Info > Newsletter

HND Newsletter 33 / Listopad 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 33

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 33
Listopad 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- ODRŽANA ZAVRŠNA KOFERENCIJA EFJ-A "PRAVA I RAD U NOVINARSTVU"
- PREDSTAVLJEN HND-OV CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA
- HND: NOVINARI MORAJU MOĆI SLOBODNO GOVORITI I BITI ADEKVATNO PLAĆENI
- OBULJEN NAJAVILA REVIZIJU ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA
- HRT ĆE SAM NAPLAĆIVATI DUGOVANJA ZA RTV PRISTOJBU
- MUIŽNIEKS: U HRVATSKOJ JOŠ NISU STVORENI UVJETI ZA SLOBODNE MEDIJE
- NO HRT-a: NISMO UGROZILI POSLOVANJE
- VALENTIĆ: HINA NIJE POLITIČKI SREVIS NEKE STRANKE
- LOŠE STANJE PLURALIZMa MEDIJA U SEDAM EUROPSKIH ZEMALJA
- HND: UGROŽENA EGZISTENCIJA NOVINARA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

ODRŽANA ZAVRŠNA KOFERENCIJA EFJ-A "PRAVA I RAD U NOVINARSTVU"

Europska federacija novinara (EFJ), uz financijsku pomoć Europske komisije, provela je dvogodišnji projekt (2015. – 2017.) „Prava i rad u novinarstvu“, kako bi europskim sindikatima novinara pomogla u suočavanju s novim izazovima. U dvije godine održane su četiri radionice koje su se usredotočile na radna prava novinara i ulogu sindikata u ostvarenju tih prava. Završna konferencija, koja je sumirala zaključke četiriju radionica, održana je jučer u Novinarskom domu u Zagrebu. Domaćin konferencije je Sindikat novinara Hrvatske. Predsjednik SNH Anton Filić, uvodno je naveo najveće probleme s kojima se danas susreću novinari u Hrvatskoj: položaj takozvanih 'lažnih freelancera' ili 'prisilnih slobodnih novinara' koji rade u prikrivenom radnom odnosu, zatim netransparentno vlasništvo nad medijima, slaba zaštita radnih prava novinara zbog nedostatka kolektivnih ugovora i neučinkovitog pravosuđa te pritisak politike.

Pozitivnim je ocijenio sustav poreznih olakšica na dnevni tisak, kojeg su zajednički zagovarali SNH i HND te besplatnu pravnu pomoć za novinare koju osiguravaju obje udruge. Osvrćući se na prethodnu vlast, Filić je podsjetio da se ona osobito okomila na male, neprofitne pa čak i manjinske medije kojima su ukinute dotacije. „Nadamo se da će nova ministrica Nina Obuljen imati više sluha za novinare“, rekao je Filić.

Predsjednica ogranka HND-a na HTV-u Sanja Mikleušević Pavić u svom je izlaganju izrazila zabrinutost zbog stanja na Hrvatskoj radioteleviziji: „Ja trenutno imam opomenu pred otkaz zato što smo se kolega Saša Leković, kao predsjednik HND-a i ja kao predsjednica HND-ova ogranka na HTV-u, žalili zbog lošeg stanja na Hrvatskoj radioteleviziji“.

„Moram podsjetiti da je bivši predsjednik HDZ-a i bivši potpredsjednik vlade Tomislav Karamrko uoči dolaska na vlast javno govorio kako će padati glave na HRT-u, što se kasnije i obistinilo - smijenjeni su svi novinari i medijski radnici koje se na neki način povezivalo sa 'drugim' političkim opcijama izuzev HDZ-a. HRT je zbog toga doživio ogroman programski i financijski pad. Zahvaljujući jakom društvu i potpori međunarodnih organizacija, u mnogim situacijama držali smo glavu iznad vode“, dodala je Mikleušević Pavić.

Predstavnik izdavača, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, Tomislav Wruss, govorio je o dramatičnom padu prihoda u izdavaštvu u Hrvatskoj. „Nekada je omjer prihoda od oglašavanja i prodaje bio 50:50, međutim taj se model već neko vrijeme nalazi u dubokoj krizi. Danas svaki pojedinac postaje vlastiti izdavač, što je velika prilika za demokraciju, ali i veliki izazov za izdavaštvo. Novinske kuće čuvaju dignitet profesije, snose najveći teret jer zapošljavaju najveći broj medijskih profesionalaca. Prihodi novinskih kuća su se prepolovili, ali su, srećom, države su prepoznale potrebu da se izdavaštvo podupre na razne načine“, kazao je Wruss apelirajući na državu da i dalje potiče kulturu čitanja kroz uvođenje novih ili zadržavanje starih poreznih olakšica.

Jedan od panela na konferenciji bio je posvećen nedavno predstavljenom prijedlogu Direktive EU o zaštiti autorskih prava u digitalnom prostoru, koji je potakao veliku raspravu između zagovaratelja slobodnog internetskog prostora i zaštitnika prava autora ili proizvođača sadržaja u internetskom prostoru. Naime, prema prijedlogu Direktive, proizašle iz ureda europskog povjerenika za digitalno gospodarstvo Gunthera Oettingera, svaki se novinarski tekst u cijelosti smatra zaštićenim djelom, što znači da se bilo koji njegov dio ne može reproducirati, redistribuirati ili kompilirati bez dopuštanja autora.

Veliki news agregatori i društvene mreže poput Googlea i Facebooka prema tom prijedlogu više neće moći prikazivati sadržaje portala, čak niti rečenicu za opis linka, osim ako ne plate prava, takozvani snippet tax ili porez na linkove, kako su ga neki nazvali. Predstavnici tih kompanija najavljuju da neće pristati na takav model, jer je po njima neprovediv, a ne bi li isto dokazali, povukli su dio usluga sa tržišta zemalja koje su već uvele slične restrikcije, poput Španjolske.

„Vjerujemo da postoji bolji način. Inovacija i partnerstvo - a ne ograničenja -ključ su razvoja uspješnih, raznovrsnih i održivih medija u EU. Za europske autore i konzumente medija važno je očuvanje načela povezivanja, dijeljenja i kreativnosti na kojima je izgrađen uspjeh Weba. Odgovarajuća ravnoteža još nije postignuta, a Google želi predano sudjelovati u raspravama o mogućim rješenjima", službeni je stav Googlea.

Zaštitnici slobodnog internetskog prostora tvrde da će usvajanje ovakve Direktive biti prava katastrofa za male medije koji više neće moći doprijeti do korisnika i pobjeda velikih medija koji će imati druge alate za pristup publici. S druge strane, autori tvrde da 'distribucijska' industrija ne bi smjela ostvarivati goleme profite trgujući sadržajem, dok autori tih sadržaja od toga nemaju ništa. Europska komisija pokušala je pomiriti sve strane prijedlogom po kojem bi distributeri autorima platili određeni iznos, a oni bi, zbog većeg priljeva novca, mogli poslovati bolje i proizvoditi kvalitetniji sadržaj. Mislilo se tu i na građane, koji bi, kao rezultat, dobili kvalitetnije medije. Ideja je odlična, ali po mnogima utopijska.

Pamela Moriniere, voditeljica EFJ­-ova ureda za autorska prava, govorila je o benefitima predložene Direktive, ali je upozorila da je do konačnog teksta Direktive još dug put i - puno zagovaranja. Stavove kompanije Google branio je Tobias McKenney iz Googleova briselskog ureda. Ponovio je tezu da model nije primjenjiv u praksi te da će tvrdoglavo inzistiranje na njemu ugroziti slobodan digitalni prostor kakvog danas znamo. Izlaganje Tobiasa McKenneya možete poslušati ovdje.

Na konferenciji se raspravljalo i o politici zapošljavanja Europske unije, jačanju kapaciteta sindikata i organizacija, jačanju suradnje organizacija na međunarodnoj razini, radnim pravima i položaju slobodnih novinara. U raspravama su sudjelovali Adrian Evtuhovici iz Vijeća Europe, Oliver Vujovic, iz Medijske organizacije Jugoistočne Europe, Adenine Hulin iz UNESCO-a, Mary O'Shea iz Rory Peck Trust-a te predstavnici sindikata i novinarskih organizacija iz Europe.

 

//
 

PREDSTAVLJEN HND-OV CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA

Na predstavljanju Centra za razvoj medija govorili su norveška veleposlanica Astrid Versto, novinarka i urednica lista Fremtidena Katrine Strøm, izvršni direktor Norveškog instituta za novinarstvo Eivind Lid, Frode Rekve iz Norveškog instituta za novinarstvo, partnera projekta, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković i novinarka portala Forum.tm i Faktograf Sanja Despot.

Predsjednik HND-a ocijenio je ovaj projekt iznimno važnim doprinosom u edukaciji novinara i prilagođavanju sve zahtjevnijoj medijskoj industriji. „U sklopu Centra za razvoj medija“, najavio je Leković, „u sljedećih šest mjeseci organizirat ćemo nekoliko desetaka treninga za naše članove, ali i druge novinare“. Leković je dodao da je to tek prva faza projekta u kojoj se planira organiziranje konzultacija za sve novinare koji žele aplicirati za sredstva fondova, dok se u idućoj fazi planira otvaranje co-working prostora u Novinarskom domu za rad slobodnih i stranih novinara, dopisnika i novinara neprofitnih medija.

Izvršni direktor Norveškog instituta za novinarstvo Eivind Lid istaknuo je važnost stjecanja novog praktičnog znanja i vještina za novinare naglasivši kako je "medijska industrija u problemima, ali ne i novinarstvo" te da se u razvijenim europskim društvima sve više traži višestruko kvalificiran novinar koji može proizvesti visoko kvalitetan proizvod.

„Novinarstvo nije u krizi, nego medijska industrija. Ona mora pronaći nove načine kako da privuče novac, način kako transformirati klasični biznis model u novom, digitalnom svijetu“, kazao je Lid. „Od novinara se danas očekuje da ima sva znanja: pisanja, etike, snimanja, montiranja, fotografiranja...imati sva ta znanja nemoguće je bez edukacije“, naglasio je Lid, dodajući da Norveški Institut sa svojih 11 zaposlenih i 40 godina rada u educiranju novinara, ima mnogo iskustava kojima može pomoći u razvoju HND-ova novoosnovanog Centra.

U prvih 6 mjeseci rada Centar će u suradnji sa Norveškim novinarskim instutom ogranizirati najmanje 60 besplatnih treninga i radionica za novinare. Snimku konferencije možete poslušati ovdje.

 

//
 

HND: NOVINARI MORAJU MOĆI SLOBODNO GOVORITI I BITI ADEKVATNO PLAĆENI

Najnoviji primjer ovog već zabrinjavajućeg trenda jest odluka uprave Novog lista o zabrani zaposlenicima da rade za druge poslodavce te da javno istupaju bez dopuštenja nadređenih. Odluku kojom se zaposlenicima Novog lista, pod prijetnjom otkazom, zabranjuje da bez pisane suglasnosti poslodavca radi bilo što za drugog poslodavca „ako bi to za poslodavca predstavljalo nelojalnu utakmicu“ potpisao je predsjednik Uprave riječkog Novog lista Neven Klarin.

HND upozorava da je to potez za kojim sve češće posežu medijski nakladnici, iako se plaće novinara i uvjeti njihova rada godinama pogoršavaju. Pozivamo stoga poslodavce da svojim novinarima osiguraju primjerenu naknadu za rad, jer tek tako oni neće imati potrebu tražiti dodatne izvore prihoda kako bi mogli normalno živjeti.

U istoj odluci stoji i da bi svaki zaposlenik Novog lista „trebao o svakom svom javnom istupu na radijskim ili televizijskim postajama obavijestiti svog rukovoditelja, a ako se radi o djelatnicima redakcija, glavnog urednika“. HND upozorava na činjenicu da je ova odluka donesena bez savjetovanja s radničkim vijećem. Zakon o radu na koji se potpisnik odluke poziva člankom 150. st.12. propisuje da je ništetna odluka poslodavca donesena protivno odredbama toga Zakona o obvezi savjetovanja s Radničkim vijećem.

HND želi upozoriti i na zloupotrebe kojima poslodavci u praksi pribjegavaju kada propisuju obvezu novinara da za javni nastup traži suglasnost poslodavca, na način da se pojedinim novinarima ne dopuštaju istupi u javnosti (a istupe li unatoč zabrane drastično ih se kažnjava) dok se drugima, koje medijski vlasnici i urednici preferiraju, ti nastupi dopuštaju. Tako se prikriva cenzura i ostale vrste pritisaka. Također, nametanje obveze zaposlenicima da traže dopuštenje za javne istupe protivno je članku 38. Ustava Republike Hrvatske kojim se, između ostaloga „Jamči (se) sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa…“, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

OBULJEN NAJAVILA REVIZIJU ZAKONA O ELEKTRONIČKIM MEDIJIMA

Svojem prethodniku zahvalila je na korektno pripremljenoj primopredaji i na dosadašnjem radu i savjetima koje joj je dao, a odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje rad ministra Hasanbegovića, Obuljen Koržinek rekla je da je on preuzeo dužnost u pomalo neprijateljskom okruženju. Za sebe je rekla kako je osoba koja gleda naprijed i da premijer od ministara očekuje da donose prijedloge rješenja, mjera, politika koja će omogućiti zapošljavanje i tolerantnu atmosferu.

Na pitanje novinara odgovorila je da će surađivati Hasanbegovićem, da su se već dogovorili za sastanak te da će surađivati u pogledu mnogih tema. Što se tiče onih oko kojih se ne slažu, dodala je kako je i to dio demokracije te da se u toleratnom društvu i o tome razgovara. Na pitanje hoće li vratiti novac neprofitnim medijima, ministrica je odgovorila kako ona nije osoba koja lomi stvari preko koljena te da će vrlo pažljivo sve razmotriti. Najavila je i reviziju Zakona o elektroničkim medijima iduće godine, s obzirom na potrebu usklađivanja s direktivom audiovizualnih usluga koja će biti revidirana do kraja ove godine.

"To su veliki zahvati u medijskom zakonodavstvu i mislim da to treba riješiti u okviru cjelovitog rješenja", kazala je Obuljen Koržinek. Istaknuvši da ne želi inzistrirati na bilo kojem novom potezu ako nije dobro promišljen i analiziran, dodala je da taj sustav nikad nije bio usklađen s pravilima o državnim potporama te da s takvom ozbiljnom manjkavošću ne može biti uspostavljen bez ozbiljne revizije i promišljanja. Upitana je li premijer Plenković sklon povećanju proračunskih sredstava za kulturu, s obzirom na to da su najniža do sada, ministrica kulture odgovorila je da je to u programu Vlade te da je to prezentirano u Saboru, dok će o dinamici i konkretnim brojevima razgovarati idući tjedan kada cjelovita Vlada počinje raditi.

Dosadašnji ministar Hasanbegović novinarima je rekao da je ministricu Obuljen Koržinek upoznao sa stanjem u Ministarstvu i različitim pokrenutim projektima i planovima od strateške važnosti te da je ministrica iskazala dobru volju da se nastave svi ključni projekti. Na pitanje je li mu žao što odlazi iz Ministarstva nakon samo devet mjeseci, Hasanbegović je odgovorio da mu je žao što nije bio u prigodi ostvariti sve svoje planove i da se našao u određenom spletu političkih okolnosti i što je nakon tek nekoliko mjeseci nastupio određeni provizorij kada je izglasano nepovjerenje Vladi i kada je ona postala tehnička. "U ovom kratkom mandatu gotovo pola mandata sam bio tehnički ministar", rekao je Hasanbegović. Dodao je kako je stao iza svake svoje odluke i jasno ju obrazložio te očekuje da će se pokazati da je radio u skladu s načelima i po zakonu.

 

//
 

HRT ĆE SAM NAPLAĆIVATI DUGOVANJA ZA RTV PRISTOJBU

Za predloženi zakon glasovao je 81 zastupnik, a 49 ih je ostalo suzdržano. Posebno kritičan prema prijedlogu Mosta bio je SDP-ov Nenad Stazić. "U 16 godina nagledao sam se svakakvih prijedloga, ali iskreno vam kažem, ne mogu se sjetiti da sam vidio površniji i manje utemeljen prijedlog, ne samo kad je riječ o HRT-u, nego bilo koji prijedlog", kazao je Stazić.

Ustvrdio je da Mostov prijedlog ne počiva na kvalitetnoj analizi, a zamjera im i što su u prijedlogu nisu naveli da će smanjiti prihode državnog proračuna po osnovi PDV-a. "Predloženi zakon neće smanjiti broj ovrha, smanjit će se jedino cijena neplaćanja pristojbe i tako potaknuti neplaćanje", uvjeren je Stazić. HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić naglasio je kako je ključni cilj predloženog zakona da građani koji su došli pod ovrhu jer nisu imali novca za plaćanje RTV pristojbe u konačnici plate manje. "To je moralna i humana podloga ovog prijedloga i taj će se cilj ostvariti", rekao je.

Jasen Mesić je upozorio na potrebu strateškog pozicioniranja javnih servisa, koji bi, uvjeren je, u protivnom mogli biti zbrisani u naletu broadcastinga i drugih novih trendova. Branimir Bunjac iz Živog zida ustvrdio je da HRT nije javna nego politička televizija, pod trajnim utjecajem stranih centara moći, a servisira se javnim novcem zato što joj to dopuštaju marionetske stranke u Hrvatskoj. Kazao je kako članovi Živog zida ne plaćaju RTV pristojbu te pozvao sve građane da odjave prijamnike i također prestanu plaćati televiziju na kojoj, tvrdi, ionako nemaju što gledati.

U ime Mostova kluba završno je govorio Nikola Grmoja, istaknuvši kako će njegova stranka i dalje inzistirati na tome da novac koji je do sada išao u ruke odvjetničkih i javnobilježničkih ureda ostane u džepu građana. Naglasio je i kako Most neće odustati od smanjenja pristojbe, a kada će to biti na dnevnom redu, doznat će se, kaže, za nekoliko dana, kada nova vlada predstavi hodogram aktivnosti.

 

//
 

MUIŽNIEKS: U HRVATSKOJ JOŠ NISU STVORENI UVJETI ZA SLOBODNE MEDIJE

Osobito negativan učinak na slobodu izražavanja, prema nalazu Muižnieksa, imaju kaznena djela protiv časti i ugleda, stoga se hrvatske vlasti poziva da ta djela što prije dekriminaliziraju. U izvještaju se ističe zabrinutost zbog nasilja koje je utjecalo na slobodu izražavanja novinara i njihovu ulogu „psa čuvara“ koja je važna u svakom demokratskom društvu. „Nasilne i brojne kadrovske promjene na javnom elektroničkom mediju i optužbe za cenzuru o kojima smo obaviješteni potakli su zabrinutost; njih vlasti moraju razmotriti“, navodi Muižnieks.

Muižnieks u izvještaju podsjeća hrvatske vlasti na obavezu zaštite neovisnosti HRT-a i Agencije za elektroničke medije, uključujući depolitizaciju izbora njihovih upravnih tijela. Povjerenik tvrdi kako „Vladin zahtjev da se okonča mandat regulatornog tijela za elektroničke medije i raspuste njegovi članovi nije bio promišljen“ i kako je potaknuo zabrinutost zbog političkog pritiska na to tijelo.

Nadalje, povjerenik kritizira odluku Vlade o ukidanju potpora neprofitnim medijima, koje označava kao „važan faktor u promociji pluralizma, demokracije, tolerancije i multikulturalizma“. Vlastima se savjetuje da povuku taj proces i zaustave negativne trendove koji su shvaćeni kao napad na pluralizam i slobodu izražavanja u Hrvatskoj.

Muižnieks poziva vlasti da se ponašaju u skladu sa svojim obvezama da potaknu hitre, pomne i transparentne istrage svih slučajeva fizičkog nasilja ili prijetnji upućenih novinarima te da počinitelje privedu pravdi. „Kazne bi trebale odražavati ozbiljnost tih kaznenih djela i biti takve da od tih djela odvraćaju. Također ih poziva da sve postojeće slučajeve vezane uz napade na novinare hitro privedu kraju“, stoji u izvještaju. Podsjeća se kako je Hrvatska 2016. pala s 54 na 63 mjesto na indeksu svjetske slobode medija, što pokazuje silaznu putanju slobode medija u Hrvatskoj.

Povjerenik Muižnieks je s delegacijom bio u posjetu Hrvatskoj od 25. do 29. travnja ove godine. Tijekom posjeta razgovarao je s državnim službenicima, strukturama koje se bave ljudskim pravima i nevladinim organizacijama. Osim medija, ovaj izvještaj skreće pažnju na pitanja prava u tranziciji i socijalnu povezanost, prava imigranata, izbjeglica i tražitelja azila. Izvještaj donosi zaključke Povjerenika i preporuke hrvatskoj Vladi. Možete ga preuzeti ovdje.

 

//
 

NO HRT-a: NISMO UGROZILI POSLOVANJE

"Nakon što je 1. listopada 2016. istekao mandat v.d. glavnom ravnatelju po sili Uredbe o izmjeni Zakona o HRT-u, Nadzorni odbor HRT-a bio je dužan, u skladu sa svojim zakonskim obvezama i ovlastima, utvrditi tu činjenicu te poduzeti mjere za zaštitu imovine i interesa te zakonitosti poslovanja HRT-a, u okolnostima kada HRT posluje bez odgovorne osobe i zakonskog zastupnika. Ispunjavajući svoju zakonsku obvezu, nismo ugrozili poslovanje HRT-a, naprotiv, poduzeli smo sve mjere kako bi se redovno poslovanje moglo normalno nastaviti", kažu u priopćenju.

NO ističe i da je njihov stav da se javni i programski rad HRT-a koji je usvojen Programom rada i financijskim planom za 2016. može nesmetano odvijati. "Isto se odnosi i na ostale, tehničke tekuće poslove kao redovnu isplatu plaća, podmirenje obveza dobavljačima, bankama i ostalim vjerovnicima kao i na druge poslove u skladu sa zakonom i općim aktima. Jedino poslovi koji nisu predviđeni planom i predstavljaju neku vrstu dodatnih ili izvanrednih obveza ne mogu se realizirati do imenovanja ravnatelja ili v.d. ravnatelja", smatra NO.

U priopćenju naglašavaju da, upravo u takvim okolnostima, Ravnateljstvo HRT-a inzistira na donošenju novog, trećeg po redu rebalansa financijskog plana, jer se u protivnom neće moći realizirati programski sadržaji jesenske sheme. "Pritom treba naglasiti da se zahtjev rukovodstva HRT-a za donošenje novog rebalansa, u najvećem dijelu obrazlaže razlozima vanjske suradnje na proizvodnji emisija jesenske sheme, umjesto da se isti programski sadržaj proizvodi u vlastitoj produkciji HRT-a, s vlastitim radnicima, a njih je na dan 30. lipnja bilo 2.849 u radnom odnosu na HRT-u, što je prema Ravnateljstvu HRT-a očito nedovoljno za proizvodnju tih emisija", navode u priopćenju.

Pojašnjavaju da je NO predložio Ravnateljstvu mogućnost izmjene Pravilnika o financijskom poslovanju HRT-a kako bi se omogućila preraspodjela sredstava između različitih grupa proračunskih stavki. Taj je prijedlog, ističu u NO-u, upućen Ravnateljstvu u želji da se planirani programski sadržaji realiziraju bez potrebe donošenja novog rebalansa, trećeg u ovoj godini, ukoliko odredbe Pravilnika doista predstavljaju smetnju preraspodjeli sredstava, potrebnoj za realizaciju planiranih emisija.

"Međutim Ravnateljstvo je odbilo prijedlog izmjena Pravilnika kako ga je Nadzorni odbor predložio, pa je moguće da stvarni razlozi zbog kojih se traži donošenje trećeg po redu rebalansa u ovoj godini, nisu samo programske naravi, o čemu će Nadzorni odbor raspravljati na svojoj redovnoj sjednici zakazanoj za 21. listopada te o tome zatražiti dodatno mišljenje Revizorskog odbora", ističu u priopćenju u kojem se vodstvo HRT-a proziva i za enormno povećanje vanjskih troškova u prvih šest mjeseci ove godine kada su na čelu HRT-a bili Goran Radman, ali i Siniša Kovačić kojemu je mandat v.d. glavnog ravnatelja trajao od početka ožujka do 30. rujna.

"S druge strane, prema računu dobiti i gubitka za prvih šest mjeseci 2016., povećali su se ostali vanjski materijalni troškovi za 51,4 milijun kuna, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zbog čega je Nadzorni odbor HRT-a tražio dodatna pojašnjenje od Ravnateljstva HRT-a, kako bi se objasnili razlozi koji su doveli do takvog enormnog povećanja vanjskih troškova, ali Ravnateljstvo HRT-a još uvijek nije dostavilo traženo obrazloženje, osim obrazloženja zahtjeva za donošenjem novog rebalansa, nekoliko mjeseci prije isteka poslovne godine", tvrdi NO.

U priopćenju postavljaju i pitanje svrhe financijskog planiranja i donošenja financijskog plana, ako se planirani prihodi i rashodi koncem godine novim rebalansima stalno izjednačavaju s onim što je stvarno ostvareno i izvršeno. "Kada bi se prihvatila takva poslovna politika, tada bi svaki ostvareni poslovni rezultat ujedno značio i potpuno ispunjenje plana, što ne bi odgovaralo stvarnom stanju, a Nadzorni odbor za tako nešto nema mandat", zaključuje NO.

Na to je reagirala i trenutna uprava HRT-a: koja je ustvrdila je da je upozorenje Nadzornog odbora o enormnom povećanju vanjskih troškova HRT-a za čak 51,4 milijuna kuna "politikantski čin" u kojem se traži objašnjenje za odluku koju je NO prihvatio još u svibnju usvajanjem rebalansa financijskog plana za ovu godinu. Reakcija trenutnog vodstva HRT-a uslijedila je nakon priopćenja u kojem je NO u utorak istaknuo da nije ugrozio poslovanje svojim posljednjim zaključkom da HRT nema zakonskog zastupnika i davanjem naloga Ravnateljstvu HRT-a da osigura redovno poslovanje nakon što je 1. listopada istekao mandat v. d. glavnog ravnatelja Siniše Kovačića. S HRT-a poručuju da se najveći dio od navedenih 51,4 milijuna kuna povećanih vanjskih troškova odnosi na otkup prava na prijenos Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj s čime je NO bio upoznat i što je potvrdio svojim odlukama. Smatraju i da je isticanje povećanih vanjskih troškova svojevrsni pritisak na vodstvo HRT-a u donošenju poslovnih odluka u predstojećem razdoblju. Podsjećaju da se u godinama velikih sportskih događaja, poput nogometnog prvenstva i Olimpijskih igara, redovito povećavaju vanjski troškovi, ali da su oni u okviru postojećeg usvojenog financijskog plana za ovu godinu što potvrđuje i nalaz revizije.

U trenutnoj upravi HRT-a reagirali su i na tvrdnje da je NO, ispunjavajući svoju zakonsku obvezu, "poduzeo sve mjere kako bi se redovno poslovanje HRT-a moglo normalno nastaviti" naglašavajući da su stručne službe HRT-a nakon isteka Kovačićeva mandata nastavile s redovnim poslovanjem u skladu sa zakonom i internim aktima. Najavili su i da je u pripremi izvješće o poslovanju HRT-a za prvih devet mjeseci ove godine o kojem bi se trebalo raspravljati na sjednici Nadzornog odbora zakazanoj za 21. listopada.

 

//
 

VIJEĆE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE ZABRINUTO ZBOG KRIZE UPRAVLJANJA HRT-om

Sukladno Zakonu o elektroničkim medijima te Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji Vijeće u svojem radu nadzire provedbe programskih obveza koje su utvrđene Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2017, podsjeća VEM. "Kriza upravljanja na HRT-u dovodi u pitanje izvršenje programskih obveza koje čine sadržaj javnih usluga HRT-a, redovito i zakonito funkcioniranje HRT-a u regulatornom okviru propisanom Zakonom o HRT-u i Zakonom o elektroničkim medijima, korištenje mjesečne pristojbe i drugih javnih prihoda u skladu s pravilima o državnim potporama javne radiofuzijske usluge, kao i neometanu provedbu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija", upozoravaju u VEM-u.

 

//
 

VALENTIĆ: HINA NIJE POLITIČKI SERVIS NEKE STRANKE

„Hina apsolutno u protekle 3,5 godine nije bila ničiji medijski servis i dok je ova uprava i ovaj glavni urednik, vjerujem da neće biti ni dalje. I to vrijedi za sve političke stranke i opcije“, poručila je ravnateljica Hine na konferenciji za novinare u sjedištu tvrtke, apostrofiravši tekstove u pojedinim medijima koji, rekla je, mogu potencijalno naštetiti Hini, a u kojima se navodi da je Hina bila „SDP-ov medijski servis“.

Naglasila je da su na konferenciju bili prisiljeni sazvati zbog tekstova i priloga u medijima vezanima uz objavu članka o dugovima tvrtke supruge bivšeg ministra Mrsića, kako bi obranili čast i ugled Hine koji je potencijalno narušen, a ne zbog svojih pozicija. „Ako je namjera cijele ove priče smijeniti upravu i glavnog urednika, onda će se to morati raditi na neki drugi način, a ne izmišljajući cenzuru u agenciji u kojoj cenzure nikad nije bilo. Ne izmišljajući zviždača i uspoređujući se s Ankicom Lepej, ne pozivajući na lustraciju na press konferenciji zajedno s političkom strankom, ne objavljujući tekstove po opskurnim medijima. Za to postoji sud, Sabor koji je osnovao Hinu i stvari će se morati rješavati na taj način“, poručila je ravnateljica te naglasila da je sadašnja uprava „vrlo časno, pošteno i uspješno odradila svoj mandat".

Valentić i Obratov istaknuli su da je priča o cenzuri u Hini lažna navevši da je članak, koji je Škugor Hrnčević poslala HKDU-u, da bi potom bio objavljen na dva portala, kroz redakcijski radni sustav bio vidljiv za 105 djelatnika agencije. „Ako nešto skrivate, pretpostavljam da nećete ostaviti vidljivim za 105 ljudi“, kazala je Valentić. Škugor Hrnčević je, dodala je ravnateljica Valentić, ukrala tekst i poslala ga na adresu stranke, uz napomenu u mailu da im može koristiti tijekom izborne utrke u 6. izbornoj jedinici, gdje je Mrsić bio nositelj liste Narodne koalicije“.

„Riječ je o krađi, političkom pogodovanju, gospođa Škugor može podnijeti tužbu sudu i čekat ćemo pravorijek pravosuđa“, kazala je Valentić. I ona i Obratov izrazili su zgroženost tim činim, a Obratov je naveo da je, odmah nakon što je nedovršeni tekst objavljen na portalima, zatražio sazivanje uredničkog kolegija na kojem su svi jednoglasno kazali da bez obzira tko je to učinio treba dobiti izvanredni otkaz.

U tom trenutku, navela je ravnateljica Valentić, nije se znalo tko je članak proslijedio HKDU-u, a uvidom u server Hine utvrđeno je da je to mailom učinila Škugor Hrnčević. „Kada je ona vidjela da joj se zbog toga potencijalno sprema otkaz, tada je krenula s pričama o cenzuri. A kad one, nadam se, nisu upalile, onda je započela s pričom o zviždačima“, ustvrdila je Valentić osvrnuvši se tako na prosvjed ispred Hine te konferenciju za novinare na kojima se vodstvo Hine prozivalo za cenzuru i političko pogodovanje, a Škugor Hrnčević navelo kao primjer zviždača.

Valentić naglašava kako Škugor Hrnčević nije zviždačica jer bi se, kako je rekla, zviždač obratio institucijama, a ne bi tekst slao političkoj stranci. „Ona je u ovoj priči bila politički aktivist i ništa drugo“, ustvrdila je. Odbacila je i objedama nazvala tvrdnje Škugor Hrnčević da je u Hini bila šikanirana. „U protekle 3,5 godine apsolutno ni jednom nije se požalila ni na kakvo ponašanje bilo koga u redakciji na nju. To je učinila tek naknadno, kad je shvatila da joj se sprema otkaz“, kazala je.

Valentić je rekla da "nitko, pa ni gospođa Škugor, koja je također bila ravnateljica i imala mogućnost za bolje poslovanje firme, na ovaj je način neće ugroziti Hinu". "I sigurno nećemo popustiti pod pritiscima kojima smo ovih dana izloženi“, poručila je Valentić te istaknula da Hina već tri godine posluje pozitivno. Isto ističe i glavni urednik te upozorava da je sadašnja situacija potencijalno opasna jer se zbog cijelog slučaja može narušiti povjerenje Hininih korisnika. „Ne postoji cenzura u Hini. Jer, Hina je, i njezina novinarka, na svjetlo javnosti iznijela jedan slučaj“, poručio je te naglasio da se cijelo vrijeme i dalje novinarski radi i objavljuju tekstovi vezani uz dug bivše tvrtke Mersićeve supruge jer je uredništvo tu temu smatralo temom od javnog interesa.

Postupak Škugor Hrnčević glavni urednik Hine smatra političkim aktivizmom te ističe da je članak bio u redakcijskom sustavu, da je od autorice tražio dodatne provjere, a Škugor Hrnčević ga je, a da se u međuvremenu nikome u Hini nije obratila, proslijedila stranci. „A kad je shvatila da se serveri provjeravaju, tek je četiri dana nakon objave na portalima službeno zatražila, preko članice Upravnog vijeća, da se glavnog urednika na kolegiju pita što je s tim tekstom“, navodi Obratov ustvrdivši da je Škugor Hrnčević, kad je shvatila da je dovedena pred gotov čin, okrenula pilu naopako i od sebe počela raditi zviždača.

Odbacio je i lažima nazvao navode da je on ili bilo tko od urednika na kolegiju rekao da je neetično objaviti tekst uoči izvanrednih parlamentarnih izbora, a citirao je i riječi autorice teksta koja je kolegiju i njemu osobno kazala kako smatra da je tekst dobar, ali da urednik ima potpuno pravo tražiti još informacija. Autorica članka, naveo je, kazala je da je slobodno radila na temi, da nije bilo nikakve cenzure, te da nikada kao u protekle 3,5 godine slobodnije nije radila u Hini.

Istaknuo je i da mu je u službenom očitovanju koje je zatražio, autorica izrazila ogorčenost da je netko iza njezinih leđa manipulirao njezinim tekstom te da je zbog toga i u nezgodnoj situaciji prema svojim izvorima. Ravnateljica se osvrnula i na postupanje ministra kulture u tehničkoj vladi Zlatka Hasanbegovića koji je zatražio očitovanje od Hine o tome postoji li cenzura u Hini, a što, naglasila je, nije ovlašten ispitivati te je prekršio zakon. „Mi odgovaramo Upravnom vijeću koje je imenovao Sabor. Ministar to očito nije znao, a očiti nije znao mnoge stvari, pa ni tu stvar“, kazala je Valentić.

„Odgovorili smo mu da cenzure nema, iako nije imao pravo to pitati“, dodala je ravnateljica Hine upozorivši da Hasanbegović, istovremeno, dva i pol mjeseca ne odgovara na dopis u kojem Hina traži naputak o budućem radu Upravnog vijeća, s obzirom da sadašnjem Vijeću istječe mandat. „Teško se oteti dojmu da politika s ovim nije imala nikakve veze, ali kao ravnateljica Hine, s pozicije odgovornosti, to neću tvrditi“, dodala je.

 

//
 

LOŠE STANJE PLURALIZMA MEDIJA U SEDAM EUROPSKIH ZEMALJA

Studija od 175 stranica naglašava da svaki pokušaj razgovora o medijskoj slobodi i pluralizmu na europskoj razini mora biti „bitno povezan s pitanjima demokracije, vladavine prava i temeljnim ljudskim pravima te da mora postati dio redovnog procesa demokratske kontrole“. Izvještaj inzistira na tome da bi Europska unija o tom pitanju morala donijeti zakonodavne mjere kao što to navodi Grupa za slobodu informiranja i pluralizam na najvišoj razini (High Level Group for Freedom of Information and Pluralism).

Platforma za praćenje medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) treba nastaviti rad i razviti jasne postupke prijavljivanja kršenja zadanog. Studija navodi šest preporuka; javno financiranje (državnu pomoć medijskom sektoru), transparentnost, poboljšanje statusa novinarske profesije, medijsku pismenost, platforme pružatelja usluga i konkretne prijedloge izmjena i dopuna Direktive za audiovizualni medijski servis (Audiovisual Media Service Directive), o čemu se upravo raspravlja (vidi Preporuku 3):

1. Moraju zaživjeti pravila regualcije koncentracije medija

2. Treba poduzeti potrebne korake da bi se podigla razina novinarske profesije, poticanjem novinara na samoreguliranje, promoviranjem obrazovanja itd.

3. Treba promovirati medijsku pismenost i suradnju s programima Europske unije da bi se ta vrsta pismenosti poboljšala kod svih građana Europe.

4. Treba ojačati neovisnost nacionalnih regulatornih tijela osiguranjem primjene zahtjeva iz Preporuka Europskog vijeća iz 2000 (23) i Članka 3 Okvira te direktive.

5. Treba osigurati kulturnu i društvenu raznolikost. Studija se bavi i radnim statusom novinara te se kao problem vidi činjenicu da su mnogi zaposleni na ugovore na određeno vrijeme, da ne raspolažu svojim intelektualnim vlasništvom i da nemaju zaštitu i prednosti koje proizlaze iz radnih prava.

Nedavni razvoj događaja u Mađarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i mnogim drugim članicama EU ukazuju na potrebu za usklađenom akcijom na razini EU. Opća kriza medija i sve vidljiviji izostanak financiranja novinarstva od javnog interesa, uz porasto političkog ekstremizma, nacionalizma i populizma pokazuju da je potrebna nadnacionalna akcija. To su nalazi vrlo detaljne i cijenjene studije koju je naručio Odjel za ljudska prava i ustavna pitanja Europskog parlamenta na zahtjev odbora LIBE (Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs).

 

//
 

TRAŽILICOM „TOM“ DO INFORMACIJA U TIJELIMA JAVNE VLASTI

Jedan od tih alata je tražilica odluka i mišljenja – TOM koju je izradio Povjerenik za informiranje u suradnji s Visokim upravnim sudom. Taj alat omogućuje pretraživanje po raznim segmentima pa od velike koristi može biti tijelima javne vlasti, korisnicima i osobito istraživačima, omogućavajući im pristup upravnoj i sudskoj praksi, pristupanje informacijama i ponovnoj uporabi podataka.

Od ove godine zainteresiranima je dostupan i popis tijela javne vlasti preko aplikacije koja omogućava pretraživanje prema određenim kriterijima kao i ekstrahiranje u ponovno uporabljivom formatu. Taj popis, rečeno je na skupu, je neizostavan alat u obavljanju poslova povjerenika, funkcioniranju portala Imamopravoznati.org te ga je moguće koristiti za razne svrhe.

U pokušaju da se građanima, udrugama i medijima približi zakonodavni okvir i modeli njegova učinkovitog korištenja, kao i sam kontekst prava na pristup informacijama, povjerenik je pripremio i Vodič za građane jer je tijekom trogodišnjeg praćenja primjene Zakona o pravu na pristup informacijama postalo jasno kako je slaba javna svijest o korištenju prava na pristup informacijama.

Istodobno, Priručnik za službenike za informiranje u tijelima javne vlasti, uz edukacije koje povjerenik provodi trebao bi značajno doprinijeti uklanjanju šutnje uprave, ubrzanju postupka i dostupnosti informacija, kao i standardizaciji primjene Zakona, pružajući službenicima orijentir u radu. Povjerenica za informiranje Anamarija Musa kazala je da Hrvatska još nije postigla razinu transparentnosti koju bi željeli te smo prisiljeni iz relativno netransparentnog društva vrlo brzo napredovati do digitalnog, transparentnog društva 21. stoljeća.

„Sa svoje strane u ove tri godine nastojali smo maksimalno olakšati građanima u dostupnosti informacija, ali i educirati tijela javnih vlasti kako bi im približili ideju transparentnosti jer otvorenost mora biti dio njihova svakodnevnog rada“, rekla je Anamarija Musa. Britanski veleposlanik u Hrvatskoj Andrew Stuart Dalgleish rekao je da je britansko veleposlanstvo iskazalo podršku Uredu povjerenice za informiranje, a pozadina podrške leži u stavu britanske vlade da bude najotvorenija i najtransparentnija na svijetu. „U okviru toga surađujemo s drugima kako bi oni postali otvoreniji i transparentniji“, rekao je veleposlanik, dodavši da će na području prava pristupa informacijama nastaviti raditi u okviru procesa obnavljanja biletaralnog odnosa s Hrvatskom prije i poslije Brexita.

Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović kazala je kako je od 2012. na području prava na pristup informacijama puno napravljeno. Osim otvaranja podataka, pred nama predsotji, kazala je ministrica, provođenje što više mjera vezanih za donošenje javnih politika u svim sektorima. Ocijenila je kako je puno postignuto na portalu e-Građani. Puno je usluga dostupno elektronski što znači da su te usluge koje pruižaju javna tijela građanima dostupnije, ali je potrebno da budu još brže i bolje kako bi bile zaista na usluzi građanima, zaključila je ministrica. Ministarstvo uprave, najavila je, čeka razvijanje usluga e-Poslovanje za poslovni sektor. Prve rezultate očekuju do kraja godine, a u proljeće sljedeće godine njegov intenzivan rad.

Prema podacima koje je predstavila predstavnica Visokog upravnog suda, u Hrvatskoj su od 2004. do 2013. vođena 563 upravna spora, dok je u tri godine postojanja institucije povjerenika za informiranje pokrenuto 119 upravnih sporova od čega su riješena 103 predmeta. Visoki upravni sud je pritom u velikoj mjeri ocijenio zakonitim rješenja koja je donijela povjerenica jer je broj poništenih odluka, njih svega šest, gotovo zanemariv.

 

//
 

TELEVIZIJI VOX TRAJNO ODUZETA KONCESIJA

Trgovačkom društvu Vox d.o.o. koncesija za obavljanje pružanja medijske usluge televizije oduzeta je zbog neurednog plaćanja koncesije, te zbog toga što se ta televizija ni nakon opomene Vijeća nije pridržavala ni najmanje 90 posto programske osnove, piše Slobodna Dalmacija.

Koncesija je VOX-u oduzeta na području regije D7, Zadarske, Šibensko-kninske i dijela Ličko-senjske županije. Isto se odnosi i na oduzimanje koncesije VOX-u za područje regije D6, odnosno dijelu Ličko-senjske i Karlovačke županije. Vijeće za elektroničke medije raspisalo je novi natječaj za televizijsku koncesiju na ovim područjima za koju se može prijaviti do polovice listopada.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND TRAŽI DA O PRIJETNJAMA NOVINARIMA RASPRAVLJA HRVATSKI SABOR

Posljednji primjeri su prijeteća pisma koja su primili ravnateljica Hine Branka Gabriela Valentić te glavni urednik portala Forum.tm Goran Borković. Jedno pismo „potpisano“ je s „Jedan HOS-ovac“ a drugo s „Ustaške zmije“ a ispod oba „potpisa“ je ustaški pozdrav „Za dom spremni“. Uz primatelje u tim prijetećim pismima anonimni su pošiljatelji ispisali i odvratne uvrede na račun još nekolicine novinara i drugih javnih osoba. HND još jednom podsjeća da je od prijetnji do fizičkog nasilja malen korak te zahtjeva najhitnije postupanje nadležnih institucija u svim slučajevima prijetnji novinarima. Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora pozivamo da o toj za društvo krajnje opasnoj pojavi neizostavno raspravlja već na prvoj sjednici. Očekujemo i da se zbog značaja ove teme saborski zastupnici o njoj očituju na plenarnom zasjedanju.

 

//
 

SINDIKAT I HND: KOVAČIĆEVE IZMJENE ETIČKOG KODEKSA NA HRT-U SU NIŠTETNE I NEZAKONITE

Sindikati i ogranak HND na HTV-u u dopisu Ravnateljstvu HRT-a ističu i kako je logički zaključiti da je do izmjene Etičkog kodeksa došlo samo da bi se smijenilo postojeće Etičko povjerenstvo jer mandat članova traje još godinu dana. 'Prijedlog novog Etičkog kodeksa pojavio se iznenada na samom kraju mandata bivšeg v.d. ravnatelja, pri čemu samo Etičko povjerenstvo, do objave te činjenice sindikatima, nije znalo da se radi na izradi novoga Kodeksa', tvrdi se u dopisu Ravnateljstvu HRT-a. Dodaje se i da se takvo što dosad nije dogodilo na HRT-u jer su svi dosadašnji ravnatelji osnivali radne skupine koje su radile na prijedlogu Kodeksa, pri čemu su članovi Povjerenstva uvijek bili uključeni u izradu.

'Javna rasprava o izmjenama Kodeksa u ovom slučaju nije ni oglašena ni zapravo provedena, to jest u njoj nisu sudjelovali izabrani predstavnici zaposlenika na koje se Kodeks primjenjuje, dakle novinari i kreativno osoblje. Takva procedura nije u skladu ni sa Zakonom o medijima', ističe se u odgovoru Sindikata novinara i Ogranka HND-a na HTV-u koji potpisuju Sanja Šegedin Miriovsky i Sanja Mikleušević Pavić.

Time reagiraju na posljednje priopćenje Ravnateljstva HRT-a u kojem se ističe da je Siniša Kovačić prijedlog novog Etičkog kodeksa 22. rujna dostavio Koordinaciji sindikata na savjetovanje, te da je 29. rujna Koordinacija sindikata dostavila svoje očitovanje te da 'nije dala negativno mišljenje na prijedlog Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje HRT-a'. U najnovijem očitovanju sindikata i HND-a reagira se i na tu tvrdnju Ravnateljstva uz objašnjenje kako se neistinito navodi da se Koordinacija sindikata nije negativno očitovala na taj prijedlog.

'Dobronamjerni su mogli jednostavno i lako provjeriti činjenicu da je prije objave novog Etičkog kodeksa Koordinacija sindikata u funkciji Radničkog vijeća HRT-a, uz brojne primjedbe, dala negativno mišljenje na prijedlog dokumenta, uz naglasak da je potrebno provesti cjelovitu raspravu novinara i kreativnog osoblja na HRT-u', zaključuje se u dopisu. S druge strane, bez obzira na navode sindikata i HND-a te odluku NO-a kojom se utvrđuje ništavost novog Etičkog kodeksa, Ravnateljstvo HRT-a ističe da je Siniša Kovačić 30. rujna potpisao novi Etički kodeks koji će 'na snagu stupiti osmog dana od objave na intranetu HRT-a'.

 

//
 

HND: UGROŽENA EGZISTENCIJA NOVINARA

Završetkom programa bespovratnih potpora neprofitnim medijima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, koji je u posljednje tri godine osnažio treći medijski sektor, 280 novinara sa zadnjim danom rujna ostalo je bez prihoda za život. Budućnost 20 neprofitna medija, u kojima je radilo 30 stalno zaposlenih novinara i 250 vanjskih suradnika, neizvjesna je. Rezultat je to političkog djelovanja ministra kulture na odlasku Zlatka Hasanbegovića, koji je u siječnju ove godine ukinuo program sufinanciranja neprofitnih medija, raspustio stručno povjerenstvo koje je te potpore dodjeljivalo te stopirao program potpore medijima zajednice za koji je Ministarstvo u prošlom mandatu osiguralo 30,6 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Tako su Hasanbegovićevim 'radom' prekinuti programi koji su barem djelomično zaustavljali trend odlazaka profesionalnih novinara na burzu, kao i potpunog društvenog i materijalnog urušavanja profesije.

Usprkos raširenih tvrdnji kako se na te portale trošio novac poreznih obveznika, treba naglasiti kako je rad neprofitnih medija sufinanciran sa nešto manje od tri milijuna kuna od prihoda igara na sreću Hrvatske lutrije, dakle ne iz proračunskog novca. Ta skromna sredstva bila su dostatna da pojedini portali zaposle prosječno po jednog novinara za neto plaću od oko 4.000 kuna, a honorari vanjskih suradnika nerijetko su dosezali tek par stotina kuna mjesečno.

Važnost neprofitnih medija leži u obradi društveno važnih tema za koje komercijalni mediji rijetko pokazuju interes. Za dosadašnji model financiranja neprofitnih medija zainteresirala se Europska federacija novinara te ostale novinarske organizacije, čija je zajednička delegacija nedavno boravila u Hrvatskoj, pohvalivši ga kao jednu od rijetkih pozitivnih stvari na novinarsko-medijskoj sceni u nas. Način na koji je Zlatko Hasanbegović vodio Ministarstvo kulture, posebno kada je riječ o medijima, smatramo ozbiljnim ugrožavanjem demokracije i pluralizma. Učinjen je golem korak unatrag kada je riječ o slobodi medija i pravu na slobodu izražavanja, dok je istodobno ohrabren revizionizam, čime su protudemokratske i totalitarne ideje dobile pravo građanstva. Izborom Hasanbegovića za ministra teško je narušen ugled Republike Hrvatske u međunarodnim krugovima.

Hrvatsko novinarsko društvo od budućeg mandatara Vlade Republike Hrvatske očekuje da ozbiljno povede računa o osobi koju će izabrati za novog ministra/icu kulture kako bi se u što kraćem roku sanirala šteta koju je svojim djelovanjem počinio odlazeći ministar. Kako u medijskom, tako i ukupnom kulturnom prostoru, s kojim je sustavno odbijao bilo kakvu komunikaciju, a pogotovo suradnju, a u svoj resor pripuštao tek svoje svjetonazorske istomišljenike kojima je isključivost i netolerancija prema drugima i drugačijima glavna odrednica djelovanja.

HND od novog ministra/ice traži da hitno riješi goruće probleme na medijskom polju te da s HND-om, kao strukovnom novinarskom udrugom, te predstavnicima medija što prije otvori dijalog radi donošenja medijske strategije u skladu s najboljim demokratskim praksama, koja treba sadržavati i rješenje za sustavno financiranje trećeg medijskog sektora, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

 

//
 

HND NAJOŠTRIJE OSUĐUJE PRIJETNJE SMRĆU I POZIVE NA NASILJE PREMA NOVINARIMA

Novinarki je isti muškarac rekao i da bi joj mogao "prilijepit znaš kako", te ju je pljunuvši nazvao "neodgojenim smećem". HND pozdravlja činjenicu da je osoba koja je novinarki prijetila smrću privedena, što je potvrđeno iz Policijske uprave zagrebačke, te se nadamo da će biti primjereno kažnjena. Također, prijetnje novinarima upućene su ovih dana i putem jedne društvene mreže na kojoj je objavljena svojevrsna tjeralica protiv novinara koji su snimali crkvu u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, u kojoj se prošli tjedan služila misa zadušnica za više visokih ustaških zapovjednika NDH, osuđenih na smrt i ubijenih nakon II. Svjetskog rata.

HND upozorava da je riječ o teškoj zloporabi društvenih mreža te poziva Državno odvjetništvo da u ovom i u sličnim slučajevima reagira kako bi se spriječilo da verbalno nasilje prijeđe u fizičko. Adiministrator Facebook stranice Priznajem! Hrvat sam u uvodnom komentaru novinare okupljene ispred crkve naziva “spodobama” i “partijskim evidentičarima koji pažljivo bilježe tko je sve bio u crkvi baš kao što su činili i njihovi djedovi i očevi (…)”. Da poziv na linč bude potpun, objavljena je fotografija novinara dok mirno obavljaju svoj posao ispred crkve.

Da je Facebook status urodio željenim svjedoče komentari koji pozivaju na protjerivanje, fizičko nasilje i ubojstvo novinara. Fotografija jednog od fotoreportera ispred crkve objavljena je i u jednoj tv emisiji, uz laž koju je izrekao voditelj da je riječ o osobi koja popisuje tko ide u crkvu kako bi ga mogao prijaviti, iako bi morao znati da živimo u zemlji u kojoj je sloboda vjeroispovijesti Ustavom zajamčena i koja ima potpisane ugovorom sa Svetom stolicom, pa se temeljem njih vjeronauk predaje u javnim školama.

HND podsjeća da mnogi slučajevi prijetnji smrću kao i napadi na novinare godinama nisu riješeni, te poziva nadležne da konačno pronađu počinitelje i eventualne naručitelje i primjereno ih kazni. Prijetnje smrću i pozive na nasilje prema novinarima smatramo izravnom prijetnjom i slobodi novinarstva kao javnom dobru, te očekujemo da nadležne institucije u svim takvim slučajevima hitno reagiraju po službenoj dužnosti, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik Saša Leković.

Inače, u međuvremnu određen je istražni zatvor protiv 51-godišnjaka kojeg zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo tereti da je prijetio novinarki Nove TV, nezadovoljan njezinim radom i prilogom emisije o njemu. Terete ga da je u srijedu oko 13,30 sati tijekom televizijskog snimanja, prilikom izlaska s adrese na kojoj živi na putu u javnobilježnički ured, novinarki prijetio s ciljem da je prestraši. Okrivljenik je prema sumnjama tužiteljstva nastavio prijetiti novinarki na koju je i pljunuo u povratku iz javnobilježničkog ureda dok mu je ona hodajući ulicom sa snimateljem nastavljala postavljati pitanja. To je, navodi tužiteljstvo, izazvalo osjećaj uznemirenosti i bojazni za vlastiti život. Protiv osumnjičenika određen je istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja nedjela, izvijestilo je u petak Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.

 

//
 

IO HND-a HINE: NIJE BILO CENZURE U HINI

U slučaju vezanom uz neovlaštenu objavu nedovršenog teksta o dugu bivše tvrtke supruge SDP-ova Miranda Mrsića prema HZZO-u, pokušaj cenzure nije prijavila ni autorica teksta niti bilo tko drugi od novinara i urednika u Hini.

Kao što su svi novinari i urednici u Hini mogli vidjeti, taj tekst je stajao na desku uz oznaku "čekati" što, kako svi novinari i urednici Hine znaju, znači da se radi tek o radnoj verziji teksta koju još treba doraditi prije nego je tekst spreman za objavu. Također, to nije ni prvi niti zadnji put da neki tekst stoji na desku sve dok ne bude pripremljen za emitiranje, i to također znaju svi u redakciji.

Stoga IO HND-a Hine smatra da u slučaju spornog teksta nije bilo nikakve cenzure, već se radi o uobičajenom postupku u procesu pisanja i objave Hininih vijesti, stoji u priopćenju koje za IO HND Hine potpisuje predsjednik Damir Margetić.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

UGAŠEN MAĐARSKI OPOZICIJSKI DNEVNIK

Nestala je njihova bogata on-line arhiva i dinamična web stranica, novinari i ostali zaposleni ostali su ispred svojih zaključanih ureda, otkazane su njihove e-mail adrese, a budućnost sad izgleda mnogo tmurnija za ono malo preostalih neovisnih medija u Mađarskoj. Urednici i novinari Népszabadsága – našavši se odjednom nezaposleni – ono što se dogodilo nazivaju pučem i to s dobrim razlozima.

Zaposleni u Népszabadságu pismom su obaviješteni da više nemaju posao, da nemaju pristup uredima i da je nestala i njihova cijenjena web stranica. Urednici tako sad imaju nadzor jedino nad Népszabadságovom Facebook stranicom, kamo su postavili i ovu kratku poruku:

“Dragi čitatelji, urednici Népszabadsága su kad i javnost obaviješteni da je ovaj dnevnik zatvoren i da odluka stupa na snagu odmah. Naša je prva pomisao bila da se ovdje radi o puču.“

Népszabadság, osnovan 2. studenoga 1956. – u doba Mađarske revolucije i nasljednik dnevnika pod nazivom Szabad Nép – tada je bio instrument centralnog organa Mađarske radničke socijalističke partije. Novine su postale kritična neovisna publikacija lijevog centra i pratila tranziciju prema demokraciji 1989./90. Većina je njenih dionica tada prenesena u privatne strane korporacije i u Free Press Foundation, povezanim s Mađarskom socijalističkom partijom zadržavši samo mali dio sve do 2015, kad je i to prodano.

Népszabadság je ovog časa u vlasništvu austrijskog Mediaworka, koji tvrdi da se tvrtka jednostavno restrukturira. “Unatoč rastu dobiti i mjerama smanjanja troškova Népszabadság više nije poslovao ekonomski uspješno te je prvotna dužnost menadžemnta da pronađe rješenje za budući modale poslovanja. (…) Manadžment Mediaworkers će se tome posvetiti u skladu s trendovima u ovoj industriji i započeti konzultacije da bi osigurala budući razavoj. Da bi se posvetili toj dužnosti, sve su operacije vezane uz Népszabadság (i tiskana i on line izdanja) od danas obustavljene do daljnjega.“

No ima tu mnogo više od onoga što se vidi iz priopćenja za javnost Mediaworkersa. Mađarski je tisak posljednja četiri mjeseca pun spekulacija i izvještaja o tome da poslovni interesi usko povezani s mađarskom vodećom partijom Fidesz traže način da kupe izdavačku kuću Mediaworkers. Najveći prijatelj Viktora orbana Lőrinc Mészáros – koji je iznenada postao multimilijarderski biznismen u posljednjih šest godina je povezan s profideszovim poslovnim interesima nadajući se da će zgrabiti sve što je lijevo u neovisnoj medijskoj sceni Mađarske. Potpredsjednik Fidesza Gábor Kubator je, izvještava se, rekao već u kolovozu: “Népszabadság je naš.” Fidesz je brzo izdao priopćenje i potvrdio da ima ekonomske logike da se zatvori Népszabadság zbog gubitaka i odbio je ikakve političke razloge takve odluke. Népszabadságovi zaposlenici, čitatelji i mađarski aktivisti planiraju za subotu javni prosvjed.

 

//
 

ZVIŽDAČI TREBAJU ZAŠTITU EU: POTPIŠITE PETICIJU

Peticija koju je pokrenuo Eurocadres predstavljena je u Bruxellesu na konfernciji na kojoj su sudjelovali predstavnici Eurocadresa, Europske konfederacije sindikata (ETUC), Europske federacije sindikata javnih medija (EPSU), Transparency Internationala. Peticiju je pordžalo 48 organizacija koje su naglasile važnost zajedničkog djelovanja u vezi s tim ključnim pitanjem. Nakon rasprave o Direktivi trgovanja tajnim podacima i suđenja zbog odavanja dokumenata pod nazivom LuxLeaks pitanje zaštite zviždača na razini EU se našlo u žarištu zanimanja. Zviždači često riskiraju da na kraju plate visoku cijenu otkrivanja informacija, a oni su ključni da bi se na svjetlo dana iznijele nezakonitosti, korupcija, sve ono što je protiv javnog interesa i prijetnja je zdravlju i sigurnosti.

Europski parlament je uglavnom sklon zagovarati europsku legislativu o zviždačima. Član Parlamenta iz redova Zelenih Benedek Javor snažno podupire tu akciju: “To nije kampanja u korist zviždača, to je kampanja u korist svih nas, u korist javnosti“, rekao je na konferenciji za novinare. Savez socijalista i demokrata (S&D) organizira konferenciju o europskoj akciji za zaštitu zviždača 20. listopada. A Europska komisija još istražuje odgovarajući pravni temelj za takvu akciju. Direktorica EFJ-a Renate Schroeder povezala je zaštitu zviždača sa slobodom medija i kazala da ta pitanja idu ruku pod ruku sa zaštitom novinarskih izvora: “Ponosni smo na postojeće 'curenje' dokumenata, na LuxLeaks i na Panama Papers, jer pokazuju važnost istraživačkog novinarstva i suradnje koja prelati granice jedne zemlje. A sve je to bilo moguće isključivo zbog aktivne uloge zviždača.“ Upozorila je i na studiju o zakonima o zaštiti zviždača na razini EU koju je objavio Centar za pluralizam i slobodu medija (CMPF), koja pokazuje da vrlo mali broj zemalja ima posebne zakone koji se odnose na zviždače.

Na konferenciji se mogla vidjeti i videoporuka zviždača koji je otkrio LuxLeaks Antoinea Deltoura, kojeg sud u Luxembourgu tuži zbog otkrivanja informacija o porezima. “Važno je biti zaštićen na razini EU jer se pitanje što je javni interes može razlikovati od zemlje do zemlje“, poručio je.

 

//
 

WIKILEAKS ĆE OBJAVITI JOŠ MILIJUN DOKUMENATA DO KRAJA GODINE

Govoreći video lnkom, kazao je da će dokumenti biti objavljeni prije kraja godine, a prva će serija biti dostupna sljedeći tjedan. Assange, koji je i dalje u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu, kamo se sklonio 2012., da bi izbjegao moguće izručenje Švedskoj, kazao je da je izborni materijal „znakovit“ i da će se moći vidjeti prije glasanja 8. studenoga.

"Materijal koji će WikiLeaks objaviti prije kraja godine je ...značajan u nekoliko pravaca; utjecat će na tri moćne organoizacije u tri razne države kao i na ... proces izbora u SAD-u“, izjavio je na jednom berlinskom eventu , kamo se javio linkom i tako obilježio 10th osnivanja WikiLeaksa. Najavio je da je materijal usredotočen na rat, oružje, naftu, masovno praćenje, na tehnološkog diva Google i američke izbore, no nije želio otkriti nikakve detalje.

 

//
 

NOVINAR ROBERTO SAVIANO PORUČUJE MAFIJI: JOŠ UVIJEK SAM ŽIV

Nagrađivani talijanski novinar koji pod policijskom zaštitom živi otkad je 2006. objavio knjigu pod nazivom "Gomora", nazvanoj po biblijskome gradu grijeha u kojoj prikazuje svijet napuljske mafije kroz oči trinaestgodišnjaka za novu generaciju Talijana postao je simbol borbe protiv organiziranog kriminala. "Gomora" je nastala tako što je Saviano proveo gotovo dvije godine radeći u tekstilnim i građevinskim tvrtkama pod kontrolom klana Casalesi, a rezultat je knjiga-reportaža s izmišljenim likovima koji odražavaju svu surovost napuljskoga načina života pod dominacijom camorre u svim područjima života - od sitnog obrta do odvoza smeća.

Knjiga je prodana u 1,2 milijuna primjeraka širom Italije i prevedena na 42 jezika te je poslužila kao predložak za snimanje filma i serije. Istodobno su Savianu i tjelohraniteljima koji ga čuvaju, smrću zaprijetili članovi moćnoga klana Casalesi. "Kada su me u listopadu 2006. stavili pod zaštitu, upitao sam ih koliko dugo će to trajati", prisjeća se Saviano za talijansku La Repubblicu. "Policajac mi je odgovorio kako vjeruje da će to potrajati nekoliko dana". No desetljeće kasnije, Saviano je i dalje potencijalna meta. "Teško je sve to sažeti... no želio bih izraziti iznimnu zahvalnost policajcima koji me svakodnevno čuvaju... oni su mi postali poput obitelji", kazao je za talijanski dnevni list. Često pomisli na to kako bi bilo dobro da nikada nije napisao "Gomoru". No unatoč svemu, danas bih im volio viknuti u lice: "E pa niste uspjeli. Niste dobili što ste željeli.", kaže.

"A ja nisam posustao, nisam se slomio, iako je bilo trenutaka kad sam se raspadao na komadiće", kaže danas tridesetsedmogodišnji Saviano, upozoravajući da prijetnje smrću nisu jedini načini kojima se u Italiji sprečava sloboda izražavanja. Upozorava na to da i sveprisutna ucjena onemogućuje medijsko istraživanje mafijaškog djelovanja i prijetnja. "Tko god opiše organizirani kriminal, namještanje poslova, pranje novca, mora biti svjestan toga da će postati žrtveno janje", kaže Saviano te dodaje da "mafija neće samo pokušati diskreditirati ono što je o njoj napisano, već će se svim silama potruditi da uništi vjerodostojnost podataka i osobe koja ih je iznijela".

 

//
 

JANEZU JANŠI SUDIT ĆE SE ZBOG VRIJEĐANJA NOVINARKI

Novinarka slovenskog nacionalnog tv-servisa Evgenija Carl i urednica unutarnje politike Mojca Pašak tužile su Janšu od kojega zahtijevaju odštetu zbog uvrede koju im je nanio, kad je u twitter poruci nakon što su u središnjem dnevniku u ožujku objavile vrlo nenaklonjen prilog o njegovoj stranci napisao da su političke aktivistice i "novinarske prostitutke" koje se "prodaju za 35 eura". Na objavljeni televizijski prilog iz središnjeg dnevnika u kojemu se tvrdilo da su neki članovi Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) navodno članovi ekstremističke facebook skupine "Crna legija", što se kasnije pokazalo neprovjerenim i upitnim, Janša je drugi dan za spomenute novinarke, navodeći samo njihova imena i inicijale prezimena napisao kako su one "islužene prostitutke" jer ih ne smatra pravim novinarkama nego političkim aktivisticama koje imaju zadatak da napadaju njegovu stranku.

Sud u Celju na kojem su uložile tužbu s odštetnim zahtjevom u petak je odbio prigovor Janšinih odvjetnika koji su zahtijevali da se tužba odbije, navodeći kako su novinarke javne ličnosti koje moraju biti spremne i na jaču i oštriju razinu kritike za svoja stajališta, te da je njegov tvit bio odgovor na "političku provokaciju". Sudsko je vijeće navelo da spomenuti Janšin tvit u kojemu je mnogo uvredljivih izraza "sadrži sve znake kaznenog djela", što je vidljivo "iz sadržaja napisanog i načina izražavanja", te da ne predstavlja nikakvu ozbiljnu kritiku novinarskog rada.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE „MARKO POLO-SLAVNI PUTOPISAC“

Godišnja nagrada dodjeljuje se pojedincu novinaru za najbolju putopisnu reportažu, ako je to ostvarenje rada u skladu s Pravilnikom o dodjeli nagrada, medalja i priznanja „Marko Polo –slavni putopisac“.

Prijedlog za dodjelu godišnje nagrade mora sadržavati:

1. Ime i prezime kandidata

2. Životopis kandidata

3. Prijavljena reportaža ili putopis

4. Obrazloženje prijedloga

5. Pisanu izjavu kandidata da želi sudjelovati u postupku izbora (ukoliko je kandidat i predlagatelj)

6. Ime i prezime i adresa predlagatelja kandidata, ukoliko je predlagatelj fizička osoba, odnosno naziv i sjedište pravne osobe i ime osobe ovlaštene za zastupanje, ukoliko je predlagatelj pravna osoba.

7. najmanje jednu preporuku za predloženo ostvarenje kandidata

Prijedlog za dodjelu nagrade može sadržavati i druge priloge.

Fizičke i pravne osobe koje za dodjelu Nagrade predlažu pojedinca novinara moraju navesti za koju vrstu nagrade predlažu ( Nagrada „Marko Polo – slavni putopisac“).

Prijedlozi za nagradu upućuju se u zatvorenim omotnicama, na adresu:

HRVATSKA UDRUGA TURISTIČKIH NOVINARA I PISACA U TURIZMU
c/o HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
10 000 ZAGREB
Perkovčeva 2

Prijedlozi za dodjelu Nagrade podnose od dana objave natječaja na službenim internetskim stranicama do zaključno 25. studenog 2016.

Nepotpuni i nepravodobni prijedlozi neće se razmatrati.

Tina Čubrilo

Predsjednica Hrvatske udruge turističkih novinara i pisaca

 
  NAJAVE
//
 

Prezentacija rezultata istraživanja "Razumijevanje potreba lokalnih online medija u Hrvatskoj i Srbiji" (27. listopada, 11 sati, Novinarski dom)

Fondacija Slavko Ćuruvija i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu provele su komparativno istraživanje "Razumijevanje potreba lokalnih online medija u Hrvatskoj i Srbiji". Prezentacija rezultata održat će se u četvrtak, 27. listopada u 11 sati, u Novinarskom domu u Zagrebu (Perkovčeva 2).

Sudjeluju:

Toni Gabrić, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu - Zagreb

Ilir Gaši, Slavko Ćuruvija fondacija - Beograd

Prof. dr. Marina Mučalo, Fakultet političkih znanosti - Zagreb

Vesna Roller, Vijeće za elektroničke medije

Josip Kapraljević, portal Novi-Zagreb.hr

Vlasnici i urednici lokalnih online medija

Fondacija Slavko Ćuruvija i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu (UNMK) provele su istraživanje "Razumijevanje potreba lokalnih online medija u Hrvatskoj i Srbiji". Podržala ga je OESS-ova misija u Srbiji, u okviru projekta Gaining Digital Edge: Freedom of Expression koji se realizira sredstvima Delegacije Kraljevine Nizozemske pri OESS-u. Rezultati istraživanja pružaju odgovore na pitanja:

- kakav je položaj novinara na lokalnim portalima?

- kakvo je obrazovanje i profesionalno iskustvo njihovih urednika?

- u kakvim tehničkim uvjetima rade?

- s kakvim se problemima suočavaju u poslovanju?

- kakve su im obrazovne i tehničke potrebe?

- kakve pritiske podnose iz lokalne političke i ekonomske sfere?

- kako javne medijske politike u Srbiji i Hrvatskoj i opća društvena situacija u dvije zemlje utječu na stanje lokalnih portala?

- koliko zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva za informiranošću?

 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved