica da su na dočeku bili hrvatska veleposlanica u Sloveniji, Vesna Terzić, ekonomski savjetnik u slovenskom veleposlanstvu, u Zagrebu, Jakob Štunf, župan općine Krško, Stanko Miran i cijeli niz predstavnika turističkog, kulturnoga i gospodarskog života Krškog.

Svi su se oni, pozdravljajući goste, složili oko činjenice da bi gospodarska i turistička suradnja Slovenije i Hrvatske trebala biti puno bolja, a to osobito vrijedi za pogranične krajeve. Veleposlanica, Vesna Terzić, istaknula je odlične rezultate zajedničke turističke prezentacije na Dalekom Istoku, što bi trebao biti primjer i za druge vrsti gospodarske suradnje. Cijeli tekst možete pročitati ovdje.

 

//
 

NATJEČAJ ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2016.GODINI

1. Temeljem Statuta HND-a, Pravilnika o novinarskim nagradama HND-a, Pravilnika o nagradi Novinar godine te Pravilnika za dodjelu nagrade na životno djelo dodijelit će se nagrade u sljedećim kategorijama:

A. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani

B. Nagrada Novinar godine

C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove Marija Jurić-Zagorka za

a) pisano novinarstvo

b) radijsko novinarstvo

c) televizijsko novinarstvo

d) internetsko novinarstvo

e) istraživačko novinarstvo

D. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić

E. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini

2. Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori.

3. Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave).

4. Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna.

Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna.

5. Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je

28. veljače 2017. godine

Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir.

6. Radovi i prijave šalju se na adresu:

Hrvatsko novinarsko društvo

Natječaj za 2016. godinu

10000 Zagreb, Perkovčeva 2

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

DONALD TRUM NAPAO MEDIJE I ZVIŽDAČE

U posljednjih nekoliko tjedana Trump je u više navrata izbjegao osjetljiva novinarska pitanja, dajući riječ isključivo onim novinarima koji su mu skloni, čime uvodi praksu otvorene diskriminacije medija.

Trump je na svojoj prvoj samostalnoj konferenciji za medije u Bijeloj kući žestoko kritizirao "nepoštenje" medija i Amerikancima poručio da "puno novinara ne govori istinu", a velike medijske kuće poput CNN-a i New York Timesa nazvao je predvodnicima 'kampanje' protiv njega. "Mediji su postali toliko nepošteni da ako ne govorimo o tome činimo štetu američkom narodu", ustvrdio je i istaknuo da je "razina nepoštenja medija izmakla kontroli".

Prethodno je na društvenim mrežama najavio obračun sa zviždačima koji medijima prosljeđuju tajne informacije. Zaprijetio da će 'uloviti' one koji medijima odaju povjerljive informacije, nakon otkrića da je njegov izborni stožer lani imao više kontakata s ruskim obavještajcima i da je njegov bivši savjetnik Michael Flynn više puta razgovarao s ruskim diplomatom. "Nitkovi koji su povjerljive stvari iznosili u javnost napokon su u središtu događanja! Dolijat će!", napisao je američki predsjednik na Twitteru.

Na nedavnim tiskovnim konferencijama s premijerima Kanade i Japana, Trump je otvoreno diskriminirao novinare uglednih medija poput CNN-a, Washington Posta i New York Timesa, ne dopuštajući im pitanja ili ih potpuno ignorirajući.

Trump je optužio medije za nekorektno izvještavanje o Michaelu Flynnu, savjetniku za nacionalnu sigurnost, koji je u ponedjeljak podnio ostavku na dužnost savjetnika, nakon što je u medije procurila informacija o tajnim razgovorima koje su lani vodili članovi republikanskog izbornog stožera i vrh ruske obavještajne službe.

"Mediji su nekorektno izvještavali o tom slučaju", požalio se Trump na konferenciji s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Trump je dopustio samo dva pitanja manjih američkih medija, a oba su se odnosila na stanje na Bliskom istoku, tako da Trump nije morao odgovarati na neugodna pitanja o aktualnim odnosima s Rusijom vezano uz aferu Flynn.

Dvoje novinara kojima je dopušteno postavljanje pitanja bili su iz kabelske mreže Christian Broadcasting Network i s konzervativnog portala Townhall. Novinare iz uglednih medija poput New York Timesa i Washington Posta, odnosno televizijskih postaja CNN i CBS, Trump je ignorirao.

 

//
 

OESS: POSTAVITI NOVOG POVJERENIKA ZA SLOBODU MEDIJA

Međunarodna i Europska federacija novinara te velika koalicija organizacija koje se bave slobodom medija poslala je pismo državama suradnicama OSCEE-a tražeći od njih da potaknu OESS da odabere i postavi novog povjerenika bez odlaganja da bi se osigurao kontinuitet neovisnosti i dokazane predanosti slobodi izražavanja i medija.

Prenosimo naglaske iz tog pisma.

Pismo OESS-u o mjestu povjereniku za slobodu medija

Mi potpisani, organizacije za novinarske i medijske slobode, potičemo Stalno vijeće OESS-a da osigura kontinuitet rada Ureda povjerenika za medijske slobode na kraju mandata Dunje Mijatović.

Čvrsto vjerujemo u vrijednost i važnost Ureda i u mandat povjerenika s kojim su se složile sve zemlje suradnice.

Od svog osnutka 1998. Ured je neprekidno imao povjerenika i uspješno pomagao održati slobodu medija u skladu s politikom OESS-a te pridonio mnogim inicijativama koje se odnose na slobodu medija u regiji. To je bilo moguće zbog neovisnosti Ureda i profila povjerenika koji se pokazao odlučnim, vizionarskim i čvrstim u ispunjavanju zadataka svog mandata.

Sadašnja povjerenica Dunja Mijatović napušta Ured za mjesec dana nakon jednogodišnjeg produžetka mandata, a još uvijek nema najave njenog nasljednika.

Ta situacija ozbiljno zabrinjava medije i ostale sudionike, uključujući i organizacije koje se aktivno brinu o medijskim slobodama u Europi i koje se boje gubitka dragocjenog partnera na tom zadatku. Rad povjerenika je važniji no ikad, budući da su novinari suočeni s dosad neviđenim pritiskom i u Europi i u svim zemljama u kojima djeluje OESS.

Stoga želimo upozoriti na rizik od koraka unazad u pitanjima zaštite medijskih sloboda te od narušavanja već postignutih uspjeha u promoviranju stabilnog, tolerantnog i odgovornog društva.

Association of European Journalists (AEJ)

Committee to Protect Journalists (CPJ)

European Federation of Journalists (EFJ)

International Federation of Journalists (IFJ)

Index On Censorship

International Press Institute (IPI)

Reporters Sans Frontières (RSF)

 

//
 

TRAŽI SE POTPORA EU JAVNIM SERVISIMA NA BALKANU

Nedovoljna financijska neovisnost, zastarjela tehnologija kao i sve veća politička kontrola, ne samo u Mađarskoj i Poljskoj već u svim zemljama kandidatkinjama za ulazak u EU, utječe na javne medije. Na čitavom su Balkanu samo Srbija i Makedonija potpuno digitalizirale svoju proizvodnju, premda i dalje imaju većinu produkcije u analognom formatu. Potreba za financijskom podrškom je to hitnija jer bi financijski pritisak mogao negativno utjecati na neovisnost javnih elektroničkih medija.

Predstavnici EFJ-a i EBU-a upoznali su članove Europskog parlamenta s važnosti da se pruži podrška javnim medijskim servisima na zapadnom Balkanu prije nego što posljedice postanu nepremostive. Nažalost, suočeni s previše izazova i pretjerano ograničenim sredstvima, javni servisi muče se ispuniti zahtjeve prelaska na istinski servis javnosti i nastavljaju slabiti.

“Podrška toliko potrebnoj profesionalizaciji javnih medijskih servisa imat će mnoge učinke“, rekli su predstavnici EFJ-a i EBU-a. Godine 2013.-2014. EBU je proveo uspješan medijski projekt u obliku treninga i pomoći javnim elektroničkim medijima na Balkanu. EBU, EFJ i IFJ (Međunarodna federacija novinara) ujedinili su snage i prijavili novi projekt, ali još uvijek čekaju njegov ishod.

MEP Ulrike Lunacek (Zeleni, Austrija), MEP Tanja Fajon (S&D, Slovenija), MEP Eduard Kukan (EPP, Slovačka), MEP Cristian Preda (EPP, Rumunjska), MEP Knut Fleckenstein (S&D, Njemačka) i Ivo Vajgl (ALDE, Slovenija) složili su se da javni elektronički mediji igraju ključnu ulogu u vrijeme neprestanog širenja dezinformacija, senzacionalizma i govora mržnje. Oni su važna platforma koja može javnosti osigurati vjerodostojnu i nepristranu informaciju.

Nakon sastanka s Renate Schroeder iz EFJ-a, Christel Gossens, Borisom Bergantom i Radkom Batchevom iz EBU-a, članovi Europskog parlamenta su odlučili napisati zajedničko pismo povjereniku za proširenje Hahnu i podsjetiti ga na važnost podrške javnim medijima na Balkanu.

 

//
 

FACEBOOK U FRANCUSKOJ POKRENUO INICIJATIVU PROTIV LAŽNIH VIJESTI

Facebook je objavio kako će surađivati s nekoliko vodećih francuskih medijskih organizacija, između ostalih s novinskom agencijom AFP, BFM TV-om, L'Expressom i Le Mondeom, kako bi osigurali da se na toj internetskoj platformi neće širiti neistinite vijesti.

Facebook je kritiziran da prošle godine, tijekom kampanje za američkog predsjednika, nije učinio dovoljno u sprječavanju objavljivanja netočnih informacija. U Francuskoj postoji slična zabrinutost uoči izbora koji će se održati u travnju i svibnju.

Ta je društvena mreža rekla da će korisnici u SAD-u moći lakše označavati lažne članke, te da će surađivati s organizacijama poput Snopesa, internetskog portala koji razotkriva dezinformacije, ABC Newsa i agencije Associated Press.

Facebook je prošlog mjeseca sličnu inicijativu pokrenuo i u Njemačkoj u kojoj se parlamentarni izbori održavaju u rujnu. Dužnosnici njemačke vlade ranije su izrazili zabrinutost da bi lažne vijesti i govor mržnje na internetu mogli utjecati na ishod tih izbora na kojima kancelarka Angela Merkel cilja na četvrti mandat.

 

//
 

REUTERS INSTITUTE:MEDIJSKI TRENDOVI U U 2017.

Dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću i izbori u Francuskoj pokazat će moć novih komunikacijskih kanala, dok će tradicionalni mediji nastaviti gubiti i utjecaj i novac. Još će se više rasplamsati rasprava o ulozi i dosegu tehnoloških platformi te o mjeri u kojoj bi trebalo regulirati njihove aktivnosti.

Umjetna inteligencija preuzet će najistaknutije mjesto u tehnologiji, premda su praktične i etičke dileme o tome kako je koristiti sve vidljivije, neki su od općih trendova koje predviđa autor izvještaja Nic Newman.

Brojne inicijative sprečavanja "lažnih vijesti" koje poduzimaju izdavači i platforme nemaju uspjeha u vraćanju povjerenja čitatelja - u središtu pozornosti su servisi za provjeru činjenica ili "fact checking" mediji, tvrdi se u izvještaju.

Prema istraživanju, svjedočit ćemo daljnjem otpuštanju i gubicima u industriji vijesti - mnoge će novine u SAD-u i Europi prestati poslovati, smanjiti opseg poslovanja ili prijeći isključivo na online izdanja. Izdavači će pokušavati pridobiti sve više registriranih korisnika na web stranicama i aplikacijama, te će vrlo mnogo investirati u podatke koji omogućuju personalizirani sadržaj. Očekuje se i širenje inovacija koje sadrže aplikacije za poruke i omogućuju takozvano „razgovorno novinarstvo“.

Predviđa se povećanje broja korisnika 'osobnih pomoćnika' kao što su Alexa (Amazon), Siri (Apple) i Pomoćnik (Google), a 2017. bit će sjajna godina za audio/podcast jer Facebook razvija društvene i audio formate. Povećat će se broj političara koji slijede primjer Donalda Trumpa u korištenju društvenih medija da bi definirali pitanja, objavili novu politiku i tako zamijenili tradicionalne medije, navodi Reuters Institute.

Istraživanje je provedeno u prosincu 2016. godine na uzorku od 143 osobe na visokim pozicijama u uredništvu ili oglašavanju u tradicionalnim i digitalnim izdavačkim kompanijama te su u svom radu odgovorni za provedbu dijela digitalnih strategija. U istraživanju su sudjelovali ispitanici 24 zemalja, uključujući SAD, Novi Zeland, Koreju i Japan, dok ih je većina dolazila iz Europe. Cijeli izvještaj možete pronaći ovdje.

 

//
 

VELIKA BRITANIJA:UDAR NA NOVINARE I ZVIŽDAČE

Prema prijedlogu zakona, novinari koji dobivaju tajne informacije mogli bi se suočiti i s 14-godišnjom zatvorskom kaznom. Prijedlog potpuno zanemaruje pravo novinara da otkriva informacije u javnom interesu, a oštro kažnjava i zviždače koji odluče otkriti neke tajne informacije važne za javnost, upozorava sindikat, ističući kako će s krovnim novinarskim udrugama na to upozoriti Platformu za zaštitu novinarstva Vijeća Europe.

„Sindikat je duboko zabrinut zbog još jednog napada britanske vlade kojim se krešu krila medijima. Zakon o istraživačkim ovlastima je novinarske izvore izložio velikom riziku jer je velikom broju institucija omogućio da presreću i prate komunikaciju novinara. Imamo mnogo dokaza da su neke policijske snage rutinski koristile odredbe tog zakona da bi se domogle novinarskih materijala bez njihova znanja. NUJ brine i Zakon o digitalnoj ekonomiji, koji je upravo u Parlamentu i koji će, moguće je, narušiti pravo novinara da informira javnost u njenom interesu”, upozorava glavna tajnica NUJ-a Michelle Stanistreet.

Gornji dom Parlamenta je 17. studenoga 2016. izglasao Zakon o istraživačkim ovlastima koji prijeti pravu na privatnost, slobodi izražavanja i istraživačkom novinarstvu te Vladi daje moć da nadzire komunikaciju novinara.

 

//
 

EXPERTALIA: INOVATIVNI MEDIJSKI ALAT ZA RAZNOVRSNOST IZVORA

Svrha projekta je postići ravnomjernost i raznovrsnost stručnjaka koji su potrebni novinarima u izvještavanju i pisanju, kažu iz AJP-a. Novinarima je na raspolaganju besplatan imenik od gotovo 300 stručnjaka koji su specijalizirani za područja kao što su pravo, znanost, ekonomija, religija i ostalo. Za pristup imeniku dovoljno je registrirati se na web stranici projekta.

Expertalia je dio inicijative koju provodi AJP u cilju postizanja raznolikosti medija - ona je konkretan odgovor na loše periodične rezultate istraživanja o pomanjkanju ravnomjernosti i raznovrsnosti u medijima.

Prema analizama sadržaja, u francuskim i belgijskim medijima samo 20 posto intervjuiranih sručnjaka na televijiziji su žene, dok je taj postotak u tiskanim medijima još manji. Expertalia ima partnera u Diversity cell sa javne francuske televizije (RTBF) na kojoj se govori francuski i koji taj alat promovira kod svojih novinara, te za njih organizira i treninge.

 

//
 

NOVI VODIČ ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

Direktiva je stupila na snagu u srpnju 2016., a njome su utvrđene minimalne zajedničke mjere protiv nezakonitog pribavljanja, uporabe i odavanja poslovnih tajni. Direktivom je predviđeno usvajanje mjera, postupaka i pravnih sredstava u okviru građanskog prava kako bi se zaštitili legitimni interesi nositelja poslovne tajne, a države članice će morati predvidjeti i mjere za osiguravanje povjerljivosti poslovnih tajni tijekom i nakon sudskog postupka.

Europska komisija tvrdi da se novim mjerama i dalje pruža zaštita istraživačkom novinarstvu, omogućava mobilnost radnika te odgovarajuća zaštita zviždačima koji dobronamjerno otkrivaju poslovne tajne u svrhu zaštite općeg javnog interesa.

Međutim, brojne nevladine organizacije diljem Europe koje su pružale snažan otpor tijekom pregovora o Direktivi, tvrde da je način na koji se definiraju tajne vrlo širok da će, po svoj prilici, javna kontrola korporativnih aktivnosti u Europi biti otežana. Smatraju da je domet Direktive prevelik i da olakšava pokretanje tužbi protiv novinara, zviždača ili bivših zaposlenika koji objavljuju interne informacije kompanija u javnom interesu.

Što se može popraviti?

Prema nevladinim organizacijama, postoji bojazan da će tajna postati ozakonjena norma, a sloboda pristupa informacijama iznimka. Ishod bi mogao biti zloupotreba mjera Direktive za skrivanje podataka od javnog interesa kao što su interni izvještaji o kvarovima ili onečišćenju, planovi za premještanje velikih industrija i otpuštanje radnika, ugovori o porezima, znanstvene studije koje pokazuju štetu koju su prouzročili proizvodi kompanije i slične informacije. U pitanju su i prava zaposlenika jer tekst Direktive ograničava njihovu slobodu prelaska u konkurentsku kompaniju.

Pretpostavka je da će se glavna politička bitka u implementacijskom procesu na nacionalnim razinama voditi oko sprečavanja daljnjeg pogoršanja teksta, a ne njegova poboljšanja. Primjerice, članice mogu, ali ne moraju kriminalizirati odavanje poslovne tajne. Nadalje, kompanijama koje posluju u više zemalja EU trebala bi se oduzeti mogućnost da podižu tužbe u zemlji u kojoj je zakonodavstvo naklonjenije njenim interesima.

Vodič Corporate Europe Observatory-a oslanja se na istraživanje i intervjue s organizacijama civilnog društva i pokušava obraniti kritičku perspektivu u vrijeme pregovaranja o Direktivi na razini EU. Cilj mu je iznijeti nevidljive informacije i analize kako bi se pomoglo nacionalnim zakonodavcima i civilnom društvu u trenutku kad Direktiva stigne do njihovih parlamenata.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Poslovi

 

//
 

Najave

Međunarodna konferencija – Future News Worldwide (6. i 7. srpnja 2017., Edinburgh, Škotska)

Future News Worldwide je program British Councila i nekih od vodećih medijskih organizacija u svijetu. Surađujemo sa svim novinarskim i medijskim kućama u svijetu na pronalaženju najtalentiranijih, najmotiviranijih i najstrasnijih mladih medijskih profesionalaca te im nudimo rijetku priliku da usavrše svoje vještine i uspostave veze u čitavom svijetu.

Naša konferencija na dva dana okuplja 100 studenata novinarstva na intenzivnom učenju i treningu o svim aspektima novinarstva uz ekskluzivno sudjelovanje vodećih urednika, reportera i televizijskih stručnjaka. Iznimna je to mogućnost uspostavljanja veza i uvida u promjene koje donosi nov način prikazivanja vijesti.

Poziv za prijavu se odnosi na sve studente novinarstva (i ne samo njih), a troškove konferencije, putovanja, prehrane i smještaja pokrivaju organizatori.

Saznajte više ovdje.

Prijaviti se možete ovdje.

Nagrada Lorenzo Natali za 2017.

Europska komisija raspisala je natječaj za nagradu Lorenzo Natali za 2017. koja se dodjeljuje za iznimne reportaže o razvoju i iskorjenjivanju siromaštva. Nagrada će biti dodijeljena jednom amateru i jednom profesionalnom novinaru iz svake od ovih regija: Afrika, arapske zemlje i Srednji istok, Azija i Pacifik, Latinska Amerika i Karibi te Europa.

Svaki nagrađeni dobiva po 5000 eura. Za nagradu se mogu natjecati profesionalni novinari i novinari amateri, suradnici elektroničkih medija i blogeri.

Jedan novinar amater i jedan profesionalni novinar će biti nagrađeni u posebnoj kategoriji Sloboda vjerovanja, za poticajne priče i inicijative koje promiču poštovanje prema vjerskoj različitosti te međureligijsku suradnju. Posebna nagrada također iznosi 5000 eura.

“Ove godine slavimo 25. obljetnicu postojanja nagrade Lorenzo Natali. Tijekom godina smo proširili njen domet, pa prepoznajemo i profesionalne i amaterske novinare, no cilj nagrade je ostao isti: iskazati pažnju najboljim radovima o pitanjima razvoja. Pozivam novinare da se prijave na natječaj i svoje priče ispričaju nama i ostatku svijeta", rekao je Neven Mimica, povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj.

Nagrada Lorenzo Natali iskazuje poštovanje najbolje tradicije novinarstva koje se sastoji u otkrivanju priča, u mogućnosti da se čuje glas i onih koje je inače nemoguće ili jako teško čuti.

Nagrada je prilika da novinari pokažu predanost izvještavanju o razvoju, iskorjenjivanju siromaštva i demokraciji, kao i da potaknu ljude na poboljšanje svojih života u vlastitoj zajednici.

Kandidate za sve kategorije (glavnu i posebne nagrade) procjenjivat će neovisni žiri koji će dodatno nagraditi jednog pobjednika Velikom nagradom od dodatnih 5000 eura.

Svih 13 pobjednika će nagradu primiti na svečanosti Europskih dana razvoja 2017. u Bruxellesu u lipnju.

Kako se prijaviti

Prijave mogu biti bilo kojeg formata, objavljeni on line (uključuje i blogove), tiskani, u obliku kratke radio, video ili televizijske priče.

Kandidature se primaju od 7. Veljače do 10. Ožujka 2017.

Za više informacija pogledajte ovdje.

 

//
 

Stipendije i natječaji

Natječaj za Balkansku stipendiju za novinarsku izvrsnost

Imate li ideju za važnu priču? Želite je objaviti poštujući najviše standarde, uz jaku uredničku podršku i izdašan budžet koji će vam omogućiti dubinsko istraživanje? Želite da bude objavljena u čitavoj regiji jugoistočne Europe, pa i da bude međunarodno utjecajna?

Ako je odgovor ”da”, javite se na natječaj za Balkansku stipendiju za novinarsku izvrsnost.

Svake godine deset novinara dobiva financijsku i profesionalnu potporu za dubinsko istraživanje tema koje su važne za regiju i EU. Ove je godine tema PROMJENA.

Odabrane priče će biti objavljene kod poznatih medijskih kuća, a tri najbolje po mišljenju neovisnog žirija će dobiti i novčanu nagradu.

Pošaljite prijave s prijedlogom priča na temu PROMJENA do 8. ožujka 2017.

Prijavnicu i upute možete preuzeti ovdje.

Nagrada za Data Journalism (rok: 7. travnja 2017.)

Nagradu za Data Journalism organizira Svjetska mreža urednika (Global Editors Network). Nagrada iznosi 1801 dolar i ove se godine dodjeljuje na svečanosti u Beču. Dosadašnji su dobitnici BuzzFeed, Quartz, The New York Times, The Guardian, ProPublica i La Nación te manji izdavači kao Ojo Publico, Civio Foundation i Convoca. Više informacija možete pronaći ovdje.

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved