Info > Newsletter

HND Newsletter 35 / Prosinac 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 35

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 35
Prosinac 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- SKUPŠTINA HND-a: USVOJEN STRATEŠKI PLAN
- VLADE SVE ZATVORENIJE PREMA JAVNOSTI
- HRT IZGUBIO JOŠ JEDAN RADNI SPOR ZBOG NEDOPUŠTENOG OTKAZA
- INDEKS KLIJENTELIZMA U MEDIJIMA – UKUPNA SLIKA U HRVATSKOJ SE POGORŠALA
- URUČENE NAGRADE „MARKO POLO – SLAVNI PUTOPISAC“
- RSF: U 2016. MANJE UBIJENIH NOVINARA
- POSLOVI, STIPENDIJE, NATJEČAJI
- NATJEČAJ HND-a ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2016. GODINI
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

SKUPŠTINA HND-a: USVOJEN STRATEŠKI PLAN

“Prvi puta nakon nekoliko godina više se novinara učlanilo u HND nego što ih je odlučilo napustiti Društvo”, izvijestio je Saša Leković , predsjednik Hrvatskog novinarskog društva na 58. godišnjoj skupštini HND-a održanoj u petak, 16. prosinca, a na kojoj je prihvaćen Strateški plan HND-a za razdoblje do 2020. godine, dok predložene izmjene i dopune Statuta Društva nisu dobile potrebnu dvotrećinsku većinu glasova.

Novinarska profesija i dalje je pod pritiskom različitih negativnih trendova, dijalog s vlastima o regulaciji medijskog tržišta i zaštiti standarda profesije nije bilo moguće ostvariti, a u godinu i pol dana koliko postoji HND-ov Centar za zaštitu slobode izražavanja intervenirao je u 70 slučajeva u kojima su novinari tuženi zbog obavljanja svojeg posla. To govori i o velikom porastu broja tužbi protiv novinara koji sve manje mogu računati na pomoć redakcija u obrani.

HND je u proteklom razdoblju započeo rad i na više međunarodnih projekata o čemu je izvještaj dala Monika Valečić, projektna koordinatorica HND-a. Pored Faktografa čiji je HND suosnivač s GONG-om, a koji je nedavno dobio i potporu Google Digital News Innovation Funda, HND je uključen i u regionalni projekt za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnosti novinara koji financira Europska komisija, u međunarodni projekt Europske komisije Europski mediji protiv govora mržnje, a nedavno je, zahvaljujući bilateralnoj suradnji RH i Norveške pokrenut i Centar za razvoj medija. Ukupno, do 2018. HND je uključen u četiri projekta s 14 projektnih partnera iz 11 zemalja. Mogućnost projektnog financiranja veliki je potencijal i za provođenje ciljeva navedenih u Strateškom planu HND-a, prvom takvom dokumentu organizacije. Kao strateški ciljevi HND-a u razdoblju do 2020. godine navedeni su zagovaranje javne politike i pravne regulative u cilju podupiranja neovisnosti i odgovornosti medija te slobode i profesionalnosti novinara, osnaživanje i zaštita novinara, transparentnost vlasništva medija i jačanje autonomnosti redakcija te reafirmacija vjerodostojnog novinarstva i podizanje svijesti o novinarstvu kao javnom dobru.

Strateški plan HND-a kao slabost društva prepoznao je glomaznu strukturu HND-a s čak osam upravnih tijela, nejasno definiranim procedurama i raskorakom između prakse i dokumenata. Neophodne organizacijske promijene dovele su i do nužnosti donošenja novog Statuta društava na čemu će se, najavljeno je, početi raditi. Izmjene i dopune postojećeg Statuta, međutim, Skupština nije usvojila. Prijedlog, naime, nije otvarao mogućnost rasprave o amandmanima na pojedine odredbe, a gdje su kao sporne istaknute one koje se tiču suradnje sa Sindikatom novinara Hrvatske. Zbog toga izmjene i dopune kao cjeloviti paket nisu dobile potrebnu dvotrećinsku većinu. Na Skupštini su usvojeni izvještaji tijela HND-a, Središnjeg i Nadzornog odbora, Vijeća časti, Fonda solidarnosti, Odbora za Statut i Upravnog odbora Novinarskog doma, kao i izvještaj o financijskom poslovanju Društva i financijski plan za sljedeću godinu. Upozoreno je kako neki odbori nisu predali godišnja izvješća o svojem radu, iako ih Statut na to obavezuje, a u vezi s čime je bilo govora i o slaboj aktivnosti pojedinih ogranaka i zborova HND-a.

Skupština HND-a usvojila je i zaključke o najvažnijim problemima vezanima za slobodu izražavanja, medije i status novinara kao i cijelu novinarski struku.

Neki od glavnih zaključaka Skupštine su:

· Kupoprodaja medija je nedovoljno transparentna

· Vlasnici i upravljačke strukture u medijima utječu na medijske sadržaje ugrožavajući samostalnost redakcija

· U dijelu medija još uvijek ne postoje Redakcijski statuti, a i tamo gdje postoje često se ne provode

· Utjecaj oglašivača na medije sve je veći, uključujući i bujajući trend objavljivanja plaćenih sadržaja koji se lažno predstavljaju kao novinarski uradci

· Sve je više i netolerantnog govora i prijetnji novinarima, uključujući i fizičke napade.

Unatoč stalnim upozorenjima HND-a na te i ostale probleme vezane za slobodu izražavanja, medije i status novinara u Hrvatskoj nadležne institucije probleme ne rješavaju dovoljno efikasno a političari takvu situaciju uglavnom ignoriraju iako su tvrdnje HND-a podržale najveće međunarodne novinarske udruge te organizacije koje se bore za slobodu javnog izražavanja. Neki političari čak i potiču netolerantnu javnu komunikaciju usmjerenu ka novinarima, i to zajedno sa onima koji se predstavljaju novinarima a zapravo su politički instrumentalizirani huškači.

Skupština HND-a zaključila je kako je takvo stanje neodrživo te će se HND ustrajati u borbi za poštivanje najviših etičkih i profesionalnih standarda u novinarstvu, očuvanje integriteta novinara, nemiješanje vlasnika i upravljačkih struktura medija u uređivačku politiku te odgovornost političara i institucija sustava za poštivanje zakona.

 

//
 

VLADE SVE ZATVORENIJE PREMA JAVNOSTI

Istraživanje, što ga je proveo Zbor istraživačkih novinara HND-a od lipnja do rujna 2016. godine na uzorku od 117 novinara, pokazalo je da su u zatvorenosti prednjačili Ured Vlade, Ministarstvo kulture i Ministarstvo socijalne politike i mladih.

U generalnoj ocjeni otvorenosti pojedinih tijela, novinari su najbolje ocijenili Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo unutarnjih poslova. 57,8% novinara ocijenilo je da je Vlada u mandatu Tihomira Oreškovića općenito bila zatvorenija u odnosu na prethodnu, 36,7 % ju smatra podjednako zatvorenom, dok 5,5 % ispitanika drži da je bila otvorenija u odnosu na prethodnu. U ocjeni pojedinih vladinih tijela prema različitim katergorijama postoji vidljiva konzistentnost u navođenju tijela koja su najlošije ocijenjena u različitim kategorijama (tijela koja su se opetovano pozicionirala pri dnu tablice): u tom smislu se najčešće pojavljuju Ured Vlade RH, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ured Predsjednice RH i Ministarstvo kulture. Ispitani novinari ocijenili su da su državna tijela u 2016. i dalje snažno diskriminirala novinare na temelju utjecajnosti i kritičnosti medija za koje rade te na osnovu osobnih poznanstava, osobito Ured Predsjednice Republike Hrvatske i Ured Vlade RH.

Istraživanje pokazuje da su novinari u svojim upitima najčešće tražili dostavu podataka koja su tijela dužna dati prema ZPPI-u (65,5 % slučajeva), te da u 71 % slučajeva odgovor nije stigao ili je nezadovoljavajući (u 50 % slučajeva novinari nisu dobili odgovor ili ga nisu dobili na vrijeme). Što se tiče oblika komunikacije, novinari preferiraju komunikaciju licem-u-lice (51 %), no najčešći oblik komuniciranja je elektronička pošta (60 %). Veliki postotak novinara smatra komunikaciju putem društvenih mreža pozitivnom ili neutralnom za novinarski rad (72,3 %), a čak 91,1 % novinara smatra da je korištenje neslužbenih kanala komunikacije prihvatljivo u novinarskom radu.

80 % ispitanika ocijenilo je da je za ukupnu otvorenost vlasti prema novinarima važno da najviši državni dužnosnici redovito održavaju konferencije za medije. Redovito održavanje konferencija najviše se očekuje od predsjednika Vlade (jednom tjedno), ministara i njihovih zamjenika (jednom tjedno ili svaka dva tjedna) te Predsjednice RH (jednom mjesečno) . Premda se, zbog djelomične izmjene anketnog upitnika, ne mogu povući direktne komparacije sa rezultatima istraživanja provedenog u lipnju 2014. godine, mogu se usporediti neki generalni istraživački zaključci.

Jedan od temeljnih problema koji se ponavlja u oba istraživanja je nejednak tretman u komunikaciji dužnosnika prema različitim medijima. Novinari su u oba istraživanja iskazali relativno zadovoljstvo službama za odnose s javnošću i istakli važnost izravne komunikacije i češćeg organiziranja redovitih konferencija za medije. No, bitna je razlika u tome što je kod ukupne ocjene vlasti Zorana Milanovića, ona ocjenjena otvorenijom od prethodne (53 %), dok je vlada Tihomira Oreškovića ocjenjena zatvorenijom od prethodne (57,8 %).

Istraživanje je organizirao i proveo Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva. Stručnu podršku pri izradi upitnika te obradi i interpretaciji podataka dale su doc. dr. sc. Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Petra Rodik s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno metodom strukturiranog anketnog upitnika kojim su obuhvaćene osnovne dimenzije komunikacijskih odnosa državnih tijela i novinara/novinarki.

 

//
 

VLADA: „ISTRAŽUJEMO SVAKI SLUČAJ NASILJA“

"Vlada u potpunosti osuđuje svaki napad na novinare. Zaštita novinara je garantirana Hrvatskim ustavom i regulirana zakonima koji su na snazi", kažu u vladi. "Htjeli bismo vam također zajamčiti da se svaki slučaj nasilja istražuje u skladu s hrvatskim kaznenim zakonom", ističu u Banskim dvorima. Odbor EANA-e pisao je vladi da je s najvećom zabrinutošću zabilježilo slučajeve prijetnji novinarima u Hrvatskoj, uključujući i poruke upućene Branki Gabrieli Valentić, ravnateljici EANA-ine članice HINA-e.

Neovisni mediji koje stvaraju novinari je nužnost u europskoj demokraciji kako bi se osiguralo da građani imaju pristup nepristranim i pouzdanim vijestima, a takvo izvještavanje uključuje i pisanje o pitanjima koje mogu smetati raznim skupinama, istaknula je EANA. EANA je udruženje tridesetak vodećih europskih novinskih agencija osnovano 1956. godine.

 

//
 

POLICIJA UHITILA NAPADAČA NA NOVINARA MARGETIĆA

Inače, Margetiću je, prema njegovoj telefonskoj izjavi danoj HND-u, prišao muškarac za kojeg je mislio da mu želi postaviti neko pitanje, ali mu je ovaj povikao da će ga "ušutkati". U nizu prijetnji navodno mu je rekao "nećeš ti meni više pisati" te ga je počeo tuči. Napadač, za kojega Margetić misli da bi mogao imati četrdesetak godina, ubrzo je pobjegao s mjesta napada. Na novinarov poziv policija je došla na mjesto događaja, a pozvana je i hitna medicinska služba. Domagoj Margetić novinar je koji istražuje kriminal i korupciju u hrvatskom društvu te uređuje emisiju Necenzurirano na TV mreži.

 

//
 

HRT: SANJA SKORIĆ V.D. GLAVNE UREDNICE HTV 3

Imenovanje Sanje Skorić uslijedilo je nakon što je Burić od prijašnjeg glavnog urednika HTV3 Krešimira Čokolića zatražio da svoj mandat da na raspolaganje, što je on učinio predavši početkom prosinca i zahtjev za svojim razrješenjem.

Sanja Skorić diplomirala je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a 2011. obranila je magistarski rad na Fakultetu političkih znanosti s temom "Informiranje i obrazovanje hrvatske javnosti o eurointegracijama - Hrvatska i Europa" te stekla zvanje magistrice društvenih znanosti.

Sanja Skorić na Hrvatskoj radioteleviziji radi četrnaest godina, isprva kao stalna honorarna suradnica, a potom i kao dugogodišnja novinarka i urednica u Odjelu za obrazovanje i znanost. Kao televizijska novinarka i stručna suradnica radila je za brojne televizijske projekte - Scientia Croatica, Znanstvena petica, Budućnost zemlje, Trenutak spoznaje, Znanstvene vijesti, Društvena mreža, Znanstveni krugovi, Vremeplov i drugi. Uređivala je i vodila emisiju "Vrijeme je za knjigu", zaključuje se u srijedu u priopćenju HRT-a.

 

//
 

HRT IZGUBIO JOŠ JEDAN RADNI SPOR ZBOG NEDOPUŠTENOG OTKAZA

Odlukom bivšeg ravnatelja Radmana rukovoditelj K. K. je dobio otkaz zbog "skrivljenog ponašanja radnika" odnosno povrede radne obveze jer je prijedlog nove sistematizacije rada proslijedio svojim podređenima na koje se ta sistematizacija odnosila. U odluci o otkazu stajalo je da je rukovoditelj neovlaštenom primatelju proslijedio "podatke o radnicima koji su poslovna tajna". No, kako se ističe u obrazloženju tužbe zaposlenika, u ovom slučaju je glavni ravnatelj 'ad hoc' proglasio određena postupanja za težu povredu obveze, a to nije navedeno u Pravilniku o radu.

Navodi se i da je HRT javna ustanova te prijedlog sistematizacije ne može nositi oznaku tajne, a prijedlog sistematizacije bio je dostupan sindikatu i radničkom vijeću, te je K. K učinio prijedlog nove sistematizacije dostupnim i budućem rukovoditelju jedinice koji je obavio razgovore sa radnicima koji su mu trebali biti podređeni. Nakon saslušanja svjedoka i dokaznog postupka, sud je presudio da bivši rukovoditelj nije postupao protivno interesima HRT-a koji je javna ustanova te da nije počinio težu povredu radne obaveze, a naročito zato jer i navedena sistematizacija nije provedena.

Najnovija presuda protiv odluke o otkazu koji je donijelo bivše vodstvo HRT-a uslijedila je nedugo nakon presude istog suda kojom HRT zaposleniku koji je dobio nedopušten otkaz još 2003. treba platiti više od 420.000 kuna uvećanih za zatezne kamate u ime desetogodišnjih plaća. Naime, taj je zaposlenik 2013. Radmanovom odlukom bio vraćen na posao, ali bez isplate zaostalih plaća jer je HRT uložio prigovor zastare.

Osim tih presuda, HRT je tijekom ove i prošle godine izgubio još nekoliko sporova među kojima su i sporovi koje su pokrenule novinarke Elizabeta Gojan i Karolina Vidović Krišto koje su, nakon otkaza temeljem odluke ravnatelja Radmana, sudskom odlukom ipak vraćene na posao. Posljednju presudu s HRT-a nisu komentirali navodeći da "Hrvatska radiotelevizija, kao i dosad, ne komentira radnopravne odnose i podatke povezane s njima".

 

//
 

INDEKS KLIJENTELIZMA U MEDIJIMA – UKUPNA SLIKA U HRVATSKOJ SE POGORŠALA

Mjerenje Indeksa klijentelizma provodi se u sklopu projekta "Odgovor građana na klijentelizam u medijima- MEDIA CIRCLE", pri čemu se na temelju empirijskih podataka mjeri politički utjecaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ekonometrijska realnost u kojoj mediji i novinari rade u šest zemalja Jugoistočne Europe - Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Rumunjskoj.

"Indeks klijentelizma u medijima pokazuje da se ukupna slika u Hrvatskoj pogoršala. Klijentelizam i politizacija medija prije je pravilo nego izuzetak, a u svim promatranim društvima može se govoriti o zarobljenim medijima, odnosno medijskoj sceni koju u značajnom dijelu kontroliraju različite političke, gospodarske i financijske interesne skupine", rekao je izvršni direktor udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak na konferenciji za novinare. Najveći rizik pojavnosti klijentelizma u svim zemljama je na području tržišta, dodjele potpora i oglašavanja. U Hrvatskoj i Srbiji posebno je problematičan institucionalni okvir koji uređuje rad medija, odnosno njegova izloženost klijentelističkoj praksi, pritiscima, politizaciji i neopravdanom utjecaju.

Kritična točka u Hrvatskoj su prakse u donošenju medijskih javnih politika i njihovoj provedbi, odnosno izloženost klijentelizmu sustava koji uređuje medijski prostor. Druga kritična točka je sposobnost države da razumije situaciju u medijima, prema deklarativnom postojanju podataka o barijerama spram klijentelističkih praksi i učinku tih barijera na stvarne situacije i slučajeve.

Podumljak je zabrinjavajućim ocijenio to što ni u jednoj od zemalja nisu uspostavljeni unutarnji mehanizmi polaganja računa unutar institucija, a ograničeni su i vanjski kontrolni mehanizmi. Loša transparentnost, nema registra medija Transparentnost vlasništva nad medijima, ali i opća transparentnost medijskog tržišta i poslovanja nedovoljno je razvijena, odnosno neusklađena je s tehnološkim mogućnostima koje državi i društvu danas stoje na raspolaganju, pokazuje istraživanje.

Niti u jednoj od zemalja nije uspostavljen sveobuhvatan registar medija, koji javnosti omogućava pregled i uvid u stanje svakog dijela medijskog tržišta, kako prema vrsti medija, tako i prema tipu njihova vlasništva.Svi pokušaji da se pristupi rezultatima poslovanja medija u privatnom vlasništvu pokazali su se bezuspješnima u većini zemalja, osim Hrvatske i djelomično Makedonije, u kojoj su dostupni pokazatelji za televizijske i radio stanice. U 2015. godini, dvjestotinjak je medija u Hrvatskoj i gotovo 800 medija u Srbiji koristilo državnu potporu medijima. Pri tome, ukupna vrijednost financiranja u Hrvatskoj je iznosila 10,9 milijuna eura. Dodijeljena dodatna sredstva iz državnog proračuna koja se odnose na usluge promocije i objavljivanja u Hrvatskoj iznose 31,5 milijuna eura. Ukupan prohod oglašivačkih agencija u 2015. iznosio je 511,2 milijuna eura, a ostvarena je dobit u iznosu od 21,3 milijuna eura.

Broj zaposlenih u medijima nije precizno moguće utvrditi niti u jednoj od zemalja. Najbliža statistička kategorija odnosi se na pravne osobe u djelatnosti "Informacije i komunikacije“, koja se uvelike odnosi na medijsku djelatnost. Ta je industrija u Hrvatskoj 2015. zapošljavala 33.028 osoba. Najveći je prosjek plaće u Hrvatskoj, iznosi 1069 eura (prosječna plaća u državi je 758 eura), a najmanju prosječnu plaću, i u industriji i zemlji općenito, bilježi Makedonija (300 eura iznosi prosječna plaća u industriji, a 362 eura u zemlji).

 

//
 

Z1 TELEVIZIJA OTKAZALA SURADNJU MARKU JURIČU

“U svakoj prilici pozdravite’ Za dom spremni’ pa da vidimo hoće li u Hrvatskoj porasti mržnja. Ako vas netko zaustavi i prigovori zbog tog pozdrava, recite da sudjelujete u društvenom eksperimentu”, dio je govora Marka Juriča izrečenog u emisiji 'Markov trg' 20. prosinca na Z1 televiziji, zbog kojeg mu je vodstvo televizije otkazalo suradnju i ukinula emisiju.

'Z1 televizija se duboko ispričava i odlučno ograđuje od sadržaja emisije Markov trg emitirane uživo u vanjskoj produkciji 20.12.2016. godine. Z1 televizija s gnušanjem odbija sudjelovati u bilo kakvom istraživanju na način koji je objavio i najavio urednik i voditelj Marko Jurič, odgovoran za neprihvatljivi i neprofesionalan sadržaj emisije, na kojeg Z1 televizija, nažalost. nije mogla utjecati. Z1 televizija ne dijeli mišljenje i stavove Marka Juriča, s kojim je prekinuta svaka daljnja suradnja i emisija Markov trg se više neće emitirati na programu Z 1 televizije. Djelatnici Z1 televizije, u potpunosti se ograđuju i osuđuju predmetni sadržaj te ne žele da ih se po ičemu poistovjećuje s dotičnim bivšim kolegom'.

Podsjetimo, Agencija za elektroničke medije 26. siječnja 2016. kaznila je Z1 Televiziju s privremenim oduzimanjem koncesije na tri dana zbog govora mržnje Marka Jurića kojeg je izrekao u emisiji Markov trg 19. siječnja. Protiv odluke Agencije i njene predsjednice Mirjane Rakić organiziran je prosvjedni marš u središtu Zagreba, koji je okupio više od 5 tisuća ljudi. Z1 televizija tada se nije ogradila od svog novinara Marka Jurića.

 

//
 

MAŠENJKA BAČIĆ DOBITNICA NAGRADE BALKANSKE STIPENDIJE ZA NOVINARSKU IZVRSNOST 2016.

Mašenjka se bavila temom ugrožavanja prava na pobačaj u Hrvatskoj te osvojila odličnu drugu nagradu Balkanske stipendije za novinarsku izvrsnost 2016. Kosovska novinarka Serbeze Haxhiaj dobitnica je prve nagrade za priču o izazovima s kojima je suočen novi sud u zaštiti svjedoka u postupcima zločina koje su navodno izvršili bivši gerilci, koji se često na Kosovu doživljavaju kao heroji. Dobitnik treće nagrade je novinar Elvis Nabolli za priču o žilavosti industrije kanabisa u Albaniji.

Knjiga „Povjerenje: Zagubljeno. Izdano. Vraćeno“ donosi sve njihove radove i predstavljena je na svečanosti dodjele nagrada u Prištini pred 150 gostiju, uključujući i medijske partnere iz Europe, poznate javne osobe i više od 50 članova mreže bivših dobitnika stipendije. „Serbeze Haxhiaj ja napisala snažnu i hrabru priču o kontroverznoj temi kojom se kosovsko društvo oklijeva baviti“, izjavio je član žirija Kristof Bander.

Članovi žirija su ove godine bili Florian Hassel, izvjestitelj Süddeutsche Zeitunga za Srednju i Istočnu Europu, Remzi Lani, izvršni direktor Albanskog medijskog instituta, Kristof Bander, iz Europske inicijative za stabilnost, Milorad Ivanovic, izvršni direktor srpske redakcije Newsweeka, Elena Panagiotidis, urednica švicarskog dnevnika Neue Zürcher Zeitung i Gerfried Sperl, kolumnist austrijskog Der Standarda. Završetkom ovogodišnjeg programa još se 10 novih članova pridružilo mreži bivših dobitnika (BFJE), koja već broji više od 80 novinara balkanskih zemalja koji surađuju na pričama i promiču najviše profesionalne standarde.

Balkanska stipendija za novinarsku izvrsnost postoji od 2007. i promiče visokokvalitetno novinarstvo. Program stipendistima omogućuje financijsku i uredničku podršku, putovanja, izvještavanje i pisanje priča koje smatraju važnima. Taj je projekt, kojim se promovira odlučno i odgovorno novinarstvo, u deset godina razvio platformu koja pomaže postizanje boljih novinarskih standarda i koristi karijeri odabranih stipendista. Novi natječaj za program 2017. će biti objavljen u siječnju.

 

//
 

PREDSTAVLJENA „HIROŠIMA“ REPORTAŽNO REMEK-DJELO

Knjiga je na hrvatskom jeziku prvi puta objavljena 1952., u izdanju Društva novinara NR Hrvatske, podsjetio je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, izrazivši zadovoljstvo što je HND dobio priliku po drugi puta sudjelovati u izdavanju ove vrlo važne knjige.

Edicija iz '52. u potpunosti je nestala, što je bio povod za novo izdanje Hirošime, dodao je urednik knjige Ivan Sršen: „Slučajno sam došao do primjerka knjige iz '52., kojeg čuvaju u knjižnici Vladimira Nazora u Zagrebu - ona je za sada jedini primjerak kojeg sam uspio pronaći.“

„Hersey dokumentira događaje u Hirošimi lišavajući ih bilo kakvog povijesnog konteksta. Zbog načina pisanja Hirošime, Hersey se smatra jednim od pionira Novog žurnalizma, žanra koji narativ fikcije prenosi u realističnu reportažu“, pojasnio je povjesničar Tvrtko Jakovina, naglašavajući da povijesni kontekst napada na Japan '45. do danas nije u potpunosti razjašnjen.

Reportaža je u integralnom obliku objavljena u The New Yorkeru 31. kolovoza 1946., što je jedinstveni slučaj u povijesti časopisa. Herseyjev razoran izvještaj o masovnom uništenju odjeknuo je čitavim planetom. Samo je Albert Einstein kupio tisuću primjeraka New Yorkera kako bi priču o potresnoj istini mogao podijeliti prijateljima. Hirošima je u prijevodu na hrvatski jezik prvi put bila objavljena 1952. godine u izdanju Društva novinara NR Hrvatske, a novo izdanje u prijevodu Ljudevita Stantića predstavljaju Sandorf i Hrvatsko novinarsko društvo.

U knjizi se iznose fascinantni opisi strahota od trenutka kada je američki bombarder B-29 poznatiji pod imenom "Enola Gay" izbacio atomsku bombu na grad Hirošimu. Istog je dana poginulo preko 80 000 ljudi dok je ozlijeđeno još dodatnih 35 000. Do kraja godine umrijet će još 60 000 ljudi od posljedica udara i radijacije. Prije nego što je bomba bačena bilo je oko 90 000 zgrada u Hirošimi. Nakon eksplozije ostalo je još samo 28 000. Od 200 gradskih doktora preživjelo je samo dvadesetak, a od 1800 medicinskih sestara ostalo je samo 150. Hershey u "Hirošimi", između ostalog, opisuje kako su gradske vlasti naredile djevojkama koje su pohađale školu da izađu na ulice i gase vatru ako dođe do zapaljivog napada. One su bile na ulicama Hirošime nakon što je Enola Gay izbacila svoj ubojiti teret. Posada Enole Gay zbrajala je zapaljene dijelove grada, međutim bilo ih je toliko da više nisu mogli brojati nego su samo nastavili let prema kući.

Hersey nadalje u svojoj knjizi iznosi svjedočanstva ljudi koji su preživjeli sve tri razine bolesti zračenja od vlasnika privatne klinike, jezuitskog svećenika njemačkog porijekla, mladog liječnika do krojačeve udovice. Njihove priče o preživljavanju u mjesecima nakon eksplozije i pomoć drugih su šokantne i odražavaju stanje osobe koja su prošle pakao, a ipak preživjele. Kritičari ističu da je unatoč potresnih svjedočanstva najfascinantniji aspekt Hersheyjeve knjige kolektivno sjećanje i osjećaji preživjelih iz Hirošime i Nagasakija. Hiroshima je istinska potresna priča o ljudskoj tragediji, ali i o onome što se kasnije događa, a to je priča o razočaranju i razmišljaju o osjećajima i stavovima Japanaca o bombi i supersili koja je izbacila to razarajući oružje.

Novinar i romanopisac John Hersey rođen je 1914. u Kini gdje je proveo prvih deset godina života. Studirao je na sveučilištima Yale i Cambridge, a kao reporter pisao je za časopise Time i Life. Napisao je niz publicističkih i beletrističkih djela. Za roman A Bell for Adano (Zvono za Adano) dobio je 1945. godine Pulitzerovu nagradu. Od 1975. pa do umirovljenja 1984. predavao je na sveučilištu Yale. Umro je 1993. godine.

Izdavačka kuća Sandorf, koja je zajedno sa HND-eom i izdavač knjige, ovom je prilikom, na kraju godine okupila sve prijatelje, suradnike i partnere na prigodnom domjenku te su svi prisutni dobili primjerak na dar

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

#MEDIA AGEINST HATE: KRENUO PROJEKT PROTIV GOVORA MRŽNJE

Kampanju Media Against Hate pokrenula je Europska federacija novinara u suradnji sa Hrvatskim novinarskim društvom, ARTICLE 19, Media Diversity Institute, Cooperazione per lo Sviluppo dei Paesi Emergenti, Community Media Institute i Community Media Forum Europe. Cilj kampanje je zaustaviti govor mržnje i diskriminaciju u medijima.

Mediji i novinari imaju ključnu ulogu u utjecaju na politiku i na društvene stavove o migrantima i izbjeglicama. Budući da se govor mržnje i stereotipi o migrantima i izbjeglicama šire Europom, objektivno i pošteno medijsko izvještavanje je potrebnije no ikad. Unatoč nekim dobrim primjerima i nekim hrabrim novinarima koji dižu glas protiv mržnje, potrebni su dodatni treninzi i dodatna sredstva da bi se zadržali etički standardi kod izvještavanja o tom osjetljivom pitanju.

Na stranici www.mediaagainsthate.org će se objavljivati najnovije vijesti koje se odnose na etičke standarde, slobodu izražavanja, medijsku raznolikost i izvore koje mogu koristiti profesionalci u medijima i civilne organizacije u borbi protiv govora mržnje u medijima. Bit će organizirana i serija treninga i radionica za medijske profesionalce, predstavnike civilnih udruga i medijskih regulatornih tijela u čitavoj Europi na kojima će se izmjenjivati najbolji primjeri iz prakse i promovirati uzajamno poučavanje te zajedničke akcije.

Usto će idućega mjeseca biti organiziran videonatječaj kao dio kampanje da bi se prikupili različiti dosezi najboljih primjera iz prakse s temom suprotstavljanja stereotipima i diskriminaciji u medijima.

Za više informacija i redovnih obavijesti posjetite navedenu stranicu i koristite hashtag #MediaAgainstHate na Twitteru. Projekt financijski pomaže Europska komisija.

 

//
 

OTVORENO PISMO AGENCIJI ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE

Poštovani, želimo vas upozoriti da se u dijelu medija provodi zloupotreba javnih sredstava koje ste dodijelili na ime poticanja pluralizma elektroničkih medija, odnosno podrške mišljenjima koja teško nalaze put u glavnostrujaškim medijima.

Za primjer navodimo tekst „Rade Šerbedžija – 'mirotvorac', koji je slavio rat“ na portalu hkv.hr, objavljen 1. prosinca, pod kojim je ispisana napomena da je taj „prilog dio programskoga sadržaja 'Događaji i stavovi', sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija“, a koji se trsi hrvatskog dramskog umjetnika Radu Šerbedžiju, zbog njegova podrijetla, prikazati kao ultimativnog neprijatelja opstanka Hrvatske.

U njemu autor Joško Čelan kreće od podilazeće i zavjereničke konstatacije da su „Hrvati mučenički i plemenit“, ali većinom „politički glup narod!“, da bi autor sebe izdvojio kao rijetku osobu koja se ne uklapa u tu sliku jer je Šerbedžiju „pročitao prije 28 godina“, i na kraju zaključio da je „istina bolna i ružna: dok god imamo toga provokatora na Brijunima – nemamo Hrvatsku“.

Nastranu činjenica što je Čelan kao urednik kulture i filmski kritičar u Slobodnoj Dalmaciji, u koju se zaposlio sredinom sedamdesetih, odmah nakon završetka Fakulteta političkih nauka u Beogradu, do potkraj osamdesetih, imao za to mnoštvo prilika. Poanta ove priče je da je jedna opasna tendencija unutar hrvatske politike otvorila prostor i moralno i materijalno pobudila najlošije ljuske strasti, u čijoj afirmaciji prednjače istaknute javne osobe, a za njima se povodi mnoštvo autora anonimnih komentara, koji dizajniraju jednu od najmanje slavnih epizoda demokracije u Hrvatskoj.

Stoga tražimo da što je moguće prije zaštite prava svih građana Hrvatske, da poduprete humanističke vrijednosti u hrvatskim medijima, prekinete dodjelu sredstava medijima koji grubo zloupotrebljavaju načela pluralizma, napravite reviziju dodijeljenih sredstava i kaznite krivce za navedene propuste.

Izvršni odbor Hrvatskog novinarskog društva

 

//
 

HND OSUDIO FIZIČKI NAPAD NA NENADA PISKAČA, KOLUMNISTA PORTALA HKV.HR

Napad na Nenada Piskača dogodio se 1. prosinca ove godine u 19 sati i 20 minuta, u Zaprešiću. Napad je prijavljen Policijskoj postaji u Zaprešiću a postoji i svjedokinja cijeloga događaja. HND očekuje od policije da što prije pronađe napadača, a od pravosuđa da ga primjereno kazni, stoji u priopćenju koje potpisuje za Izvršni odbor HND-a predsjednik Saša Leković.

 

//
 

TINA ETEROVIĆ ČUBRILO IZABRANA ZA POTPRESJEDNICU FIJET-a

"Smatram da je Tinin uspjeh priznanje i organizacijama koje je imaju za aktivnu članicu te joj od srca čestitam", izjavila je Karin Mimica, predsjednica Zbora turističkih novinara povodom izbora. Tina Čubrilo Eterović radila je kao urednica na 1. programu Hrvatskoga radija od 1970., 20 godina je bila politički komentator i izvjestitelj, a od 1992. radila je kao specijalizirana novinarka i urednica emisija o turizmu i putovanjima. Autorica je brojnih dokumentarnih reportaža, suradnica u specijaliziranim časopisima i urednica portala FIJET-Hrvatska. Jedna je od troje osnivača Sindikata novinara Hrvatske, a od 1996. - 2014. bila je predsjednica Zbora turističkih novinara.

Dobitnica je nagrade Zlatno Pero Hrvatskog novinarskog društva 1996. za dokumentarne reportaže, nagrade Europske federacije turističkih novinara (Lecce, Italia) za unapređenje međunarodne suradnje i toleranciju i dvije nagrade FESTO, Europske federacije turističkih novinara za doprinos profesionalnom unapređenju turističkog novinarstva i ukupni doprinos u novinarstvu.

 

//
 

URUČENE NAGRADE „MARKO POLO – SLAVNI PUTOPISAC“

Na prijedlog FIJET-a, nagradu inozemnim novinarima podijelili su Georges Younes, dugogodišnji novinar i urednik časopisa Iktissadiat iz Libanona i Kamenko Milenković, dugogodišnji novinar i urednik RT Vojvodina, za turističku reportažu o Antaliji (Turska), objavljenu u Iktissadiat Magazine pod nazivom: 'Antalya a message of peace and tolarance'. Kamenku Milenkoviću uručuje se i Posebno priznanje za seriju TV reportaža o Hrvatskoj, prikazanih u emisijama Centar sveta TV Vojvodine. Posebno priznanje se dodjeljuje za doprinos medijskoj promociji turizma Hrvatske.

Prvu nagradu Marko Polo dobili su Saša Pjanić, za putopis "Bilogora – ljepota slobodnog pada" i Šime Strikoman za turistički film "Zmajevo selo" te predstavljanje Hrvatske i hrvatskog turizma kroz "Milenijski svijet" - slike i filmove koji su obišli svijet. Drugu nagradu i medalja s likom Marko Polo za doprinos afirmaciji putopisa i turističkog novinarstva osvojila je novinarka Tanja Božić, za seriju putopisa (Lička kuća, Gastrobaština, Pokladni običaji, Od Zadra do Splita, Đakovo i Koprivnica).

Treću nagradu za doprinos afirmaciji putopisa i turističkog novinarstva osvojila je novinarka Mirjana Žugec Pavičić, za prilog u emisijama „Baština“ na temu Međimurje – tradicijske kulinarike i stari zanati. Nagrada za najbolju reportažu o Zagrebu dodijeljena je se Saši Živkoviću iz emisije HRT Labirint za reportažu o zagrebačkom Dolcu.Medalju FIJET-a s posebnim priznanjem dobila je Biserka Rajković Salata, za uređivanje časopisa Moj Zagreb.

Priznanja Marko Polo dodijeljena su novinarki Sanji Pražen, za putopis "Korčulanski cukarin", objavljen u emisiji Alpe-Dunav-Jadran, Tomislavu Stiplošeku za putopis "Dani Lumbije" i "12 mjesta koje morate posjetiti u 2016", Ivici Kormanu i Igoru Mikuliću iz Glasa Slavonije, za putopis "Prženi suncem i hlađeni pivom".

Nagradu za osobni doprinos popularizaciji i afirmaciji te promicanju etičkih i profesionalnih standarda turističkoga novinarstva dobio je Voljen Grbac, za putopis "Ozalj, zeleno srce Hrvatske". Povelja Marka Pola pripala je HRT-u za emisiju "More" i Vesni Jurić Rukavina za emisiju "Prstom po globusu" u povodu 300 autorskih radio putopisa objavljenih na HRT Radio Sljeme. Povelja za životno djelo posmrtno se dodijelila Draganu Ferenčiču, istaknutom članu i dugogodišnjem aktivistu iz područja turističkog novinarstva.

 

//
 

ZBOR AUTOMOBILSKIH NOVINARA HND-a ODABRAO HR AUTO 2017.

Rezultati izbora za HR auto 2017. prema broju osvojenih bodova:

1. Peugeot 3008 (88) - Zlatni volan
2. Alfa Romeo Giulia (73) - Srebrni volan
3. Renault Mégane (67) - Brončani volan
4. Toyota C-HR (57)
5. Citroën C3 (46)
6. Fiat Tipo (29)

HR auto, jedini izbor novinarskih stručnjaka u Hrvatskoj, ove je godine održan 23. puta, a u okviru ovogodišnjeg izbora dodijeljeno je i 13 posebnih priznanja u raznim kategorijama.

Dizajn: Toyota C-HR
Ekologija: Hyundai Ioniq
Obiteljski automobil: Renault Scénic
Poslovni automobil: Volvo S90
Tehničke inovacije: Auto Pilot na Mercedes-Benz E klasi
Lako gospodarsko vozilo: Volkswagen Crafter / MAN TGE
Sportski automobil: Alfa Romeo Giulia Quadrifoglio Verde
Najatraktivniji kabriolet / CC / roadster: Mercedes-Benz C klasa Cabriolet
Najpovoljnija kupnja: Fiat Tipo
Sigurnost: Skup sigurnosnih sustava Audija Q2
SUV: Seat Ateca
Gradski automobil: Citroën C3
Najprodavaniji automobil: Volkswagen Golf

Žiri izbora za HR auto 2017. predstavljaju: Ozren Adamović - Auto., Marko Dragun - Auto moto magazin, Hrvoje Gattin - autonet.hr, Zdravko Juričko - Slobodna Dalmacija (Predsjednik žirija), Dubravko Kolarić - 24Sata / Nova TV, Majda Lojo Pavlović - Autoservis, Sandra Mikulčić - Večernji list / AutoStyle, Mato Pavličević - Transport magazin / Glas Slavonije, Edi Prodan - Hrvatska Press Grupa (Novi list / Glas Istre / Zadarski list), Kristijan Tićak - Auto motor i sport, Hrvoje Tomić - Jutarnji list i Zlatko Horvat - Auto klub.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

RSF: U 2016. MANJE UBIJENIH NOVINARA

Sirija je u 2016. bila pravi "pakao" koji je odnio živote 19 novinara, a za njom dolaze Afganistan s 10 ubijenih, Meksiko s 9, Irak sa 7 i Jemen sa 5 ubijenih, navodi RSF. Ove godine je ubijeno i devet "novinara - građana", odnosno blogera, i osam suradnika medija.

"Takav osjetan pad tumači se činjenicom da sve veći broj novinara bježi iz zemalja koje postaju preopasne: Sirije, Iraka, Libije, ali i Jemena, Afganistana, Bangladeša i Burundija koji su djelomice postali crne rupe informacije u kojima se kaznena djela ne kažnjavaju", obrazlaže RSF u izvješću. Gotovo svi novinari su poginuli u svojoj zemlji, osim četvero, među kojima su Nizozemac i Iranac koji su poginuli od metka u Siriji, dodaje RSF.

No broj zarobljenih i zatvorenih novinara u svijetu porastao je u 2016., što je posljedica stanja u Turskoj gdje je trenutačno u zatvoru više od 100 novinara i medijskih suradnika, upozorava organizacija. Gotovo tri četvrtine novinara ubijenih ove godine bili su na meti baš zbog toga što su novinari, ističe RSF dodajući da "ovi alarmantni podatci govore o sve većem planiranju nasilja" i o "neuspjehu međunarodnih inicijativa za zaštitu novinara".

Najmanje 780 novinara ubijeno je u zadnjih deset godina zbog njihove struke, po podatcima nevladine organizacije. Među 57 ubijenih novinara ove godine pet je žena, među kojima Afganistanke Mariam Ebrahimi, Mehri Azizi i Zainab Mirzaee, koji su u siječnju izgubile život u bombaškom napadu.Ove godine su u izvješću prvi put pobrojani profesionalni novinari, blogeri i suradnici medija koji su se dosad vodili u trima različitim skupinama.

 

//
 

BROJ UHIĆENIH NOVINARA U 2016. U PORASTU, PREDNJAČI TURSKA

"Trenutno je u svijetu zatočeno 348 novinara, uključujući slobodne novinare i blogere, što predstavlja povećanje od šest posto u odnosu na 2015. Broj profesionalnih novinara koji se nalaze u zatvorima u Turskoj povećao se za čak 22 posto i učetverostručio se na nakon pokušaja puča u srpnju", doznaje se iz godišnjeg izvješća RSF-a. Broj zatvorenih žena novinarki ove se godine više nego učetverostručio i skočio je s pet novinarki u 2015. na 21, što "svjedoči ne samo o feminizaciji profesije već i o katastrofi koja se odvija u Turskoj gdje je od tog broja zatočena jedna trećina novinarki.

"Na vratima Europe, jedan istinski lov na vještice bacio je u zatvore desetke novinara i od Turske napravio najveći zatvor za novinarsku profesiju. U godinu dana Erdoganov režim je uništio svaki medijski pluralizam, na što je Europska unija odgovorila šutnjom", stoji u priopćenju Christopha Delirea, glavnog tajnika RSF-a. Osim Turske, Kina, Iran i Egipat su zemlje u kojima se nalaze više od dvije trećine svih zatočenih novinara.

Broj otetih novinara je u odnosu na 2015, pao, ali ta je godina bila iznimna po otmicama novinara. Broj novinara talaca ove godine iznosi 52, a radi se uglavnom o lokalnim novinarima, dok je prošle godine taj broj iznosio 61. Ove se godine svi oteti novinari nalaze na Bliskom istoku. U Siriji, Jemenu i Iraku Islamska država kao taoce drži 21 novinara. Prema podacima Odbora za zaštitu novinara (CPJ), prvih pet zemalja s najvećim brojem zatvorenih novinara su Turska, Kina, Egipat, Eritreja i Etiopija. Ovo je prvi puta od 2008. da je iz prve "petorke" ispao Iran.

 

//
 

KAKO POBOLJŠATI UVJETE RADA NOVINARA NA ZAPADNOM BALKANU I TURSKOJ

Tim Dawson, predsjednik NUJ-a iz Velike Britanije, na tom je događanju imao ulogu stručnjaka i održao radionicu utemeljenu na svom dugogodišnjem iskustvu sindikalista u Engleskoj za kolege iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Turske i s Kosova te predstavnike španjolskog sindikata.

Sudionici su proučili i razmijenili primjere različitih praksi o 15 točaka: sindikalnom sporazumu, elementima traženih plaća, različitim tehnikama kolektivnog pregovaranja, godišnjim plaćama u odnosu na nove činjenice, potvrđivanju prednosti sindikata, obrazovanju vlasnika medija, radu na praksi, zahtjevima vezanim uz načela, izgradnji veza s radnicima u istoj medijskoj grupaciji, korištenju međunarodne mreže sindikata, pozivanju novinara na kolektivno organiziranje, njegovanju kolektivnog razmišljanja, stalnom radu predstavnika zaposlenih, vidljivosti radnog mjesta i procedurama rješavanja sukoba.

Armand Shullaku, predsjednik APJA, naglasio je nepostojanje stvarnog pregovaračkog ugovora između novinara i poslodavaca te stvarne neovisnosti novinarskog sindikata. To su potkrijepili primjerima dviju televizijskih stanica koje su zatvorene jer su se bavile istraživanjima.

Trener iz Bosne i Hercegovine izrazio je zadovoljstvo postojanjem dobrih zakonskih jamstava, ali je bio iznimno kritičan prema praksi. Najveći problem u Bosni i Hercegovini vidi u netransparentnosti financiranja medijskog sektora, političkog uplitanja u politiku medijskih kuća i velikom broju tužbi za klevete. Naglašava kako ugovori ne odražavaju stvarnu visinu plaća novinara, jer se dio plaća „na crno“.

Trener s Kosova je iznio podatak da je ondje prosječna plaća novinara između 200 i 500 eura i da isplate uvijek kasne, da nema plaćenih praznika ni prekovremenih sati, već da se može dobiti samo jedan slobodan dan tjedno.

Trener iz Crne Gore podsjetio je na zaključke nedavne studije koju je objavila Platforma za zagovaranje medijskih sloboda i sigurnost novinara: prosječna novinarska plaća je 500 eura, cenzura i samocenzura su u porastu jer nedostaje transparentnosti u financiranju medijske industrije javnim sredstvima.

Turski je trener iznio sažetak nasilja nad medijima od srpnja 2016., nakon neuspjeha puča: više od 120 novinara u zatvoru, 176 medija zatvoreno i više od 2500 novinara otpušteno. “Tabuom je postalo pisati ne samo o kurdskom pitanju, ratu u Siriji ili korupciji, već su i 'obične' teme kao Božić ili Sveti Nikola postale opasne. I zbog toga se može dobiti premještaj.“ Zbog ideja i primjera iz prakse iznesenih na radionici sudionici su zatražili da se ona ponovi za ostale kolege. EFJ će sljedeće godine organizirati follow-up da se vidi utjecaj te vrste obrazovanja.

 

//
 

POLJSKA PLANIRA OGRANIČITI PRISTUP NOVINARA PARLAMENTU

Pravila bi trebala stupiti na snagu iduće godine. "Ovo ograničenje, kao prvo, ne odnosi se na novinare, nego na pravo građana da budu u cijelosti informirani o tome što ljudi koje su izabrali u parlament rade", ističe se u izjavi koju su potpisali najveći poljski neovisni mediji. Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) postrožila je kontrolu nad javnim medijima i tužiteljstvom i oslabila utjecaj Ustavnog suda.

Stranka, koju vodi Jaroslaw Kaczynski, ističe da nova pravila o pristupu Sejmu nisu ograničenja."Ne vjerujem da u njima ima išta loše, ne vjerujem da to ograničava prava novinara", kazala je glasnogovornica stranke u četvrtak.Sejmov središnji ured objašnjava da je plan, koji predviđa ograničenje broja akreditacija za glavnu zgradu na dvije po mediju, "inspiriran" regulacijom rada novinara u Europskom parlamentu i drugim zemljama.

Po dokumentu objavljenom na internetskoj stranici Sejma, parlament je ove godine izdao 300 stalnih i 200 privremenih akreditacija za novinare, a kada zasjeda odobri se do 300 dnevnih propusnica. To znači da se u parlamentu u isto vrijeme može nalaziti 800 novinara.

Plan predviđa i otvaranje medijskog centra u obližnjoj zgradi u kojoj bi pozvani političari držali brifinge, što oporbene stranke jako kritiziraju. Predsjednik Poljske seljačke stranke Wladyslaw Kosiniak-Kamysz rekao je da je poljski parlament bio jako otvoren prema novinarima punih 27 godina, pridonoseći razvoju demokracije, a sada se šalje poruka: "Ovo nije dobro za javno mnijenje." Poljski pučki pravobranitelj Adam Bodnar rekao je da je pristup parlamentu zajamčen ustavom. "Uloga novinara nije da samo prate kompjutorske ekrane, nego i da iskoriste priliku da razgovaraju s političarima i izravno provjere što se događa", rekao je.

 

//
 

BHRT- u NUŽNA POMOĆ IZ PRORČUNA

Na konferenciji koju su uz podršku Vijeća Europe organizirali Udruženje BH novinari i Komisija za promet i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), usvojena su četiri ključna zaključka koja će biti proslijeđena Odboru JRT sustava, kojeg čine upravni odbori tri javna emitera u BiH.

Zaključeno je da se od Odbora JRT sustava traži da održe potrebne sastanke kako bi što prije počela naplata RTV pretplate putem računa za električnu energiju na ograničeno razdoblje, da se traži interventna financijska pomoć od Vijeća ministara BiH za javni servis, da se od entitetskih vlada traži izmjena Zakona o izvršnom postupku kako bi se moglo efikasnije izvršiti naplata RTV takse i da se kroz radne grupe dođe do najkvalitetnijih dugoročnih rješenja financiranja javnih emitera.

Konferenciju su uvodnim izlaganjima otvorili predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH Momčilo Novaković, šefica Odjela za provođenje aktivnosti Vijeća Europe u području medija i interneta Lejla Dervišagić, politička savjetnica specijalnog predstavnika Europske unije (EU) i šefa Delegacije EU u BiH Jasna Jelisić i predsjednik Udruženja „BH novinari“ Marko Divković. Lejla Dervišagić je istaknula da se posljednjih godina svuda u Europi javni medijski servisi suočavaju s velikim izazovima i oni su tehnološke, kulturološke, uređivačke i financijske prirode.

„Svi su svjesni da se javni servisi nalaze u razdoblju tranzicije zbog novog, digitalnog okruženja, ali ono što ostaje isto je njihova nezavisnost“, kazala je ona. Jasna Jelisić je istaknula da je pronalaženje rješenja financiranja javnih RTV servisa za EU važno i urgentno i da je BiH potreban efikasan, nezavisan i pouzdan model financiranja javnih servisa. Momčilo Novaković je kazao da je pitanje financiranja javnih RTV servisa u BiH od tehničkog postalo političko i da je njegovo rješavanje moguće jedino u Parlamentu BiH. „Čini mi se da je ovo pitanje preraslo tehničko i postalo političko pitanje, a znamo i sami kako se politička pitanja u BiH teško rješavaju“, kazao je Novaković. Na konferenciji je raspravljano i o načinima osiguranja političke nezavisnosti tri javna emitera, njihovoj profesionalnosti i posvećenosti javnom interesu, kanalu na hrvatskom jeziku, transparentnom poslovanju javnih emitera.

Zaključeno je da je nakon privremenog rješenja financiranja medija neophodna korjenita rasprava o preustroju i budućnosti javnog RTV servisa. Istaknuto je da je potrebno napraviti analizu programa javnih emitera kako bi se napravile preporuke na tragu žalbi Hrvatskog narodnog sabora BiH, da civilno društvo treba sudjelovati u biranju upravnih odbora javnih RTV emitera, te da rad i financiranje javnih RTV emitera bude transparentnije, te da grade direktniji i otvoreniji odnos sa građanima .

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

NATJEČAJ HND-a ZA NAJBOLJE NOVINARSKE RADOVE U 2016. GODINI

Natječaj za najbolje novinarske radove u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine

1. Temeljem Statuta HND-a, Pravilnika o novinarskim nagradama HND-a, Pravilnika o nagradi Novinar godine te Pravilnika za dodjelu nagrade na životno djelo dodijelit će se nagrade u sljedećim kategorijama:

A. Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani

B. Nagrada Novinar godine

C. Godišnje nagrade za najzapaženije novinarske radove Marija Jurić-Zagorka za

a) pisano novinarstvo
b) radijsko novinarstvo
c) televizijsko novinarstvo
d) internetsko novinarstvo
e) istraživačko novinarstvo

D. Nagrada za snimateljski prilog na televiziji Žarko Kaić

E. Nagrada za novinsku fotografiju Nikša Antonini

2. Autore za nagrade HND-a mogu predlagati svi pojedinci, svi ogranci, zborovi i županijska vijeća, uredništva, članovi HND-a, te ocjenjivačke skupine, Izvršni odbor HND-a i sami autori.

3. Uz obrazloženi prijedlog, kandidati i predlagači dužni su priložiti fotokopije objavljenih radova, odnosno CD ili DVD snimljenih i objavljenih radijskih i televizijskih priloga i emisija, a fotoreporteri i dokaz o objavljenoj fotografiji (presnimka tiskanog izdanja ili elektronske objave).

4. Novinarske nagrade sastoje se od priznanja i pripadajućeg novčanog iznosa. Dobitniku nagrade Otokar Keršovani pripada iznos od 15.000,00 kn, a dobitniku nagrade Novinar godine od 8.000,00 kuna.

Dobitnicima nagrada Marija Jurić-Zagorka, Žarko Kaić i Nikša Antonini pripada iznos od po 5.000,00 kuna.

5. Rok za prijavu kandidata (predaju radova) je 28. veljače 2017. godine Iznimno od ove odredbe pravovaljanim i pravovremeno dostavljenim kandidaturama smatrat će se i radovi koje članovi upute poštom, ako ih je HND primio u roku od 3 dana od dana proteka roka iz prethodnog stavka. Kandidature koje Društvo primi izvan navedenih rokova, bez obzira na način dostave, neće se uzeti u obzir.

6. Radovi i prijave šalju se na adresu:

Hrvatsko novinarsko društvo
Natječaj za 2016. godinu
10000 Zagreb, Perkovčeva 2

 

//
 

EDU3 KRATKE SPECIJALIZIRANE EDUKACIJE U NOVINARSKOM DOMU

U zgradi Novinarskog doma odnedavno se održavaju EDU3 specijalizirane edukacije, namijenjene svima koji žele brzo savladati Office alate (Word, Excel), IT sigurnost, internet promociju i druge edukacije iz IT područja.

Edukacije drži tim stručnjaka iz firme IDE3 koji se već godinama uspješno bavi provođenjem ICT rješenja.

Posebnost educentra:

Kratke edukacije - 180 minuta interaktivnog rada
Personalizirani pristup - do 6 ljudi
Odmah primjenjivo znanje
Mobilne učionice - edukacije u educentru i Vašoj lokaciji
Fleksibilno vrijeme - termini prilagođeni Vama

Iz ponuđenih grupa možete odabrati preko 20 različitih edukacija koje odgovaraju na širok spektar problema i savladati ih u samo 4 školska sata.

Za one koji žele edukaciju krojenu po vlastitim potrebama, postoji mogućnost kreiranja vlastitog koncepta s potpunom slobodom da:

- Potpuno prilagodite sadržaj edukacije (iskoristite maksimum ili ubrzajte korištenje svakodnevnih alata)

- Spojite dvije ili više tema (zanimaju vas samo dijelovi nekih tema-kombinacije su nebrojene)

- Predložite nove teme iz IT područja koje će Vam pomoći u poslovanju

Svi redovni članovi HND-a imaju posebnu pogodnost - 25% popusta na sve postojeće edukacije.

Redovna cijena edukacija iznosi 480,00 kn, a uz poseban popust plaćate 360,00 kn.

Detaljan popis edukacija kao i njihov sadržaj možete pronaći na www.edu3.hr.

 

//
 

EUROPEAN SERVICE NETWORK TRAŽI FREELANCERE U HRVATSKOJ

European Service Network - ESN (esn.eu), poznata agencija za komunikacije iz Bruxellesa, traži najmanje 2 freelancera u Hrvatskoj za svoju mrežu izvjestitelja. Želimo se javiti na natječaj Europske komisije koja će u sljedeće četiri godine trebati izvještaje iz pojedinih zemalja članica EU.

Kandidati trebaju:

· biti izvorni govornici

· govoriti i razumjeti engleski (članke neće biti potrebno pisati na engleskom, no treba ga znati do neke mjere zbog komunikacije).

Možda ćemo tražiti:

• skicu teksta na vašem materinjem jeziku

• novinarsko istraživanje i intervju vođen u vašoj zemlji (osobno ili češće telefonom).

• adaptaciju sadržaja za društvene medije, uključujući i nacionalne/regionalne platforme društvenih medija ukoliko postoje u vašoj zemlji.

Molimo kandidate da pošalju svoj CV (e-mail kontakt dolje naveden). Odabrani kandidati će biti dio aplikacije. Ukoliko pobijedimo, javit ćemo vam se i dogovoriti uvjete rada. U ovom trenutku ne znamo njegov opseg, ali se nadamo da će vam se isplatiti.

Molimo da svoje životopise i sva eventualna pitanje pošaljete na adresu:

Cecilia Baker: cecilia.baker@esn.eu
European Service Network
Galerie Ravensteingalerij, 4 | 1000 Brussels | Belgium
Tel.: +32 2 639 02 91 | Fax: +32 2 640 42 81
www.esn.eu

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved