Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Međunarodnoj delegaciji za medijske slobode kazala je da podupire napore da se zaštiti neovisnost nacionalnog radijsko-televizijskog javnog servisa HRT-a te da se opozove „kontroverzna“ odredba o sramoćenju. Hrvatske stranke se tradicionalno bore za kontrolu HRT-a, no brzi potezi Vlade u odlasku pod vodstvom HDZ-a za smjenama ljudi na ključnim pozicijama su pobudili zabrinutost međunarodne javnosti. Neki su promatrači upozoravali da su te smjene zapravo pokušaj da se promovira nacionalistička, pa u nekim slučajevima i revizionistička urednička politika.

Predsjednica je, odgovarajući na zabrinutost koju su izrazili članovi delegacije, uvjeravala da Hrvatska neće slijediti put europskih država poput Poljske i Mađarske, u kojima desno orijentirane vlade pokušavaju učvrstiti kontrolu javnih elektroničkih medija kombiniranjem zakonskog restrukturiranja i promjene kadrova. Odredba o „sramoćenju“ neodređena je i bila je izvrgnuta snažnoj kritici kad su izmjene KZ-a stupile na snagu u siječnju 2013. Godine 2014. je ugledna novinarka Slavica Lukić osuđena zbog „sramoćenja“ na temelju objavljenog istraživanja o korupciji i zdravstvenoj klinici koja dobiva javna sredstva. “Odredbu o sramoćenju treba ukinuti”, rekla je Grabar-Kitarović delegaciji.

“Pozdravljamo podršku koju predsjednica Grabar-Kitarović pruža razmatranju pitanja medijskih sloboda u njenoj zemlji“, izjavio je Oliver Vujović, glavni tajnik SEEMO-a i voditelj delegacije. “Potičemo hrvatsku Vladu da duh njenih primjedbi oživotvori što je prije moguće“, dodao je. Primjećujući da je njen Ured uvijek otvoren suradnji s medijima, Grabar-Kitarović, bivša viša dužnosnica u NATO-u, istaknula je potrebu da se poboljša etičnost i odgovornost medija u Hrvatskoj. Posebno je naglasila ono što opisuje kao nedostatak senzibiliteta medija za rodna pitanja i pitanja manjina. Pozvala je medije da provode detaljne provjere podataka te da izvještavaju odmjereno.

Tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović je potpuno odbacio mogućnost da je sloboda medija u Hrvatskoj ugrožena. “U Hrvatskoj apsolutno nema nikakvih ograničenja slobode izražavanja“, rekao je dodajući: “O tome nema nikakvih evidentiranih zahtjeva”. Ipak je, poput Grabar-Kitarović, prihvatio da postoji potreba da se pronađe ono što je nazvao „najmanje štetnim modelom” neovisnosti Hrvatske radiotelevizije. Inzistirao je na tome da HRT ima javnu funkciju i da je kulturološki utjecajan, te da Vlada ima pravo na primjedbe. “Moramo naći ravnotežu između utjecaja vlade i autonomije medija“, rekao je. Hasanbegović je branio vladine postupke u vezi s HRT-om naglašavajući da su sve promjene provedene u skladu s postojećim zakonskim okvirom, koji je donijela bivša socijal-demokratska vlada. Delegati su odgovorili na tu izjavu kako bi bilo bolje da je, umjesto da ponavlja povijest, postojeća Vlada poduzela konkretne korake da se okonča takva ciklička politizacija medija.

Delegacija je u Hrvatsku stigla nedugo nakon što se Sabor raspustio i tako okončao petomjesečno razdoblje koalicije desno orijentiranog HDZ-a i centrističkog Mosta. Novi će se izbori održati u rujnu. Osim predstavnika SEEMO-a u delegaciji su bili predstavnici Europske novinarske federacije (EFJ), Europskog sindikata elektroničkih medija (EBU), Europskog centra za novinarstvo i slobodu medija (ECPMF), Međunarodnog novinarskog instituta (IPI) i austrijskog ogranka Reportera bez granica (RSF).

Philippe Leruth, novinar dnevnika L’Avenir, bio je potpredsjednik Europske federacije novinara (EFJ), europske grupe IFJ-a od 2004. do 2013. i predsjednik AGJPB-a od 1995. do 2005. godine. Dužnost preuzima od Jima Boumelhe, Britanca, koji je IFJ vodio od 2007. do 2016. „Prvi mi je izazov vratiti jedinstvo u IFJ“, rekao je novoizabrani predsjednik. „Želim uspostaviti veze solidarnosti unutar IFJ-a. Drugi je izazov poboljšati financijsku situaciju organizacije.“ Delegati su izabrali Younesa M’Jaheda, Marokanca, za prvog potpredsjednika i Jima Boumelhu za blagajnika.

Kongres IFJ-a je organiziran od 7. do 10. lipnja u Kongresnom centru u francuskom gradu Angersu. Delegati su imali priliku razgovarati o različitim temama, uključujući mlade u medijima i medijskim organizacijama, o sigurnosti novinara, promjenama koje utječu na novinarsku profesiju, represivnim zakonima koji se donose te o ulozi novinarskih organizacija u borbi za slobodu medija.

Rehabilitacija nije povazana samo s datumom uspostave NDH, već općom afirmacijom radikalnog povijesnog revizionizma i negacionizma kao legitimnih društvenih pozicija i interpretacija povijesti, kaže se u izvještaju. Reakcije vlasti ostale su mlake, navodi se, jedva vidljive i redovito nedovoljno jasne i nedvosmislene u osudi rehabilitacije nacifašističke NDH, uvijek praćene osudom „svih totalitarizama“. U izvješću se podsjeća da je Hrvatsku u prvom dijelu travnja posjetio posebni povjerenik američkog State Departmenta za pitanja Holokausta, istovremeno kad i izaslanstvo Svjetske židovske organizacije. Ovi posjeti izazvali su, tvrdi se, osude ustaškog režima od strane institucija vlasti, pa su se tako u predstojećim danima o ustaškom režimu kao zločinačkom znatno eksplicitnije nego prije očitovali i predsjednica Republike i predsjednik Vlade.

"S druge strane, osobito nakon ovih posjeta, ostalo je na strani obnašatelja vlasti i u vladi naklonjenim medijima prošireno i negiranje da se ikakva rehabilitacija ustaštva događa te tvrdnje kako se radi o zlonamjernim podmetanjima. Istovremeno s osudama ustaškog režima od strane čelnih osoba vlasti, u školama gostuje Marko Perković Thompson sa svojim ratnim hitom Bojna Čavoglave opremljenim pozdravom Za dom spremni, u zagrebačkim romskim naseljima dolazi do neobjašnjenih eksplozija i požara, a okruženje za aktiviste i novinare i dalje se pokazuje kao prijeteće", navodi GONG u izvješću za travanj.

Šesta runda GONG-ovog praćenja medija obuhvatila je razdoblje od 1. do 30. travnja 2016. godine, s ciljem identificiranja aktera i medija koji plasiraju diskriminatorne i stereotipizirajuće izjave i napise u javnost te konstatiranja kako su one tretirane. Uzorak medija uvrštenih u praćenje sastojao se od četiri dnevna lista, sedam tjednika, dva izdanja središnjih televizijskih informativnih emisija, četiri televizijske panel-emisije/talk-showa, jedne radijske emisije s emitiranjem uživo te sedam internetskih portala. Sadržaji iz svakog od praćenih medija uključeni su u analizu tematskim kriterijem tzv. „svjetonazorskih“, odnosno vrijednosno zasićenih tema koje zauzimaju važna mjesta u hrvatskom javnom diskursu i medijskom prostoru: izbjeglička kriza i migracije u Europi, ljudska prava LGBTIQ osoba, rod i politička participacija, identitet i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, te rehabilitacija ustaškog režima.

Po podacima DZS-a, televizije su lani emitirale ukupno 207.828 sati programa, što je 0,4 posto više nego prethodne godine, ali se zato televizijski program emitiran preko satelita povećao za čak 11,2 posto. Udio informativno-dokumentarnih emisija svih televizija iznosio je 23,3 posto, s time da su televizije s nacionalnom koncesijom (HRT, Nova TV i RTL) koje pokrivaju cijelu državu emitirale 19,6 posto, a regionalne i lokalne 24,4 odnosno 24,9 posto informativno-dokumentarnog programa.

Udio komercijalnih programa, sadržaja izvan emisija i izvanprogramskog sadržaja svih televizija iznosio je 22,2 posto, a od toga na "državnim" televizijama 12,2 posto, na regionalnim televizijama 31,3 posto i na lokalnim televizijama 28,1 posto. DZS je naveo i podatke o zaposlenima na televizijama - ukupno ih je 3907, od čega su 1642 žene. Najviše zaposlenih je na nacionalnim televizijama, njih je lani bilo 3562, a na regionalnim i lokalnim televizijama bilo ih je 345.

Po podacima DZS-a o radijskom programu, prosječan udio informativnog programa iznosio je 13 posto, a od toga na "državnim" radiopostajama 20,5 posto, na regionalnim 15,9 posto te na lokalnim 11,8 posto. Udio marketinških emisija na radiju bio je puno manji nego na televizijama – iznosio je u prosjeku pet posto.

Odluka o raspisivanju novog natječaja donesena je na sjednici Nadzornog odbora HRT-a 17. lipnja, i bez obzira na skraćeni rok za podnošenje prijava kandidata od samo petnaest dana od 22. lipnja i previđenih osam dana za utvrđivanje pravovaljanosti kandidatura pristiglih do 7. srpnja , Nadzorni odbor neće 15. srpnja uputiti potvrđene kandidate u saborsku proceduru – odnosno pred saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.

Prema zakonskim odredbama, taj saborski odbor nakon razgovora s kandidatima treba potvrditi prijedlog imenovanja i uputiti ga Saboru koji na plenarnoj sjednici većinom glasova zastupnika imenuje novog ravnatelja HRT-a. "Pitanje je ima li uopće smisla posljednji natječaj nakon donošenja odluke o raspuštanju Sabora. Najvjerojatnije ćemo u ponoć 14. srpnja, kada istječe rok za utvrđivanje pravovaljanosti kandidatura donijeti odluku o poništenju natječaja", rekao je Hini član Nadzornog odbora Miroslav Grgić. Po njegovim riječima, u predstojećoj krizi upravljanja javnom radiotelevizijom u rujnu, kada prestaje mandat v.d. glavnog ravnatelja Siniše Kovačiće, glavnu bi riječ mogao imati Trgovački sud na temelju Zakona o ustanovama i odredbi da se na ustanove koje ostvaruju dobit mogu primjeniti odredbe Zakona o trgovačkim društvima. "Nadzorni odbor bi u kolovozu od Trgovačkog suda mogao zatražiti imenovanje privremenog upravitelja HRT-a", kaže Grgić.

S druge strane, na HRT-u su odgovorili da su sva pitanja o eventualnom produljenju mandata Siniši Kovačiću, odnosno sadašnjem vodstvu HRT-a, u mjerodavnosti Nadzornog odbora. Također tvrde da se moguća upravljačka kriza neće odraziti na program i funkcioniranje javne radiotelevizije. "Sadašnje je vodstvo HRT-a poduzelo sve aktivnosti bi se osigurao nesmetan rad javnoga medijskog servisa te ostvarenje svih planiranih projekata, kao i pripreme za jesensku programsku shemu", poručuju s Prisavlja i dodaju da u slučaju Kovačićeve kandidature "nisu u mogućnosti komentirati osobne odluke povezane s prijavom na natječaj za glavnoga ravnatelja HRT-a".

S HRT-a u priopćenju kažu kako je dosadašnji vršitelj dužnosti ravnatelja programa Jozo Barišić razriješen "zbog potrebe aktivnijeg ispunjavanja programskih ciljeva javnoga servisa". Dražen Miočić apsolvirao je povijest i filozofiju na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Dragovoljac je i ratni veteran te nositelj Spomenice Domovinskoga rata. Od 1990. bio je zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, a od lipnja 1991. pripadnik je Zbora narodne garde te poslije Hrvatske vojske, a u Domovinskom ratu stekao je čin poručnika.

Na HRT-u radi od 1994. godine. Rad je započeo kao novinar u redakciji Zagrebačke panorame, kojoj je ubrzo postao urednik i voditelj. Bio je dugogodišnji novinar, urednik i voditelj u unutrašnjopolitičkoj redakciji Hrvatske televizije a tri je godine bio i izvjestitelj HRT-a iz Den Haaga tijekom suđenja hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču. Bio je HRT-ov koordinator za pristupanje Hrvatske NATO-u, urednik većega broja posebnih projekata i emisija posvećenih haškim suđenjima te vojno-obavještajnoj problematici. Od lipnja 2011. do srpnja 2012. obnašao je dužnost urednika Informativnoga programa Hrvatske televizije, a tijekom posljednje dvije godine bio je urednik emisije Otvoreno te Vijesti, Dnevnika i Studija 4, stoji u priopćenju HRT-a.

Centar za slobodu izražavanja u prvih je godinu dana surađivao na više od 50 različitih slučajeva, od pravnih savjeta do zastupanja na sudu, a po prvi puta u povijesti hrvatskog pravosuđa HND se, zahvaljujući Centru, pojavljuje na ročištima kao „prijatelj suda“, ističe predsjednik HND-a Saša Leković.

„Centar za zaštitu slobode izražavanja kao poseban projekt HND-a po mojem mišljenu u potpunosti je ispunio očekivanja. Podsjećam da je ovo jedinstven slučaj da za neku novinarsku udrugu više od 30 odvjetnika iz čitave zemlje radi u slučajevima napada na novinare i brani na sudu novinare koji su tuženi zbog obavljanja svog posla. Uz to, među suradnicima Centra je i više profesora sa Pravnog i nekih drugih fakulteta koji pomažu pri organizaciji tematskih tribina i na druge načine“, navodi Leković. Među ostalim, u godinu dana rada Centar je osigurao besplatno zastupanje u dva kaznena postupka, jednom vezanom uz zaštitu prava iz radnog odnosa te savjetovanja u četiri kaznena postupka. Centar je također pružio savjete u tri zahtjeva za ispravkom informacije, dva upita u vezi sistematizacije radnih mjesta te po jednom upitu u vezi prikrivenog oglašavanja i prava na pristup informacijama.

Što se tiče planova za drugu godinu rada Centra, Leković najavljuje da će Centar biti uključen u rad na prijedlozima u vezi izmjena zakonske regulative na području medija, slobode izražavanja i novinarskih prava koje HND namjerava potaknuti te da će nastaviti sa organizacijom skupova o temama važnima za slobodu izražavanja kao i sa pravnom pomoći članovima HND-a. Centar će i dalje osiguravati pravnu zaštitu novinara, koje ostvaruju svi članovi HND-a na osobni zahtjev i novinari koji nisu članovi HND-a uz odobrenje ovlaštenog tijela HND-a. Nova koordinatorica Centra bit će odvjetnica Katarina Oguić, koja će na tom mjestu zamijeniti Ivu Kuštrak, bivšu asistenticu na Pravnom fakultetu u Zagrebu. „S obzirom na uspješnost u prvoj godini postojanja Centra, očekujemo da će za nastavak aktivnosti biti moguće osigurati financiranje iz raznih izvora, dodaje Leković.

- Naša kuća dobro nosi svoje 73 godine. Krase je vjerodostojnost, točnost, profesionalnost. Povratkom u svoj dom u Splitu, dami u srednjim godinama predstoje još bolje godine u kojima će i nadalje predstavljati sve najbolje iz ove regije, u kojima će biti budan kritičar onih koji su izabrani za javne poslove. Kako radi redakcija Slobodne Dalmacije i koliki je interes naših čitatelja, svjedoči i podatak da naš portal u posljednje vrijeme ima preko milijun pregleda stranica dnevno - kazao je Miroslav Ivić predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije na proslavi 73. rođendana naše novinske kuće.

Kako piše Slobodna Dlmacija obrazloženje žirija za dodjelu nagrada u području znanosti pročitao je prof.dr. Ivan Pavić, a dobitnicima ih je uručio akademik Davorin Rudolf. Znanstveni interesi dobitnice godišnje nagrade prof.dr. Jasne Jeličić-Radonić uglavnom su se kretali oko grčkog polisa Farosa, te antičke i kasnoantičke Salone, a dobitnik nagrade za životno djelo u znanosti prof.dr. Matko Marušić, kako je istaknuo prof. Pavić, objavio je 186 znanstvenih radova, citiranih 1703 puta. - Rodio sam se u siromašnoj obitelji, cijeli život sam posvetio borbi protiv siromaštva i neznanja. Nadam se da će to ohrabriti mlade ljude – poručio je prof. dr. Marušić. Predsjednik žirija Petar Jakelić obrazložio je nagrade u području umjetnosti, a uručio ih je Andro Krstulović Opara, savjetnik Predsjednice RH.

Svestrani kazališni umjetnik i teoretičar dr. Vlatko Perković zaslužio je nagradu za životno djelo, a ovom je prigodom naglasio: - Vrlo sam sretan što sam dobio ovu nagradu zbog svih ljudi koji su mi davali podršku svih ovih godina, a nije uvijek bilo lako. SD je memorija mog rada. Joško Belamarić i Ante Milošević nagrađeni su godišnjom nagradom za doprinos Muzeju Alke u Sinju, a Ante Milošević je naglasio kako mu je drago što je netko vidio ono što su odradili zajedno s Nikolinom Jelavić-Mitrović. - Naša vrata su otvorena svima – poručio je na kraju rođendanske svečanosti glavni urednik Slobodne Dalmacije Ivo Bonković, koji je naglasio i kako je Slobodna Dalmacija u svojih 73 godine iznjedrila vrhunske fotoreportere, a među njima je jedan majstor fotografije – Ante Verzotti, dobitnik nagrade za životno djelo. A Frenki Laušić, dobitnik godišnje nagrade u novinarstvu, kako je kazao Bonković, izgradio je svoje novinarsko ime na stranicama Slobodne Dalmacije na temi koja je godinama nezasluženo bila u drugom planu - ekonomiji. Nagradu je dobitnicima uručio Tomislav Wruss, direktor izdavaštva EPH-a.

Istodobno članovi Redakcijske skupštine Slobodne Dalmacije, koju je sazvalo Radničko vijeće, na skupštini su poručili da su spremni pokrenuti postupak opoziva glavnog urednika Ive Bonkovića pod uvjetima opisanim Statutom, potvrdio je Hini predsjednik Redakcijske skupštine novinar Damir Pilić.

Pilić je rekao kako je zaključeno da Bonkovića podržavaju u mjeri u kojoj on nastoji održati i pokazati profesionalnu neovisnost spram utjecaja Uprave, ali i drugih središta društvene moći. Članovi Skupštine izrazili su zabrinutost zbog angažmana u Slobodnoj Dalmaciji nekolicine vrlo dobro plaćenih autora, među njima i umirovljenih novinara, koji u okolnostima kad mnogi zaposleni novinari žive na rubu siromaštva predstavljaju ozbiljan financijski uteg i prepreku međusobnom povjerenju.

Skupština je pozvala poslodavca, ali i glavnog urednika, da angažman svih vanjskih suradnika procjenjuju u svjetlu tiražnih doprinosa tih autora i njihova doprinosa ugledu Slobodne Dalmacije.Pozvali su poslodavca da bez odgode, a najkasnije do 1. kolovoza, ukine odluku o linearnom smanjenju plaća zaposlenicima Slobodne Dalmacije za 10 posto, u protivnom Skupština će, zajedno s drugim sindikalnim i strukovnim organizacijama koje djeluju u Slobodnoj Dalmaciji, snažno podržati kolege koji će brojnim sudskim tužbama tražiti povrat u protekle dvije godine obustavljenih sredstava, s pripadajućim kamatama.

Skupština je pozvala poslodavca da tijekom najavljene fuzije Slobodne Dalmacije u EPH posebno vodi računa o razini stečenih radničkih prava, da uravnoteži i pravno uobliči jedinstvenu politiku normiranja novinarskog rada, ali i rada svih drugih zaposlenika, imajući na umu specifičnost svakog radnog mjesta, osobito vodeći računa da trenutačno jedino novinari Slobodne Dalmacije, i to ne svi, imaju obveznu normu. Stav je Skupštine da normu trebaju imati svi ili nitko unutar EPH-a, a Skupština traži da poslodavac ujednači politiku provedbe zakonom propisane obveze nadoknade putnih troškova svim zaposlenicima EPH.

Neslužbeno se doznaje da novinari svom glavnom uredniku Ivi Bonkoviću, koji se na tom mjestu nalazi dvije godine, najviše zamjeraju pad tiraže na svega 23.000 primjeraka, smeta im zadnja odluka kojom je dnevnica smanjena na stotinjak kuna, a tome dodaju i da se po terenu voze u dotrajalim vozilima dok se upravljački vrh novine vozi u limuzinama. Novinari više ne žele biti "sponzori svog poslodavca" koji svojim zaposlenicima, a ukupno ih je 170, po godini duguje od tisuću do četiri tisuće eura, kaže se u novinarskim krugovima.

Posljednji primjer toga dogodio se ovog tjedna kada je drastično osakačen izvještaj sa suđenja Mirku i Vinki Cetinski, a u djelu kada je novinar prenio izjave Igora Brajkovića, bivšeg udjelničara, bivšeg glavnog urednika i bivšeg urednika deska Glasa Istre. On je na tom suđenju svjedočio o akterima koji su bili uključeni u preuzimanje Glasa Istre d.o.o., tvrtke koja je u stečaju već šest godina, a iz koje je prenijeta poslovna djelatnost izdavanja i prodaje novina na dvije tvrtke kćeri.

Cenzor u Glasu Istre je iz novinarskog teksta ovog tjedna uklonio za javnost najzanimljivije detalje oko preuzimanja tvrtke Glasa Istre d.o.o., a pogotovo u djelu gdje se pojašnjava uloga Alberta Faggiana, donedavnog većinskog vlasnika Glasa Istre, Novog lista i Zadarskog lista; Roberta Ježića, nekadašnjeg većinskog vlasnika Novog lista; Ivana Jakovčića, nekadašnjeg istarskog župana i Danka Končara, vlasnika Kermas ulaganja.

Cenzor je izbacio izjavu Brajkovića kako je Ježić pregovarao sa upravom Glasa Istre te kako je za to vrijeme ponudu dao Faggian i to 10% nižu od dogovorene cijene sa Ježićem. Iz novinarskog teksta izbačena je izjava Brajkovića kako je tada, oko prodaje udjela Glasa Istre, bio upleten i župan Jakovčić. Citiranje cenzuriranih dijelova zaključujemo time da je izbačen čitav jedan pasos u kojem je Brajković iznio što je poduzeo kada su Jakovčić i Faggian blatili njegovo ime pred Končarom. Brajković je na suđenju ispričao kako se Faggian kasnije dočepao Glasa Istre te da je i Jakovčić uvijek imao aspiraciju dokopati se Glasa Istre.

Iako u lipnju 2016. Faggian više nije vlasnik medija, a Jakovčić je s mjesta župana prešao raditi u tvrtku Danka Končara (usput je i eurozastupnik) njihov utjecaj na uređivačku politiku Glasa Istre je i dalje itekako vidljiv, pogotovo novinarima Glasa Istre. Stoga, podružnica Sindikata novinara Hrvatske i predstavnici Radničkog vijeća u Glasu Istre pozivaju predstavnike Joj Media Housea da razriješe urednike-cenzore koji su postavljeni na te pozicije otkako je Faggian prije šest godina preuzeo Glas Istre. Tražimo da se novinari jedinog istarskog dnevnog lista oslobode okova koje im je postavio Faggian otkako je u svibnju 2010. imenovao za glavnog urednika Ranka Borovečkog, a koji u tri izjašnjavanja o povjerenju nikad nije dobio podršku većine novinara koji su pristupili izjašnjavanju o tome da bude glavni urednik. O svemu tome tražimo od novog većinskog vlasnika da se očituje te iznese svoje stavove o ovoj cenzuri te svoje profesionalne namjere spram uredničke politike u Glasu Istre, stoji u priopćenju koje potpisuje Paulo Gregorović, za podružnicu Glas Istre Sindikata novinara Hrvatske i za Radničko vijeće u Glasu Istre

Na sjednici Županijske skupštine vijećnici su jednoglasno prihvatili taj zaključak, kao i stav da županija smatra neprihvatljivim smanjenje i ukidanje sredstava iz državnog proračuna za financiranje djelatnosti EDIT-a. Županija ustraje i da se unutar državnog proračuna moraju pronaći sredstva za sufinanciranje EDIT-a, a time i ostvarivanje prava talijanske nacionalne manjine na uporabu talijanskog jezika u informiranju putem dnevnog lista "La Voce del Popolo."

U izvješću o EDIT-u, koje je skupština također prihvatila, navodi se da se EDIT sada nalazi u vrlo teškoj financijskoj situaciji iz nekoliko razloga. Istaknuto je da kao neprofitna ustanova od 1952. djeluje isključivo zahvaljujući donacijama Hrvatske, Slovenije i Italije. Ove godine Hrvatska je preko Savjeta za nacionalne manjine smanjila dotacije za 15 posto, Ministarstvo kulture je to učinilo za 50 posto, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja prestalo je isplaćivati EDIT-u troškove tiskanja školskih udžbenika.

Županijski vijećnici prihvatili su i zaključke po kojima se od Ine očekuje potpuna sanacija nedavnog onečišćenja mora i obale u Kostreni, odnosno iz Rafinerije nafte Rijeka. Od Ministarstva zaštite okoliša zatraženo je ispitivanje tla te stanja stijenki spremnika u rafineriji.

Sutkinja Županijskog suda je osumnjičenoj N.M. odredila jednomjesečni pritvor, uz jamčevinu od milijun kuna, a mediji su objavili da je policija "žustro" reagirala te prenijeli njezino puno ime i prezime, druge osobne podatke i fotografije. Djevojku, koja je s 26-godišnjakom bila u vezi pet godina, policiji je prijavila njegova majka. "Smatramo da iznošenje osobnih podataka djevojke koja još uvijek nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo prijetnje, nije u skladu s novinarskom etikom", odgovorile su B.a.B.e. na Hinin upit o tom slučaju.

Ovakav pristup izvještavanju je, na žalost, postao pravilo kada se radi o javnim osobama", dodaju u udruzi i kažu da je "činjenica da se u najvećem broju slučajeva obiteljskog nasilja ili nekih drugih kršenja ljudskih prava, kaznenih djela i sl. objavljuju inicijali počinitelja/ica i žrtvi, pogotovo ako su djeca i maloljetnici/e uključeni/e u slučaj". Udruga za ženska prava ističe da su "medijske slobode divna vrednota demokracije, ali da "upravo one štite i omogućuju tu istu demokraciju, no novinari/ke vrlo često izostave dovoljnu količinu odgovornosti za javno objavljenu riječ."

"Ono što obilježava suvremene medije, posebno kada govorimo o mainstream medijima, je senzacionalizam, gubitak vjerodostojnosti, pad profesionalnosti, narušavanje etičkih i moralnih standarda što dovodi do medijskog nasilja", smatraju B.a.B.e. i dodaju da u ovom slučaju nisu samo mediji prevršili mjeru dobrog ukusa i etičkog kodeksa. "Ovdje je čitav sustav pokazao svoje manjkavosti, a svi dionici u procesu pretjerali. Ovakvo izricanje sankcija šalje poruku da je u ovom društvu i dalje važno tko si i čiji/a si", piše u odgovoru Hini te se dodaje da je djevojka "bez obzira na postupke njenih članova obitelji i na njezin društveni položaj, trebala i morala imati isti tretman kao bilo koja druga stranka ili prestupnica".

To dovodi do zaključka, smatra udruga, kako se sudska praksa, tumačenje zakona i njegova primjena još uvijek interpretiraju i primjenjuju na individualnom nivou i ne postoje uvriježeni i jasni kriteriji za sve članove/ce društva koji se nađu s one strane zakona. "Što se nekome 'pripiše' kao olakotna okolnost, drugome je otegotna. To dovodi do nepovjerenja u sustav s kojim se svakodnevno susrećemo u direktnom radu s korisnicima/cama našeg psihološkog i pravnog savjetovališta u udruzi B.a.B.e. Zbog ovakvih dvostrukih standarda, još uvijek se mali broj žrtava odlučuje prijaviti nasilnike, bojeći se u ishod cijele situacije jer sve ovisi o pojedincima/kama koji su uključeni u proces; od policajaca/ki do sudstva.", ističe udruga. Ženska udruga upozorava da stoga "mnoge žrtve nemaju hrabrosti, energije, vremena, novca, znanje niti snage da se uhvate u koštac sa sustavom jer se nikada ne zna u kojem će smjeru otići proces".

B.a.B.e. podsjećaju na preporuku Savjeta Europe Rec (2003)13 "o medijskoj distribuciji informacija u vezi s kaznenim postupcima", ... prava na pretpostavku nevinosti, pravedno suđenje i poštovanje privatnog i obiteljskog života po točkama 6. i 8. Konvencije postavljaju osnovne zahtjeve koji se moraju poštovati u svakom demokratskom društvu. Poštovanje principa pretpostavke nevinosti je sastavni dio prava na pravedan proces. Prema tome, mišljenja i informacije vezane za kaznene postupke koji su u tijeku, mogu se iznositi ili pronositi u medijima samo ako se njima ne povrjeđuje pravo osumnjičenog/e ili optuženog/e da se smatra nevinim/om do donošenja presude o krivnji.

Ovogodišnju nagradu za novinarku godine dobila je Mia Biberović iz Netokracije. Liderova novinarka i komentatorica Matilda Bačelić dobitnica je nagrade SAP ICT Journalist Prize Božo Težak u kategoriji najboljeg novinarskig uratka, i to po treći put. Nagradu za najbolji urednički rad dobio je glavni urednik ICTbusiness.info, ICTbusiness TV, ICTbusiness.info Radio Link i Gameperspectives.hr Dražen Tomić, što mu je četvrta po redu nagrada za rad u ICT novinarstvu.

Dodjela nagrada održana je u sklopu SAP Foruma Zagreb u Laubi. Tema ovogodišnjeg SAP Foruma je kako biti uspješan u doba u kojem se digitalizira sve što se može digitalizirati. Nagrada se dodjeljuje već 15 godina, a ove je godine pristiglo čak 35 prijava.

Majice i zaštitni znak koje je dizajnirao Davor Šunk te program drugog izdanja Fra Ma Fu festivala predstavio je Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu Goran Gazdek sa svojim kolegama novinarima na lipanjskom susretu, zadnjem prije ljetnog odmora. Virovitičane u Zagrebu tom prilikom pozdravio je i Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, koje također sudjeluje u organizaciji jedinstvenog festivala novinara i reportera u Virovitici, rodnom gradu Franje Martina Fuisa.

Uz podršku Turističke zajednice Virovitica i Grada Virovitice, Fra Ma Fu festival priređuje večer vremeplova u tridesete godine prošlog stoljeća, s revijom frizura i jelima iz vremena u kojem je djelovao Fuis. Budući da na festival dolaze turistički novinari i reporteri iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja, gastronomsku dobrodošlicu poželjet će im glumci Kazališta Virovitica na premijernoj priredbi "Glumci kuhaju novinarima". U Kazalištu Virovitica bit će održana i svečana akademija posvećena Fuisovom radu, a glumci će izvesti kabaretsku pjesmu "Lilek Marlen", tragikomičnu rugalicu koju je u jeku Drugog svjetskog rata napisao Franjo Fuis.

U okviru festivala održat će se i Radionica reportaža, na kojoj će mladi novinari moći upoznati starije kolege i njihova iskustva, a zadnjeg dana festivala organizira se okrugli stol na kojem novinarski doajeni i mladi novinari raspravljaju o aktualnim novinarskim temama. Davor Šunk, koji osim dizajna zaštitnog znaka festivala, preuzima i vođenje radionica stripa za školarce, podsjetio je kako se svestrani Fuis bavio se i filmom te pisao scenarije za stripove Andrije Maurovića, koji su se tada, a isto vrijedi i danas, bili u rangu najboljih stripova na svijetu.

Franjo Martin Fuis, rođen u Virovitici 1908. godine, bio je vrstan reporter koji je na svoje istraživačke pohode kretao prerušen u prosjaka i pisao reportaže koje su poslije njegova smrti objavljene u nekoliko knjiga, a i danas se čitaju kao primjer reporterskog rada, novinarskog stila, humanosti i socijalne svijesti. Prof. Vladimir Kolesarić, predsjednik Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu pohvalio je organizaciju festivala i podsjetio kako je uporno podsjećao da Virovitica treba organizirati priredbu u znak sjećanja na slavnog reportera i pisca.

Sadržaj portala podijeljen je po kategorijama, obrađuje teme kao što su sigurnost na internetu, nasilje u medijima, stereotipe, utjecaj medija na dječji razvoj. Tu su i kolumne, pojmovnik te rubrika - preporuke. Na portalu će se nuditi i video sadržaji. Cilj je portala osnažiti roditelje da aktivno traže znanja i informacije o medijima i načinima na koji oni mogu utjecati na razvoj djece, istaknula je voditeljica komunikacija iz hrvatskog ureda UNICEF-a Gorana Dojčinović.

Prema istraživanjima djeca u Hrvatskoj gledaju televiziju bez nazočnosti roditelja do 10 sati tjedno, a djeca i mladi u prosjeku pet sati dnevno provode na internetu. Istodobno samo 22 posto mladih u dobi između 15 i 18 godina smatra da medijska pismenost uključuje kritičko promišljanje medijski posredovanih informacija. Ti nam podatci govore da je nužno potaknuti edukaciju i razgovore o medijima te sigurnom korištenju tehnologija bez kojih ne možemo napredovati u 21. stoljeću, rekla je Dojčinović. Naglasila je kako je glavni cilj da portal postane suvremena platforma za suradnju s roditeljima, učiteljima, stručnjacima i djecom.

U ime Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović ocijenio je da dosad postignuti rezultati govore o dobro odrađenom poslu. Tako smo prošlogodišnjom kampanjom "Birajmo što gledamo" obuhvatili gotovo 90 posto populacije i time učinili veliki iskorak u osvještavanju roditelja i medija o važnosti medijske pismenosti, rekao je. Svi koji na bilo koji način sudjeluju u odgoju djece i mladih na portalu će moći pronaći sveobuhvatni sadržaj pouzdanih i korisnih informacija o medijima i njihovu utjecaju na razvoj djece, dodao je Tomljenović. U sadržaju portala medijskapismenost.hr sudjeluju i partneri - Akademija dramske umjetnosti, Hrvatski audiovizualni centar i Hrvatski filmski savez.

Uprava EPH, protivno višekratnim obećanjima danim radnicima da neće smanjivati novinarske plaće, ovih dana je najavila pet postotno smanjenje bruto plaća, i to smanjenjem osnovice za izračun plaća.Odluka o smanjenju, prema najavama uprave, stupa na snagu 1. srpnja ove godine. Osnovica plaće zaposlenih u Jutarnjem listu zajamčena je kolektivnim ugovorom toga medija, a sadašnja uprava EPH, jednako kao i prethodna, nastavlja praksu jednostranog kršenja i ignoriranja kolektivnog ugovora zbog čega su novinari Jutarnjeg lista protiv uprave EPH u višegodišnjem sudskom sporu koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.

HND i SNH podsjećaju da su novinari EPH od 2009. godine do danas bili izvrgnuti višekratnim otpuštanjima i smanjenima plaća. Rezultat takve politike sve je veća opterećenost novinara za sve manju plaću, uz opstanak ogromnog i ničim opravdanog raskoraka između menadžerskih i uredničkih plaća s jedne, te novinarskih plaća s druge strane. Odluka sadašnje uprave EPH o novom smanjenju plaća neminovno vodi srozavanju kvalitete novinarskog rada jer pojačava egzistencijalnu nesigurnost novinara, ruši njihovu motiviranost za rad i jača autocenzuru i podložnost pritiscima.

Novinari Jutarnjeg lista i drugih izdanja EPH ne mogu unedogled biti žrtve neodgovornih poslovnih poteza bivše uprave, te nemoći sadašnje da iznađe održive načine stabiliziranja poslovanja tvrtke. Pozivamo upravu EPH a da poslovanje te medijske kuće stabilizira pokretanjem novih projekata i poslovnim potezima koji će omogućiti novinarima da bez straha, pritisaka i ograničenja kvalitetno obavljaju svoj posao, a ne novim rezanjem plaća. Svaljivanje tereta otplate potraživanja vjerovnika na leđa preostalih novinara, uz njihovo dodatno opterećenje radom, može donijeti tek kratkoročnu uštedu, ali dugoročno uništava jedinu supstancu na kojima poslovanje te medijske kuće može opstati, a to je odgovorno i kvalitetno novinarstvo, stoji u zajedničkom priopćenju HND-a i SNH, koje potpisuju predsjednici Saša Leković i Anton Filić.

Hrvatsko novinarsko društvo poziva predsjednika Odbora za medije Hrvatskog sabora da objasni razlog ignoriranja našeg zahtjeva za raspravom o sumnjivoj prodaji Novog lista, koji je HND uputio prije više od dva mjeseca. U dnevnom redu za sutra (petak) zakazane sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, prve nakon što je HND poslao zahtjev, nema najave rasprave o prodaji riječkih dnevnih novina. HND je 3. travnja ove godine javno pozvao nadležna državna tijela da provjere netransparentnu prodaju Novog lista a dva dana kasnije, 5. travnja, poslali smo taj zahtjev i izravno na adrese nadležnih državnih tijela.

Predsjednik Odbora, g. Andrija Mikulić, nedvojbeno je primio zahtjev HND-a za raspravu o prodaji Novog lista, a isti mu je dopis HND-a proslijedio i predsjednik Hrvatskog sabora, g. Željko Reiner. O tome imamo i službene potvrde. Stoga očekujemo od g. Mikulića da javno obrazloži razlog ignoriranja zahtjeva da Odbor raspravlja o sumnjivoj prodaji Novog lista. Zahtjev koji je predsjedniku Odbora za informiranje, informatizaciju i medije HND poslao 5. travnja možete preuzeti ovdje, stoji u priopćenju HND-a koje za IO potpisuje predsjednik HND-a Saša Leković.

U međuvremenu su na području Županije pokrenuti novi mediji, kako tiskani, tako i elektronički, no od čak sedamdesetak profesionalnih novinara, samo ih je 18 članova cehovske udruge. Za aktiviranje Ogranka pobrinuo se novinar daruvarskog češkog tjednika Jednota Mato Pejić, koji je na obnoviteljskom skupu 31. Svibnja 2016. izabran za novog predsjednika. Iako je obnavljanju ogranka, upriličenom u Daruvaru, prisustvovalo tek pet novinara, nada u boljitak postoji, jer je nekoliko članova, ozbiljno zainteresiranih za rad bilo službeno spriječeno, a niz kolega najavio je da će zatražiti učlanjenje u profesionalno udruženje.

Na to koliko je u današnjim uvjetima posvemašnje degradacije novinarske profesije i urušavanja standarda, važna infrastruktura HND-a ukazao je predsjednik Društva Saša Leković, navodeći konkretne primjere u kojima je nepostojanje organiziranog ogranka značajno otežalo pružanje profesionalne i pravne zašite novinara kojima su ugrožena prava.

Osim pravne pomoći i profesionalne zaštite novinarima je itekako važna i međusobna suradnja, razmjena informacija i iskustava, uostalom, međusobno upoznavanje i druženje, a sve to trebao bi olakšati ili omogućiti obnovljeni ogranak HND-a. Za zamjenika predsjednika ogranka izabran je Tugomir Pemper, a za tajnika Siniša Slavinić.

Povjerenstvo bi trebalo otkriti tko su stvarni vlasnici tih tvrtki, koje u poreznim oazama imaju najčešće samo poštanski sandučić i nikakve poslovne aktivnosti. Povjerenstvo će istraživati je li bilo kršenja zakona EU-a od strane Komisije i zemalja članica u području sprečavanju pranja novca i izbjegavanju plaćanja poreza. Imat će 65 članova i rok od 12 mjeseci za sastavljanje izvješća. Od početka travnja otkriveno je više od 11 milijuna dokumenata panamske odvjetničke tvrtke Mossack Fonseca preko koje su registrirane tvrtke u područjima s vrlo niskim poreznim stopama.

Ovaj prijedlog pokazuje i nov pristup internetskim platformama koji se bavi izazovima u raznim područjima. Komisija želi uravnotežiti pravila koja se danas primjenjuju na tradicionalne radiotelevizijske kuće, pružatelje videousluga na zahtjev i platforme za dijeljenje videosadržaja, posebice kad je riječ o zaštiti djece. Revidiranom Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama naglašava se i promicanje europske kulturne raznolikosti, osigurava neovisnost regulatornih tijela audiovizualnih djelatnosti te radiotelevizijskim kućama daje veća fleksibilnost u oglašavanju.

“Zašto mediji u ovoj regiji ne služe demokraciji?” bilo je glavno pitanje ovog četverogodišnjeg projekta u koji je bilo uključeno 10 zemalja, rekla je Brankica Petković iz ljubljanskog Mirovnog instituta i koordinatorica projekta SEE Media Observatory na otvorenju konferencije “Alternative: medijske reforme za integritet i budućnost neovisnog novinarstva u zemljama jugoistočne Europe“. Prvi je odgovor stigao 2015., kad su bili gotovi rezultati istraživanja o vlasništvu i financiranju medija u Turskoj, Crnoj Gori, na Kosovu, u Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji – ključna riječ je bila korupcija. Izvještaji objavljeni 2016. usmjerili su raspravu prema mogućim načinima na koje novinari, posebno urednici, mogu uspostaviti modele potpore vjerodostojnog neovisnog novinarstva kao odgovor na stalne napore države, tržišta, vlasnika i političara da zadobiju kontrolu nad objavljivanjem i širenjem informacija.

Kao što je rekla Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija OSCE-a, u videoporuci: “Mi neprestano govorimo o demokraciji, ali su pokušaji kontroliranja medija još uvijek tu”. Štoviše, izrazila je bojazan da će spori proces prelaska na digitalno u nekim državama regije uvjetovati isto tako sporu promjenu u protoku informacija. Predložila je ozbiljno razmišljanje o tome i pristup koji bi se temeljio na profesionalnim načelima, što smatra najvažnijim za postizanje integriteta medija".

Rezultati ankete koji se tiču uloge urednika, kao što je kazala Ilda Londo s Albanskog instituta za medije i članica istraživačkog tima SEE Media Observatory, nisu ohrabrujući: urednici nemaju posebnu zakonsku zaštitu, nedostaje unutarnja regulacija ovlasti, nemaju povjerenja u udruženja koja imaju neku vrstu etičkog koda, posao sam po sebi više i nije cijenjen, a političko članstvo je još uvijek razlog da se netko zaposli kao urednik u javnim medijima.

Novi modeli financiranja novinarstva i moguće razlike između zlatnih godina novinarstva i godina krize u toj industriji (internet/novi mediji), potaknuli su dobrodošlu živu raspravu. Caelainn Barr, novinarka koja se bavi podacima u Guardianu, u pravo je vrijeme podsjetila na to da imamo pravo biti uzrujani zbog tehnologije jer je ona povezana sa slobodom izražavanja. Ta je rasprava podcrtala alternative postojećem sistemu u kojem funkcioniraju mediji, odnose i praksu koja ometa njihovu vjerodostojnost u zemljama jugoistočne Europe. Nacrt manifesta pod naslovom “Prema medijskoj politici u službi javnosti” podijeljen je svim sudionicima da bi ga mogli komentirati i dopuniti onim što smatraju da će pomoći u sastavljanju materijala i donošenju politika ovog vrlo važnog projekta. On je dio je opsežne Preporuke 2013.-2016., koja je već objavljena.

Napominjemo da je Božinovski uhićen i zadržan u 30-dnevnom pritvoru jer ga je 2013. makedonski državni tužitelj optužio za špijunažu, zločinačko udruživanje i ucjenu. Također napominjemo da uhićenje novinara zbog kriminalnih aktivnosti bez ikakvih činjenica i dokaza nije praksa u slobodnim i demokratskim zemljama. Takve optužbe pridonose diskreditiranju novinara i prikazuju ih kao izdajice i zločince, te u pitanje dovode povjerenje javnosti u novinarstvo općenito.

Svjedoci smo da je u proteklom razdoblju Božinovski objavio mnoge tekstove o uključenosti državnih službenika u kriminal, temeljene na dokumentima i činjenicama. Stoga smo uvjereni da je jedini razlog njegovog uhićenja zapravo sprečavanje da objavi nove priče. To se može negativno odraziti na slobodu medija u Makedoniji i odvratiti novinare od istraživanja negativnosti u javnim ustanovama. Ponovo napominjemo da je pravo novinara da istražuje i piše o tome što je saznao pravo koje je utkano u europske zakone i međunarodne standarde te da je upravo to osnovna postavka novinarstva. To pravo je jasno navedeno i u Članku 16 Ustava Republike Makedonije.

Kongres stoga pruža podršku Zoranu Božinovskom i svojoj članici Udruženju novinara Makedonije u kampanji za slobodu novinarstva i obranu novinarskih prava te nalaže novom Izvršnom odboru IFJ-a da odmah uputi zahtjev državnim institucijama u Makedoniji (Ministarstvu unutarnjih poslova, Kaznenom sudu u Skopju i Uredu državnog tužitelja), odgovornima za njegovo uhićenje, da ga bez odlaganja puste iz pritvora.

Novinari koji će se koristiti novom platformom podataka, nazvanom ID Search, moći će uključiti e-mail alarm koji će ih obavještavati kad stignu novi rezultati važni za njihovo istraživanje. Alat omogućuje i kreiranje osobne „tjeralice“ o podacima koji ih zanimaju. Novinari i istraživači će pomoću alata pristupiti raznim podacima, uključujući one o kompanijama, curenju podataka i sudskim procesima. Na raspolaganju im je najiscrpnija je lista politički istaknutih osoba. Većina podataka na ID Searchu bit će obnavljana svaka 24 sata.

Dokumenti i baze podataka su kompatibilni i istovremeno se mogu pretraživati popisi osoba za kojima je raspisana tjeralica i popisi međunarodnih kazni, pa se osobe koje zanimaju novinara ili istražitelja mogu identificirati. Posljednjih je nekoliko tjedana OCCRP dodao dokumente o pet offshore pravnih nadležnosti odgovarajući tako rastućem zanimanju i svijesti javnosti o kriminalu u ekonomskim pitanjima kakve su pobudili dokumenti Panama Papers. Novi je alat dio OCCRP-ovog programa Investigative Dashboard (ID), platforme koja objedinjuje podatke, njihovu vizualizaciju i analizu istraživača. Koristi je više od 4400 novinara uključujući i 24 partnerska centra.

Oni su uhićeni zbog „terorističke propagande“, odnosno suradnje s kurdskim dnevnim listom Özgür Gündem. Fincancı, Önderoğlu i Nesin su među 44 novinara i aktivista koji su solidarno prihvatili ulogu su-urednika u tom prokurdskom dnevniku u znak prosvjeda što vlasti neprestano šikaniraju i te novine i njegove zaposlenike. Tužitelji redovno optužuju zaposlene u tom dnevniku da propagiraju zabranjenu Kurdsku radničku partiju (PPK), koju Turska smatra terorističkom organizacijom.

Kampanja solidarnosti traje od 3. svibnja, Dana slobode medija, i dosad se 37 turskih novinara i aktivista izmijenilo u toj simboličnoj ulozi su-urednika novina. Svih 37-ero je suočeno s optužbama. “Novinarstvo nije kriminalno djelo i ne pristajemo na ta uhićenja. Ljudi su na sud otišli da bi odgovorili na pitanja i neprihvatljivo je da ih je sud odlučio uhititi“, rečeno je u TGS-u (Sindikatu novinara Turske).

“Raditi kao novinar ili glavni urednik i tako pokazati solidarnost ne može se smatrati terorističkom propagandom. Turske vlasti nedvojbeno zloupotrebljavaju zakonodavstvo da bi utišali kritičare i borce za ljudska prava. Ti uhićenici moraju smjesta biti pušteni. Turska radi protiv same sebe zatvarajući aktiviste za borbu za ljudska prava“, rekao je Mogens Blicher Bjerregard, predsjednik EFJ-a.

Philippe Leruth,predsjednik IFJ-a, je izjavio: “Trojicu novinara treba smjesta pustiti i odbaciti sve optužbe protiv njih. Njihov je jedini 'zločin' da ustaju u obranu novinarskih sloboda i da su solidarni s ljudima koji rade u novinama i koji su stalno šikanirani, kojima se prijeti ili ih se plaši. Mi ćemo stati rame uz rame s našim kolegama u suprotstavljanju ovom najnovijem napadu na slobodu medija.“