Info > Newsletter

HND Newsletter 34 / Studeni 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 34

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 34
Studeni 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- MUP: 78 NAPADA NA NOVINARE U ZADNJIH PET GODINA
- OBULJEN KORŽINEK: HRVATSKU ČEKA OZBILJNA REVIZIJA MEDIJSKOG ZAKONODAVSTVA
- EFJ TRAŽI TEMELJITU ISTRAGU NAPADA NA SAŠU LEKOVIĆA
- DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA: HRVATSKOJ TREBA BOLJA MEDIJSKA REGULATIVA I STRATEGIJA
- HRT: MARKOTA ZATRAŽIO IZVJEŠĆA O ANGAŽIRANJU BOLKOVIĆA, DUJMOVIĆA I PERVANA
- USPJEŠNA CROWDFUNDING KAMPANJA FORUMA.TM "NEKA VIDE DA NAS IMA"
- AUTORI NA METI POREZNE REFORME
- OBILJEŽENA DVADESETA OBLJETNICA PROSVJEDA ZA STOJEDINICU
- OGRANAK HND-a NA HTV-u: "HRT-u TREBA STRUČNO, ODGOVORNO I ETIČNO VODSTVO"
- THE ECONOMIST: SMANJUJU SE MEDIJSKE SLOBODE NA BALKANU
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

MUP: 78 NAPADA NA NOVINARE U ZADNJIH PET GODINA

"Već nekoliko godina promatramo opće opadanje razine javne komunikacije u Hrvatskoj, a ona je praćena povećanjem govora mržnje u javnom prostoru. Smatramao da je vrijeme da okrenemo te trendove kako bismo razinu javne komunikacije promijenili", rekao je za N1 SDP-ov Bojan Gavašević uoči sjednice Odbora. "Institucije ne rade dovoljno dobro svoj posao. To smo mogli vidjeti kad je gomila agresivnih ljudi predsjednici Vijeća za elektroničke medije uručila šajkaču. Policija nije uhitila ljude koji su kršili zakon uz objašnjenje da ih je bilo previše. Potrebno je popraviti regulativu", rekao nam je Glavašević.

Predsjednik HND-a Saša Leković je pak na sjednici istaknou kako od policije, DORH-a i pravosuđa očekuje da zaštite novinare od prijetnji i napada te da tome pristupe maksimalno odgovorno obavljajući svoj posao, a od političara da osiguraju uvjete za efikasnost nadležnih institucija. "A političari će to između ostaloga učiniti tako da jasno i bez fige u džepu podržavaju odgovorno ponašanje novinara i ostalih medijskih profesionalaca, ne samo deklarativno nego i stvarno, umjesto što ignoriraju prijetnje i napade na novinare, koristeći istovremeno "novinare" za ispunjenje svojih političkih ciljeva i ambicija. Posebna je odgovornost političara za konačno oslobađanje javnog medijskog servisa od dnevnopolitičke stege. Prestanite tretirati HRT kao postizborni ratni plijen. Nitko vam nije dao to pravo. I na kraju bih vam ispričao kratku ali poučnu priču. Točno kada sam izlazio iz stana krećući na aerodrom, 6. studenoga u 4:51 stigla mi je prijeteća SMS poruka (koja je bila neizravna, ali vrlo jasna prijetnja smrću). Kasnije toga dana dobio sam i drugu – ovaj puta sa "popisom za likvidaciju". Prijavio sam to policiji. Kao što sam i očekivao, u policiji rekli da ne mogu utvrditi vlasnika/korisnika tog broja mobitela jer su porukestigle sa prepaid broja", kazao je Leković.

Stevo Culej (HDZ) izjavio je da ga Lekovićevo izlaganje podsjeća na promiloševićevo djelovanje. Smatra da je do podjele došlo zbog novinara zaostalih iz prošlih vremena. Goran Dodig (HDS) tvrdi da novinari potiču agresiju, dok je nezavisni zastupnik Željko Glasnović zatražio lustraciju.

Tajnik HND-a Vladimir Lulić odgovorio im je kako je relativizirati stvari i reći da su novinari krivi što im se prijeti identično kao i, primjerice, tvrdnja da je žena silovana jer je nosila kratku suknju. Goran Beus Richembergh (HNS) rekao je da je rast govora mržnje posljedica rasta govora mržnje u institucijama.

Predsjednica Hrvatskih novinara i publicista (HNiP) Katja Kušec je upozorila na srozavanje novinarske profesije. "Ova sjednica bi trebala donijeti odgovore na pitanja što su uzroci zločina, prijatnji i zastrašivanja", rekla je.

"Ovaj posao radim gotovo 30 godina. Hrvatski novinari i publicisti su se organizirali prije godinu dana jer je bio stavljen monopol nad istinom. Neću se baviti napadima jer ovo nije mjesto da bi se razračunavale udruge. Očekujem da će MUP javno objaviti činjenice do kojih su došli, i bilo bi dobro i zdravo za ovo društvo da nastavimo djelovati. Otakako mi postojimo u ovu zadnju godinu veće slobode medija nije bilo, ali isto tako nije bilo većeg šlamperaja, neprofesionalizma, neprovjeravanja informacija", nastavila je.

"Novinari su nekada bili sedma sila, a danas su zbog šlamperaja i niske obrazovne razne novinara doveli do ovoga. Vidjeli ste kako izgleda izlaganje kolege iz novinarske udruge", rekla je Kušec.

"Nama je prijavljeno i mi smo postupali u 78 slučajeva napada na novinare u zadnjih 5 godina. U ovoj godini imali smo 14 takvih slučajeva. Od tih 78 utvrđeno je 50 kaznenih djela, 10 su prekršaji. Od 78 njih 46 ima elemente kaznenog dijela prijetnje. Teške tjelesne ozljede u pokušaju su dva slučajeva - gospodin Margetić i gospodin Peratović - od čega je jedan počinitelj utvrđen, a drugi nije pronađen", kazao je glavni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec u nastavku sjednice.

"Od svih počinitelja kaznenih djela u trenuku izvršenja kaznenog djela njih 35 je bilo poznato, a 15 nije. Kada govorimo o oblicima prijetnji, to izgleda ovako: upućeno je 5 fizičkih prijetnji, 6 verbalno-fizičkih, 27 verbalnih prijetnji, 20 pisanih prijetnji, 5 onih prijetnji koje opisujemo kao uhođenje, uznemiravanje i vrijeđanje te dva počinjenja štete novinarima. Prijetnje su upućene putem telefona, pisma, grafita, izravno i neizravno, putem društvenim mreža", pojasnio je.

Cijelo izlaganje predsjednika HND-a na Odboru možete pročitati ovdje.

 

//
 

OBULJEN KORŽINEK: HRVATSKU ČEKA OZBILJNA REVIZIJA MEDIJSKOG ZAKONODAVSTVA

Ministrica Obuljen Koržinek sudjelovala je na sastanku Vijeća EU-a za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, na kojem je bilo riječi o izvješću o napretku vezano uz direktivu o pružanju audiovizualnih medijskih usluga. Obuljen Koržinek najavila je da će, nakon usvajanja Direktive, Hrvatska morati izvršiti prilagodbu i provesti reviziju medijskog zakondavstva.

"Još ima dosta divergentnih stavova oko pojedinih pitanja tako da će se rasprava nastaviti i za vrijeme malteškog predsjedništva u prvoj polovici sljedeće godine. Treba intenzivirati razgovore kako bi se usvojila direktiva i države članice krenule u prilagodbu", rekla je ministrica, dodajući da Hrvatsku na tom planu čeka "ozbiljna revizija medijskog zakonodavstva, u prvom redu zakona o elektroničkim medijima, možda čak i zakon o HRT-u".

Komisija je u svibnju ove godine predložila neke dopune i izmjene direktive o audiovizualnim medijskim uslugama – zajedničkih pravila kojima se gotovo 30 godina reguliraju audiovizualni mediji te jamči kulturna raznolikost i slobodan promet sadržaja u EU-u. Promjene direktive potrebne su s obzirom da videosadržaji nisu više dostupni samo na televizijskim kanalima, nego sve češće i putem videousluga na zahtjev (Netflix i MUBI) i platformi za dijeljenje videosadržaja (YouTube i Dailymotion). Stoga Komisija želi uravnotežiti pravila koja se danas primjenjuju na tradicionalne radiotelevizijske kuće, pružatelje videousluga na zahtjev i platforme za dijeljenje videosadržaja, posebice kad je riječ o zaštiti djece. Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama naglašava se i promicanje europske kulturne raznolikosti, osigurava neovisnost regulatornih tijela audiovizualnih djelatnosti te radiotelevizijskim kućama daje veća fleksibilnost u oglašavanju.

U ranijim izjavama ministrica kulture rekla je da će već početkom siječnja iduće godine biti uveden red u financiranje u kulturi, te najavila donošenje medijske strategije koja će obuhvatiti i neprofitne i komercijalne medije. U prvom tjednu siječnja Ministarstvo će izaći s cjelovitom informacijom koji će se kulturni programi, u kojim rokovima i kakvim iznosima financirati istaknula je Obuljen Koržinek koja je, trideset dana nakon stupanja na ministarsku dužnost, gostovala u Intervjuu tjedna Hrvatskog radija. Istaknula je i nezadovoljstvo situacijom koju je zatekla u Ministarstvu kulture koje je, kaže, u posljednjih nekoliko godina propustilo dosta prilika da se krene naprijed ili nastave neke započete reforme.

"Svima koji djeluju u kulturi poslat ćemo poruku da je Ministarstvo njihov servis od kojega će u zadanim rokovima dobivati odgovore na sva pitanja o svome financiranju", poručila je. Istaknula je i kako zaposleni u kulturi od ove Vlade mogu očekivati povećanje proračunskih izdvajanja za kulturu, koje bi kroz četiri iduće godine postupno trebala doseći europski minimum od jedan posto.

Upitana za posljedice porezne reforme na kulturni sektor potvrdila je da se odustalo od najavljenog povećanja PDV-a na knjigu, novine i kino ulaznice. "S tim dijelom smo zadovoljni, no ostao je drugi dio reforme kojim umjetnici nisu bili zadovoljni, vezano uz uvođenje obveznih doprinosa na autorske honorare. Važno je da ostaju olakšice do 55 posto za autorske honorare umjetnika. Oni koji ostvaruju barem prosječna primanja u skladu s prosječnim primanjima RH sada će moći ostvariti pravo na staž u punom iznosu; temeljem toga što će im se uplaćivati doprinosi. A vodit će se računa i o osjetljivim djelatnostima kojima će se pomoći možda kroz neke oblike potpore", rekla je ministrica.

Vlada će raditi i na donošenju medijske strategije koju je propustila donijeti vlada Zorana Milanovića iako ju je godinama najavljivala rekla je Obuljen Koržinek te istaknula da će njom biti obuhvaćeno cijelo pluralno medijsko tržište - javni i privatni mediji, ali i tzv. mediji zajednice, odnosno treći medijski sektor.

"Pluralno medijsko tržište znači da sva ta tri dijela funkcioniraju", istaknula je te odbacila nagađanja o nezainteresiranosti za neprofitne medije. "Taj će se projekt financirati iz Europskog socijalnog fonda, a natječaj bi mogao biti raspisan već 2017.", rekla je. Istaknula je i neprihvatljivost dosadašnje podjele medija na komercijalne i neprofitne, po kojoj su komercijalni mediji po definiciji zli, a neprofitni dobri. Upitana o očekivanju od novog v.d. ravnatelja HRT-a izdvojila je vođenje računa o poslovanju, poštivanje odredbi iz ugovora između Vlade i HRT-a, te odgovorno i u duhu dobrog gospodara upravljanje HRT-om do imenovanja ravnatelja koji će biti izabran u proceduri nakon što Nadzorni odbor raspiše natječaj.

Ministrica kulture istaknula je i da politika ne bi trebala imati utjecaja na izbor ravnatelja HRT-a ocijenivši da je vlada Zorana Milanovića 2012. po tom pitanju napravila velik korak unatrag. "U jednoj nedemokratskoj proceduri, bez ikakve javne rasprave, promijenili su zakon i HRT stavili u ruke vladajućoj većini. Tko god bila ta većina, dobila je mogućnost da izravno izabire ravnatelja HRT-a. To ne treba ni Vladi ni HRT-u", poručila je Obuljen Koržinek te istaknula kako će prva zadaća, vezano uz javnu televiziju, biti stabilizacija upravljanjem HRT-om. Nova medijska strategija će, kaže, sigurno definirati demokratičnost u izmjenama Zakona o HRT-u kako ga se ubuduće ne bi moglo donositi bez široke javne rasprave i dva saborska čitanja.

 

//
 

EFJ TRAŽI TEMELJITU ISTRAGU NAPADA NA SAŠU LEKOVIĆA

Taj događaj je samo jedan u nizu prijetnji uperenih protiv predsjednika HND-a i ostalih članova Društva. "Taj je incident samo kulminacija verbalnih napada i najodvratnijih uvreda protiv Saše Lekovića, predsjednika HND-a. Otkad je izabran na tu funkciju izložen je linču određenih portala na kojima ga vrijeđaju i gdje mu prijete. A komentari na tim portalima otvoreno pozivaju na ubojstvo”, prenosi EFJ. HND i EFJ su ozbiljno zabrinuti za porast govora mržnje i izravnih prijetnji upućenih novinarima u Hrvatskoj, dok je odgovor na to nepouzdan. Informacija o incidentu će biti proslijeđena Platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i novinara.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zahvaljuje svim pojedincima te domaćim, inozemnim kao i međunarodnim organizacijama i institucijama koje su javno iskazale zabrinutost zbog pokušaja ubojstva predsjednika HND-a Saše Lekovića diverzijom na kotaču njegovog automobila, ali i upozorile da se novinarima u Hrvatskoj već dulje vrijeme nekažnjeno izravno prijeti, pa čak i smrću.

Policija je započela istragu o diverziji na kotaču automobila predsjednika HND-a kao i o prijetnjama koje je dobivao, ali i prijetnjama koje su upućivane drugim novinarima. Pozdravljamo to kao poruku da se ubuduće napadi na novinare neće ignorirati i očekujemo da napadači na novinare konačno budu kažnjeni. Istovremeno smo zgroženi količinom odvratnih komentara na društvenim mrežama kao i na nekim web portalima. Neki od tih komentara mogu se okvalificirati i kao govor mržnje pa i poticanje na nove napade na novinare. Zbog toga pozivamo portale da otkažu gostoprimstvo autorima takvih komentara. Posebno zabrinjava što su neki autori tih komentara i osobe velikog utjecaja u javnosti, stoji u priopćenju HND-a, koje potpisuje potpredsjednik Denis Romac.

Reagirala su i novinarska udruženja iz regije u čijem se priopćenju ističe kako očekuju da će pokrenuta istraga utvrditi okolnosti u vezi sa oštećenjem Lekovićevog automobila po hitnom postupku. Novinarska udruženja iz regije upozoravaju da je ovaj slučaj samo kulminacija gotovo svakodnevnih prijetnji, uvreda i pritisaka na Sašu Lekovića koje su uslijedile nakon njegovog izbora za predsjednika HND-a 2015. godine. Izuzetno je važno da Republika Hrvatska prepozna prijetnje novinarima kao direktne prijetnje slobodi govora i demokracije, te zahtijevamo da svi dosadašnji napadi na Lekovića i druge novinare budu procesuirani temeljito i sa odgovarajućom ozbiljnošću.

Novinarske organizacije iz regije iskazuju punu solidarnost sa kolegom Lekovićem i upozoravaju Vladu Republike Hrvatske da samo efikasnom istragom i kažnjavanjem počinitelja u ovom slučaju mogu i praktično pokazati svoju demokratičnost i stvarnu posvećenost europskim vrijednostima, u kojima sloboda izražavanja i sigurnost novinara predstavljaju osnovna ljudska prava, stoji u zajedničkom priopćenju Udruženja novinara Makedonije, Udruženja/udruge BH novinari, Hrvatskog novinarskog društva, Udruženja novinara Kosova, Sindikata medija Crne Gore i Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

Nažalost ataci na novinare, prijetnje i nadalje traju pa je ovih dana na izlogu karlovačkog internetskog portala Kaportala osvanula prijeteća poruka "Smrt novinarima", ispisana velikim crvenim slovima. Suvlasnik portala Robert Fajt ocijenio je to "nezapamćenim slučajem prijetnje karlovačkim novinarima" te potvrdio da je slučaj prijavljen policiji. "Policija to tretira kao oštećenje tuđe stvari s procjenom materijalne štete, a za problem prijetnje pozivaju nas da sutra dođemo i prijavimo to kao prijetnju, pa ćemo to i učiniti", rekao je Fajt.

Predsjednik Gradskog vijeća Damir Mandić smatra da se taj događaj ne smije ignorirati, a tijekom večeri novinarima je izjavio da je "neugodno iznenađen porukom napisanom na prostorijama Kaportala". U ime Grada Karlovca i Gradskog vijeća najoštrije je osudio govor mržnje i poziv na nasilje koji je napisala zasad nepoznata osoba. "Prijetnje smrću i pozive na nasilje prema novinarima smatramo izravnom prijetnjom slobodi medija te očekujemo da mjerodavne institucije hitno reagiraju i pronađu počinitelje", piše u priopćenju.

Više o napadu na predsjednika HND-a Sašu Lekovića pročitajte ovdje.

 

//
 

DANI ELEKTRONIČKIH MEDIJA: HRVATSKOJ TREBA BOLJA MEDIJSKA REGULATIVA I STRATEGIJA

Na otvorenju 9. dana elektroničkih medija predsjednik Hrvatske udruge radija i novina (HURIN) Robert Veseljak rekao je kako je potrebno pronaći način za izmjenu sadašnjih zakona da bi se moglo nositi s izazovima vremena, a predsjednik Nacionalne udruge televizija (NUT) Denis Mikolić također se zauzeo za promjenu medijske regulative te za izradu medijske strategije.

Denis Mikolić je ocijenio da je nova ministrica kulture dobro upoznata s problematikom medija, a vjeruje da je spremna sudjelovati u razgovorima o pitanjima vezanim uz to područje. Ravnateljica Agencije za elektroničke medije (AEM) i predsjednica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Mirjana Rakić, govoreći o aktivnostima te agencije u prošlom razdoblju, rekla je da su učinjeni pozitivni pomaci u medijskoj pismenosti, i to izdavanjem preporuka za zaštitu maloljetnika od neprimjerenih medijskih sadržaja, te je istaknula nezamjenjivo značenje lokalnih medija u izvještavanju. Nazočne je pozdravio predsjednik vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Dražen Lučić, skup je otvorio Tomislav Jelić iz Ministarstva kulture, a pokroviteljica skupa, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je snimljenu videoporuku.

U panel-razgovoru o pristojbi voditelj HRT-ove radne jedinice vezane uz pristojbu Damir Tus rekao je da je u Hrvatskoj 1,22 milijuna obveznika plaćanja te pristojbe. Istaknuo je da je HRT glavni investitor u hrvatsku kulturnu industriju "zahvaljujući transferu oko 30 posto prikupljenog novca" od pristojbe. Tako se na godinu prosljeđuje 33 milijuna kuna Fondu za pluralizam medija, 21,3 milijuna Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) i 6,8 milijuna kuna Vijeću za elektroničke medije. Za prava izvođenja glazbenoj se industriji na godinu plati 57,5 milijuna kuna, oko 50 milijuna izdvaja se za neovisnu televizijsku produkciju i vanjske troškove proizvodnje kapitalnih djela te vanjske suradnike, ali i prava prikazivanja i prijenosa, poput sportskih događaja. Ukupan prihod od pristojbe u 2016. godini je 1,2 milijarde kuna, rekao je Tus.

Denis Mikolić iz NUT-a rekao je da model prikupljanja i raspodjele novca od pristojbe nije dobar, ali to ne treba rješavati onako kako se pokušalo u Hrvatskom saboru, paušalnim smanjenjem iznosa pristojbe bez provedene analize. "Željelo se zaštititi siromašne, a neke bi se i zaštitilo, ali bi se s druge strane stvorili novi siromašni gubitkom radnih mjesta, ukidanjem dopisništava HRT-a, smanjenjem nekomrecijalnih sadržaja na javnom servisu", dodao je Mikolić.

Robert Veseljak (HURIN) misli da je problematično licitiranje visinom pristojbe te da je važnije znati što se time želi postići, a bitno je pokrenuti ozbiljnu reorganizaciju HRT-a. Gordana Simonović (VEM) istaknula je da se mora početi od toga što se želi od javnog servisa. Ustvrdila je da se programi HRT-a prate u zemljama regije, što govori o njihovoj kvaliteti, koja bi bila bolja kad bi se u prvim minutama televizijskog dnevnika gospodarski, financijski i drugi sadržaji vezani uz aktualne probleme društva pojavljivali više od političkih. Ona smatra da bi se trebalo povećati izdvajanje za Fond za pluralizam medija iz pristojbe jer se pokazalo kao bitan iznos za nakladnike. Predsjednica udruge za razvoj neprofitnih medija N mreža Davorka Blažević rekla je da bi sadašnjih jedan posto izdvajanja za neprofitne medije trebalo znatno povećati.

Obnašatelj dužnosti ravnatelja HRT-a Blago Markota rekao je da je političke zahtjeve vezane uz pristojbu shvatio kao poruke da se poboljša sustav HRT-a, da kvalitetnije analizira svoje sadržaje i pokrene izradu strategija. Istaknuo je da se više ne trebaju provoditi restrukturiranja na HRT-u, koji je zreo za ozbiljnu transformaciju na svim područjima. HRT ima unutarnje snage da postane racionalniji i odgovorniji sustav, ustvrdio je.

Predstavnici neprofitnih medija istaknuli su nakon sastanka u zaključcima zahtjev da im VEM poveća udjel u Fondu za pluralizam medija sa sadašnjih pet na osam posto. Od mjerodavnih državnih tijela traže da im odgovore gdje su završila tri milijuna kuna od prihoda Hrvatske lutrije prvotno namijenjena neprofitnim medijima, a taj način financiranja je prekinuo bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Traže i da im odgovore hoće li se ta njegova odluka ukinuti. Nužno je da država osigura mehanizme i sustav za kvalitetnije informiranje građana od dosadašnjega, zaključili su predstavnici neprofitnih medija.

 

//
 

HRT: MARKOTA ZATRAŽIO IZVJEŠĆA O ANGAŽIRANJU BOLKOVIĆA, DUJMOVIĆA i PERVANA

Kako je potvrđeno Hini, v.d. glavnog ravnatelja Markota je kao predsjedavajući na sjednici Ravnateljstva HRT-a u ponedjeljak zatražio očitovanje o postupku na temelju zahtjeva Nadzornog odbora (NO) HRT-a koji je krajem prošlog mjeseca upozorio na grubu povredu poslovnika o vanjskim suradnicima kod angažmanu Bolkovića, Dujmovića i Pervana.

NO je zatražio postupak nakon što su stručne službe HRT-a potvrdile da ugovori s Romanom Bolkovićem, Tihomirom Dujmovićem i Željkom Pervanom nisu potpisani iako već imaju emisije na javnoj radioteleviziji, pa je stoga NO naložio Ravnateljstvu da "poduzme sve mjere radi otklanjanja uočenih nepravilnosti". NO je na zadnjoj sjednici krajem listopada o tome zatražio i očitovanje Ravnateljstva HRT-a u roku petnaest dana koje im, kako se doznaje, još nije stiglo. Pritom je NO od Ravnateljstva zatražio i obavijest o "rezultatima provedenog postupka te svim poduzetim mjerama radi otklanjanja eventualne štete za HRT po osnovu sudskih tužbi".

Novo vodstvo HRT-a nakon imenovanja Markote najavilo je i reviziju pravnih statusa brojnih odluka donesenih u mandatu bivšeg v. d. glavnog ravnatelja Siniše Kovačića, te donošenje mjera nakon očitovanja odgovornih za poslovanje, program, produkciju i tehnologiju. "Nakon što ravnatelji svih četiriju poslovnih jedinica na HRT-u pripreme i podnesu svoja očitovanja, postupit će se sukladno unutrašnjim pravilnicima i procedurama, odnosno utvrdit će se pravni status svih navedenih pitanja iz čega će proizići i mjere koje će se u daljnjemu razdoblju poduzeti. O daljnjim postupcima zasad ne možemo nagađati", piše u odgovoru Hini.

U odgovoru se, međutim, ne navodi hoće li u sklopu budućih postupaka u utvrđivanje odgovornosti biti uključen i bivši v. d. Kovačić, u čijem su mandatu angažirani navedeni vanjski suradnici. S druge strane, s HRT-a su Hini potvrdili podatke o gledanosti emisija nedavno angažiranih vanjskih suradnika, po kojim je prvi politički talk show "Jedan na jedan" Romana Bolkovića, koji je emitiran krajem rujna, imao samo 1,9 posto gledanosti (AMR-a), dok su kasniji nastavci imali još manju gledanost, u prosjeku 1,6 posto.

Prvi politički talk show Tihomira Dujmovića "Iza zavjese" imao je gledanost od 2,5 posto, a zadnji emitiran u nedjelju, 13. studenoga, imao je 3,5 posto ili u prosjeku za osam dosadašnjih emisija oko 2,6 posto gledanosti. Zabavna emisija "Naknadno" Željka Pervana startala je sa 4,6 posto gledanosti, a nakon sedam epizoda prosjek iznosi 4,3 posto. Na HRT-u nisu komentirali neslužbene najave da bi zbog slabe gledanosti i neispunjenih programskih očekivanja te emisije mogle biti prebačene u druge termine ili bi čak mogle biti ukinute.

Inače, novo ravnateljstvo HRT-a potvrdilo je da je sporni Etički kodeks za novinare i kreativno osoblje HRT-a donesen posljednjeg dana mandata bivšeg v.d-a Siniše Kovačića uklonjen sa službenih internih mrežnih stranica javne radiotelevizije. Kako je potvrđeno Hini, sporni Etički kodeks uklonjen je sukladno zaključcima Nadzornog odbora (NO) HRT-a koje je dalo nalog Ravnateljstvu da se spomenuti dokument "skine" sa službenih stranica zbog "njegove ništavnosti" i iz razloga što taj opći akt nije donesen u postupku propisanim Statutom HRT-a. "U tijeku je postupak izmjena i dopuna spomenutoga dokumenta, a o svim daljnjim novostima pravodobno ćemo izvijestiti zaposlenike, novinare i javnost", ističe se u odgovoru HRT-a.

 

//
 

USPJEŠNA CROWDFUNDING KAMPANJA FORUMA.TM "NEKA VIDE DA NAS IMA"

Glavni urednik Forum.tm-a Goran Borković kaže nije očekivao ovako velik uspjeh kampanje. "Na kraj pameti mi nije bilo da ćemo već nakon 24 sata prikupiti traženi iznos koji je, očito, tek prolazna stanica, budući da uplate i dalje dolaze. Drago mi je da među onima koji su nas podržali ima i onih koji ne dijele naša politička stajališta, ali su očito prepoznali da se prije svega i iznad svega zalažemo za slobodno i neovisno novinarstvo", kaže nam Borković, zahvaljujući svima koji su podržali kampanju.

Među donatorima ima poznatih i nepoznatih imena, onih koji su željeli ostati anonimni, ali i onih šaljivih koji su se potpisivali sa Zlatko H. ili pak Sigurno ne Hasanbegović. Iako je ciljani iznos prikupljen, kampanja se nastavlja. Novac za Forum.tm se može uplaćivati idućih 28 dana na platformi Indiegogo u bilo kojem iznosu. Podsjećamo, Forum.tm prvi je medij u Hrvatskoj koji je odlučio putem crowdfunding kampanje zatražiti podršku čitateljica i čitatelja nakon što je Ministarstvo kulture ukinuo potpore za neproftine medije.

Forum.tm prvi je medij u Hrvatskoj koji je odlučio putem crowdfunding kampanje zatražiti podršku čitateljica i čitatelja nakon što je Ministarstvo kulture ukinuo potpore za neproftine medije. Cilj kampanje je prikupiti iznos od 5 tisuća dolara koji bi osigurao rad portala u idućim mjesecima. Kampanja će trajati mjesec dana, a novac je moguće donirati putem platforme Indiegogo. "Svjesni smo da je iznos malen, ali i da građani nemaju naviku crowdfundinga", rekla je novinarka Forum.tm-a Sandra Bartolović na predstavljanju kampanje u Novinarskom domu.

"Ova crowdfunding kampanja je bitna jer želimo osigurati minimum minimuma za premošćivanje kriznog razdoblja u kojem smo se našli, ali i zbog osvješćivanja javnosti da je važno sudjelovati u pitanjima od javnog interesa", rekla je Bartolović. Urednik portala Goran Borković zahvalio se na suradnji svima koji su pomogli u osmišljavanju prve crowfunding kampanje za financiranje nekog hrvatskog medija.

"Forum.tm kakav poznajete nastao je 2013. godine, kada je dio novinara ugašenog tjednika Forum uzeo stvar u svoje ruke. Nakon više od tri godine, koliko nas čitate, sigurni ste da Forum.tm ne zagovara interese politički i ekonomski moćnih. Uvjerili ste se da piše o onome o čemu drugi često šute, da se ne boji i da još uvijek pruža otpor", stoji u uvodnom tekstu kampanje Forum.tm-a.

Forum.tm za za donatore je osigurao maštovite nagrade, ovisno o iznosu donacije. Status Neovisnog izvora Forum.tm-a stječe se donacijom od 5 dolara i nagrađuje se obilaskom tvornice "Nada Dimić". Neimenovanim izvorom postaje se donacijom od 10 dolara i nagrađuje posjetom redakciji Forum.tm-a. Najveća donacija iznosi 1000 dolara, što je iznos za koji donator postaje Duboko grlo Forum.tm-a i koji se nagrađuje statiranjem u novoj sezoni serije "Novine", ako je, naravno, bude.

Donacije se mogu uplatiti putem ovog linka.

Video kampanje Forum.tm-a možete vidjeti ovdje.

 

//
 

PRIJEDLOG POREZNE REFORME: POSKUPLJUJU AUTORSKE I UMJETNIČKE NAKNADE

Predlagač zakona tako nije učinio ustupak prema dijelu radnika kojima je povremeni rad jedini izvor prihoda, što su prethodno zatražile mnoge udruge iz područja kulture i medija. Prema podacima Porezne uprave, nešto više od 360 tisuća građana lani je ostvarivalo drugi dohodak koji im je bio jedini ili dodatni izvor prihoda, prenosi Tportal. Pritom je, tvrdi portal, većina ugovora bila o djelu, dok se manji dio odnosio na autorska i umjetnička djela, stoga je namjera vlade bila smanjiti razliku u poreznom opterećenju drugog dohotka smanjenjem opterećenja na ugovore o djelu i povećanjem opterećenja na autorske i umjetničke ugovore. Konkretno, kod obračuna 'honorara' više neće biti izuzeća od plaćanja doprinosa, ali će se doprinosi smanjiti s 15 posto na 7,5 posto za zdravstveno i s 20 posto na 10 posto za mirovinsko osiguranje. Porez će se obračunavati po stopi od 24 posto umjesto dosadašnjih 25, dok će neoporezivi iznos primitka za autorske naknade ostati 30 posto, te za umjetničke naknade 55 posto.

Podsjećamo, predstavnici HND-a upozorili su prošloga tjedna na negativne posljedice porezne reforme na novinare, osobito one kojima je naknada za autorski rad jedini prihod kojeg imaju i koji bi se s ovom reformom mogli naći u ozbiljnom riziku od siromaštva. Intencija predlagača porezne reforme bila je, vjeruju u HND-u, povećati blago oporezovan dopunski dohodak, a ne primarni.

 

//
 

AUTORI NA METI POREZNE REFORME

Razlike su u neto naknadi koju bi autor primio na račun te u ukupnom isplatiteljevom izdatku (trošku). Ova su odstupanja posljedica činjenice da su autorski ugovori zakonski slabije zaštićeni od ugovora o radu i da ih naručitelj može lako raskidati ili mijenjati, uključujući iznos neto i bruto naknade.

Od 1. siječnja 2017. isplatitelj može izabrati:

- varijantu u kojoj neće povećati svoj izdatak na ime honorara za jednak naručeni posao, nego će isplatiti autoru manji neto;

- kompromisnu varijantu u kojoj preuzima teret zdravstvenog osiguranja, ali ostavlja na autoru teret mirovinskog;

- varijantu u kojoj će povećati svoj izdatak da bi autor dobio jednak neto kao i prije uvođenja doprinosa.

Razrađene varijante odnose se na jedan honorar hipotetskog autora prijavljenog u Zagrebu. Bruto honorar isplaćen 2016. iznosio je 10.000,00 kn, a neto primitak (po odbitku poreza i prireza) 7935,00 kn. Po sadašnjim propisima bruto primitak autora istovjetan je ukupnom izdatku isplatitelja i iznosi 10.000,00 kn. Uvedu li se doprinosi, bruto primitak autora i ukupan izdatak isplatitelja neće biti isti ni u kojoj varijanti.

1. IZDATAK ISPLATITELJA OSTAJE JEDNAK

Isplatitelj smanjuje iznos bruto i neto honorara da izbjegne porast izdatka. Uklapa oba doprinosa u svoj izdatak od 10.000 kn i tako ostaje na istom, ali autor trpi gubitak od 528,67 kn neto.

Bruto primitak autora 9547,49

Paušalni izdatak 30% 2864,24

Osnovica za doprinose 6033,46

Dop. mirovinsko 10% 603,35

Dop. zdravstveno 7,5% 452,52 (na bruto)

Porezna osnovica 5430,11

Porez 24% 1303,23

Prirez 18%. 234,58

Porez+prirez 1537,81

Neto primitak autora 7406,33

Trošak isplatitelja 10000,00

Povećanje izdatka nula

Smanjenje neta autora 528,67

2. KOMPROMIS - ISPLATITELJ SNOSI ZDRAVSTVENO

Isplatiteljev se izdatak povećava za 525 kn, koliko iznosi zdravstveno obračunato na bruto od 10.000 kn. Teret mirovinskog od 700 kn snosi autor, ali zbog snižene porezne osnovice i stope gubi samo 419 kn

Bruto primitak autora 10000,00

Paušalni izdatak 30% 3000,00

Osnovica za doprinose 7000,00

Dop. mirovinsko 10% 700,00

Dop. zdravstveno 7,5% 525,00 (na bruto)

Porezna osnovica 6300,00

Porez 24% 1512,00

Prirez 18% 272,16

Porez+prirez 1784,16

Neto primitak 7516,84

Izdatak isplatitelja 10525,00

Povećanje izdatka 525,00

Smanjenje neta autora 419,00

3. NETO OSTAJE JEDNAK

Isplatitelj pristaje povećati svoj izdatak da bi autor primio jednak honorar kao 2016. Povisuje bruto honorar s 10.000 na 10.557,71 kn i povrh toga plaća 554,28 kn zdravstvenog. Ukupno povećanje isplatiteljevog izdatka iznosi 1111,99.

Bruto primitak autora 10557,71

Paušalni izdatak 30% -3167,31

Osnovica za doprinose 7390,40

Dop. mirovinsko 10% -739,04

Dop. zdravstveno 7,5% 554,28 (na bruto)

Porezna osnovica 6651,36

Porez 24% 1596,33

Prirez 18% 287,34

Porez+prirez 1883,67

Neto primitak 7935,00

Izdatak isplatitelja 11111,99

Povećanje izdatka. 1111,99

Neto primitak autora jednak

*Zahvaljujemo gospođi Luciji Turković-Jarža iz zagrebačkog RRIF-a na pomoći oko raznih mogućnosti obračuna honorara po predloženim Zakonima o doprinosima i o porezu na dohodak.

Još o poreznoj reformi možete pročitati ovdje i ovdje.

 

//
 

JOJ MEDIA ODGAĐA NAPLATU DUGA, GUBITAK NOVOG LISTA U DEVET MJESECI 615.000 KUNA

U izvješću u kojem se djelomično otkrivaju i pojedinosti nedavnog preuzimanja Novog lista naglašava se kako je 5. svibnja ove godine Zagrebačka banka (Zaba), najveći vjerovnik nakladnika riječkog dnevnika, izvijestila kako se obaveze Novog lista prebacuju na novog vjerovnika JOJ Media House. 'Sukladno ugovornim obavezama i u skladu s predstečajnom nagodbom društvo (Novi list) obvezu će podmirivati umjesto Zagrebačkoj banci d.d. novom vjerovniku JOJ Media House a.s Bratislava', ističe se u izvješću. Navodi se i kako je na temelju te odluke već početkom lipnja novi vlasnik s Novim listom potpisao izjavu o izmjeni roka dospjeća plaćanja prve rate po predstečajnoj nagodbi kojom je 30. lipnja Novi list trebao platiti nešto manje od 1,5 milijuna kuna.

'Dužnik se oslobađa obveze plaćanja prve rate i to glavnice i pripadajućih kamata s danom 30. lipnja 2016. te će se dospjele odgođene rate platiti na osnovu posebno definiranog sporazuma, a nova kamata će se obračunavati na dospjelu glavnicu uvećanu za dospjele rate', ističe se u izvješću koje potpisuje predsjednik Uprave Novog lista Neven Klarin.

Izvješće o provedbi financijskog restrukturiranja Novog lista objavljeno je nakon neslužbenih najava o novim otkazima novinarima, preseljenju dijela redakcije i stručnih službi i prodaje zgrade Novog lista, ali najnovije odluke JOJ Media Housea o namjeri otkazivanja ugovoru o radu čak četrnaest novinara i urednika u Glasu Istre, preuzetom u paketu s riječkim dnevnikom. Kako se navodilo, otkazi u Glasu Istre su poslovno uvjetovani , odnosno većinski vlasnik tvrtke, slovački JOJ Media House kao razlog otkazima navodi pad prihoda od 30 posto te pad prosječne dnevne prodaje novina od 27 posto u razdoblju od 2013. do 2016., odnosno otkako je 2013. proveden program zbrinjavanja viška radnika i uručeno trideset otkaza.

 

//
 

CIVICUS: U HRVATSKOJ POVEĆAN BROJ PRIJETNJI NOVINARIMA

Civicus navodi kako je 9. rujna novinar Tomislav Krasnić objavio članak koji je postavio pitanje izbornih obećanja kandidata SDP-a. Nakon što je SDP-ov kandidat Damir Tomić na Twitteru ispsovao Krasnića, incident je istražilo Izborno etičko povjerenstvo i utvrdilo da je u suprotnosti s izbornim pravilima. Oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo te se složilo s ocjenom Izbornog povjerenstva.

U zasebnom je incidentu zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 7. kolovoza napao televizijsku urednicu tvrdeći da laže i izvrijeđao je nakon predizbornog intervjua uživo. Bandićev stav simbolizira agresivan pristup državnih službenika prema novinarima u predizborno vrijeme. U još jednom je uznemirujućem primjeru novinarka televizije na nacionalnoj razini doživjela prijetnje smrću koje joj je uputio intervjuirani jer nije bio zadovoljan načinom na koji ga je prikazala, nabraja Civicus.

Novinarka koja je za državnu tvrtku Hina radila 26 godina dobila je otkaz nakon što je otkrila i objavila slučajeve vladine cenzure. Mnogi se boje da su ti slučajevi manipulacije medijima u porastu u Hrvatskoj. 21. rujna je Europska unija elektroničkih medija (EBU) izrazila zabrinutost zbog prijetnji HRT-u, posebno zbog plana da nova vlada smanji pretplatu.

Između sredine kolovoza i listopada u Hrvatskoj se odigrao veći broj prosvjeda izazvanih različitim spornim pitanjima. Posebno su bile istaknute demonstracije grupa koje se fokusiraju na pitanja ženskih, seksualnih i reproduktivnih prava. 7. listopada su katolici i članovi pokreta protiv pobačaja održali prosvjed ispred bolnice kao dio svoje kampanje "40 dana za život".

Predstavljajući drugi pogled na pobačaj 16. rujna Ženska mreža Hrvatske također je održala prosvjed želeći pokazati stajalište suprotno onom Katoličke crkve i pružiti podršku ženama u Poljskoj koje su protiv novog zakona o prekidu trudnoće. Nijedan od prosvjeda nije prekinut intervencijom policije, no 5. listopada jedan je prosvjednik maltretirao novinarku lokalnog radija otevši joj mikrofon za vrijeme trajanja prosvjeda protiv pobačaja.

9. rujna, novinar Novog lista bio je verbalno napadnut za vrijeme predizbornog skupa HDZ-a.

Bez incidenata je prošlo nekoliko različitih prosvjeda posljednjih mjeseci:

- Profesori protiv zapošljavanja na temelju političkih i obiteljskih veza

- Studenti Filozofskog fakulteta su tražili ostavku dekana

- Prosvjed protiv odluke vlade da nastavi s planom potpisivanj augovora između EU i Kanade (CETA) bez informiranja javnosti

- Liječnici u Sisačkoj županiji protiv odbijanja direktora da primijeni pravilnik o specijalističkom treningu liječnika

- Građani Zagreba prosvjedovali su protiv predloženog zimskog vrta na Cvjetnom trgu

- Klub nogometnih navijača u Splitu prosvjedovao je protiv ne implementacije Zakona o sportu dok je istovremeno politička stranka držala predizborni miting .

 

//
 

SVJETSKI DAN TELEVIZIJE

Tim su povodom brojne europske i svjetske televizijske kuće, emitirale videozapis nastao suradnjom Europske radiodifuzijske unije (European Broadcasting Union – EBU), Udruge komercijalnih europskih televizija (Commercial Television in Europe – ACT) i briselske udruge televizijskih i radijskih distributera (Association of television and radio sales houses – EGTA). Temeljna je poruka podatak da 600 tisuća ljudi u Europi sudjeluje u stvaranju televizijskoga programa koji privlači 610 milijuna gledatelja diljem Staroga kontinenta. Gledatelji u Europi u prosjeku provedu 3 sata i 55 minuta pred malim ekranima uživajući u 600 tisuća sati zabave i gledajući 5463 televizijska programa. Glavna direktorica Europske radiodifuzijske unije Ingrid Deltenre ističe da televizija uvelike pridonosi društvu, da ju svakoga tjedna gleda 89 posto Europljana te da su njezin "doseg i utjecaj nevjerojatni".

"Javni medijski servisi imaju doseg od čak 60 posto europskih građana. Oni imaju neizostavnu ulogu u funkcioniranju demokratskih procesa i uvelike pridonose zajedništvu društva. Unatoč velikomu izboru koji potrošači imaju, televizija je i dalje glavni medij koji sve više ljudi prati na svim platformama”, rekla je Deltenre. Glavna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. studenoga Svjetskim danom televizije kako bi istaknula važnost i vrijednost povećanog utjecaja televizije doprinosom svjetske pažnje na goruće teme današnjeg društva. 21. i 22. studenog 1996. Ujedinjeni narodi održali su prvi Svjetski televizijski forum gdje su se vodeći medijski djelatnici okupili pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda kako bi razmotrili sve veći značaj televizije. Tada je zaključeno da televizija ima izuzetno značajan na procese odlučivanja, te je priznata kao jedan od glavnih alata u procesu informiranja i utjecaja na javno mnijenje.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE: TREĆINA GRAĐANA SMATRA DA SU NOVINARI KORUMPIRANI

Sve to upućuje na pojavu novog oblika korupcije koji zovemo zarobljenim društvom, navodi se u zaključcima istraživanja. Partnerstvo za društveni razvoj predstavilo je rezultate istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini, kao i regionalni pregled rezultata, s obzirom da su mjerenja provedena u devet zemalja (Hrvatska, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i Turska).

Radi se o rezultatima anketnog ispitivanja na reprezentativnim uzorcima građana, a iskorak od klasičnih mjerenja percepcije građana o stanju korupcije je u tome što se polazi od praktičnog iskustva građana u odnosu na koruptivne prakse. Naime, anketna pitanja uvelike se odnose na viktimizaciju, i ona zapravo reflektiraju konkretna iskustva ispitanika o situacijama kada su traženi mito (korupcijski pritisak) ili su dali mito (sudjelovanje u koruptivnim praksama).

Oko 50 posto ispitanika u zemljama jugoistočne Europe u periodu od 2001. do 2016. godine korupciju je doživjelo kao drugi najveći problem u društvu u kojem žive. Glavni problem, prema percepciji 60-ak posto ispitanika, je nezaposlenost. Poslije ova dva slijede potencijalno srodni problemi siromaštva i niskih plaća.

U Hrvatskoj, udio građana koji su sudjelovali u koruptivnim praksama je nešto niži nego 2014. godine, dok se korupcijski pritisak povećao. To znači da hrvatski građani, iako pod korupcijskim pritiskom, nisu uvijek spremni odgovoriti na ovaj zahtjev i dati mito. Navedeno je izravno povezano s visokim udjelom ispitanika u Hrvatskoj koji ne prihvaćaju ni jedan oblik koruptivnog ponašanja, ali i s visokom procjenom da će se vrlo vjerojatno u budućnosti naći pod korupcijskim pritiskom. U Hrvatskoj se i dalje lokalnu i nacionalnu vlast, Sabor i sudove doživljava kao najkorumpiranije, no ono što zabrinjava je trend relativno visoke percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara. Više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, ali i u regiji, smatra da su svi ili većina predstavnika nevladinih organizacija i novinara – korumpirani.

Konferenciju je otvorila Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize u Predstavništvu Europske komisije, naglasivši kako se korupcija redovito doživljava kao jedan od najvećih problema kako u EU tako i hrvatskom društvu. Rezultati istrazivanja pokazuju da je korupcija još uvijek vrlo prisutna u životima mnogih građana Hrvatske, smatra Rašić, međutim, ohrabruje činjenica da značajan dio građana zna reći "ne” i odbiti dati mito. Jedna od ključnih pretpostavki za borbu protiv korupcije je ohrabriti građane da prate i reagiraju na anomalije koje primjete. U tom smislu, Rašić ističe da treba ohrabrivati, tj. omogućavati akterima civilnog društva njihovu neovisnu distribucija informacija građanima.

"Prilika za borbu protiv korupcije je evidentna pa sam uvjerena da bi europski građani vjerovatno znali cjeniti daljnju i učinkovitiju provedbu antikorupcijskih politika" – zaključuje Rašić. Maja Baričević, načelnica Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa, u uvodnom govoru istaknula je da koruptivni proces direktna inverzija sustava vrijednosti na kojem počiva čitav društveni poredak, te takve aktivnosti izravno rezultiraju u slabljenju povjerenja javnosti u državne institucije. Baričević je naglasila da svjesnost o problemu nedostatka i pokušaji jačanja povjerenja građana ocrtavaju znatni napori koje je Hrvatska proteklih godina uložila u sve veću borbu protiv korupcije.

"Unatoč uočenom napretku u borbi protiv korupcije, RH još uvijek ne pokazuje značajne pomake u rastu povjerenja javnosti niti u institucije niti u izvedivost njihovih antikorupcijskih politika", rekla je Baričević. Osvrnuvši se na samo istraživanje, smatra kako je ono dobar primjer uloženih napora u borbi protiv korupcije, jer svi podaci upućuju na to da postoji visoka percepcija korupcije u Hrvatskoj.

"Ono što posebno zabrinjava je porast iskustva građana RH u 2016. godini, u odnosu na 2014. godinu, koji su se našli u situacijama kada je od njih traženo mito. No, ono što ipak ukazuje na veće razumijevanje samog problema korupcije je nalaz da sve veći broj građana, njih 75%, smanjuje toleranciju prema bilo kojem obliku korupcije", zaključila je Baričević.

Na rezultate istraživanja osvrnuo se i Munir Podumljak, koordinator aktivnosti SELDI mreže za Hrvatsku. "Iako Hrvatska u mnogim parametrima obuhvaćenim u istraživanju stoji bolje od zemalja u okruženju, zabrinjavaju negativni trendovi koje smo zabilježili posljednjim mjerenjem. Izloženost pritisku korupcije u Hrvatskoj je u porastu u odnosu na 2014. godinu i porasla je za 2,2 % boda. Obzirom na dinamiku u drugim zemljama, Hrvatska je izgubila primat u ovom području u odnosu na zemlje jugoistočne Europe, te je sad zemlja s najmanjim pristikom korupcije u odnosu na mjerene zemlje – Turska."

Podumljak je istaknuo pozitivan pomak koji je ostvaren u ne-sudjelovanju građana u koruptivnim radnjama, te pad sudjelovanja građana od 0,6%. No, istovremeno, primjetan je i porast opće prihvaljivosti koruptivnih radnji za 2%, što na određeni način upućuje na zaključak da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj u blagoj recesiji. Navedenom govori u prilog i činjenica da se na određeni način povećava i pesimizam građana spram korupcije, te na ovom mjerenju 55% građana smatra kako se korupcija ne može značajno smanjiti, što je porast pesimizma za 10% u odnosu na mjerenja iz 2014 godine.

"Posebice je zabrinjavajući trend percepcije korumpiranosti predstavnika nevladinog sektora i novinara, koji drži visoki postotak (35%, odnosno 32%) iz prethodnih mjerenja, što upućuje na pojavu novog oblika korupcije koji zovemo zarobljenim društvom. Kod predhodnog mjerenja iz 2014. godine, obzirom da se tada radilo o porastu percepcije korumpiranosti ovih dvaju zanimanja za više od 50% u periodu od 10 godina, smatrali smo da se moguće radi o anomaliji. Obzirom da se ovaj trend očigledno zadržava, mehanizmi vanjskih kontrola državnih funkcija, te ključni reformski mehanizmi – civilno društvo i mediji polako to prestaju biti, što dovodi u pitanje budućnost zemalja u kojima je provedeno ovo mjerenje", zaključio je Podumljak.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Civil Society for Good Governance and Anti-Corruption in Southeast Europe: Capacity Building for Monitoring, Advocacy and Awareness Raising koordiniranog od strane organizacije Center for the Study of Democracy iz Bugarske i financiranog od strane programa European IPA Civil Society Facility. Partnerstvo za društveni razvoj je nacionalni koordinator za Hrvatsku.

 

//
 

OBILJEŽENA DVADESETA OBLJETNICA PROSVJEDA ZA STOJEDINICU

Važno je da svi za izgovorenu riječ budu odgovorni, rekao je Plenković, naglasivši da se to odnosi na ljude u javnom životu, ali i na medije. Premijer je za izložbu o prosvjedima protiv gašenja Radija 101 koji su održani 21. studenoga 1996., kazao kako je sadržajna i da je to obilježavanje jednog trenutka i vremena. Svečano obilježavanje u organizaciji tjednika Nacional i Hrvatskog novinarskog društva počelo je projekcijom filma 'Dan nezavisnosti Radija 101' u režiji Vinka Brešana, nakon koje je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u obraćanju okupljenima kazao da se tih '100.000 ljudi na Jelačić placu na takvom skupu u njegovom životu više nikada neće ponoviti.'

Predsjednik saborskog Odbora za informatizaciju, informatiku i medije Jasen Mesić je otvarajući izložbu fotografija naglasio kako je tome saborskom Odboru cilj primjena europskih standarda u slobodi medija. Glavna i odgovorna urednica Radija 101 iz 1996. godine Zrinka Vrabec Mojzeš za Hinu je prokomentirala tadašnji prosvjed u svjetlu današnje slobode medija. 'Medijima je ponovno teško, pritišće ih vlast i politika. Novinari su bez posla i jednako je teško kao prije. Šteta je što nema te javnosti koja bi se ponovno digla', rekla je Vrabec - Mojzeš.

I predsjednik HND-a Saša Leković je za Hinu kazao da prosvjed protiv gašenja Radija 101 i nakon dvadeset godina nosi jasnu poruku. 'Nadam se da će mnogi pogledati film o demonstracijama za Radio 101. To je zapravo priča o otporu bilo kakvoj tvrdoglavoj militantnoj vlasti koja ne želi medije u javnom interesu. Ovo je sve podsjećanje na ono što se dogodilo, ali i upozorenje svima onima koji bi pokušali napraviti ono što je vlast prije dvadeset godina pokušala napraviti', rekao je Leković.

Multimedijalno događanje u MSU posjetili su mnoge osobe iz javnog i političkog života, ali i mnogi od aktera demonstracija iz 1996. Između ostalih, na skupu u MSU bio je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i zamjenik načelnika policijske uprave Zagreb Vladimir Faber, bivši predsjednik Stjepan Mesić i bivša premijerka Jadranka Kosor.

Kako je istaknuto, multimedijskim događajem u MSU obilježava se dvadeset godina nakon najvećih hrvatskih građanskih prosvjeda za slobodu medija održanih 21. studenoga 1996. na središnjem zagrebačkom trgu. Kako su organizatori obilježavanja obljetnice tog prosvjednog skupa podsjetili, okupljanje u znak podrške Radiju 101 uslijedilo je nakon što je tadašnje Vijeće za telekomunikacije, pod kontrolom tadašnje vlasti, odlučilo oduzeti koncesiju za emitiranje Radiju 101, jednom od rijetkih nezavisnih elektroničkih medija koji su se kritički odnosili prema autoritarnom načinu vladanja i kršenju građanskih i medijskih sloboda. Ta odluka dovela je do kulminacije nezadovoljstva i bunta građana svih političkih opcija i ideoloških opredjeljenja.

'Na poziv HHO-a upućenim kroz radijski eter, 120.000 građana sa svijećama u rukama okupilo se na Trgu bana Jelačića za opstanak Stojedinice i dokazalo koliki mogu biti snaga i utjecaj jednog relativno malog medija ako on istinski zastupa interese građana, ima pravedne ciljeve i nepokolebljivu volju u borbi za nezavisnost svoje uređivačke politike', isticali su organizatori događanja u MSU. Najvećim demonstracijama u novijoj hrvatskoj povijesti Stojedinica je spašena, a zahvaljujući do tada neviđenoj podršci domaće i međunarodne javnosti", ustvrdili su organizatori, "uspjela je sačuvati svoju vlasničku i programsku neovisnost".

 

//
 

GOOGLE DONIRAO GONG-U I FAKTOGRAFU 2,2 MILIJUNA KUNA ZA DIGITALNU BAZU PODATAKA

Cilj projekta je izgradnja digitalnog sustava koji će olakšati pristup informacijama o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi, proračunskim troškovima i ostalim javno dostupnim podacima državnih institucija. Projekt je još u fazi planiranja, a razvijaju ga GONG i Faktograf.hr uz stručnu podršku međunarodne organizacije The Engine Room priča nam Petar Vidov, urednik portala Faktograf.hr, prvog hrvatskog fact-checking portala koji su prije nešto više od godinu dana pokrenuli GONG i HND.

"Faktograf svoj novinarski rad temelji prvenstveno na javno dostupnim podacima i neoborivim činjenicama. Kroz rad na fact checkingu vrlo se brzo iskristalizirala potreba za bržim i efikasnijim načinima prikupljanja podataka. Tako je nastala ideja izrade baze podataka koja bi na jednom mjestu objedinjavala što veći broj informacija kojima središnja država raspolaže i koji bi u teoriji trebali biti javno dostupni, ali ih u praksi često nije jednostavno prikupiti", pojašnjava Vidov.

Umjesto da čeka dugo najavljivanu digitalizaciju, tim okupljen oko Faktografa odlučio je djelovati proaktivno, pa je, u suradnji s međunarodnom organizacijom The Engine Room, izradio projekt baze podataka i prijavio ga na natječaj Googleovog DNI Innovation Funda. Google je prepoznao važnost projekta nazvanog "Mozaik utjecaja" i odobrio financiranje u iznosu nešto manjem od 300.000 eura.

Projektnom timu sada predstoji složen posao. "Pred nama je identificiranje svih skupova podataka koji su potrebni da bi u konačnici dobili funkcionalnu bazu. Zatim slijedi rad na prikupljanju podataka i izradi baze podataka, što uključuje programiranje i dizajniranje sustava. Rezultat bi trebao biti sustav koji će pojednostaviti proces dolaženja do informacija o državnoj imovini, koncesijama, javnoj nabavi i proračunskim troškovima", kaže Vidov dodajući da će baza biti namijenjena prvenstveno novinarima i nevladinim organizacijama, ali i svima ostalima koji žele znati kako država raspolaže imovinom, odnosno kako troši novac, po kakvim kriterijima i tko od toga ima koristi.

Projekt "Mozaik utjecaja" našao se među 124 nagrađena europska projekta u konkurenciji od 850 prijavljenih, kojima je Google DNI Innovation Fund u drugom krugu natječaja dodijelio 24 milijuna eura. Osim glavnih kriterija – utjecaja, inovacije i održivosti projekta, Google DNI tragao je za projektima koji su usredotočeni na suradnju izdavača, stručnjaka, dizajnera i poduzetnika unutar jedne države i diljem Europe. .

 

//
 

POLITIČKI VRH MORA POTAKNUTI SANKCIONIRANJE NAPADA NA NOVINARE

Tribinu su organizirali Srpsko privredno društvo "Privrednik" i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, uvodničari su bili novinari Helena Puljiz, Maja Sever i Boris Rašeta, moderator je bio voditelj "Privrednikovih" tribina novinar Saša Kosanović, a održana je u prostorijama toga društva.

Mirjana Rakić podsjetila je na prosvjed odražan krajem siječnja ove godine protiv odluke Vijeća za elektroničke medije o zabrani rada televizije Z1 na tri dana na kojemu se okupilo oko osam tisuća ljudi rekavši kako je tada pitala policiju je li prosvjed prijavljen, a policija joj je odgovorila da joj ne može dati takve podatke.

"Dokle god na govor mržnje u medijima odmah ne reagira vrh sustava do tada taj govor mržnje neće biti sankcioniran jer tako ide lanac odlučivanja", istaknula je Rakić. Ocijenila je kako je javni diskurs katastrofalan te da je internet, zahvaljujući 'predivnoj anonimnosti' omogućio svima da govore što žele i kako žele. Smatra kako u medijima ne smije postojati tolerancija prema govoru mržnje, kao i da njegovu sankcioniranju može pridonijeti novinarska udruga. Kao jedan od problema u medijima označila je i urednički kadar.

Helena Puljiz, koja od nedavno radi na portalu Index.hr, ocijenila je kako su novinari i urednici odgovorni i ne bi smjeli objavljivati komentare koji siju govor mrženje. Spomenula je kako se prije znalo tko piše pisma čitatelja, dok danas svatko može anonimno pisati što hoće i kako hoće bez ikakve odgovornosti. Zato smatra da bi Hrvatsko novinarsko društvo (HND) trebalo pozvati na odgovornost novinare i urednike koji dopuštaju da se govor mržnje širi u medijima.

Boris Rašeta rekao je pak kako se, zbog uvreda i prijetnji koje je doživio, "sada drži 'srednje struje' jer je zapanjujuće kako se istina sporo širi, za razliku od oportunizma, koji se proširio po cijelome medijskom prostoru".

Na tribini je bilo riječi i o aktulanom 'slučaju' uhićenja hrvatskih časnika u Orašju. Maja Sever je spomenula kako je tražila da se napravi prilog u kojemu bi bilo rečeno zašto su optužena desetorica hrvatskih časnika u Orašju. Nakon što je televizija N1 objavila optužnicu za ubojstvo više ljudi srpske nacionalnosti protiv uhićenih u Orašju, ona je tu optužnicu stavila na svoj facebook profil, nakon čega su, rekla je, odmah uslijedili komentari poput onoga kako "želi da se vrati 'velika Srbija'", na koji je odgovorila kako "nikada nije htjela 'veliku Srbiju'".

Vezano za optužnicu i uhićenja u Orašju, Rašeta je podsjetio kako se u Muenchenu sudilo Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaću za ubojstvo jednoga čovjeka. Kosanović je ustvrdio kako su se zbog tih uhićenja "izredali pred kamerama i u medijima svi koji su se osjećali pozvani da imaju što reći, dok mi nemamo pojma zašto su optuženi".

Kosanović je pak uvjeren da bi se zbog uhićenja u Orašju "sada 'dogodio narod' da je na vlasti Zoran Milanović". Na tribini je spomenut i navodni pokušaj ubojstva predsjednika HND-a Saše Lekovića. Kosanović je rekao kako je pitanje "tko može smisliti sve ono što je protiv Lekovića napisano tijekom proteklih dana". Smatra kako su novinari i urednici odgovorni za "tu 'pljuvačnicu' i za sve sadržaje koji se objavlju naknadno, kao komentar na tekst".

Novinar Drago Pilsel, kojega je Kosanović najavio kao "osobu koja je počela dekanonizaciju kardinala Stepinca", osvrnuo se na još jedna aktualni događaj - predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Ustvrdio je kako će se "ako pobijedi Donald Trump, ona opcija koja 'divlja' osjećati ohrabrenom". Moderator Kosanović spomenuo i oslobađajuću presudu "onome koji je čekićem napao ćirilićne table u Vukovaru" te ustvrdio kako se "200.000 Srba danas najugroženiji dio hrvatskoga društva".

 

//
 

HRVATSKOJ POTREBAN ZAKON O ZAŠTITI ZVIŽDAČA

U Hrvatskoj je nova Vlada tek došla na vlast, ali ubrzo mora donijeti dokument koji još nije prepoznat od javnosti kao izuzetno bitan, a radi se o antikorupcijskom planu za 2017. i 2018. godinu. U aktualnom antikorupcijskom planu, koji se zapravo nije ni provodio, pitanje zviždača je tek sporadično spomenuto, ustvrdio je Prkut.

Nadamo se da ćemo u novom antikorupcijskom planu vidjeti snažne mjere unaprijeđenja sustava zviždanja, to će biti veliki tekst za Vladu koja zasad stavlja naglasak na poboljšanje ekonomskih pokazatelja, a pitanja antikorupcije su pomalo pala u drugi plan, iako je i u Vladi reformski partner Most, kaže Prkut.

Ustvrdio je da prethodna Vlada nije provodila antkorupcijsku politiku te izrazio nadu da će s novim sazivom Sabora profunkcionirati Nacionalno vijeće za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije. U Hrvatskoj su odredbe o zaštiti zviždača raštrkane u nekoliko zakona, a jedina zaštita im je pokretanje sudskog postupka zbog odmazde koji su pretrpjeli na svom radnom mjestu. Zviždač je u takvom sustavu prepušten sam sebi, upozorio je Prkut.

Ohrabruje što u regiji dolazi do pomaka u zaštiti zviždača, ali zabrinjava koliko daleko može ići odmazda nad njima zbog lošeg sustava zaštite. Unatoč svemu, Hrvatska ima bolja zakonska antikorupcijska rješenja od nekih starih država članica EU, no kako nove zemlje kandidatkinje imaju strože uvjete za pristup EU-u njihovi će zakoni biti kvalitetniji od naših, primjerice BiH, drži Prkut.

Predsjednik HND-a Saša Leković podsjetio je na najpoznatije hrvatske zviždačice Vesnu Balenović, koja je upozoravala na nepravilnosti u Ini, i Ankicu Lepej, koja je iznijela podatke o novcu na računu supruge tadašnjeg hrvatskog predsjednika Ankice Tuđman, koji nije bio prijavljen u imovinskoj kartici. Zviždači su važni za medije jer daju informacije od javnog interesa novinarima i dokle god se budu morali sakrivati, gubiti posao, pa čak i život, to nas ne zadovoljava ni kao novinare niti kao građane, naglasio je Leković. Izrazio je nadu da će se uskoro moći razgovarati o konkretnim prijedlozima za zakonska rješenja koja bi pomogla da se zviždači više neće morati skrivati nego da će dobiti i neku vrstu zadovoljštine za to što rade.

Mark Worth iz Southeast Europe Coalition on Whistleblower Protection, na konferenciji organiziranoj u suradnji s Kućom ljudskih prava , GONG-om i Centrom za mirovne studije, govorio je o iskustvima zaštite zviždača u Europi i svijetu.

 

//
 

STAZE – PRVA NOVINA ZA AZILANTE I IZBJEGLICE

Povodom 36 godina svog djelovanja JRS je u Prihvatilištu za tražitelje azila u zagrebačkim Dugavama predstavio "Staze", novine u kojima su autori većinom tražitelji azila. Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice u Hrvatskoj Tvrtko Barun kaže kako su novine proizašle iz ideje da se osobama koje u Hrvatskoj traže azil i koje su dobile međunarodnu zaštitu, osigura platforma za izražavanje svojih mišljenja i stavova te prenošenje izbjegličkog i integracijskog iskustva.

"Kroz ovaj projekt želimo potaknuti susrete među kulturama. Između izbjegličkih međusobno, ali i između naše i izbjegličkih kultura . Želimo da projekt bude sjedište dijeljenja mišljenja, iskustava, problema, čežnji ali i nada i planova na putu prema sigurnosti i slobodi", kazao je Barun. Dodaje da će "Staze" biti pisane na arapskom, farsiju, engleskom i hrvatskom jeziku, te će se izdavati jednom mjesečno.

Barun smatra kako se upoznavanjem različitosti ljudi međusobno obogaćuju, a dijeljenjem iskustva potiču rast nade. Izrazio je nadu da će tražitelji azila i izbjeglice u Hrvatskoj kroz "Staze" lakše podijeliti svoju prošlost i sadašnjost s drugima kako bi zajedno lakše prelazili nove izazove i stremili boljoj budućnosti.

Prvi broj "Staza" obrađuje teme kao što su zapošljavanje azilanata, u kojem veliki doprinos imaju i studenti koji im pomažu, položaj žene u Iranu, ali i u svijetu, učenje jezika radi lakšeg razumijevanja kulture, problematiku puta koji su prešli tražitelji azila i slično. Donya i Shayam Spomta iz Irana istaknuli da danas žele kroz glazbu, sliku, pisanu riječ prikazati drugima svoju kulturu, ali i učiti od drugih. Kazali su kako je težak zadatak 'spojiti' tri ili četiri kulture, ali je to lakše preko umjetnosti, te da će tako svoj svijet pokušati približiti domaćinima.

Donya piše o problematici potlačenih žena u Iranu, te njihovim ljudskim pravima. Njeno je stajalište da su sve žene svijeta jednake, ali da nemaju sve jednake prilike i perspektivu. Seid Zonlkefel iz Sirije kaže da su "Staze" prvi korak, pa time i najvažniji, koji omogućuje novim azilantima upoznavanje s kulturom u koju dolaze. "Staze stvaraju novi zajednički jezik među ljudima", rekao je. Smatra da je hrvatsko društvo jako otvoreno, da prihvaća umjetnike i znanstvenike, ali i razlike među ljudima. Izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska podržava humanitarne akcije za pomoć izbjeglicama.

"Kada se dobro osjećaš ne razmišljaš previše o novcu", rekla je Shahla Palani iz Kurdistana hvaleći ljude koji su im pomogli. Dodala je kako im je mnogo, osim materijalne, pomogla i psihološka pomoć. "Nakon dugih godina rata izgubila sam osmijeh na licu, no došavši u Hrvatsku osmijeh mi se vratio na lice", kazala je i poručila da će u Hrvatskoj i ostati.

 

//
 

GORAN GAZDEK DOBITNIK NAGRADE EUROPSKE FEDERACIJE TURISTIČKIH NOVINARA

Nagrada POVELJA F.E.S.T. Europske federacije turističkih novinara dodjeljuje se već 35 godina novinarima za cjelokupan rad, ali i za projekte koje promiču i unapređuju razvoj turizma. Za nagrade je ove godine bilo predloženo 124 kandidata iz 35 zemalja svijeta, nominirano je 69 kandidata, a odabrano je njih 30.

Prema ocjeni komisije, Goran Gazdek se u 2015. godini istakao profesionalnim i izuzetno kvalitetnim radom kao novinar, putopisac, publicist. "Ako tome dodamo još i inicijativu oko utemeljenja i organizacije 'Festivala reportaže i reportera Fra Ma Fu', nema sumnje da pridonosi izvrsnosti reportažnog, putopisnog novinarstva, oživljavanju reportaža i putopisa kao novinarske forme kojom se obogaćuje i oplemenjuje vrijednosna ukupnost turističke ponude, a time i bolje razumijevanje među državama i narodima", ističe se u obrazloženju nagrade.

"Meni je ova nagrada posebno značajna jer ju dodjeljuje struka", kazao je Gazdek koji je nagradu posvetio nedavno preminulom novinaru i uredniku Damiru Swobodi. "Nagradu posvećujem cijenjenom novinaru, mom uredniku i dragom prijatelju s kojim sam uz pivo danima i noćima bistrio život i novinarstvo. Neizmjerno hvala kolegicama Tini Eterović Čubrilo iz FIJET Hrvatska i Karin Mimica iz Zbora turističkih novinara HND-a na prijedlogu i nominaciji. Hvala HND-u što je podržao ideju Festivala reportaže i reportera Fra Ma Fu, Gradu Virovitici i Turističkoj zajednici Grada Virovitice koji su prepoznali projekt i svim sponzorima koji su ga poduprli. Posebno hvala kolegici Sandri Pocrnić Mlakar i kolegama Borisu Paveliću, Davoru Suhanu, Mirku Mlakaru i Ivanu Žadi. Povelja F.E.S.T. 2016. je i njihovo priznaje", kazao je Gazdek. Dodao je kako mu je izuzetno drago što je Fra Ma Fu festival već nakon prvog dana prepoznat i u međunarodnim krugovima "što znači da smo na najboljem putu vrlo brzog ostvarivanja cilja - da jednoga dana u skoroj budućnosti to postane središnje mjesto okupljanja europskih reportera".

Gazdek nam je otkrio i dio planova za iduće izdanje festivala: "Sljedeće godine dodijelit ćemo četiri strukovne nacionalne nagrade Hrvatskog novinarskog društva koje će nositi ime Franje Martina Fuisa - za najbolje reportaže u tiskanim medijima, televiziji, radiju i internetu".

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

PREDSTAVNICI HND-a UPOZORILI OBULJEN KORŽINEK NA NEGATIVNE UČINKE POREZNE REFORME

Predstavnici HND-a upoznali su ministricu sa negativnim efektima najavljene porezne reforme na novinare, osobito one kojima je naknada za autorski rad jedini prihod kojeg imaju i koji bi se s ovom reformom mogli naći u ozbiljnom riziku od siromaštva. Također, ugrožavanje egzistencije novinara imat će negativan efekt na ionako posrnulu medijsku industriju, kvalitetu izvještavanja, pa i demokraciju, upozorili su predstavnici HND-a na sastanku u Ministarstvu kulture. Intencija predlagača porezne reforme bila je, vjeruju u HND-u, povećati blago oporezovan dopunski dohodak, a ne primarni. HND je ministrici Obuljen Koržinek predložio nekoliko rješenja kako bi se izbjegao financijski udar na novinare 'honorarce'.

Prvi prijedlog ide u smjeru izuzimanja od obveze plaćanja doprinosa onih novinara i medijskih radnika kojima je prihod od autorskih naknada jedini prihod. Ukoliko bi se autoru autor tijekom godine promijenio status (ukoliko počne ostvarivati prihod od zaposlenja, mirovine, dohotka od kapitala ili samostalne djelatnosti) tada bi, prema prijedlogu HND-a, postao obveznik plaćanja doprinosa na autorske naknade.

Drugi prijedlog sadrži potpuno oslobođenje od plaćanja doprinosa za prvih 100.000 kn bruto autorskih naknada godišnje. Prema prijedlogu HND-a, isplatitelji tijekom godine ne bi obračunavali i plaćali doprinose za autore, nego bi se utvrđivali putem godišnje prijave poreza.

Predstavnici HND-a također su upoznali ministricu sa efektima najave ukidanja najniže stope PDV-a, odnosno, povećanjem PDV-a na dnevne tiskovine sa 5 posto na 12 posto. Time će, smatraju u HND-u, doći u pitanje opstanak cijele novinske industrije, jer će se tako smanjiti već niske plaće, broj otpuštenih novinara značajno će se povećati i, u konačnici, novine više neće imati tko raditi.

HND je podsjetio da je u više navrata prethodnih godina tražio da se stopa od 5 posto PDV-a proširi i na tjedna informativna glasila. Poveća li se stopa PDV na tiskovine od 1. siječnja 2018., izdavači će već dogodine nastojati "prilagoditi” svoje poslovanje novonastaloj situaciji, što će vrlo brzo biti vidljivo i golim okom, upozorio je HND. Ministrica Obuljen Koržinek rekla je da Ministarstvo kulture zajedno s drugim ministarstvima radi različite simulacije koje bi trebale pokazati kakvi će biti učinci reforme na cjelovito područje kulture, s obzirom na to da su autorski honorari samo jedan dio troškova proizvodnje u kulturi i pri tome se značajno razlikuju od jednog do drugog područja.

Posljedice će biti različite na one koji ostvaruju drugi dohodak ili su samostalni, što je slučaj s velikim brojem umjetnika i novinara, zato ne bih išla u detalje, kazala je i dodala da je jako dobro da su na sastanku bili predstavnici različitih kulturnih i umjetničkih područja: audiovizualnog područja, izdavaštva, likovnih umjetnosti i različitih izvođačkih umjetnosti.

"Također, i udruge će napraviti svoje izračune, bit ćemo u kontaktu da objedinimo naše i njihove izračune", rekla je ministrica Obuljen Koržinek i dodala da je Ministarstvo otvoreno za sve prijedloge. "Riječ je o cjelovitoj poreznoj reformi koja će donijeti ozbiljna rasterećenja hrvatskim građanima i umjetnicima. Sljedećeg tjedna će o tome biti provedena javna rasprava i potom će Vlada donijeti odluku o opsegu reforme", zaključila je Obuljen Koržinek.

 

//
 

OGRANAK HND-a NA HTV-u: 'HRT-u TREBA STRUČNO, ODGOVORNO I ETIČNO VODSTVO'

Ovaj put politika nema pravo na grešku, za to nema vremena, ako već nije i prekasno. U manje od godinu dana doveden je u pitanje opstanak cijelog sustava, već načetog provođenjem različitih poslovnih i programskih politika proteklih godina. Ne shvati li se ozbiljnost stanja i potrebe da se HRT i putem izmjene zakona pozicionira kao neovisan, snažan i profesionalan javni servis, svjedočiti ćemo još jednom neuspješnom pokušaju sanacije. Stoga još jedanput podsjećamo zašto se više ne smije ekspermentirati s HRT-om.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 1. listopada.2016. vršitelju dužnosti glavnog ravnatelja Siniši Kovačiću prestao je mandat obilježen produbljivanjem podjela, smjenama i urušavanjem programa. Nalaz i javna objava interne revizije, koju je zatražio Nadzorni odbor HRT-a, upozorili su na kritične točke načina rada i poslovanja HRT-a. Za uprave bivšeg vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja za nabavu djela nezavisnih proizvođača utrošeno je 16, 2 milijuna kuna. Od toga je, na osnovu javnog poziva, ugovoreno samo 3,6 milijuna, dok je 12,6 milijuna ugovoreno na osnovi izravnog poziva. Tako su javni pozivi, koji bi trebali poticati kreativnost audiovizualne industrije a sustav nabave programa učiniti transparentnim, minorizirani u usporedbi s izravnim pozivima.

Moguću sumnju na punu transparentnost takvih ugovora baca i činjenica da su neki od njih potpisani zadnjih dana mandata Siniše Kovačića na mjestu vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja. Uz to natječaj za neovisnu produkciju raspisan je prekasno, tijekom ljeta, sa završetkom 1. listopada 2016.,no kako se doznalo – neki su ugovori sklopljeni u vrijeme trajanja javnog poziva, a prije isteka roka za predaju radova. Sve je to otvorilo i pitanje zašto HRT u izravnom pozivu traži ono što bismo prema broju zaposlenih i kapacitetima trebali sami proizvesti – od zabavnih emisija, političkih talk showa do npr. emisija o zdravstvu?

Vrhunac apsurda je emitiranje političkih talk showa voditelja Tihomira Dujmovića i Romana Bolkovića u zabavnom programu ili pak emisije o kuhanju u znanstveno-obrazovnom programu. U najmanju je ruku čudan i podatak kako su pojedini vanjski suradnici (Bolković, Željko Pervan) angažirani bez potpisanih ugovora, unatoč jasnim odredbama Pravilnika o vanjskim suradnicima u kojem stoji kako realizacija bilo kojeg ugovora o vanjskoj suradnji ne smije početi prije potpisa ugovora. No s druge strane za 66 snimatelja, montažera, šminkerica i ostalih vanjskih suradnika HRT-a otkazana je suradnja putem tzv. agencijskog zapošljavanja jer, kako se moglo čuti, nije imao tko produljiti ugovor. Iako je NO HRT-a na svojoj posljednjoj sjednici donošenjem rebalansa financijskog plana HRT-a otvorio vrata njihovu povratku, to se, unatoč programskim potrebama, još nije dogodilo. Podsjećamo kako je novo programsko rukovodstvo, čiji je glavni zadatak upravo planiranje programa, dužnost preuzelo početkom ožujka, no unatoč tomu program HTV-a do posljednjeg je dana bio nepoznanica.

Na sjednici Programskog vijeća, održanoj 21. listopada 2016., od svih v. d. ravnatelja poslovnih jedinica bio je nazočan samo vršitelj dužnosti ravnatelja Tehnologije. Javnost tako nije mogla dobiti odgovore na mnoga pitanja vezana za realizaciju programskih sadržaja HRT-a za koju su ovlašteni i za koju primaju visoke plaće. Iz svega navedenog proizlazi kako trenutačno rukovodstvo ignorira rad Programskog vijeća te ne provodi zaključke Nadzornog odbora HRT–a.

Zakonska je zadaća onih koji trenutačno upravljaju javnim servisom s godišnjim proračunom od milijardu i 200 milijuna kuna da osiguraju transparentnost i zakonitost poslovanja, te racionalno i odgovorno troše javni novac. Mjerodavne institucije pozivamo da obrate pozornost na nalaze interne revizije HRT-a i zaključke Nadzornog odbora te postupe u skladu sa svojim ovlastima. Od nove Vlade i Sabora RH, uz sanaciju stanja na HRT-u, očekujemo osiguranje uvjeta za širu javnu raspravu o izmjenama Zakona o medijima, posebno Zakona o HRT-u.

Zato još jedanput posebno ističemo kako načela stručnosti, etičnosti, odgovornosti i inkluzivnosti ne smiju izostati ni pri odabiru novog vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a, javnog servisa kojem nije prijeko potrebna samo hitna sanacija nego i što hitnija profesionalizacija, stoji u priopćenju koje potpisuju Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Ogranka HND-a na HTV-u i Saša Leković, predsjednik HND-a.

 

//
 

HND I SNH: TRAŽIMO DA VLASNIK GLASA ISTRE ODUSTANE OD OTKAZA NOVINARIMA

Otkaze bi trebale dobiti i dvije novinarke od kojih je jedna trenutno na bolovanju zbog trudnoće a druga na porodiljnom, te dvoje novinara starijih od 60 godina, objavio je glavni sindikalni povjerenik. Upozoravamo i da se loši poslovni rezultati ne smiju prvenstveno i jedino prebijati preko leđa onih koji novine stvaraju te da je poslovodstvo to koje prvo mora snositi odgovornost za eventualne neuspjehe, kad se već prihvatilo izdavanja informativnog glasila čija financijska stabilnost i uređivačka neovisnost nisu samo u interesu profita vlasnika već i u nesumnjivo javnom interesu.

Izražavamo i strah da je najava novog vala otkaza samo uvod u gašenje Glasa Istre koji nominalnom vlasniku, čiji su i riječki Novi list i Zadarski list, više nije potreban, jer je u izdavanje novina navodno ušao iz nekih sasvim drugih poslovnih motiva koji su mu se izjalovili nakon pada prethodne Vlade. HND je još u travnju ove godine u dopisu nadležnim državnim tijelima upozorio na netransparentnost kupoprodaje Novog lista, a time i Glasa Istre i Zadarskog lista, upozorivši da se postupak odvija 'ispod stola' i s fiktivnim vlasnicima. Nadležnima je bio upućen poziv da posvete dužnu pažnju transparentnosti vlasništva nad medijima, pogotovo tiskanih, apelirajući na njih da zaštite medije i interese hrvatskih građana sukladno Zakonu o medijima i drugim propisima.

Pozivamo, stoga, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije da na dnevni red sjednice hitno uvrsti raspravu o kupoprodaji Novog lista, a time i pulskih i zadarskih novina, kao i raspravu o transparentnosti vlasništva u hrvatskim medijima. Isti zahtjev HND je u lipnju ove godine uputio i tadašnjem predsjedniku Odbora, ali se on na to oglušio čak i nakon što mu je isti dopis proslijedio predsjednik Hrvatskoga sabora.

SNH i HND ponavljaju i zahtjev da se u Saboru povede rasprava o stanju u medijskoj industriji, ugroženosti novinara koje se onemogućava da profesionalno obavljaju ulogu zastupnika javnosti, kao i o sve ozbiljnijim uvredama i prijetnjama nasiljem, čak i smrću, kojima su sve više izloženi, stoji u zajedničkom priopćenju koji za HND potpisuje predsjednik Saša Leković, a za HND zamjenik predsjednika Andrej Matijašević.

Isto tako i Paolo Gregorović, glavni povjerenik Sindikata novinara Hrvatske i povjerenik Radničkog vijeća u Glasu Istre, u priopćenju ocjenjuje kako je Ooluka o novom valu otkaza katastrofalna, i to iz više razloga. - Uprava kao ključne razloga otkaza navodi višegodišnji pad prihoda i pad tiraže, a najodgovornija za to je Uprava. Drugo, Uprava je posebnim bodovima nagradila cijelo uredništvo i većinom ih sačuvala od otkaza, a odgovornost uredništva najveća je odmah nakon odgovornosti Uprave, posebno za onaj presudni - kontinuirani gubitak vjerodostojnosti kod čitatelja. Uprava će ovu odluku tumačiti kao nužan potez štednje, no - a to je dokazala i prošlost - otkazi će samo dodatno urušiti kvalitetu novine, tim više što su ovom odlukom o otkazima obuhvaćeni samo novinari, ne i radnici drugih službi Glasa Istre. Nadam se da će novi vlasnici Glasa Istre zbog navedenog preispitati ovu odluku o otkazima koju su potpisali izvršni direktor Slaven Žmak i predsjednik Uprave Neven Klarin. Prema ovom prijedlogu vlasnika, otkaze bi sada trebali dobiti i dvije žene koje se trenutno nalaze na bolovanju zbog trudnoće ili su na porodiljnom te su kao takve zakonom zaštićene, dvoje djelatnika s više od 60 godina starosti, ali i glavni sindikalni povjerenik, koji ima osam dana da se očituje. No, ukoliko doista bude uručeno tih 14 otkaza, ne znam tko će nam popunjavati stranice novina ili ćemo sve tekstove preuzimati od Novog lista i hoće li se u Rijeci uređivati Glas Istre". Posljednji val otkaza u Glasu Istre dogodio se u svibnju 2014. godine kada je Uprava dijelila otkaze temeljem programa zbrinjavanja viška radnika, s kojim Sindikat novinara Hrvatske - podružnica Glasa Istre nije bio suglasan, a prema tom programu uručeno je 30-ak otkaza na radnim mjestima: novinar, grafički urednik, grafički tehničar, lektor, redaktor, web operater, samostalni propagandist, dizajner, referent za oglase, administrator-.

 

//
 

HND: NEDOPUSTIVO JE DA POLITIČARI VRIJEĐAJU NOVINARE I NOVINARSKU PROFESIJU

Kolegica Butjer supotpisnica je teksta u Dubrovačkom dnevniku u kojem se komentira saborska rasprava o izmjenama izbornih zakona, između ostaloga i o kaznenim djelima zbog kojih bi se pojedincima zabranilo kandidiranje. Inicijator zakonskih izmjena je MOST pa je Dubrovački dnevnik objavio kako je Ines Strenja Linić, čija se stranka kao i ona osobno, zalažu za zabranu kandidiranja osobama koje su počinile teže kazneno djelo, prije 33 godine pravomoćno osuđena zbog prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Tu je informaciju za Dubrovački dnevnik prije više od pola godine potvrdila i sama gospođa Strenja Linić što je u tekstu i navedeno.

Prema saznanju HND-a, tu informaciju, iako potvrđenu, redakcija Dubrovačkog dnevnika nije ranije objavila smatrajući da bi njeno objavljivanje, bez povoda i izvan konteksta, bilo nekorektno prema gospođi Strenja Linić. No, kada se saborska zastupnica Strenja Linić zalaže za to da pravomoćno osuđeni za teška kaznena djela ne mogu biti kandidirani na političke funkcije opravdan je novinarski postupak podsjetiti kako je i ona sama pravomoćno osuđena za takvo djelo, bez obzira kada je ono počinjeno.

No, zbog objave tog teksta saborska zastupnica Ines Strenja Linić kolegicu Butjer je preko Facebooka optužila - "prljavo zarađujete svoj kruh", te dodala: "Biti novinar nekad je bilo časno zanimanje, a danas živite kako biste blatili nepoznate časne ljude koji su svoj cijeli život radili za dobrobit mnogih". Strenja Linić je napisala i sljedeće: "Nadam se da mirno ne spavate. I da vam ipak nisu platili dovoljno da zaboravite zašto ovako prljavo zarađujete. Sramite se kad ovako zarađujete za svoje krpice". Kolegica Butjer joj je u podužem i vrlo pristojnom pismu javno odgovorila na prozivke i uvrede.

HND podsjeća da javne osobe, a saborski zastupnici to svakako jesu, moraju biti spremne na novinarsko propitivanje njihovih postupaka. Vrijeđanje novinarke zbog toga što je upravo to učinila nedopustivo je. Optuživanje čitave novinarske profesije je opasno, a posebno u vremenu do sada nezabilježenih prijetnji novinarima koje su velikim dijelom uzrokovane upravo neodgovornim ponašanjem političara, stoji u priopćenju koje za HND potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA: VIJENCI ZA UBIJENE I POGINULE KOLEGE

"Hrvatsko novinarsko društvo je 1994. godine postavilo spomen-ploču novinarima, snimateljima i tehničarima poginulima u Domovinskom ratu, a od prošle godine uz spomen-ploču stavljamo vijenac i palimo svijeće 18. studenoga, na dan pada Vukovara. Na taj način HND ujedno izražava zahvalnost i poginulim braniteljima te civilnim žrtvama Domovinskog rata", kazao je prilikom polaganja vijenaca predsjednik HND-a Saša Leković.

Na spomen-ploči nalaze se imena hrvatskih novinara, snimatelja, fotoreportera i tehničara ubijenih u Domovinskom ratu: Siniša Glavašević, Branimir Polovina, Tomica Belavić, Žarko Kaić, Živko Krstičević, Gordan Lederer, Ivan Maršić, Stjepan Penić, Đuro Podboj, Zdenko Purgar, Željko Ružičić, Nikola Stojanac, Tihomir Tunuković i Pavo Urban.

"Neki od poginulih kolega dobili su i osobna spomen-obilježja, ali neki još nisu iako je od njihove pogibije prošlo više od dvadeset godina", podsjetio je Leković i pozvao medijske kuće za koje su te kolege radile, kao i lokalne vlasti u mjestima gdje su živjeli i poginuli, da im naprave spomen-obilježja ili nazovu neki javni prostor njihovim imenom.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

THE ECONOMIST: SMANJUJU SE MEDIJSKE SLOBODE NA BALKANU

Na konferenciji 4. i 5. studenoga u Kilkennyju, u Irskoj, u organizaciji Udruženja europskih novinara (AEJ), mnogo je razgovora posvećeno tome da stvari postaju sve gore u nekoć nasilnom, a danas još uvijek zabrinjavajućem dvorištu starog kontinenta. Novinari iz bivše Jugoslavije ili njenog susjedstva, ponovo se susreću s prijetnjama i etničkim antagonizmom. A podrška onima koji su dovoljno hrabri da otkriju ružnu istinu je slaba, piše britanski The Economist. Život novinara u bivšoj Jugoslaviji nije tako rizičan kao u Turskoj, gdje je od pokušaja udara u srpnju pohapšeno više od 100 ljudi iz medija, uključujući i desetak zaposlenih u dnevniku Cumhuriyet; nije tako gadno kao u Rusiji. No nazadovanje posebno žalosti zbog velike količine zapadne pomoći koja će, mislilo se, ojačati slobodu medija i bolje izvještavanje.

U poslijeratnoj su Bosni i Hercegovini, na primjer, strani savjetnici pokušali stvoriti neutralni javni elektronički medij prema modelu BBC-ja. Istovremeno su trupe NATO-a zaplijenile odašiljač koji su koristili ekstremni Srbi da bi huškali na nasilje. No danas se javni program gotovo vratio na staro. Bosanski pažljivo pokrenut nacionalni javni elektronički medij jedva preživljava (dijelom zbog konkurencije komercijalnih medija), dok se regionalni programi drže etničkih i političkih pitanja, u jednom slučaju tvrdolinijaškog srpskog nacionalizma. Drugi veliki državni elektronički medij je blizak najvećoj bošnjačkoj (muslimanskoj) stranci. Ratni zločinci imaju pristupa eteru i dobivaju mogućnost slobodnog propagiranja svoje iskrivljene verzije rata u toj zemlji. Bosanska srpska televizija je postala platforma za Momčila Krajišnika, bivšeg političkog vođu osuđenog u Hagu zbog ubojstva i progona, koji tvrdi da nikad nikakav masakr ni genocid nisu počinile snage s njegove strane. Bosanski muslimani to smatraju nečuvenim. Ranko Mavrak, bosanski novinar, Hrvat koji radi u Sarajevu, rekao je na konferenciji da je polarizacija zabrinjavajuće slična onoj iz 1990-ih.

Što se fizičke sigurnosti novinara tiče, neke svježe priče uznemiruju. Na Kosovu je urednik tabloida Gazeta Express bio suočen s pravom navalom prijetnji smrću nakon emitiranja dokumentarca o zločinima Albanaca nad etničkim Srbima. U Hrvatskoj (članici EU, poslijeratnoj bivšoj jugoslavenskoj državi koja ne voli da je se zove balkanskom) Hrvatsko novinarsko društvo, to jest njegov predsjednik Saša Leković, rekao je da je sretan što je živ nakon što mu je netko petljao po kotaču automobila pretpostavljajući da će doživjeti sudar. Njegovo je Društvo prijavilo mnogostruke prijetnje smrću upućene onima koji istražuju vijesti, posebno od grupe koja glorificira pronacistički ustaški režim iz 1940-ih.

 

//
 

VEĆINA AMERIKANACA U MEDIJIMA ŽELI ČINJENICE BEZ INTERPRETACIJA

Novinari se suočavaju s pitanjem oko toga koliko trebaju voditi svoje čitatelje da bi shvatili vijesti. To je pitanje posebice aktualno nakon američkih predsjedničkih izbora tijekom kojih su se mediji hrvali s neistinitim iskazima koje je republikanski kandidat Donald Trump izgovarao u svojoj kampanji protiv demokratkinje Hillary Clinton. Devedeset i pet posto odraslih Amerikanaca odbijaju ideju o dodatnoj interpretaciji, tvrdeći da mediji trebaju predstaviti samo činjenice, pokazalo je istraživanje Pewa. Četiri od deset ispitanika podržava ograničenu interpretaciju činjenica. "Iako javnost želi da im mediji samo predstave činjenice, možda se oni ne mogu dogovoriti ni što one jesu", priopćio je Pew. Oko 81 posto registriranih birača je reklo da se većina pobornika Clinton i Trumpa nije mogla složiti ne samo oko planova i politika, nego i oko temeljnih činjenica.

Birači koji su podržali Trumpa, izabranog predsjednika, prednost daju pristupu "samo činjenice", 71 naprema 29 posto. Oni koji su podržali Clinton su oko toga popola podijeljeni. Istraživanje je pokazalo snažnu podršku provjeri informacija od strane medija. Tijekom kampanje je zabilježen velik broj internetskih stranica s lažnim vijestima, te članaka na društvenim mrežama koji su konkurirali onima iz tradicionalnih medija. Oko 81 posto onih koji preferiraju činjenice bez interpretacije vjeruje kako je provjera informacija veća ili manja uloga informativnih medija. Među onima koji žele interpretaciju 83 posto njih tvrdi da je provjera informacija odgovornost. Istraživanje je provedeno na 4,132 ispitanika između 27. rujna i 10. listopada, dan prije izbora, a margina pogreške je 2,8 posto.

 

//
 

ŠPANJOLSKO VIJEĆE ZA TRANSPARENTNOST POTVRDILO DA JE DNEVNI RED SASTANKA VLADE JAVNA INFORMACIJA

Ta važna odluka Vijeća odbacuje argumente vlade i zaključuje da objava "crvenih" i "zelenih" točaka iz dnevnog reda ne iznosi "interne informacije" i ne šteti "povjerljivosti diskusije" Vladinog kabineta. "Ta vrlo važna odluka daje javnosti mogućnost da zna o kojim će pitanjima Kabinet raspravljati i da svoje predstavnike drži odgovornima za odluke koje donesu", izjavila je Alba Gutiérrez iz organizacije Access Info Europe. "Objavljivanje dnevnog reda rada Kabineta se smatra normalnim načinom funkcioniranja u drugim zakonodavstvima kao u Francuskoj i ostalim zemljama Europske unije. Španjolska Vlada tu odluku treba primijeniti i početi objavljivati dnevni red sastanaka Kabineta", dodala je Alba Gutiérrez. Ministarstvo bi te dokumente trebalo dostaviti organizaciji Access Info do 21. studenoga.

 

//
 

ALBANSKIM I BJELORUSKIM NOVINARIMA NAGRADA CEI SEEMO ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO U 2016.

Lindita Çela, istraživačka novinarka Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u Albaniji, nagrdađena je za svoj izniman profesionalni uspjeh u otkrivanju korupcijskih skandala na najvišim razinama moći kako i za otkriće albanske mreže organiziranog kriminala koja se proteže od Prokletija do ulica Bruxellesa.

Artsiom Harbatsevich, mladi novinar iz Minska, s iskustvom rada u Intex-pressu i Nasha Niva, nagrađen je za aktivan pristup istraživanju i radovima koji znatno utječu na javnost u njegovoj zemlji. Na primjer, u jednoj je istraživačkoj priči pratio proruske paramilitantne grupe koje su dobivale potporu ruskih fondova, a u drugoj je otkrio kanal kojim bjeloruski tinejdžeri bivaju odvođeni na vojne vježbe u Rusiji.

Nagrađenima će nagrade biti uručene na svečanoj ceremoniji za vrijeme Foruma SEEMO-a u Beogradu, 21. i 22. studenoga 2016. Posebno priznanje je dodijeljeno Iuriju Sănduțău, direktoru RISE Moldova i članu OCCRP-a (Organized Crime and Corruption Reporting Project).

 

//
 

VATIKAN OSUDIO KATOLIČKI RADIO

"Te su opaske uvredljive za vjernike i skandalozne za nevjernike", kazao je zamjenik državnog tajnika, nadbiskup Angelo Becciu. Od žrtava potresa je zatražio oprost zbog komentara izrečenih ovaj tjedan na Radiju Marija. Nadbiskup Beccia je također kazao da Radio Marija, koji je znao doći na udar kritika zbog antisemitskih komentara, "mora ublažiti ton govora" i pridržavati se poruke Crkve o milosrđu.

Spiker je rekao da su potresi, među kojima i onaj iz kolovoza u kojem je poginulo blizu 300 ljudi a srušeni gradovi i crkve u središnjoj Italiji, bili "Božja kazna" za grijehe ljudi. Rekao je da to uključuje prihvaćanje prošloga svibnja istospolnih civilnih zajednica.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Kamerman / montažer (m/ž) - Idoneus d.o.o. (član Styria grupe)

Hrvatska mreža protiv siromaštva

Svečana dodjela nagrade novinarima za rad na temu siromaštva i socijalne isključenosti u sklopu projekta Svjetionik i obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca.

Poveznica na detalje o projektu je ovdje.

www.czn.hr

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved