Info > Newsletter

HND Newsletter 32 / Rujan 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 32

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 32
Rujan 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVAJAMO
//
 
- KOVAČIĆ PRIJETI OTKAZIMA SANJI MIKLEUŠEVIĆ PAVIĆ I MIRNI ZIDARIĆ
- MEDIA NET: ŠPRAJC, TOMIĆ I PULJIZ NAJPOPULARNIJI NOVINARI
- EFJ PROTIV PRODUŽETKA MANDATA V.D GLAVNOM RAVNATELJU HRT-a
- NOVI ČELNIK NOVOG LISTA JE RICHARD FLIMEL IZ JOJ MEDIJE
- VRATITI POTPORU NEPROFITNIM MEDIJIMA
- ISTRAŽIVANJE EBU-a: JAKI JAVNI MEDIJI MANJE DESNOG EKSTREMIZMA
- HND S PARTNEROM IZ NORVEŠKE OSNIVA CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA
- HND OSUĐUJE NAPAD UREDNIŠTVA NOVOG LISTA NA SVOG NOVINARA
- POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

KOVAČIĆ PRIJETI OTKAZIMA SANJI MIKLEUŠEVIĆ PAVIĆ I MIRNI ZIDARIĆ

Etičko je povjerenstvo na sjednici 23. 8. 2016. donijelo mišljenje kako kolegica Mikleušević Pavić nije kriva za "verbalni delikt", supotpisivanje HND-ovog priopćenja od 21.7.2016. u kojem su iznesene dokumentirane kritike na neprofesionalno ponašanje v.d. vodstva HRT-a što ih je potvrdila i međunarodna misija u kojoj su, među ostalima, bili predstavnici Europske federacije novinara (EFJ) te Europske radiodifuzijske unije (EBU) unije čija je članica i Hrvatska radiotelevizija. No, unatoč takvom mišljenju Etičkog povjerenstva v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a kaznio je Sanju Mikleušević Pavić zbog "niza neistinitih, netočnih, i neprovjerenih informacija " koje je navodno iznijela supotpisavši, kao predsjednica Ogranka HND-a, priopćenje kojim se HND usprotivio produljenju v.d. mandata Siniši Kovačiću na mjestu Glavnog ravnatelja HRT-a.

Tim je potezom Kovačić u potpunosti prihvatio prijavu protiv kolegice Mikleušević Pavić da je supotpisivanjem HND-ovog priopćenja prekršila četiri članka Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje HTV-a. Iako je Etičko povjerenstvo donijelo mišljenje po kojem Sanja Mikleušević Pavić nije počinila niti jedan od prekršaja za koji je prijavljena, v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a takvu je odluku ignorirao te kolegicu kaznio upozorenjem pred otkaz.

HND smatra da je na taj način v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a Siniša Kovačić zloupotrijebio službeni položaj za odmazdu prema kolegici koja odgovorno vodi ogranak HND-a na HTV-u. Također, HND ocjenjuje da je ovim neutemeljenim kažnjavanjem kolegice Mikleušević Pavić v.d. Glavnog ravnatelja HRT-a pokušao napraviti pritisak na HND kao neovisnu strukovnu udrugu i zastrašiti sve novinare na HRT-u koji se usude kritizirati očito neprofesionalne poteze v.d. vodstva.

Da su naše sumnje opravdane potvrđuje i činjenica kako je Kovačić pokrenuo pravno neutemeljen postupak za izvanredni otkaz Mirni Zidarić, predsjednici Etičkog povjerenstva. HND i ovaj potez ocjenjuje nastavkom pritisaka na Etičko povjerenstvo.

Kulminacija je hitno raspisivanje javne rasprave o izmjenama Etičkog kodeksa o čemu nije informirana većina novinara i ostalih zaposlenika koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa HRT-a, a kojih se te nagle izmjene izravno tiču. Rasprava će trajati do 29. rujna 2016. kako bi doslovno posljednjeg dana produljenog mandata aktualnog v.d. Ravnatelja HRT-a izmjene Etičkog kodeksa mogle biti usvojene, što znači i promjenu članova Etičkog povjerenstva (iako im redovan mandat traje još godinu dana).

Pozivamo sve članove HND-a na HRT-u kao i ostale zaposlenike na HRT-u da ne dozvole ovu opasnu manipulaciju i ponavljamo najoštrije protivljenje mogućem novom mandatu Siniše Kovačića na čelu HRT-a. O posljednjim događajima na HRT-u, kao i dugoročnoj ogromnoj šteti kojima bi oni mogli rezultirati, obavijestit ćemo i sve zainteresirane međunarodne organizacije te institucije Europske unije, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

Svoju zabrinutost izrazila je i Europska federacija novinara (EFJ) čiji je predsjednike Mogens Blicher Bjerregard kazao kako političko zastrašivanje i kontrola nemaju mjesta u bilo kojem neovisnom medijskom regulatornom tijelu ili etičkom povjerenstvu u Europi. - "Bojimo se da se prijetnjom otkazom Sanji Mikleušević Pavić, odgovornoj predsjednici Ogranka HND-a na HRT-u, vrši pritisak na HND i sve kritički osviještene novinare koji rade na HRT-u", izjavio je, predsjednik EFJ-a.

 

//
 

MEDIA NET: ŠPRAJC, TOMIĆ I PULJIZ NAJPOPULARNIJI NOVINARI

Media Net predstavila je po treći put rezultate istraživanja tko je najpopularniji, a tko najbolji novinar. Nagradu MediaNeta – za najpopularnijeg novinara ove godine osvojio je Zoran Šprajc, a među 15 najpopularnijih novinara prema ocjeni čitatelja i gledatelja ove godine našli su se i Mislav Bago, Ante Tomić, Saša Kopljar, Romina Knežić, Andrija Jarak, Aleksandar Stanković, Petar Pereža, Mislav Togonal, Boris Dežulović, Nino Raspudić, Ivana Paradžiković, Goran Milić, Mirjana Hrga, Ivana Petrović i Jelena Lovrić.

Nagradu Media Net ove je godine za kategoriju tisak osvojio Ante Tomić, a među top 10 našli su se i Nino Raspudić, Marko Biočina, Boris Dežulović, Jelena Lovrić, Sanja Modrić, Jurica Pavičić, Jagoda Marić, Boris Rašeta i Frenki Laušić.

U kategoriji internetskog novinarstva nagradu je dobila novinarka i kolumnistica Tportala Helena Puljiz. Media NET je članica MCA grupe, najveće grupacije za praćenje i analizu medija u srednjoj i jugoistočnoj Europi koja okuplja regionalne kompanije specijalizirane za meedia intelligence - praćenje i analizu medija, istraživanje i savjetovanje za razvoj komunikacija.

"Anketni upitnici o najboljem/najpopularnijem novinaru imali su otvorena pitanja, što znači da nismo naveli niti jedno ime, već smo prepustili ispitanicima da sami navedu one koje smatraju najboljima. Od svakog ispitanika zatražili smo da navede tri televizijska i radijska novinara, te po tri novinara iz tiskovnih medija i internetskih portala. Dakle, apsolutno svi novinari, kolumnisti, autori i TV i radio osobe iz lokalnih i nacionalnih medija imali su priliku biti navedeni od strane opće i stručne javnosti", rekla je Darja Kupinić – Guščić, jedna od osnivača i suvlasnica MCA grupe.

Budući da, nastavila je, "obični građani vrlo često ne razlikuju novinare od voditelja, ili kolumnista, na listi će se naći i oni autori ili televizijska/radijska lica koja po profesiji nisu novinari, ali ih javnost tako percipira. U kategoriju najboljih novinara ušli su oni koje su izabrali stručnjaci, a u kategoriju najpopularnijeg oni koje su izabrali obični građani. Ovo je popularna nagrada koja nema nikakve druge pretenzije već da približi novinarsku struku običnim građanima i da pokaže novinarima kako ih njihova publika doživljava. Mislimo da je to za svakog autora važno", ocijenila je.

Media Net je popularnost hrvatskih novinara ispitao metodom telefonske ankete koja je provedena od 12. do 15. rujna na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, građana Hrvatske. Ispitanici su sami navodili imena novinara koje smatraju popularnima. U listi od 114 imena koja su ispitanici naveli, 30 je žena i 83 muškarca. Nagradu Media Net - za najboljeg i najpopularnijeg novinara ove godine ručno izradila Martina Kalčić, mlada umjetnica iz Rijeke.

Dodjeli je prethodilo predavanje na engleskome jeziku Magdalene Horanske, članice uprave MCA grupe i potpredsjednica međunarodne strukovne udruge media monitoring agencija FIBEP, na temu "Media intelligence and media markets in the region".

Inače, oOvogodišnji Weekend Media Festival , deveti po redu, okupio je u Rovinju vodeće ljude i stručnjake u komunikacijskom industrije i i poslovnom svijetu, a privukao je više od četiri tisuće sudionika, 550 novinara, 350 studenata s relevantnih fakulteta i 120 utjecajnih govornika iz cijeloga svijeta. Posebno je zanimanje izazvalo predavanje prvog čovjeka Roc Nation Sports američke agencije za sportske talente Shawn Pecas Costnera, koji traži nove NBA talente u Hrvatskoj. "NBA zvijezde tražimo diljem cijeloga svijeta, ali ispostavilo se da ih je mnogo upravo u Hrvatskoj. Volio bih pronaći neke značajne igrače koji se uklapaju u naše globalne smjernice, bilo je riječ o mlađim ili starijim kandidatima", objavio je Pecas u Rovinju. Shawn Pecas Costner poručio je da se iza američkog sna krije naporan rad pa ga je upravo zbog toga moguće živjeti bilo gdje u svijetu.

Među najposjećenijim panelima Weekend Media Festivala bio je "Obrazovanje i budućnost".Boris Jokić, bivši voditelj cjelovite kurikularne reforme poručio je da Hrvatska zadnjih 26 godina stoji na mjestu, škole su iz industrijskog doba, a učenici koji iz njih izlaze zaostaju za svojim vršnjacima u zemljama kao što su Poljska ili Estonija.

Žestoka rasprava razvila se između sudionika panela "Kuda ide televizija". Panelisti su poručili da televiziji godinama predviđaju kraj, ali usprkos takvim prognozama, gledanost konstantno raste. Weekend Media Festival, najveći komunikacijski festivalu u jugoistočnoj Europi koji se organizira pod generalnim pokroviteljstvom Adris grupe, završava u nedjelju.

 

//
 

EUROPSKA UNIJA RADIOTELEVIZIJA PROTIV SMANJENJA RTV PRISTOJBE HRT-u

EBU zabrinjavajućim ocjenjuje i Mostovo uvjetovanje za postizbornu koaliciju s HDZ-om, prihvaćanjem njihovog prijedloga o 19 postotnom smanjenju pristojbe.

'Održivo financiranje HRT-a je ključno za zadržavanje njegove presudne uloge u društvu. Rasprava o visini iznosa radiotelevizijske pristojbe trebala bi biti javna, a ne biti djelom koalicijskih pregovora' ističe se u priopćenju EBU-a.

U njemu se navodi i veliki doseg i utjecaj HRT-ova televizijskog programa na gotovo, kako je istaknuto, 75 posto hrvatske populacije. 'EBU smatra kako je ovaj oportunistički potez pokušaj da se oslabi nezavisnost i urednička kvaliteta HRT-a koji je, kao relevantan izvor informacija, i dalje medij kojim se najviše vjeruje u Hrvatskoj. HRT je i ogledni primjer za uspješan javni medijski servis u regiji s udjelom gledanosti od 28,4 posto, najvećim na Balkanu', navodi se u priopćenju.

Ističe se i da je godišnji iznos pretplate od 128 eura manji od prosjeka članica EBU-a i da ga HRT-a uspješno ubire. Navodi se i da je taj iznos ostao nepromijenjen već četiri godine, iako je HRT imao zakonsko pravo povećanja iznosa mjesečne pristojbe te da je u tom razdoblju rastao pritisak države da HRT 'pokriva' troškove domaćinstva oslobođenih od plaćanja pristojbe.

'Provede li se smanjenje od 19 posto, dodatno smanjenje prihoda HRT neće dovesti samo do ozbiljih rezova u programu, nego bi moglo potkopati djelovanje javnog medijskog servisa u Hrvatskoj i mogućnost za slobodnu i nezavisnu raspravu što bi svaka demokratska vlast trebala štititi. Važnost adekvatnog i sigurnog financiranja javnog medijskog servisa, utvrđenog na nacionalnoj razini, je sadržano i u mnogim dokumentima Vijeća Europe. Pozivamo sve političare, nadležne institucije i buduće parlamentarne zastupnike da se suzdrže od politizacije javnog medijskog servisa i da štite vrijednosti javnog medijskog servisa u korist hrvatskog naroda', navodi se u priopćenju koje potpisuje direktorica EBU-a Ingrid Deltenre.

EBU je, kako se navodi, najveća stručna udruga javnih nacionalnih medijskih organizacija na svijetu koja ima 74 aktivna člana u 56 država u Europi i okružju te 35 pridruženih članova širom svijeta Misija je Europske unije radiotelevizija promicanje interesa javnih medijskih servisa i njihova doprinosa suvremenim društvenim kretanjima. Hrvatska radiotelevizija punopravni je član Europske unije radiotelevizija posredno od samoga osnutka unije 1950., a izravno nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, od 1. siječnja 1993.

 

//
 

POTVRĐENA JESENSKA SHEMA HRT-a

"Tko će preuzeti HRT nakon isteka roka, pravno je pitanje, a ja se u pravna pitanja neću miješati", rekao je Kovačić te dodao i kako je "hipotetsko i daleko pitanje" hoće li se javiti na novi natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a. U novoj shemi središnji Dnevnik je skraćen i traje 40-minuta, a na programu će se naći dvije nove emisije - "Mali noćni razgovori" Milane Vuković Runjić i Daniela Rafaelića te "Iza zavjese" Tihomira Dujmovića. Također, kreće i vrlo hvaljena serija "Novine" te nova sezona "Crno-bijelog svijeta".

"Gledajući Dnevnik, shvatili smo da postoji mogućnost da se on sažme. Procijenili smo, uz neke analize, da Dnevnik može biti oko 35 minuta plus pet minuta sporta, nakon kojeg slijede 'Teme dana' koje će obrađivati teme koje su obilježile taj dan u zemlji ili svijetu", rekao je za Hinu obnašatelj dužnosti urednika HRT-a 1 Miro Branković, dodajući kako će kraći Dnevnik početi u ponedjeljak, 19. rujna u 19 sati kao "brži i s kraćim prilozima" te da on može samo poboljšati kvalitetu informativnog programa. Branković je najavio da na HRT-u 1 počinje nova emisija autorskog para Milane Vuković Runjić i Daniela Rafaelića "Mali noćni razgovori", koja bi trebala biti emitirana ponedjeljkom navečer, no, dodao je, još ne može najaviti talk show Romana Bolkovića koji bi išao četvrtkom jer se, kako je rekao, trebaju riješiti neka pravna pitanja.

Nedjeljom ujutro trebao bi biti emitiran nasljednik negdašnjega Press Cluba – emisija "Iza zavjese" s voditeljem Tihomirom Dujmovićem, ali taj ugovor još nije potpisan, rekao je Branković. Od dramskih serija istaknuta je nova sezona "Crno-bijelog svijeta", koja bi trebala biti emitirana na HRT-u 1 u listopadu u udarnom terminu petkom, a nedjeljom bi išla nova serija "Novine".

Uvode se emisije poput talk showa Željke Ogreste, novi vanjskopolitički magazin "Global" autorice Zdenke Kardum, u program se vraća emisija "Pola ure kulture" urednice Branke Kamenski, a najavljeni su i novi show Željka Pervana, kviz "Šifra" Joška Lokasa te nova emisija autora Branimira Bilića "Hrvatska za 5".

Drugi program, koji uređuje Jasna Burić, donosi, među ostalim, emisiju za školarce "Školski sat" te emisiju za djecu osnovnoškolskog uzrasta "Luka i prijatelji", koja će se emitirati jedanput na tjedan. Među novitetima je i emisija "Rekreativac", čija je svrha poticanje na tjelovježbu. Pokreće se i emisija o učiteljima "Sjedni, odličan" urednice i voditeljice Sunčice Findak. Osim toga, istaknuta je i "Vrtlarica" te mnoge strane serije, poput "Vikinga", "Igre prijestolja" i ostalih. Treći program Hrvatske televizije, koji uređuje Krešimir Čokolić, ponovno donosi prepoznatljive emisije kao što su "Peti dan", "Posebni dodaci", "Na rubu znanosti", "Animatik" i "Treći element".

Četvrti program, koji uređuje Tončica Čeljuska, u novoj će shemi imati udio vijesti veći od 45 posto, što je minimum po obvezama iz ugovora Vlade i HRT-a. Čeljuska je najavila nastavak koncepcije kanala koji se temelji na programu uživo. Svoje su sheme predstavili i urednici radijskih kanala, a urednik Prvog programa Hrvatskog radija Vladimir Kumbrija rekao je kako se nastavlja uspješna programska shema u kojoj je najslušanija emisija "Jutarnja kronika". Urednica Drugog programa Jadranka Rilović rekla je kako se uvodi novi slogan "Slušaj svoju frekvenciju" uz veći udio domaće glazbe, a urednica Trećeg programa Nevenka Dujmović najavila je jedanaest novih emisija.

Članovi Vijeća nakon predstavljanja su iznijeli svoje viđenje nove sheme. Tako je Zoran Šangut pohvalio radio i predložio da emisija "Veterani mira" traje dulje. Neda Ritz poduprla je vraćanje programa za mlade, no uputila je kritike zbog ukidanja emisija "Uvijek kontra" i "Vita jela zelen bor" te zbog premještanja termina emisije "Hrvatska uživo".

Najoštrije je kritizirao novu shemu član Vijeća Saša Milošević, koji je rekao kako najavu sheme doživljava kroz namjeru stvaranja retrogradnoga, ultrakonzervativnog programa čija je metodološka paradigma propovijed. Milošević smatra kako će to uzrokovati pad gledanosti te prosvjed stručnih novinarskih krugova. Urednici programa odgovorili su na kritike ističući kako su neki formati zamijenjeni onima za koje se procjenjuje da će biti bolji, a drugi su postavljeni u gledanije termine. Nevenka Dujmović replicirala je Saši Miloševiću tako što je rekla kako daje ocjenu nečega što još nije čuo ni vidio.Članica Vijeća Maja Sever iznijela je primjedbe zbog angažmana vanjskih suradnika umjesto zaposlenika HRT-a te je izrazila nezadovoljstvo zbog ukidanja pojedinih emisija na Trećem programu Hrvatskog radija koje je vodila Ljubica Letinić. Dujmović je odgovorila kako je Ljubica Letinić dobila priliku na drugim emisijama i kanalima.

Na početku sjednice predstavljeno je izvješće o poslovanju HRT-a za 2015. godinu u kojem je istaknuto kako je Hrvatska radiotelevizija lani ostvarila dobit od 18,3 milijuna kuna. Ostvarena dobit najviše se temelji na stabilnosti prihoda HRT-a (osobito mjesečne pristojbe) koji su realizirani u iznosu od 1,399 milijarda kuna, što je 1,2 posto niže od plana, a u odnosu prema 2014. viši su za 0,1 posto.

 

//
 

EFJ PROTIV PRODUŽETKA MANDATA V.D GLAVNOM RAVNATELJU HRT-a

Dok odredba kaže da će mandat trajati do 1. listopada ove godine, što je mjesec dana duže od šest mjeseci (mandat je trebao isteći 4. rujna), sad je Vlada u odlasku to produžila na godinu dana, piše EFJ. U ožujku je desno orijentirana Vlada kojom je dominirao HDZ smijenila prijašnjeg glavnog ravnatelja Gorana Radmana i Sinišu Kovačića postavila za v.d. ravnatelja. Europska federacija novinara (EFJ) je u suradnji sa svojom hrvatskim članicom HND-om prigovorila tom potezu kao nezakonitom i neprikladnom za javni servis. "Nije u redu i nije moralno da Vlada učini nešto takvo pod izgovorom da tako pomaže HRT-u, jer svi znamo kakvu su štetu v.d. ravnatelja i njegov tim nanijeli tom javnom mediju", rekao je Saša Leković, predsjednik HND-a. Nakon pada Vlade u lipnju, Međunarodna misija, uključujući i Europsku federaciju novinara, posjetila je Hrvatsku i naglasila da je Vladino uplitanje u HRT ključna prepreka slobodi i neovisnosti medija u Hrvatskoj. Izvještaj upozorava na restrukturiranje i promjene u programskom dijelu tog medija kao dokaz "pokušaja da Vlada na odlasku kontrolira HRT".

 

//
 

NOVI ČELNIK NOVOG LISTA JE RICHARD FLIMEL IZ JOJ MEDIJE

Upis promjena u upravljačkoj strukturi kojim se naknadno potvrđuju novi vlasnički odnosi u Novom listu uslijedio je gotovo pet mjeseci nakon intervjua Richarda Flimela u kojem je potvrdio preuzimanje tih riječkih novina ističući to kao dobru poslovnu priliku slovačke kompanije.

"Kao grupacija smo stalno u potrazi za novim poslovnim prilikama, a na tržištima u Slovačkoj i Češkoj se više nismo imali gdje širiti. Hrvatska se nametala kao logičan izbor i kad se pružila mogućnost za kupnju Novog lista, zaključili smo da se radi o dobroj poslovnoj prilici pa smo se odlučili na ovaj potez kojim smo kupili, osim Novog lista, i Glas Istre i Zadarski list, radi stvaranja jake medijske platforme", rekao je Flimel u intervju Novom listu u travnju. Kao neistinite odbacio je sve navode da iza JOJ Media House stoji neka politička opcija, a naročito nagađanja kako iza svega stoji HDZ navodeći kako je preuzimanje Novog lista "isključivo poslovan potez". U travnju je predstavnike radnika i redakcije Novog lista, tadašnji predsjednik uprave Neven Klarin, obavijestio o promjeni vlasničke strukture Novog lista kazavši im da je prodaja većinskog vlasničkog udjela od 80,3 posto dionica tvrtki JOJ Media House "gotova stvar, ali da su ugovori još u fazi potpisivanja".

Problem je bio, kako su isticali predstavnici radnika i čelnici Hrvatskog novinarskog društva, netransparentna prodaja te medijske kuće inozemnoj kompaniji koja u tom trenutku nije imala čak ni registiran OIB te su pozivali nadležne institucije da provede kontrolu nad preuzimanjem i stjecanja nad vlasništvom i upravljanjem Novim listom. Iako je JOJ Media House preuzeo vlasništvo još prije nekoliko mjeseci, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja tek je krajem srpnja izvijestila da je odobrila "koncentraciju poduzetnika kojom JOJ Media House iz Bratislave stječe kontrolu nad riječkim Novim listom, Glasom Istre iz Pule i zadarskim poduzetnikom RTD". Zajednički tržišni udjeli Novog lista, Glasa Istre novine i RTD-a na tržištu prodane naklade u 2014. iznosio je između10 i 15 posto, a na tržištu oglašavanja između 15 i 20 posto. Kako se navodilo tijekom prodaje Novog lista, paket dionica te tvrtke prodavao se za 38 milijuna kuna, od kojih je polovica bila namijenjena rješavanju kreditnih obaveza Novog lista tako da je, nakon potpisivanja ugovora, s nekretnina Novog lista planirano skidanje svih hipoteka.

 

//
 

VRATITI POTPORU NEPROFITNIM MEDIJIMA

Mostov Nedjeljko Marković žali što je bivša vlada prekinula dijalog i ušla u svojevrsni sukob sa neprofitnim medijima, a zalaže se za novu strategiju potpora koje moraju imati jasnije kriterije.

Ivan Pernar iz Živog Zida smatra da potpore ne moraju nužno biti namijenjene neprofitnim medijima. Most je nazvao licemjernim jer je sudjelovao u rezanju budžeta neprofitnim medijima, dok se danas zalaže za suprotno. Igor Kolman iz HNS-a rekao je kako Narodna koalicija želi vratiti sve potpore neprofitnim medijima koje je bivša vlada ukinula, ali smatra da bi država na neki način trebala podupirati i komercijalne medije. HDZ-ov Jasen Mesić smatra da bi se neprofitni mediji trebali financirati kroz ugovore s Vladom, uz precizno definirane kriterije i obaveze primatelja potpora. Sustav potpora medijima, po njemu, mora biti uređen kroz medijsku strategiju. Svi predstavnici složili su se kako je nužno dovršiti posao oko donošenja medijske strategije, što se pokušalo u mandatu HNS-ove ministrice Andreje Zlatar Violić, a što je potpuno zanemareno u mandatu njenog nasljednika, HDZ-ova Zlatka Hasanbegovića. Osjećajući se prozvanim, HNS-ov Igor Kolman, rekao je da je donošenje strategije bio prekrupan zalogaj za Ministarstvo kulture: "Strategije nema jer se, na žalost, pokazalo da je količina interesa toliko obuhvatna i složena priča da u Ministarstvu jednostavno nije bilo dovoljno kapaciteta da se to riješi u jednom mandatu".

Most-ov Nedjeljko Marković zalaže se za donošenje strategije i promjenu medijske legislative, ali ističe kako je prethodno potrebno postići dogovor oko društvenog smjera u kojem Hrvatska želi ići. Pozvani da ocijene rad aktualnog vodstva Hrvatske radiotelevizije, većina predstavnika dala je negativnu ocjenu, dok se Jasen Mesić iz HDZ-a suzdržao rekavši da je takvo ocjenjivanje smatra neprimjerenim. Mesić je podsjetio da je SDP-ova većina, unatoč upozorenjima Europske komisije, izmijenila zakon koji je jamčio parlamentarni konsenzus u izboru glavnog ravnatelja HRT-a, na što je HNS-ov Kolman odgovorio kako je "sjajno kada HDZ upozorava da će nešto poći po zlu i onda, zahvaljujući njima, pođe po zlu". SDSS-ov Saša Milošević smatra da je HTV danas metastazirani mehanizam koji je potpuno neprobavljiv i negledljiv. "Nisam daleko od ideje potpuno novog početka, kao u Grčkoj", rekao je Milošević. Pernar je, pak, iznio ideju o ukidanju pretplate i izravnom financiranju HRT-a, na što je Kolman odgovorio kako su takvi pozivi opasni "jer se time otvara mogućnost da Hrvatska ostane bez javnog servisa".

Kada je riječ o poreznim olakšicama za izdavače dnevnih novina koji imaju usvojene redakcijske statute, sudionici su se složili kako sustav te potpore nije dobar jer nema kontrole implementacije i provođenja statuta. Tako oni ostaju mrtvo slovo na papiru, dok izdavači ostvaruju velike uštede, zaključeno je. Parcijalna rješenja se nisu pokazala dobrim – treba vidjeti što smo dobili za tu poreznu olakšicu, odnosno, jesu li vlasnici medija to zloupotrijebili, kazao je Mostov Nedjeljko Marković.

 

//
 

ISTRAŽIVANJE EBU-a: JAKI JAVNI MEDIJI MANJE DESNOG EKSTREMIZMA

EBU, osnivač Eurovizije, proveo je studiju u 25 zemalja nakon što je primijećeno da je manja vjerojatnost da će nacija biti sklona ekstremizmu što je u njoj bolji javni medijski servis. U izvještaju je po prvi puta analiziran doprinos demokraciji i društvu javnih medija kao što je BBC. Izvještaj pokazuje utjecaj jakog javnog radija i televizije na izlaznost birača, kontrolu korupcije i slobodu medija nakon Brexita i porasta desnog ekstremizma u čitavoj Europi.

"Zemlje u kojima postoji javni medijski servis, pokazuju trend većih medijskih sloboda. One u kojima ti javni servisi obuhvaćaju veći dio tržišta, pokazuju veću izlaznost birača", kaže se u izvještaju koji spominje snažnu korelaciju između veličine tržišta koje pokriva javni servis i "desnog ekstremizma" te "kontrole korupcija". "Ta je korelacija posebno zanimljiva u svjetlu javnih rasprava o malom broju birača koji izlaze na izbore, o korupciji i porastu krajnje desnice posvuda u Europi", kaže voditelj istraživanja i šef medijskog servisa EBU-a Roberto Suárez Candel. "Jak i dobro financiran javni medij ne znači samo da će gledateljima i slušateljima nuditi vijesti, dokumentarce i zabavu – on će pridonositi demokraciji. Premda ne možemo reći da jaka javna televizija i radio izravno vode većoj demokratičnosti, ipak smo pokazali, po prvi put, da su ti elementi povezani, kazao je Candel. "Jedna od ključnih zadaća javnog medija je objava pretpostavljeno neovisnih vijesti. Ako postoje adekvatni financijski izvori, onda takvi mediji mogu investirati u novinarstvo i pružiti kvalitetnije vijesti, te će im publika više vjerovati", dodao je.

Drugo istraživanje koje je proveo EBU je pokazalo da je radio medij kojem se u Ujedinjenom Kraljevstvu i u većini europskih zemalja najviše vjeruje. Analiza podataka iz 33 zemlje pokazala je da 55% Europljana najviše vjeruje radiju, 48% televiziji, a da se internetu i društvenim mrežama u većini zemalja, uključujući i Britaniju, vjeruje manje. "Ne iznenađuje da su radio i televizija mediji kojima se najviše vjeruje", kaže Suárez Candel. "Ljudi su s tim medijima čvrsto povezani i oni su još uvijek njihov najvažniji izvor informacija i zabave. Ne čudi ni to što u zemljama u kojima je visok udio financiranja javnih medija (TV i radija) postoji veće povjerenje u medije općenito – ti mediji proizvode kvalitetan sadržaj i donose društveno korisne informacije.” EBU je unija 73 europska elektronička medija, a članovi su mu i BBC, ITV i Channel 4.

 

//
 

REPORTAŽA U SREDŠTU NOVINARSTVA

Ideja je potekla od našeg dopisnika iz tog grada Gorana Gazdeka, te Ivana Žade, a uz svesrdnu potporu predsjednika HND-a Saše Lekovića. Inače, naš kolega Gazdek, koji je urednik portala Virovitica.net i direktor tog festivala, za ovu je ideju ‘Festivala reportaže i reportera Fra Ma Fu’ nominiran za prestižnu turističku nagradu ‘Povelja Fest’ za godinu 2016. Nagradu je prije 35 godina utemeljila Europska federacija turističkih novinara sa sjedištem u Rimu. U četiri dana prvog dijela Festivala održan je niz aktivnosti, a pedesetak novinara iz Hrvatske, te Bosne i Hercegovine upoznali su se s ljepotama Slavonije i Podravine, šireg virovitičko-pitomačkog kraja. Otvorene su i izložbe fotografija Tonija Hnojčeka i Mate Pejića, te su promovirane i njihove knjige, Davor Schunk je izložio svoje fotografije s puta po Africi, održana je i svečana akademija u čast ‘Fra Ma Fua’, koji je sa 35 godina bježeći iz Zagreba u partizane u Otočac, zajedno sa petoricom kolega filmskih snimatelja, fotografa i novinara, stradao u avionskoj nesreći. Održani su okrugli stol o položaju mladih novinara kao i radionice reportaže za mlade novinare. Virovitica se već brendira po svom poznatom novinaru, a gradska knjižnica dobit će njegovo ime. Lik Franje Martina Fuisa utjelovio je virovitički glumac Goran Koši, a jednu od večera za prijatelje novinare priredili su domaći glumci Koši, Draško Zidar i Mijo Pavelko. Posjećeni su rodna kuća Petra Preradovića, vinske ceste, kao i obiteljska poljoprivredna i turistička gospodarstva, te obiteljsko poduzeće ‘Spider grupa’, koja proizvodi i prerađuje ljekovito bilje.

U drugom dijelu festivala u Češkoj besedi Virovitica održana je promocija knjige "Razgovori sa Smojom" jednog od vodećih hrvatskih novinara i pisaca Borisa Dežulovića, a o knjizi i Smoji, uz autora pričali su urednik knjige Dragan Ogurlić i autor pogovora, novinar i pisac Predrag Lucić. Drugi događaj bio satiričko pjesnički kabaret "Melodije najna i ilevena" koji su u Caffe galeriji Boom izveli Predrag Lucić i Boris Dežulović. Zadnjeg dana festivala novinara i reportera Fra Ma Fu, obilježila je promocija novog broja "Strip Fanzin Gavran”, a u Caffe baru Štedna održana je i izložba stripova.

 

//
 

ODRŽAN PRESS FILM FESTIVAL

Samo otvaranje festivala je bilo na spomen obilježju Gordanu Ledereru u selu Čukur iznad grada Hrvatske Kostajnice, tako da je vizualni dojam bio upečatljiv. Ostatak festivala se odvijao u hotelu Central u Hrvatskoj Kostajnici. U dva dana trajanja festivala prikazano je desetak filmova i reportaža, održana je tribina Zorana Marinovića i predstavljena knjiga putopisca Bekima Sejranovića. Publika je mogla premijerno vidjeti film partnerskog Zagreb tour film festivala "Mongolska rapsodija", Paddy Hayesa. Na završnici PRESS film festivala, dodijeljene su zahvalnice, te posebne nagrade u spomen dvojice ruskih novinara Nogina i Kurinoja, koje je dodijelio počasni član festivalskog tima Vladimir Mukusev.

Festival je ove godine bio pod pokroviteljstvom Župana Sisačko-moslavačke županije Ive Žinića, te Ministarstva branitelja, dok su pomogli i brojni sponzori: Hotel Central, Pounje dd, Vina Šatović, udruga SK Pauk, te Prahin INC.

 

//
 

KAKO IZVJEŠTAVATI O NASILJU NAD ŽENAMA?

Prije sedamnaest godina na zagrebačkom su općinskom sudu ubijene tri i ranjena jedna žena. Počinitelj je bio suprug jedne od njih. Dan njihova ubojstva, 22. rujna, obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

U osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, mediji igraju važnu, ako ne i ključnu ulogu. Ta uloga i utjecaj donose odgovornost - za formiranje javnog stava i pokretanje društvene promjene. Umjesto da budu saveznici žrtava nasilja i svih onih koji/e se protiv tog nasilja bore, mnogi mediji svojim izvještavanjem perpetuiraju pa i stvaraju atmosferu koja problem produbljuje. Žrtvama takva situacija otežava borbu te ih odvraća od prijavljivanja nasilja i traženja pomoći. Zločini nasilja nad ženama (silovanja, ubojstva, premlaćivanja...) nisu 'dobre priče' za crne kronike. To su zločini kojima svi odgovorni za kreiranje, objavljivanje i emitiranje medijskih sadržaja moraju pristupiti s posebnom pažnjom. Postoji gomila smjernica, priručnika, uputa - namijenjenih upravo vama! Sažele smo najvažnije:

1. Što ćemo točno sa svim tim nepotrebnim detaljima?

Izbjegavajte pisati samo 'sočne' detalje priče klikova, čitanosti, gledanosti radi. Nije riječ o jednom slučaju, bitno je ukazivati na društvenu odgovornost i propuste institucija. Mediji mogu pomoći u kreiranju društva koje ne odobrava nasilje.

2. Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst.

Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja nad ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.

3. U nasilju nema ništa romantično ni tragično i jasno je tko je nasilnik. Ne opravdavajte ga!

Kad kao razlog nasilja navodite 'bračnu svađu' ili pišete o 'tragičnom kraju jedne ljubavi', zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može staviti u kategoriju ljubavi te da oba aktera snose odgovornost. To nije istina. U slučajevima silovanja ne koristite riječi 'seks', 'obljubio', i sl., jer te riječi impliciraju pristanak. 'Zločin iz strasti' je isto tako neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno – time se solidarizirate s nasilnikom.

4. Piti alkohol nije zločin, silovati jest!

Koncentrirajte se na ponašanje počinitelja, ne na ponašanje žrtve. On je silovao, udario, ubio. Ona ima pravo odijevati se kako želi, piti alkohol, družiti se s kim želi. Ništa od toga nije kazneno djelo niti je nasilje posljedica ženina ponašanja. Žena nije kriva.

5. On nije zvijer, nažalost!

Nasilnike ne nazivajte čudovištima i zvijerima jer time pogodujete mitu kako nasilje čine neki 'drugi', neki izvan naše zajednice. Nasilnici nisu 'drugi', često su i vrlo cijenjeni članovi zajednice koja odobrava i prešućuje nasilje.

6. Tako miran i povučen susjed? Koga briga i kako je to relevantno?

Javno mišljenje je znatno oblikovano kulturom silovanja – izjave i stavove počiniteljevih poznanika, obitelji i susjeda, kao i proizvoljno odabrana mišljenja važno je kritički prikazati – dobro je navode popratiti objašnjenjem zašto su problematični i što potiču.

7. Identitet žrtve se štiti. Osim ako ona ne traži drugačije. Ne otežavajte!

Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti fotografirana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je dala.

8. Etnički i nacionalni identitet nasilnika je nebitan.

Izbjegavajte opise ili komentare koji sadrže ili navode na diskriminacijski stav prema određenim grupama, odnosno upućuju da je nasilje uobičajeno ili učestalo ponašanje osoba koje pripadaju nekim 'drugim' ili manjinskim grupama. Ne navodite njihov etnički, nacionalni i sl. identitet, jer ga ne navodite ni za pripadnike/ce 'većinskih' grupa.

9. Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.

Upravljanje društvenim mrežama postalo je neizostavna karika u medijskoj industriji. Budući da je javno mišljenje značajno oblikovano kulturom silovanja, komentari na društvenim mrežama često su puni osude i vrijeđanja prema – žrtvi. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.

10. Oprema prodaje, ali oprema i najviše šteti.

Posebno su važni konstrukti i izrazi korišteni u naslovu i podnaslovu jer se njima sugerira odnos publike prema sadržaju teksta. Kada kreirate naslov, razmišljajte o svemu gore navedenom. Dakle: bez senzacionalizma, bez seksizma, bez seksualiziranja, bez upitnika i izraza koji ukazuju na nevjerovanje žrtvi (navodno i sl.). Isto vrijedi i za fotografije, video-priloge te svu opremu koja prati tekst.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND S PARTNEROM IZ NORVEŠKE OSNIVA CENTAR ZA RAZVOJ MEDIJA

U prvih šest mjeseci postojanja, Centar za razvoj medija (Center for Media Development,) omogućit će članovima HND-a stručna usavršavanja, tematske radionice i konzultantsku potporu za apliciranje na natječaje za financiranje novinarskih inicijativa.

Konferencija će biti održana u ponedjeljak, 24. listopada 2016. godine u Velikoj dvorani Novinarskog doma, s početkom u 10 sati. Uz predstavnike HND-a, okupljenima će se obratiti i Eivind Lid, izvršni direktor Norveškog instituta za novinarstvo, Katrine Strøm, članica Odbora Norveškog novinarskog društva, te Frode Rekve, norveški novinar s dugogodišnjim iskustvom rada u norveškim medijima. Centar počinje s radom već 25. i 26. listopada dvodnevnim treningom za novinare na temu "Kako pametnim telefonom napraviti visokokvalitetan prilog za web stranice". Predavač je Jon Terje Hellgren Hansen, poznati norveški fotoreporter. Trećeg dana, 27. listopada, trening je na temu "Etika u novinarstvu - sistemsko reagiranje protiv neetičnosti kroz primjer norveškog mehanizma". Predavač je Kjell Nyhuus, iz Norwegian Press Association. Za oba treninga predviđeno je sudjelovanje do 20 novinarki i novinara, a točno vrijeme njihova održavanja bit će na vrijeme objavljeno. Zainteresirani se mogu javiti na adresu cmd@hnd.hr. Ovo je drugi centar koji se osniva u sklopu HND-a. Prvi, Centar za zaštitu slobode izražavanja, osnovan je lani i osigurava članovima HND-a pravnu pomoć više od tridesetak odvjetnika u cijeloj Hrvatskoj.

 

//
 

HND OSUĐUJE NAPAD UREDNIŠTVA NOVOG LISTA NA SVOG NOVINARA

U tekstu isprike tvrdi se kako je "naš novinar Dražen Ciglenečki u članku 'Karamarko u SOA-u zaposlio agenta koji je pao na sigurnosnoj provjeri i poligrafu' objavljenom 24. veljače 2014. iznio neprovjerene i netočne činjenice koje štete ugledu i časti novinara Gordana Malića". Potom se nabrajaju ti navodni grijesi kolege Ciglenečkog uključujući i tvrdnju kako je Gordan Malić povezan sa stranim tajnim službama, što je presudno utjecalo na negativan rezultat sigurnosne provjere njegovog brata kad se kandidirao za rad u SOA-i.

Teško je povjerovati da uredništvo Novog lista ne razlikuje neprovjerene i neistinite novinarske tvrdnje od citiranja službenih dokumenata pa je time ovaj postupak još sramotniji. Naime, u spornom tekstu novinar je jasno naznačio citate iz dokumenata SOA-e u kojima se spominju tvrdnje koje mu dvije i pol godine nakon što mu je objavilo tekst uredništvo Novog lista stavlja na teret. Cilj teksta bio je pokazati da je Tomislav Karamarko kao ravnatelj SOA-e zaposlio čovjeka koji nije prošao sigurnosnu provjeru.

Moguće je da je djelatnik SOA-e koji je obavljao provjeru napisao gluposti i da Gordan Malić nema nikakve veze sa stranim obavještajcima i Josipom Perkovićem, ali to ne mijenja činjenicu da je Karamarko pri zapošljavanju Marija Malića zanemario rezultate njegove sigurnosne provjere. Novinar Dražen Ciglenečki nije iznosio sud o tome je li to bilo zakonito ili ne niti da li je na taj način bila ugrožena nacionalna sigurnost. Samo je obavijestio javnost o činjenici da je ravnatelj SOA zaposlio čovjeka koji je "pao" na sigurnosnoj provjeri, potvrdivši to citiranjem službenog dokumenta.

Dakle, potpuno je jasno da sporne tvrdnje nije iznio novinar Ciglenečki nego osobe u SOA koje su obavljale sigurnosnu provjeru te za njih ne može biti odgovoran novinar koji ih je prenio pišući o temi koja je nedvojbeno od javnog interesa.

Da je to tako potvrđuje i činjenica da su nakon objave teksta kolege Ciglenečkog u javnost počeli "curiti" i detalji o tome da su, primjerice, za vrijeme Karamarkovog mandata ravnatelja SOA-e u tu službu zapošljavani i ljudi na samo jedan dan, da bi potom bili premješteni u Ministarstvo financija. Slijedom toga saborski Odbor za nacionalnu sigurnost proveo je nadzor u SOA-i i utvrdio "da je u Agenciju u tom periodu bilo prijema osoba za koju je sigurnosna provjera bila negativna, a po nalogu ravnatelja".

Ovim se povodom i na inicijativu tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića sastalo i Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je u svojim zaključcima istaknulo da su "razmotreni i slučajevi primitka u SOA-u osoba koje nisu zadovoljavale sigurnosne kriterije za primitak u službu" te da "primitak takvih osoba u službu, iako u formalnom smislu nije predstavljao kršenje zakona, neprihvatljiv", te da predstavlja "sigurnosni rizik te narušava ugled i vjerodostojnost SOA-e",

Uredništvo Novog lista (u nepotpisanoj isprici) međutim ide tako daleko da laže kako njihov novinar nije zatražio mišljenje ljudi koji se u tekstu spominju iako je Dražen Ciglenečki tri dana prije objave teksta, što i piše u tekstu, elektroničkom poštom zatražio Karamarkovo očitovanje, ali ga nije dobio.

Na kraju, ali nikako najmanje važno, uredništvo Novog lista optužuje svog novinara da je tekst (koji mu je, da podsjetimo, to isto uredništvo objavilo, a i danas se može naći na web stranici Novog lista) napisao neprofesionalno koristeći isključivo "visoke izvore" i "anonimne izvore iz vrha vlade" iako se u tekstu kolege Ciglenečkog niti na jednom mjestu ne spominju nikakvi anonimni izvori već isključivo citati iz službenih dokumenata. Iz svega navedenog jasno je da je riječ o skandaloznom napadu uredništva Novog lista na vlastitog novinara pri čemu je višestruko prekršen Etički kodeks hrvatskih novinara.

Saša Leković, predsjednik HND-a

Izvršni odbor Ogranka HND-a Novi list - Rijeka

Ogranak HND-a Novi list - dopisništvo Zagreb

 

//
 

NOVINARSKE ORGANIZACIJE PROTIV GOVORA MRŽNJE

Širenje govora mržnje, huškačka retorika ili zazivanje rata u Bosni i Hercegovini putem medijskih sadržaja predstavljaju grubo kršenje novinarskog kodeksa, protivni su ne samo vrijednostima novinarstva, već i općeprihvaćenim normama medijskih sloboda u demokratskim društvima. Novinari i urednici moraju biti svjesni svoje odgovornosti kada nekritički i bez dodatnih provjera prenose izjave političara, njihova nagađana i pretpostavke, posebno u situacijama povišenih tenzija i pokušaja manipuliranja dnevnim događajima radi ostvarivanja političkih ciljeva.

Novinarske organizacije iz regije - Udruženje novinara Makedonije, Udruženje/ udruga BH novinari, Hrvatsko novinarsko društvo, Udruženje novinara Kosova, Sindikat medija Crne Gore i Nezavisno udruženje novinara Srbije – naglašavaju kako mediji i novinari moraju poštovati pravila svoje profesije i raditi u interesu građana, mira i stabilnosti, u svakom trenutku i pod bilo kakvim okolnostima, te odbaciti svaki pokušaj korištenja medija za ratno – huškačku propagadnu kojoj smo svjedočili u nedavnoj prošlosti.

Udruženje novinara Makedonije

Udruženje/ udruga BH novinari

Hrvatsko novinarsko društvo

Udruženje novinara Kosova

Sindikat medija Crne Gore

Nezavisno udruženje novinara Srbije

 

//
 

HND: PRODULJENJEM V.D.MANDATA KOVAČIĆU VLADA SVJESNO OMOGUĆAVA AGONIJU JAVNOG SERVISA

Pri tome je sama odluka kontradiktorna jer je Vlada izglasala Uredbu o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji kojim se v.d. mandat Glavnog ravnatelja HRT-a sa šest mjeseci produljio na godinu dana, ali se u istoj odluci izrijekom navodi kako je mandat trenutnog v.d. ravnatelja produljen do 1. listopada ove godine, što je zapravo nepun mjesec dana više od šestomjesečnog mandata na kojega je bivši saziv Hrvatskog sabora imenovao aktualnog v.d. Glavnog ravnatelja. Podsjećamo da je HND javno reagirao čim je prije mjesec i pol dana obznanjena namjera da Siniši Kovačiću bude produljen v.d. mandat podsjećajući da se Vlada u odlasku od prvog dana svoga mandata prema HRT-u ponašala kao prema ratnom plijenu koji se umjesto javnog medijskog servisa svih građana pretvara u udarno sredstvo rigidne kulturne revolucije te da Siniša Kovačić bespogovorno ispunjava takve političke zahtjeve. Upozorili smo i da se na taj način pokušava sačuvati postojeće stanje na HRT-u do parlamentarnih izbora, pa i nakon njih, kako bi se već i do sada učinjena ogromna kadrovska i programska šteta dodatno uvećala, što je besramna zloupotreba političke moći na štetu hrvatskih građana. Produljenjem v.d. mandata Siniši Kovačiću kao Glavnome ravnatelju HRT-a Vlada u odlasku svjesno je omogućila nastavak agonije javnog medijskog servisa, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

 

//
 

HND OSUDIO VRIJEĐANJE NOVINARA ZDENKA DUKE NA PREDIZBORNOM SKUPU HDZ-a

U jednom trenutku veća skupina sudionika skupa počela je snimati kolegu Duku mobitelima i skandirati njegovo prezime. HND osuđuje vrijeđanje novinara Zdenka Duke na predizbornom skupu HDZ-a kao i vrijeđanje i svaki verbalni napad na novinare koji rade svoj posao. Organizatore političkih i drugih javnih skupova podsjećamo da su po zakonu dužni održavati red i mir na skupovima te upozoravamo da će oni biti odgovorni ukoliko se verbalno nasilje prema novinarima pretvori u fizičko, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković. (HND)

 

//
 

HND: OSUĐUJEMO NEUTEMELJEN NAPAD NA KOLEGU KRASNECA

U dnevnom listu "24 sata" od 9. rujna objavljen je tekst Tomislava Krasneca u kojem je kolega opisao rezultat svoje provjere u Europskoj komisiji postoji li dokument iz rujna 2013. za koji je u predizbornom istupu Andrej Plenković rekao da postoji i da je tajan, a europski povjerenik Neven Mimica pa potom i Zoran Milanović ustvrdili su da taj dokument ne postoji. Komentirajući taj članak na društvenoj mreži Twitter Damir Tomić, SDP-ov kandidat iz Đakova u IV izbornoj jedinici, napao je Tomislava Krasneca lažnom insinuacijom da piše u korist HDZ-a. Kolega Krasnec prijavio je Tomića Etičkom povjerenstvu koje je ponašanje SDP-ovog izbornog kandidata ocijenilo kao vrijeđanje i iznošenje insinuacija što predstavlja kršenje Etičkog izbornog kodeksa. Hrvatsko novinarsko društvo osuđuje napad SDP-ovog izbornog kandidata na kolegu Krasneca i pozdravlja odluku Etičkog izbornog povjerenstva. Pozivamo još jednom sve novinare na temeljitu provjeru izjava političara, kako u vrijeme izbora tako i nakon njih, te na prijavu svih vrsta napada koje doživljavaju obavljajući svoj posao, stoji u priopćenju HND-a, koje potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

 

//
 

HND OSUDIO UVREDLJIVO PONAŠANJE MILANA BANDIĆA PREMA NOVINARIMA

Gradonačelnik Bandić, koji je i predsjednik BM 365 - Stranke rada i solidarnosti i želi biti novi hrvatski premijer, gostovao je ovaj tjedan kod Mirjane Hrge u emisiji RTL Danas. Prema transkriptu snimke što ju je danas objavio Index.hr, gradonačelnik Bandić je, nakon što su se kamere ugasile, uputio kolegici Hrgi poruke na račun njezina privatnog života, koje bi se mogle okarakterizirati kao krajnje seksističke uvrede, a neke od njih ("pa ti si se malo digla, previše si se digla”) i kao neizravne prijetnje. Gospodin Bandić nije na HND-ovu molbu želio komentirati transkript. "Gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić nema komentara niti na intervju niti na navodni razgovor kojeg navodite”, odgovorila je gradonačelnikova glasnogovornica Dajana Antonija Bebek. Niti kolegica Hrga nije željela ništa komentirati. "S obzirom na uvrede koje su imale osobni karakter, poštujemo odluku naše urednice i voditeljice Mirjane Hrge da dalje ne komentiramo ovaj događaj', odgovorili su Tportalu s RTL-a. HND podsjeća da ovo nije prvi slučaj neprimjerenog odnosa zagrebačkog gradonačelnika prema novinarima. Posljednji u nizu se dogodio za njegova posjeta Splitu u sklopu predizborne kampanje kada je okupljene novinare usporedio sa šefom nacističke propagande Josephom Goebbelsom. Također je nedavno objavljeno pismo Romana Bolkovića u kojemu on tvrdi kako je Milan Bandić tražio od njega da sa TV Jabuka otpusti Sanjina Španovića, urednika i voditelja političkog talk showa "Veto" jer je kolega Španović komentirao ponašanje gradonačelnika Zagreba na način koji se njemu nije svidio. Niti tu situaciju Milan Bandić nije želio komentirati HND-u. HND ponovo poziva sve javne osobe, političare pogotovo, da prestanu vrijeđati i napadati novinare te da ih puste da neometano rade svoj posao koji je javni interes, od iznimne važnosti za sve građane, stoji u priopćenju HND-a koje potpisuje Saša Leković.

 

//
 

LEKOVIĆ POLOŽIO VIJENCE NA MJESTA POGIBIJE NOVINARA U DOMOVINSKOM RATU

U ime HND-a Leković je položio vijenac na spomenik snimatelju HRT-a Gordanu Ledereru na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice kojega je na novinarskom zadatku 10. kolovoza 1991. godine ubio snajperist sa položaja pobunjenih Srba. Također je položio i vijenac na spomen obilježje u selu Panjani nedaleko Hrvatske Kostajnice gdje su 1. rujna 1991. godine ruski novinari Viktor Nogin i Gennadij Kurinoj upali u zasjedu Martićevih "milicajaca". Novinari su ubijeni a njihov automobil spaljen. Tijela nisu pronađena. Slučaj je još uvijek otvoren u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu a HND se zalaže da ubojice ruskih novinara budu pronađene i kažnjene kao i ubojice svih ostalih ratnih reportera. U sklopu inicijative HND-a da se obilježe sva mjesta pogibije ratnih reportera koja još nisu obilježena, te da se na obljetnice pogibije svih novinara u Domovinskom ratu uz ta obilježja polože vijenci, predsjednik HND-a sastao se sa predstavnicima Gline, grada u kojem je 26. srpnja 1991. godine ubijen njemački ratni reporter Egon Scotland. Dogovoreno je da se na slijedeću obljetnicu primjereno obilježi stradanje njemačkog novinara, prvog stranog novinara poginuloga u Domovinskom ratu.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

BIVŠA POVJERENICA EK U VRIJEME MANDATA BILA NA ČELU OFFSHORE TVRTKE NA BAHAMIMA

Neelie Kroes, bivša povjerenica i potpredsjednica Komisije iz mandata Josea Manuela Barrosa, godinama putovala Europom kao jedan od starijih EU dužnosnika i upozoravala velike kompanije da ne mogu "pobjeći" od pravila Europske unije. Danska je političarka suosjećala s običnim građanima koji su smatrali da svoje plaćaju račune "dok prekršitelji ubiru vrhnje ekstra profita".

Kao europski predstavnik za politiku natjecanja od 2004. do 2010. ona je bila najviši europski financijski stručnjak za korporacije i pet puta na Forbesovoj listi "100 najmoćnijih žena svijeta". Ono što javnosti nije nikad rekla – pa ni Europskoj komisiji na početku mandata – je da je bila direktorica jedne offshore kompanije na Bahamima, karipskom poreznom raju, čije su tajne i porezne strukture privukle podjednako multinacionalne kompanije i kriminalce.

Prema dokumentima koje je pregledao Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) Kroes je navedena kao direktorica tvrtke Mint Holdings Ltd od 2000. do 2009.

Kroes je preko odvjetnika poručila ICIJ-u da tu svoju funkciju nije navela jer nikad nije bila operacionalizirana. Odvjetnici krivnju pripisuju "administrativnoj pogrešci koja do 2009. nije ispravljena". Izjavili su da je tvrtka, koju je osnovao jordanski biznismen i prijatelj Neelie Kroes, utemeljena da bi istražila mogućnosti prikupljana novca za kupnju određene imovine – vrijedne 6 milijardi US dolara – od Enrona, američkog energetskog giganta. Posao nikad nije sklopljen, a Enron je propao uz veliki računovodsteni skandal. Detalji o vezama Neelie Kroes s offshore tvrtkom su dio otkrića iz novog "curenja" dokumenata koje je ICIJ dobio od njemačkog dnevnika Süddeutsche Zeitung, a koji otkrivaju detalje o kompanijama s Bahama. 1.3 milijuna dokumenata iz Nacionalnog registra donosi imena direktora i nekih vlasnika više od 175.000 bahamskih kompanija, trustova i fondacija registriranih između 1990. i početka 2016. godine.

ICIJ, Süddeutsche Zeitung i ostali medijski partneri ove informacije iznose u javnost. To je, po prvi put, besplatna, online i javno dostupna baza podataka o offshore kompanijama na Bahamima. Baza je spojena s podacima tzv. Panama Papers i drugim ofshore dokumenatima te čini jednu od najvećih javnih baza podataka o offshore jedinicama ikad objavljenu.

 

//
 

MEĐUNARODNA PODRŠKA NOVINARIMA IZ VOJVODINE NAKON JEZIVIH PRIJETNJI SMRĆU

Prijetnje Sejdinoviću i Gruhonjiću, kao i članovima njihovih obitelji, upućene su anonimnim pismom, pristiglim na adresu NDNV-a u Novom Sadu, u kojem se predsjednik Sejdinović poziva da podnese ostavku, a u protivnom će on i Gruhonjić "plivati Dunavom". Budući da se govor mržnje, uvrede na nacionalnoj osnovi i pozivanje na nasilje prema Nedimu Sejdinoviću i Dinku Gruhonjiću periodično ponavljaju posljednjih nekoliko godina putem društvenih mreža i određenih srpskih medija sa ciljem zaustavljanja njihovog kritičkog novinarskog propitivanja aktualnih događaja na srpskoj političkoj sceni, smatramo kako se prijetnjama mora stati na kraj, a našim kolegama osigurati slobodan, dostojanstven i siguran rad. Predstavnici navedenih novinarskih društava, okupljeni na seminaru u sklopu projekta "Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i sigurnost novinara", iskazuju punu solidarnost s novinarima Sejdinovićem i Gruhonjićem, te pozivaju policijska i pravosudna tijela Srbije na hitnu i temeljitu istragu, kao i objavljivanje identiteta autora prijetećeg pisma. Efikasnom istragom i kažnjavanjem počinitelja u ovom slučaju, pravosudni organi i vlasti Srbije konačno mogu i praktično pokazati svoju demokratičnost i stvarnu opredjeljenost europskim integracijama, u kojima sloboda izražavanja i sigurnost novinara predstavljaju osnovna ljudska prava i neupitne vrijednosti.

 

//
 

SINDIKAT MEDIJA CRNE GORE OSUDIO NAPAD NA TV PINK MONTENEGRO

Sindikat medija CG podsjeća da je Televizija Pink M prije manje od godinu bila meta sličnog kamenovanja: "Iako su neki huligani koji su tada izveli taj napad navodno identificirani, nije poznato jesu li i procesuirani, a ako nisu, zašto nisu". Sindikat medija ponavlja da je neslaganje s uređivačkom politikom bilo kog medija potpuno legitimno, ali fizički napadi i kamenovanja nisu i ne smiju biti način borbe protiv neistomišljenika. "Takvo ponašanje treba odmah suzbiti jer bismo mogli, budemo li ga tolerirali, za 24 sata skliznuti u totalnu anarhiju", poručuju iz sindikata.

"Pozivamo policiju da odmah reagira i identificira počinitelja ovog napada. Nadamo se da će im posao biti olakšan jer su napadača snimile nadzorne kamere. Također tražimo od tužiteljstva da odmah javno obavijesti dokle se došlo s procesuiranjem počinitelja prošlogodišnjeg napada na Televiziju Pink M, jer smatramo da samo efikasno i strogo kažnjavanje ovakvih nasrtaja može, ako ne odvratiti, a onda bar natjerati na razmišljanje one koji, možda, planiraju slične poduhvate protiv novinara i medija", kažu u sindikatu.

Sindikat medija izražava solidarnost s kolegicama i kolegama iz Televizije Pink M.: "Posebno pozivamo sve novinare i medijske radnike da budu oprezni jer je očito da će kampanja za parlamentarne izbore 16. listopada biti teška i mučna i da bi, u međusobnom ratu političara i njima bliskih centara moći, najdeblji kraj mogli izvući upravo novinari i medijski radnici".

 

//
 

ANKARA NAPALA DER SPIEGEL ZBOG KRITIKA NA RAČUN ERDOGANA

Tursko ministarstvo vanjskih poslova je u priopćenju poručilo da taj prilog odražava "stanje duha izopačeno i puno predrasuda" u odnosu prema Turskoj. Na naslovnici je fotografija Erdogana, hladnog izraza lica sa sunčanim naočalama, a u pozadini je fotomontaža s dvama minaretima glasovite istanbulske džamije pretvorenim u rakete u trenutku lansiranja. Tursko ministarstvo je preko svog glasnogovornika Tanjua Bilgica ocijenilo naslovnicu "iznimno provokativnom", to više što je objavljena u vrijeme kada Turska slavi muslimanski blagdan Kurban bajram. Bilgic je rekao da Der Spiegel želi dati "lošu sliku ne samo Turske, nego islama".

Spiegelovi napisi o Turskoj su i prije dali povoda za više sporova s turskim vlastima a u ožujku je novinar lista u Istanbulu morao napustiti zemlju jer mu nije produljena akreditacija. Njemačko-turski odnosi su već tjednima napeti otkako je njemački parlament donio rezoluciju kojom priznaje genocid nad Armencima i nakon turskih prijetnja da će raskinuti ugovor o ograničenju priljeva migranata u Europu. Turska je početkom kolovoza pozvala njemačkog otpravnika poslova, dan nakon prosvjeda Turaka u Koelnu na kojemu je Erdoganu zabranjeno da se obrati prosvjednicima videovezom.

 

//
 

TURSKA IZDALA POTJERNICU ZA 35 MEDIJSKIH DJELATNIKA

Turska vlada Gulena krivi za orkestriranje pokušaja puča koji se dogodio 15. srpnja, što on odbacuje. Gulen, koji danas živi u SAD-u, nekoć je bio saveznik predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, no proteklih godina su se razišli. U velikim čistkama koje Turska provodi nakon pokušaja puča suspendirano je preko 80 tisuća zaposlenika iz javnih službi. Više od 40 tisuća je pritvoreno, dok je 20 tisuća je službeno optuženo i uhićeno.

Kritičari smatraju kako je puč poslužio kao alibi za suspenzije i pritvaranja ljudi koji nisu u njemu sudjelovali. Prokurdski televizijski kanal Ozgur Gun tvrdi da im je prekinuto emitiranje programa u Turskoj, iako i dalje djeluje u toj državi, te emitira na internetu. Nije bilo službenih priopćenja turskih službi nadležnih za televizijski program oko tog kanala, čija je baza u Diyarbakiru, većinski turskom gradu na jugoistoku Turske. Ozgur Gun tvrdi da su uklonjeni iz turskog satelitskog programa.

Turska je u nedjelju u Diyarbakiru napravila raciju nad kurdskim dnevnim novinama Azadiya Welat. Uhićeno je nekoliko desetaka zaposlenika, uključujući novinare. Turski sud ovog je mjeseca ukinuo još jedne prokurdske novine, Ozgur Gundem, uhitivši nekoliko ljudi. Prema Europskom udruženju novinara, trenutno je u Turskoj pritvoreno 96 novinara, no taj broj ne uključuje one koji su pritvoreni ovog tjedna.

 

//
 

VODIČ ZA BUDUĆNOST RADA U MEDIJIMA, ZABAVI I UMJETNOSTI

Objavljivanje vodiča poklopilo se s predstavljanjem izazova atipičnog rada, koje su organizirale te četiri federacije 8. i 9. rujna u Bruxellesu. Sektori umjetnosti, medija i zabave su karakteristični po tome da se temelje na projektima i tradiciji freelance poslova, što znači da su ispred promjena i već pokazuju trendove koji će se vjerojatno u budućnosti proširiti potaknuti, između ostalog, i porastom broja internetskih platformi i drugih oblika digitalnog poslovanja. Radni uvjeti obavljanja atipičnih poslova na europskom tržištu rada ukazuju na niz faktora koji bi mogli dovesti do prekarnog rada i ranjivosti:

- slaba ili nikakva sigurnost zaposlenja ili zakonske/konvencionalne/ugovorne zaštite

- nesiguran, nizak ili neodgovarajući dohodak

- nepostojanje radnikovog izbora u pogledu osnovnih radnih uvjeta kao što je radno mjesto, opis - posla, radno vrijeme, itd.

- nepostojanje prave socijalne zaštite u slučaju nezaposlenosti, trudnoće ili majčinstva, gubitka - sposobnosti (npr. bolesti, nezgoda) i starosti

- nizak standard zdravstvenog osiguranja

- ograničen pristup mogućnostima dodatnog obrazovanja

- ograničeno sindikalno zastupanje ili kolektivno pregovaranje.

Među sindikatima, pa čak i nekim tvorcima politika, raste zabrinutost da mnogi oblici dogovora o radu radnicima ne pružaju adekvatnu zaštitu i da za posljedicu imaju porast prekarskog rada. Zakonski okviri, sustavi inspekcija rada, aktivna politika tržišta rada i sudski sustav će se morati modernizirati da bi postali dostupni svim radnicima, bez obzira na prirodu njihovog zaposlenja ili dogovora o radu.

 
  POSLOVI, NATJEČAJI, STIPENDIJE
//
 

Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Statuta HND-a (23. rujna - 7. listopada 2016.)

Na temelju zaključka 57. Skupština HND-a i prijedloga pristiglih nakon javnog poziva provedenog od 16. svibnja do 15. lipnja Odbor za Statut objavljuje javnu raspravu o Nacrtu izmjena i dopuna Statuta HND-a.

Javna rasprava otvorena je za sve članice, članove, ogranke, zborove, županijske organizace i tijela HND-a a traje od 23. rujna do 7. listopada 2016. godine.

Prijedlozi se dostavljaju Odboru za Statut u pisanom obliku isključivo na adresu elektroničke pošte statut@hnd.hr.

Nacrt izmena i dopuna Statuta HND-a možete pronaći ovdje.

POSLOVI

Radijski voditelj (m/ž) - Radio Ragusa

Suradnik/ca u redakciji - pripravnik/ca - Hanza Media d.o.o.

 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved