Info > Newsletter

HND Newsletter 27 / Travanj 2016

 

HND-SNH Info - Newsletter 27

header
 
 

HND-SNH Info - Newsletter 27
Travanj 2016.
HND-SNH Info

 
  IZDVOJENO
//
 
- SKUPŠTINA EFJ-a: HRVATSKA MEĐU ZEMLJAMA U KOJIMA JE UGROŽENA SLOBODA MEDIJA
- RSF: HRVATSKA PALA ZA PET MJESTA NA LJESTVICI SLOBODE MEDIJA
- TOM HENHEFFER: NOVINARI, NE GURAJTE GLAVU U PIJESAK
- SKUP „ZA SATIRU SPREMNI“ OKUPIO TISUĆE GRAĐANA
- HND: POLITIČARI OSUDITE POKUŠAJE GUŠENJE SLOBODE IZRAŽAVANJA I NAPADE NA NOVINARE
- PAVIĆ ODUSTAJE OD TISKA: TELEGRAM POSTAJE MJESEČNIK
- NEW YORK TIMES I WASHINGTON POST PODIJELILI PULITZERE
- POSLOVI, STIPENDIJE, EDUKACIJE
 
  NOVOSTI
//
 

SKUPŠTINA EFJ-a: HRVATSKA MEĐU ZEMLJAMA U KOJIMA JE UGROŽENA SLOBODA MEDIJA

"Vidljivo je bilo iz izlaganja posebne predstavnice OESS-a za slobodu medija Dunje Mijatović i naknadnih komentara sudionika da je sloboda medija i neovisnost novinara sve ugroženija u čitavoj Europi, a među zemljama u kojima je to posebice izraženo je i Hrvatska", kazao je Leković. Istaknuo je kako je to samo potvrda onoga što HND već cijelu godinu uporno ponavlja. Uz države u kojima je, po ocjenama OESS-a, sloboda medija dugogodišnji problem, poput Ukrajine, Turske ili Srbije, gdje još uvijek nisu istražena neka od davnih ubojstava novinara, Mijatović je na sarajevskoj konferenciji izrijekom spomenula i Hrvatsku, uz Mađarsku i Poljsku kao zemlje Europske unije u kojima postoje znatni problemi, kazao je Leković. Konkretno, riječ je o ocjenama da je, nakon što sve prethodne vlasti u Hrvatskoj nisu učinile dovoljno za slobodu i neovisnost medija, sadašnja vlast pojačala pritiske na medije i novinare uključujući tu raspuštanje Vijeća za elektroničke medije i tretiranje javnog servisa odnosno Hrvatske radio-televizije kao ratnog plijena kojega je vlast podredila političkim ciljevima, tvrdi predsjednik HND-a. HND-ovoj ocjeni, kako je podsjetio, pridružila se i EFJ i Međunarodna federacija novinara, OESS-ov ured za slobodu medija i EBU, no unatoč tome što su poslana pisma upozorenja hrvatskim vlastima nikada nitko od njih nije dobio odgovor. "To govori o nedostatku demokratske kulture i odgovornosti političkih elita u Hrvatskoj, jer ni oporba nije ni na koji način reagirala", kazao je Leković. Dodao je kako nakon sarajevske konferencije EFJ očekuje da međunarodne organizacije i institucije koje se bave slobodom medija pojačaju svoje aktivnosti i pojačano upozore vlasti u Hrvatskoj da je ono što čine protivno međunarodnim normama, ustavu Hrvatske i svim dokumentima na razini EU koja se tiču slobode medija i neovisnosti novinara.

 

//
 

RSF: HRVATSKA PALA ZA PET MJESTA NA LJESTVICI SLOBODE MEDIJA

Ljestvica slobode medija u 180 zemalja, koja se objavljuje od 2002., temelji se na seriji indikatora: pluralizmu, neovisnosti medija, autocenzuri, pravnom okviru, transparentnosti. "Svi indikatori ljestvice svjedoče o pogoršanju", kazao je za agenciju AFP Christophe Deloire, glavni tajnik RSF-a. Na ljestvici za 2015. Hrvatska se nalazi na 63. mjestu, dok je godinu prije bila rangirana kao 58. Što se tiče zemalja iz regije, Slovenija je na 40. mjestu, Srbija na 59., Mađarska je 67., BiH 68., Italija se nalazi na 77. mjestu, a Crna Gora je 106. Europa je generalno gledajući i dalje područje u kojoj su mediji slobodniji nego drugdje, tvrdi RSF. Finska je na prvom mjestu šestu godinu za redom, a iza nje su Nizozemska, Norveška i Danska. Među prvih deset su i Švicarska, Švedska i Irska. Na dnu ljestvice se kao i prošle godine nalaze se Kina, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja. “Na nesreću, jasno je da mnogi svjetski vođe razvijaju neku vrstu paranoje prema novinarima", kazao je Deloire. “Klima straha rezultira rastućom averzijom prema debati i pluralizmu, obračunima sve autoritarnijih vlada s medijima, te izvješćima o medijima u privatnom vlasništvu kojima sve više upravljaju osobni interesi. Garancija prava javnosti na neovisne i vjerodostojne vijesti i informacije ključna je ako se žele riješiti problemi, i na lokalnom i na globalnom planu", dodaje se.

 

//
 

TOM HENHEFFER: NOVINARI, NE GURAJTE GLAVU U PIJESAK

"Ne gurajte glavu u pijesak i ne mislite da ćete se skriti dok ova oluja prođe. To će vladu samo ohrabriti", poručio je jučer kolegama u razgovoru za Novi list. "Kad stvari krenu loše, novinari moraju postati još odlučniji, izvještavati još poštenije, pitati još teža pitanja. Tada će ih javnost podržati, takvo je naše iskustvo. Jer, ako se novinari iz straha za posao pokažu kukavicama, tada stvari postaju uistinu opasne", kaže Henheffer, koji ima iskustvo borbe za slobodu medija iz zemalja kao što su Egipat i Turska, ali i njegova rodna Kanada. On će tijekom boravka u Hrvatskoj razgovarati s novinarima, studentima, aktivistima, kanadskim veleposlanikom u Hrvatskoj, a nadao se i sastanku s premijerom. "U petak će me primiti u uredu premijera. Premijer će biti u Rimu, ali nadam se da ću s njim razgovarati telefonom nakon što se vratim u Kanadu. Znamo da je kanadski državljanin, to i jest jedan od razloga zbog kojih smo odlučili doći u Hrvatsku. Premijer Orešković je iz Hamiltona, odmah iza ugla ureda naše organizacije. Nadamo se da će nas poslušati, i da će vlada promijeniti ovaj kurs, ako shvati u čemu je problem". A problem, konstatira Henheffer, nipošto nije bezazlen. "Situacija s medijima u Hrvatskoj vrlo je zabrinjavajuća. Riječ je o očitome i jasnom utjecaju vlade na medije", kazao je u jučerašnjem razgovoru sa studentima u Novinarskom domu u Zagrebu. No "proces je još u ranoj fazi, pa ga treba obrnuti, dok ne otkliže u nešto mnogo gore". Henheffer današnju Hrvatsku uspoređuje s Turskom, gdje je "počelo s nečim sličnim, pa postajalo sve gore i gore", i to zbog, kaže kanadski novinar, "sličnih razloga: vlada je tvrdila da novinari vrijeđaju naciju ili vjeru". Takve tvrdnje, dodaje, "jasno sugeriraju fašističke stavove" i "manjak poštovanja vlasti za demokraciju". "Ako vlada ne može podnijeti malo satire", aludirao je na gašenje "Montiranog procesa" na HTV-u, "to joj sigurno neće pomoći da ostane na vlasti. I vladi je u interesu poticati slobodne medije, jer slobodna riječ ne može se zaustaviti", podsjeća Henheffer, pozivajući sve demokraciji privrežene građane da se "strateški i organizirano" suprostave gušenju demokracije. "Svijet gleda Hrvatsku, i mi ćemo vam pomoći, ali odgovornost je na vama", poručio je. Hrvatsko novinarsko društvo i Centar za mirovne studije organizirali su javnu tribinu novinara i studenata novinarstva sa Tomom Henhefferom, izvršnim direktorom udruženja Canadian Journalists for Free Expression na temu 'Free Expression: The Cornerstone of Democracy'.

 

//
 

SKUP „ZA SATIRU SPREMNI“ OKUPIO TISUĆE GRAĐANA

Prosvjed za, a ne protiv. „Prosvjed za slobodu govora, za satiru, demokraciju i ljudske slobode“, kako je izjavu predsjednika HND-a Saše Lekovića prenio tportal, a direktno.hr preuzelo njihov tekst i samo mu dodalo naslov u kojem Velimir Bujanec govori o 200 vjerojatno potkupljenih 'luzera'. To je tek jedna u nizu očiglednih manipulacija informacijama kakvih je u posljednje vrijeme sve više, ne samo u medijima, već i u donošenju svih odluka koje ih se tiču. Ukidanje emisije „Montirani proces“ tako je samo nastavak tog desanta, kako je ispred Platforme 112 istaknula Jelena Berković, ali i gruba cenzura za koju niti jedan od HTV-ovih urednika nije želio preuzeti izravnu odgovornost. Odluku je donio 'programski kolegij', tijelo o čijem postojanju, kako je otkrio GONG, na HRT-u ne postoji niti jedan dokument. Zadnji potez vodstva javnog medijskog servisa uoči početka skupa Za satiru spremni bilo je ukidanje dogovorenog gostovanja predstavnika inicijative u emisiji Hrvatska uživo. HTV-ova ekipa ipak se pojavila na Zrinjevcu i u Trećem dnevniku pustila prilog. Šutke prijeći preko ukidanja političke satire na javnom medijskom servisu bila bi opasna poruka i za sve novinare, a veliki broj kolega došao je podržati skup. Autocenzura do sada motivirana čuvanjem oglašivača sada bi mogla napredovati do autocenzure u cilju golog preživljavanja novinara koji se više ne mogu nadati ni sitnom honoraru na nekom od neprofitnih medija čije je financiranje dolaskom nove vlasti postalo upitno. Tisuće ljudi na Zrinjevcu pokazalo je da postoje građani koji neće tolerirati uskraćivanje prava na slobodu javnog iznošenja mišljenja. Na sceni paviljona smjenjivali su se komičari i glazbenici, nije bilo izvikivanja parola i mogao se čuti tek smijeh. Nije bilo velikih govora pa su se Vladimir Lucić i Borna Sor iz News Bara tek kratko zadržali na pozornici da bi zahvalili na podršci. Zvijezde večeri svakako su bili Precjednica i dva premijera, Orešković i Karamarko iako je zapravo svaka šala na račun hrvatskih političara među okupljenima dočekana s odobravanjem. Pri tom se nije pravila razlika između lijevih i desnih pa se jednako rugalo i Milanoviću i Karamarku i Josipoviću i Kolindi i Bandiću, a među popularnijim likovima bili su i Vladimir Šeks, nesuđeni ministri nove vlade, Ivo Sanader i Kerum. Najbrojnija je u publici bila mlađa generacija, a najmalobrojniji – očekivano – političari. Osim nekolicine SDP-ovaca nitko od političara nije smatrao dovoljno važnim stati uz građane protiv cenzure. Isto bi se moglo reći i za glazbenike, no petkom navečer za očekivati je kako će većina onih najjačih imati već unaprijed dogovorene gaže. Program koji je trajao puna četiri sata i završio nastupom Elementala pripremljen je u roku od jedva tjedan dana. Nije ga pratila ni velika medijska pompa pa osim najave na Facebooku i nije bilo druge veće promocije. Oni koji su 1. travanj odlučili slaviti na Zrinjevcu i time pokazati koliko su jalova sva nastojanja Domoljubne koalicije da medije zloupotrijebi za kreiranje vlastite slike svijeta, dobro su se zabavljali. „Ovo je kao Woodstock“, rekao je mladić iz benda High Five kojem se u doba Woodstocka ni roditelji vjerojatno još nisu rodili. Pred njim su ispod krošanja sjedili ljudi koji su zauzeli oba travnjaka ispred glazbenog paviljona na Zrinjevcu, a stazama se kroz gužvu bilo teško probijati. Tisuću ili tri, skup je svakako bio manji od onog koji je uz ustaško salutiranje krenuo na Vijeće za elektroničke medije, ili je jednostavno bio mirniji i pristojniji pa se mogao steći i pogrešan dojam o njegovoj masovnosti. Ljude na Zrinjevcu nije okupio destruktivan bijes već inat kojim su jasno poručili da svoja razmišljanja neće zarobiti u vlastita četiri zida. Štoviše, izaći će s njim javno, ako ne bude druge mogućnosti – i na ulicu.

 

//
 

MUSA: "RAZINA OTVORENOSTI TIJELA JAVNE VLASTI JE NEZADOVOLJAVAJUĆA“

Razinu otvorenosti tijela javne vlasti Musa je ocijenila nezadovoljavajućom, a brine ju i ignoriranje zahtjeva građana, odnosno šutnja administracije, na koju se odnosi dvije trećine svih žalbi. Povjerenica Anamarija Musa u izvješću navodi da je o provedbi Zakona izvjestilo 4539 od ukupno 5940 tijela javne vlasti koja su to bila dužna učiniti. Petina tijela, njih oko 1300 nije imenovalo službenika za informiranje. Iako je općenito povećan opseg objavljivanja informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti, Musa upozorava na neujednačenosti u objavljivanju različitih vrsta informacija, što bi trebalo promijeniti. Izviješća je podnijelo 76,4 posto tijela, 500 više nego godinu ranije, rekla je Musa. "Još uvijek nedostaju izvješća četvrtine tijela koja su dužna provoditi zakon, što je prilično alarmantno i ukazuje da dio tijela javne vlasti, osobito na lokalnoj razini, ustanove i trgovačka društva lokalnih jedinica, niti je upoznat s tom obavezom, niti je nastoji izvršiti", požalila se povjerenica. Razinu otvorenosti tijela javne vlasti ocijenila je nezadovoljavajućom, a brine ju i ignoriranje zahtjeva građana, odnosno šutnja administracije, na koju se odnosi dvije trećine svih žalbi. "Najveći razlozi za nepoštivanje zakona nalaze se u niskoj svijesti samih tijela i njihove sposobnosti da provode zakon, a relativno značajan faktor je to što građani ne poznaju svoja prava", kazala je Anamarija Musa. Saborski klubovi pohvalili su rad povjerenice za informiranje Anamarije Muse, ali i izrazili nezadovoljstvo što se Zakon o pravu na pristup informacijama često krši, posebno na lokalnoj razini, te što četvrtina tijela javne vlasti nije povjerenici poslala izvješća o provedbi zakona. O izvješću je trebao raspravljati Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, no rasprava nije odražana zbog nedostatka kvoruma. Na sjednicu došlo samo 5 od 13 članova Odbora. Od članova vladajuće koalicije došli su HDZ-ovi Mikulić i Žarko Tušek, Mostov Mario Klobučić i HSLS-ov Darinko Kosor, dok je od oporbenih članova došao samo SDP-ov Davor Bernardić, a nije bilo ni zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija.

 

//
 

U HRVATSKOJ LOŠA ZAŠTITA NOVINARSKIH PRAVA I RADNIH UVJETA

Temeljem nalaza utvrđeni su najuočljiviji nedostaci i oni koji iziskuju posebnu pozornost u kreiraju politike kako bi se promovirali medijski pluralizam i slobode u zemlji. Probleme je identificiralo tim stručnjaka iz svake zemlje. Najvažnije pitanje koje je uočeno u istraživanju MPM 2015 su krhka zaštita novinarskih prava i radnih uvjeta, ekonomski interesi koji utječu na uredničku politiku, nedostatak politika medijske pismenosti, neovisnost lokalnih medija i nedostatak jasnije definirane državne regulative u području oglašavanja. Medijske politike se moraju pozabaviti tim pitanjima kako bi potaknule medijski pluralizam. Na snazi su restrikcije u vezi s klevetanjem koje mogu imati negativan utjecaj na novinarsko izvještavanje. Poboljšanje je učinjeno osnivanjem Centra za izražavanje pri Hrvatskom novinarskom društvu. No utjecaj tog tijela još nije moguće utvrditi jer je otvoren nedavno. Sve u svemu, novinarske organizacije nisu u stanju jamčiti uredničku neovisnost i profesionalne standarde. Još uvijek se javljaju napadi na novinare i prijetnje njihovoj fizičkoj sigurnosti, a učestala je neredovitost primanja plaća i vrlo visok stupanj nesigurnosti vezan za posao. Mehanizmi koji zabranjuju komercijalni utjecaj u slučaju promjene vlasnika ili uredničke politike postoje, no kapital sustavno utječe na urednički sadržaj, pa su ti mehanizmi neefikasni. Društveni mediji su prepoznati kao važni, ali njihova neovisnost nije ničim zajamčena. Mediji manjina također nisu sasvim neovisni – njih podupire samo ograničen broj političkih mjera. Premda je potpora neprofitnim društvenim medijima i medijima manjina pozitivna, još mnogo treba učiniti da bi se omogućile snažnije i učinkovitije političke mjere uključujući i financijsku i političku neovisnost društvenih medija. Zakon samo indirektno regulira medijsko vlasništvo političara. Ne postoje službeni podaci ni praćenje udjela na TV kanalima, radio kanalima i u novinama koji se odnose na tvrtke povezane s političarima. Potpunu transparentnost i pristup podacima o medijskom vlasništvu nije lako postići. Problem je pogoršan činjenicom da različite agencije koje prate promjene vlasništva novina i elektroničkih medija to čine u skladu sa zakonom. Vijeće za elektroničke medije je odgovorno za elektroničke medije, a Hrvatska gospodarska komora za tiskane. Buduće politike se trebaju usredotočiti na osnivanje centralizirane institucije koja će pratiti vlasništvo i promjene u njenu i za tiskane medije, za radio i televiziju te za online medije. Autori istraživanja za Hrvatsku su Paško Bilić sa Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, Ivan Balabanić sa Katoličkog sveučilišta u Zagrebu i Antonija Petričušić sa Pravnog fakulteta u Zagrebu.

 

//
 

PRESUDA: PERATOVIĆ JE BIO MOBINGIRAN NAKON TEKSTA O KARAMARKU

Županijski sud potvrdio je Općinskog radnog suda u Zagrebu iz ožujka prošle godine, a prema kojoj je Peratović na svom na svom radnom mjestu u Vjesniku od ljeta 2004. do kolovoza 2005. kada je dobio izvanredni otkaz bio uznemiravan od neposredno nadređenih. Prema presudi, Peratović je bio izložen neprimjerenim pritiscima tadašnje glavne urednice Vjesnika Andreje Latinović i njezinih pomoćnika nakon što je objavio tekst o Karamarku, tadašnjem kandidatu za šefa jedne od sigurnosnih službi. Nakon objave tog teksta, stoji u potvrđenoj presudi, glavna urednica Latinović i njezini pomoćnici izložili su Peratovića neprimjerenim pritiscima obavljujući mu sve manji broj tekstova. Sud je zaključio i da su ga dovodili u potencijalno opasne situacije šaljući ga da izvještava o aktivnostima 'određenih krugova' o kojima je Peratović pisao i koji su mu prijetili. Ističe se i da su ga nadređeni pokušali diskreditirati kao istraživačkog novinara inzistirajući da otkrije izvore iz kojih je dobivao saznanja za svoje tekstove. "Stoga sud smatra da je tužitelj bio u spornom periodu uznemiravan na svome radnom mjestu i da mu je poslodavac dužan nadoknaditi štetu jer ga nije zaštitio od uznemiravanja neposredno nadređenih osoba", navodilo se u prvostupanjskoj presudi. Prema obrazloženju presude, mobbing je počeo u rujnu 2004. kada je u dnevnom tisku objavljeno da je nekolicina novinara, među kojima i Peratović, predstavljena državnom vrhu i tadašnjem ravnatelju POA-e kao "novinari s neprijateljskom djelatnošću". Tadašnja glavna urednica Vjesnika, navodi se u presudi, Peratoviću je u redakciji javno pred ostalim kolegama rekla da je na njegovo pisanje dobila dosta prigovora, da ju je osobno nazvao Karamarko i da je najavio tužbu protiv Vjesnika te da će ona zbog Peratovićeva teksta "otići na ručak s Karamarkom kako bi ga spriječila da podnese tužbu". Nakon nekoliko dana Latinović je ponovno javno u redakciji rekla da je bila na ručku s Karamarkom te da su o Peratoviću pričali punih pet sati i da joj je Karamarko puno toga ispričao. S obzirom da je glavna urednica to ispričala javno u redakciji, kolege su Peratovića, prema obrazloženju presude, počele izbjegavati, a počela je i njegova izolacija i profesionalna marginalizacija na radnom mjestu. To je potrajalo sve do uručivanja izvanrednog otkaza Peratoviću zbog objave intervjua s Pavlom Gažijem u "Feral Tribuneu" jer je, kako Peratović navodio, "glavna urednica Andrea Latinović, bez ikakvog obrazloženja, zabranila objavu tog teksta u Vjesniku", što je, kako se navodi, bio direktan atak na njegov rad i načelo pravodobnog i istinitog izvještavanja. "Zadovoljan sam pravomoćnom presudom jer je u potpunosti potvrdila da sam prije više od deset godina bio politički diskriminiran kao novinar, da me je uredništvo pod pritiskom određenih političkih krugova pritiskalo da se ponašam nenovinarski - da odajem izvore informacija i da sam slan na zadatke gdje mi je prijetila opasnost. Mene je ovaj proces stajao i vremena i zdravlja", rekao je Peratović za Hinu. Dodao je i da se nada da njegova presuda može poslužiti kao ohrabrenje ostalim kolegicama i kolegama koji se nalaze u sličnoj situaciji "da se odvaže na pravnu bitku i naravno - da ostali koji su svjedoci njihova maltretiranja, budu solidarni i hrabri i to kažu na sudu. To će biti jos jedan od načina kako ćemo uz vladavinu prava, zaštititi profesiju u cjelini", kazao je Peratović.

 

//
 

ZGRABLJIĆ ROTAR: HRT JE VEĆ 25 GODINA U TRANZICIJI OD DRŽAVNE PREMA JAVNOJ TELEVIZIJI

HRT kao javni medijski servis financiran sredstvima obveznika RTV pristojbe trebao bi imati i veću te izravniju odgovornost prema javnosti, a na što ga obvezuje i ugovor potpisan s Vladom, rekao je u kratkom uvodnom govoru predsjednik HND-a Saša Leković. Nada Zgrabljić Rotar, predsjednica udruge i suradnica HND-ovog Centra za zaštitu slobode javnog izražavanja istaknula je apolitičnost udruge čija je osnivačka skupština održana još za mandata bivšeg glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana pred kojeg bi, kako kaže, mogli staviti identičnu listu zahtjeva s kakvom sada izlaze pred v.d. ravnatalje Sinišu Kovačića. „HRT je već 25 godina u tranziciji od državne prema javnoj televiziji i cilj je udruge otvoriti dijalog javnosti s HRT-om, da vidimo koji su to razlozi zbog kojih se HRT ne uspijeva transformirati u javnu televiziju. Želimo prije svega potaknuti, pojačati, obnoviti taj javni dijalog HRT s javnošću i jačati svijest o važnosti javnih medija što je meni, kao nekome tko se bavi medijima, bio osnovni motiv pristupanja udruzi“, rekla je predsjednica udruge, ujedno i izvanredna profesorica na Odjelu komunikologije Hrvatskih studija. „Zalagat ćemo se za zaštitu prava pretplatnika, zalagat ćemo se za slobodu i pravo izražavanja svih vrsta mišljenja i svjetonazora na javnoj televiziji, a važan segment našeg djelovanje bit će monitoring jer bez toga je teško donositi argumentirane sudove o tome što HRT čini u promoviranju medijske pismenosti i razvoja kritičkog mišljenja. Zalagat ćemo se i za potrebne izmjene zakona koji reguliraju djelovanje i financiranje HRT-a“, rekla je Nada Zgrabljić Rotar te ustvrdila kako je agenda s 12 zahtjeva prema HRT-u nastala po uzoru na javne medije što djeluju unutar nekih uspješnijih nacionalnih medijskih sustava.Mirko Bolfek, nekadašnji djelatnik TV Zagreb u sklopu JRT-a, a potom i dugogodišnji ravnatelj Hine, kao najvažnije je istaknuo statusno pitanje programskog osoblja i novinara HRT-a kao javnog servisa. „Prema nekim civilizacijskim standardima javni se medijski servis financira iz pristojbe umjesto iz proračuna i to bi trebalo jamčiti njegovu neovisnost, ali mi imamo pristojbu i državno upravljanje HRT-om i u to se možemo uvjeriti prilikom svake smjene vlasti. Posljednje dvije provodile su jednako radikalne smjene rukovodećih struktura i u novinarskom sastavu i sada se ne bih upuštao u ocjene jesu li te smjene donijele nešto bolje, ali rađene su arbitrarno i mimo zakonske procedure. Zakon o medijima propisuje da se smjene glavnih urednika ne mogu vršiti bez konzultacije novinara i programskog osoblja. Upravo je unutarnja samostalnost novinarskog i uredničkog osoblja protiv ovakvih arbitrarnosti uvjet neovisnosti HRT-a“, rekao je Bolfek naglašavajući i netransparentnost upravljanja HRT-om kao jednu od važnijih prepreka sudjelovanja javnosti u raspravama o HRT-ovom programu i poslovanju. „Što uopće imamo od informacija o upravljanju HRT-om kad sve ispada poslovna tajna. Apsurdno je, na primjer, da je nemamo podatke o gledanosti emisija iako gledanost ne mora biti osnovno mjerilo, ipak, zašto bi bilo teško objaviti da li je gledanost glavne informativne emisije HRT-a nakon posljednjih smjena porasla ili pala“, zaključio je Bolfek napominjući kako čak ni svi osnovni akti nisu dostupni na stranicama HRT-a.„Dokle god politika ne skriva da nakon preuzimanja vlasti žele smjenu svih kadrova na HRT-u, ne treba nam drugi dokaz koliko je HRT podložan politici. Sve dok ne dobijemo vlasti koja, ne da neće htjeti - nego neće smjeti raditi takve smjene mi živimo u prividu demokracije“, bio je kratak Renato Matić, izvanredni profesor na Odjelu sociologije Hrvatskih studija i član udruge „Pretplatnik“. Bivši član Nadzornog odbora Dražen Rajković naglasio je kako je i njegova smjena kao člana NO-a bila politička odluka sada već bivše vlasti. „Ideja za udrugu pojavila se nakon nekoliko tribina upravo u HND-u kada smo počeli promišljati potrebu da se taj naš javni medijski servis prati i pritišće od strane javnosti, a ne da apsolutna kontrola bude u rukama onih na vlasti. Oduvijek se smatralo da je HRT značajan u kreiranju političkog raspoloženja javnosti, što srećom više nije moguće, no javni servis i usprkos tome ima važnu ulogu u promociji kvalitetnog novinarstva, kulture, medijske pismenosti, edukacije…“, rekao je Rajković koji smatra da bi socijalni cenzus za plaćanje RTV pristojbe za umirovljenike trebalo uvesti za sve socijalno ugrožene skupine građana, i to zakonskom odredbom. Napomenuo je i kako su izvješća o radu HRT-a manjkava te da će udruga s novim rukovodstvom pokušati uspostaviti novi model izvještavanja u cilju bolje obaviještenosti, pa onda i aktivnijeg uključivanja javnosti. Poseban gost konferencije bio je izvršni direktor udruženja Canadian Journalists for Free Expression, Tom Henheffer koji je naglasio kako je ovo tužno vrijeme za novinarstvo ne samo u Hrvatskoj već globalno, gdje se novinare zatvara, napada, pa i ubija, dok je istovremeno položaj novinara i u razvijenim zapadnim demokracijama sve lošiji zbog višegodišnje krize i gašenja brojnih medija. „Nova hrvatska Vlada krenula je jako opasnim putem i ovo što se kod vas događa vrlo je slično situaciji koju smo imali u Kanadi za vrijeme bivše, konzervativne vlade kada se sloboda govora ograničavala u cilju navodne zaštite od terorizma. Ukidanje potpore neprofitnim medijima, najava smjene svih članova Vijeća za elektroničke medije i konačno ukidanje satirične emisije pod izlikom da vrijeđa vjerske i nacionalne osjećaje, čim se vjerski i nacionalni osjećaji spominju kao argument za bilo kakve zabrane meni je to znak za uzbunu jer takvom se terminologijom služio i fašizam“, oštro je ocijenio Henheffer koji se u Hrvatsku došao sastati s premijerom Tihomirom Oreškovićem kako bi ga upozorio na lošu sliku koju Hrvatska stječe u svijetu ovakvom medijskom politikom. Umjesto premijera koji je na službenom putu u Italiji, u petak će ga primiti Oreškovićevi savjetnici.

 
  MEDIJSKA SCENA
//
 

LEKOVIĆ: "SITUACIJA JE GORA NEGO DEVEDESETIH“

“Niti jedna vlast u ovih 25 godina hrvatske samostalnosti nije se „portgala“ da stvori preduvjete za slobodu medija i neovisan položaj novinara. Međutim, posljednjih nekoliko mjeseci ta se situacija konstantno pogoršava i ona je sada gora nego u 90-tima“, ustvrdio je predsjednik HND-a Saša Leković gostujući u emisiji Pressjek Kanala Ri. „Naravno, to ne znači da je prethodna vlast radila dobro“, dodao je Leković, „ali sada nam se događa ono što je potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko najavio prije godinu dana u intervjuu u Globusu, a to je da će svatko moći govoriti i misliti što hoće u svoja četiri zida. Takva izjava je sama po sebi skandalozna za svako demokratsko društvo, ali na žalost, kod nas nitko nije reagirao sve dok se to doista nije počelo realizirati“.

 

//
 

U SABORU BURNA RASPRAVA O HRT-U, PUPOVAC NAPUSTIO SJEDNICU

Izvješće Programskog vijeća prethodno je dobilo negativno mišljenje Vlade i matičnog saborskog Odbora za medije. Pupovac se nije složio sa obrazloženjem Vlade, koja je ustvrdila da je izvješće nedorečeno i nepotpuno, rekavši da je takvo obraloženje šturo te da se iz njega ne vidi što je bilo dobro, a što loše. U obrazloženju, među ostalim, Vlada ističe kako je i Vijeće za elektroničke medije u svom izvješću za to razdoblje upozorilo da postoje odstupanja od ugovorenih programskih obveza, a na HRT 4 i sadržaji koji tamo ne bi trebali biti. Mišljenja su i kako je na HRT1 i HRT2 došlo do prekoračenja dopuštenog oglašavanja po satu. Pupovac se osvrnuo i na aktualne događaje na HRT-u i naveo kako HRT prešućuje i cenzurira važne teme i događaje kao što je akcija prekrivanja Kožarićeva sunca Kulturnjaka 2016. Reiner je pozvao Pupovca da vodi računa o temi i spočitnuo mu da je povrijedio Poslovnik polemizirajući s njim, nakon čega je Pupovac napustio sabornicu zbog, kako je rekao, cenzure predsjednika Sabora. HDZ-ov zastupnik Josip Borić Pupovcu je poručio kako 'neće određivati pravila u ovoj državi'. Smatra da je Pupovac 'morao otrpjeti kritiku', posebno nakon što je 'izgovorio puno toga, pa i neistina i insinuacija'. 'Danas se govori o cenzuri i otkazima, a zaboravlja se da je Domagoj Novokomet smijenio 40 urednika, nakon dolaska Gorana Radmana ukinuto je 'Otvoreno', jedina emisija gdje su se mogli sučeliti stavovi, nakon sinergije s Pantovčakom nestaju emisije o Domovinskom ratu', naveo je Borić.

 

//
 

POTPISAN NOVI KOLEKTIVI UGOVOR NA HRT-u

Ugovor sadrži pravna pravila kojim se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa na HRT-u, a poslodavac se obvezao da se će odredbe tog ugovora primjenjivati na sve radnike HRT-a, njih više od 2800. Ugovor su u ime uprave HRT-a potpisali v.d. glavnog ravnatelja Siniša Kovačić, a u ime Samostalnog sindikata radnika HRT-a Željko Lazić te predsjednik Sindikata tehnike HRT-a Marijan Petričević. "Pregovori su protekli u prijateljskom tonu, relativno brzo i ne mogu reći da sam sto posto zadovoljan Kolektivnim ugovorom, ali očekujem da će biti bolje od listopada", kazao je Petričević najavljujući nastavak kolektivnog pregovaranja na novom ugovoru koji bi vrijedio u duljem razdoblju. Kovačić se zahvalio predstavnicima sindikata na njihovom partnerskom odnosu istaknuvši da su pregovori bili kao "partija šaha koju su obje strane dobro odigrale". "Slažem se sa kolegom Marijanom da predstavnici sindikata nikada nisu do kraja zadovoljni. Mi to kao druga strana moramo respektirati i uvažavati. Međutim u ovom tehničkom mandatu zahvaljujem vam na jednom partnerskom odnosu i razumijevanju trenutka i situacije u kojoj se kuća nalazi, a koji nije takva da bismo mogli povećavati prava zaposlenika HRT-a", rekao je privremeni ravnatelj. Istaknuo je i da su ugovorom zadržana postojeća prava svih zaposlenika te kako će najugroženije skupine zaposlenika osjetiti poboljšanje te je izrazio nadu kako će obje strane u partnerskom odnosu doći do trajnijeg rješenja, odnosno trajnijeg kolektivnog ugovora.

 

//
 

VISOKI TRGOVAČKI SUD ODBIO PONAVLJANJE PREDSTEČAJNE NAGODBE EPH MEDIJA

Rješenjem Visokog trgovačkog suda potvrđeno je rješenje prvostupanjskog suda iz listopada prošle godine prema kojem je bilo odobreno sklapanje predstečajne nagodbe 2014. jer su bili ispunjeni zakonski uvjeti te su za sklapanje nagodbe dali pristanak dužnici i vjerovnici čiji iznos tražbina prelazi preko dvije trećine svih ukupnih tražbina prema EPH Mediji. Predstečajna nagodba EPH Medije bila je sklopljena nakon prihvaćanja financijskog i operativnog restrukturiranja tvrtke te nakon rješenja Fine iz 2013. kojim su ukupne tražbine vjerovnika EPH medije bile utvrđene na čak 448 milijuna kuna. Nakon prihvaćenja utvrđenja tražbina proveden je i proces predstečajne nagodbe EPH nakon koje je zagrebački odvjetnik Marijan Hanžeković preuzeo većinski dio te najveće novinsko-izdavačke kuće u Hrvatskoj. Na sudsko rješenje o odobrenju predstečajne nagodbe Šimić se žalio zbog bitne povrede parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Osim za EPH mediju, više vjerovnika pokrenulo je i proces osporavanja predstečajne nagodbe Europapress Holdinga ističući 'napuhavanje' tražbina vjerovnika u procesu predstečajne nagodbe EPH utvrđenih na čak 1,77 milijardi kuna preko tražbina povezanih društava 4Media EPH, EPH Magazini, EPH Media, Gloria grupa, Media Nexus i Slobodna Dalmacija. Time je, kako su isticali, bilo prekršeno više odredbi Zakona o obveznim odnosima i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. EPH Media, nekadašnji izdavač Jutarnjeg lista i drugih tiskovina, prošle je godine odlukom uprave većinskog vlasnika Marijana Hanžekovića pripojen matičnoj kompaniji Europapress Holdingu.

 

//
 

NOVI LIST LANI IMAO 10 MILIJUNA KUNA MANJE PRIHODA

Prema izvješću objavljenom na stranicama Fine, lanjski prihodi Novog lista bili 10 milijuna kuna manji nego 2014. pa su prošle godine iznosili 76,2 milijuna dok su 2014. bili 86,3 milijuna kuna. Novi list prošle je godine značajno smanjio rashode s ukupnih 114,4 na 77,8 milijuna kuna, ali je krajem prošle godine ostvario ukupni gubitak od 1,67 milijuna. U predanom računu dobiti i gubitka Novog lista ističe se i da su troškovi osoblja u 2014. iznosili 36,2 milijuna, a prošle godine 36,8 milijuna kuna s tim da se najviše izdvajalo za neto plaće i nadnice - čak 21,7 milijuna kuna. U izvješću koje potpisuje predsjednik uprave Novog lista Neven Klarin naglašava se da društvo kao dužnik podmiruje sve svoje obaveze prema vjerovnicima čije su tražbine dospjele prema planu nakon predstečajne nagodbe pravomoćno sklopljene u prosincu prošle godine. Ukupne tražbine vjerovnika utvrđene su u iznosu od 43,5 milijuna kuna, a u izvršenju plana naročito se ističe da su u cijelosti isplaćene tražbine članova uprave i nadzornog odbora Novog lista, među njima i tražbina trenutačnog većinskog vlasnika Alberta Faggiana od 228.000 kuna, ali i bivšeg vlasnika Roberta Ježića od 57.500 kuna. Uprava Novog lista krajem prošlog tjedna je obavijestila predstavnike radnika i redakcije o promjeni vlasničke strukture, a Klarin im je kazao da je prodaja većinskog vlasničkog udjela od 80,3 posto dionica tvrtki JOJ Media House "gotova stvar, ali da su ugovori još u fazi potpisivanja". Sindikalni povjerenik u Novom listu Marinko Glavan za Hinu je potvrdio da, prema njegovim spoznajama, ugovor još nije potpisan, ali i da se od novog vlasnika očekuje poštivanje prava radnika, prava iz kolektivnog ugovora i socijalni dijalog. Kako stoji u prošlotjednoj obavijesti Sindikata Novog lista, radnici su na sastanku s Klarinom bili obaviješteni i da se paket dionica tvrtke prodaje za 38 milijuna kuna, od kojih je polovica namijenjena rješavanju kreditnih obaveza tako da je, nakon potpisivanja ugovora, s nekretnina Novog lista planirano skidanje svih hipoteka. Klarin je predstavnike radnika obavijestio je i da je od budućih vlasnika zatražio dokapitalizaciju od sedam milijuna kuna za likvidnost tvrtke te nabavku offset tiskarskog stroja kojim bi se ponudile tiskarske usluge na tržištu. Najavljena su i ulaganja u digitalne platforme, kao i pokretanje još jednog dnevnog lista na zagrebačkom području. Prema najavama, neboder Novog lista bit će iznajmljen, a sve službe koje su u njemu smještene bit će prebačene u aneks i druge prostore. Radnici ističu da je Klarin najavio kako se broj zaposlenika namjerava smanjiti kroz narednih pet godina za sedamdesetak, prirodnim odljevom i poticajima za punu ili prijevremenu mirovinu, ali i gašenjem pojedinih pratećih službi. O planovima za Novi list prošlog su se tjedna oglasili priopćenjem iz tvrtke JOJ Media House ističući kako su se dogovorili o pojedinostima transakcije stjecanja većinskih udjela u Novom listu, Glasu Istre i Zadarskom listu, a predsjednik odbora direktora Richard Flimel poručio je da žele osigurati potrebne uvjete za daljnji razvoj tih medija poštujuću dosadašnju uređivačku politiku. "Naša je strategija ulagati u kompanije u ovoj branši te nam je iznimno drago da smo se dogovorili o detaljima vezanim uz planirano ulaganje u Novi list i time stvorili kvalitetne temelje da poslovanje proširimo i na Hrvatsku", stoji u priopćenju JOJ Media Housea. Dodaju da je JOJ Media House vodeća medijska kuća u srednjoj i istočnoj Europi s podružnicama u Slovačkoj, Češkoj i Austriji. Također, vodeća je kuća u području "out of home" (outdoor) advertisinga u Češkoj i druga najveća u Austriji. Zapošljava oko 500 djelatnika, a 2014. ostvarila je konsolidirane prihode od 142 milijuna eura, kaže se u priopćenju.

 

//
 

PAVIĆ ODUSTAJE OD TISKA: TELEGRAM POSTAJE MJESEČNIK

„Nedavnom odlukom Telegram Media Grupe, jednog od najvećih digitalnih izdavača u Hrvatskoj, fokus svog najvažnijeg premium brenda, Telegrama, seli na digitalno izdanje i nove platforme. Trenutno tjedno tiskano izdanje, odlučili smo, postat će raskošni mjesečnik s velikim pričama“, objavila je Telegram grupa na svojim stranicama. „Obzirom na tržišne trendove i društvena kretanja, odluka Telegram Media Grupe je da Telegramove kvalitetne članke i originalna istraživanja korisnicima moramo davati svaki dan, iz minute u minutu, a ne, kao dosad, jednom tjedno, uz smanjene objave na portalu“, kažu u Telegramu. Podsjećaju da kroz posljednjih desetak mjeseci, Telegram Media Grupa natjecala za akviziciju tiskanih izdanja poput Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista. „U tome smo vidjeli vrlo dobru priliku za unaprjeđenje i digitalizaciju tih proizvoda, ali i za daljnji razvoj tiskanog Telegrama. Drugi zainteresirani investitor ponudio je više za navedena izdanja, a odluka Telegram Media Grupe je da fokus svoje proizvodnje i poslovnih aktivnosti prebaci tamo gdje sve više korisnika u Hrvatskoj provodi svoje vrijeme: na webu, mobilnim kanalima, društvenim mrežama i messaging aplikacijama“, kažu iz Telegram grupe.

 

//
 

INTERNET U HRVATSKOJ PRESTIGAO TELEVIZIJU

Internet je prestigao tv i kada je riječ o povjerenju - 40 posto stanovnika naše zemlje vjeruje internetu, a televizija zaostaje za 1,6 posto. Nadalje, 66 posto ispitanih na internetu nalazi informacije koje nigdje drugdje ne mogu pronaći, dok 20 posto to isto čini na televiziji. Što se tiče vremena provedenog u korištenju medija, internet je opet u prednosti, pokazuje istraživanje. Čak 45 posto ispitanika provodi više od četiri sata surfajući, a gledanju televizije više od četiri sata na dan posvećuje samo 10 posto ispitanika tijekom radnog dana, dok vikendom ovaj broj raste na 25 posto. 89 posto građana Hrvatske surfa u prijepodnevnim satima, dok se u večernjim satima konzumacija interneta i televizije izjednačuje. Istraživanje je provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od 800 ispitanika od 10. do 20. ožujka 2016. Kako bi se osigurala reprezentativnost uzorka, istraživanje je provedeno kombinacijom online upitnika na članovima Ipsosova online panela i osobnim intervjuima u kućanstvu, izvijestila je agencija.

 
  IZ RADA HND I SNH
//
 

HND: POLITIČARI OSUDITE POKUŠAJE GUŠENJE SLOBODE IZRAŽAVANJA I NAPADE NA NOVINARE

Najnoviji povod za ovaj naš apel je anonimna prijetnja novinaru Ivici Đikiću koji će u petak, 8. travnja, u Novinarskom domu predstavljati knjigu „Jasenovac – tragika, mitomanija, istina“ publicista Slavka Goldsteina. Prijetnja Đikiću stigla je prošloga tjedna, a potpisali su je anonimni pripadnici HOS-a iz Duvna, današnjeg Tomislavgrada, Đikićeva rodnog mjesta u BiH. Tekst na jednoj stranici završava ustaškim pozdravom „Za dom spremni“, te najavljuje da će HOS-ovci doći na promociju „u velikom broju“. Budući da je organizator predstavljanja knjige, izdavačka kuća Fraktura, zatražio od zagrebačke policije osiguranje skupa, a da je angažirao i zaštitarsku službu, HND želi vjerovati da će skup proći u najboljem redu i da će policija napraviti sve da se izbjegne bilo kakav incident. Iako je incident već sama činjenica da je potrebno poduzimati ovakve mjere da bi se predstavila jedna knjiga. HND također podsjeća da su verbalni napadi na novinare učestali i da se više ne svode samo na anonimne prijetnje. Prijetnje koje primaju pojedini novinari, kao i sam HND i njegovo vodstvo, gotovo su svakodnevni, a nerijetko je riječ o prijetnjama ubojstvom. To se mora hitno osuditi i zaustaviti. Jer oni koji relativiziraju nasilje, koji za njega traže opravdanje i smatraju da je ono logična posljedica nečijeg pisanja i novinarskog rada, i sami sudjeluje u njemu, stoji u priopćenju koje za HND potpisuje predsjednik Saša Leković.

 

//
 

HND UPUTIO ZAHTJEV INSTITUCIJAMA DA PROVJERE NETRANSPARENTNU PRODAJU NOVOG LISTA

Sadržaj dopisa prenosimo u cijelosti: "S obzirom na informacije o prodaji Novoga lista koje su se pojavile u medijima, a koje još nisu dobile službenu potvrdu Uprave i dosadašnjeg vlasnika, Hrvatsko novinarsko društvo upozorava da je važeći Zakon o medijima nedvosmislen kada se radi o vlasništvu u medijima, zahtijevajući transparentnost vlasničke strukture. Prema objavljenim informacijama u vlasničku strukturu Novoga lista ulazi jedan inozemni financijski fond, odnosno jedna medijska grupacija iza koje stoji taj fond, zbog čega je osobito važna transparentnost cijelog postupka. Naime, Zakon o medijima u člancima 31. 32. i 33., koji se odnose na transparentnost vlasničke strukture u medijima, zahtijeva da dionice nakladnika koji obavlja djelatnost javnog informiranja moraju glasiti na ime, zabranjuje prikrivanje vlasničke strukture nakladnika ili vlasništva stjecatelja dionica ili udjela u pravnoj osobi nakladnika bilo kojim pravnim poslom, proglašavajući sve pravne poslove kojima se prikriva vlasnička struktura nakladnika ili vlasništvo stjecatelja dionica ili udjela u nakladniku ništetnima. Te odredbe o ograničenju vlasništva primjenjuju se i na strane pravne i fizičke osobe bez obzira na to u kojoj državi imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište. Ovo je osobito važno jer se već tjednima u medijima pojavljuju informacije o hrvatskim akterima ovog preuzimanja, koji se skrivaju iza inozemnog fonda, kao i skrivenim političkim i stranačkim interesima pri preuzimanju Novoga lista, što nitko nije pokušao uvjerljivo demantirati. Bez točnih i potpunih podataka o vlasniku/vlasnicima nije moguće provesti niti postupak ispitivanja dopuštenosti eventualne koncentracije nakladnika (radi se o zaštiti tržišnog natjecanja i zabrani stjecanja tržišnog udjela većeg od 40% općeinformativnih dnevnika ili tjednika). Sprječavanje nedopuštene koncentracije temeljna je pretpostavka postojanja i opstanka pluralizma medijskih grupa, što je jedna od iznimno bitnih sastavnica slobodnog javnog komuniciranja. Kada je prije nekoliko godina isti financijski fond, odnosno njegova medijska tvrtka, pokušao kupiti najvažniji slovenski dnevni list, susjedna država to je preuzimanje spriječila okarakteriziravši ga kao neprijateljsko. Hrvatska je već treću godinu članica Europske unije, a u ovom slučaju riječ je o sudbini najstarijeg hrvatskog dnevnog lista, koji zasigurno predstavlja nacionalno kulturno dobro i koji svoje sjedište ima u budućoj europskoj prijestolnici kulture. Država mora zaštiti medije od netransparentnog vlasništva i skrivenih vlasnika, jer time štiti javni interes, odnosno interes građana ove zemlje. Pozivamo stoga nadležna državna tijela da napokon posvete dužnu pažnju transparentnosti vlasništva nad medijima, pogotovo tiskanih. Prodaja Novog lista odvija se netransparentno, ispod stola i s fiktivnim vlasnicima. Pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu još od prošle godine traje sudski spor u čijem je središtu ortački ugovor između bivšeg i novog vlasnika EPH što ukazuje da ortački ugovori o vlasništvu nad medijima nipošto nisu stvar prošlosti već dio hrvatske medijske stvarnosti. Mediji čiji su stvarni vlasnici skriveni iza investicijskih fondova ili ortačkih ugovora sve manje služe građanima i demokraciji, a sve više postaju poluga u rukama nevidljivih, ali moćnih vlasnika i njihovih partikularnih interesa.

 

//
 

HND: OSUĐUJEMO VRIJEĐANJE VJERNIKA, A NOVINARE POZIVAMO DA SE VODE ETIČKIM NAČELIMA

Nazivanje spomenutog događanja „nekrofilskim orgijama“ i „dolaskom putujućeg leša patuljastog jednorukog sveca“ duboku su uvredljivi i omalovažavajući prema osjećajima građana na temelju njihove vjerske opredijeljenosti. Netrpeljivost i širenje govora mržnje zabranjeno je nizom zakona, pa tako i Zakonom o elektroničkim medijima, ali i Kodeksom časti hrvatskih novinara. HND poziva sve kolege novinare da se pridržavaju etičkih načela i digniteta novinarskog poziva, i ne zloupotrebljavaju medijski prostor za širenje napisa koji vrijeđaju na temelju vjerske pripadnosti ili bilo kojeg drugog društvenog položaja, opredjeljenja, stila ili statusa. HND najoštrije osuđuje prijetnje novinarima Index.hr-a i gnuša se svakog nasilja Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje verbalne napade i prijetnje smrću upućene novinarima Index.hr-a zbog članaka što ih je taj internetski portal objavio o odavanju počasti zemaljskim ostacima katoličkog sveca Leopolda Bogdana Mandića. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) najoštrije osuđuje verbalne napade i prijetnje smrću upućene novinarima Index.hr-a zbog članaka što ih je taj internetski portal objavio o odavanju počasti zemaljskim ostacima katoličkog sveca Leopolda Bogdana Mandića. Osuđujemo i gnušamo se svakog nasilja, pa tako i svakog pozivanja na njega, i činit ćemo to ako je potrebno svakodnevno, kako bi one koji ga mogu spriječiti, prije svega političare, podsjetili da ne radeći svoj posao omogućuju njegovo bujanje. Političari su dopustili nasilju da izađe iz boce, a neki ga čak i poticali, i ono je sada naša svakodnevica. Političarima je krajnji trenutak da počnu raditi svoj posao - služiti građanima. Ni jedan članak, ni jedan zarez u njemu, kao ni jedna sekunda nekog radijskog ili televizijskog priloga ne smiju biti povod i opravdanje za verbalno ili fizičko nasilje. Neslaganje s napisanim i rečenim, pa čak i duboka povrijeđenost zbog iznesenog u medijskim prilozima, moraju prestati biti okidač za vrijeđanja i fizičke prijetnje. Isto tako, novinari, prije svega medijski nakladnici i urednici, moraju shvatiti kolika je njihova odgovornost za izrečeno i za ovakvu, u civiliziranim društvima potpuno neprihvatljivu, situaciju. HND je nedavno najoštrije osudio članke objavljene na Index.hr-u ocjenjujući da se njima najgrublje vrijeđaju osjećaji vjernika koji su željeli odati počast zemaljskim ostacima čovjeka kojega je Katolička crkva proglasila svetim. Zbog toga je HND primio prijetnju fizičkim nasiljem čiji je anonimni autor fanatično stao u obranu portala Index.hr. Sada novinari Index.hr-a primaju prijetnje fizičkim napadima i ubojstvom i opet svi šute. HND neće šutjeti. Posljednjih dana se fašističkim simbolima nagrđuju spomenici žrtvama ustaša, vrijeđaju se mrtvi i ponovo ih se ubija, a vrijeđaju se time i osjećaji živih, bačena je i ručna bomba na kuću u kojoj je vrtić za djecu romske nacionalnosti. Kad ih se poveže u jedno i kad im se dodaju relativizacije zločina iz povijesti, šutnja ili osude tih istih zločina koje zbog svoje zakašnjelosti ne djeluju iskreno, kad se sloboda govora želi zamijeniti pozivima na zajedništvo mišljenja koje moderna, demokratska društva ne poznaju, jer zajedništvo ne podrazumijeva pluralizam nego monopol, kada ljudi nemaju za egzistenciju, a mladi životnu perspektivu, onda je društvo spremno prihvati nasilje kao svoju svakodnevicu. A tek se u borbi protiv nasilja može ostvariti stvarno zajedništvo građana i u tome im moraju svim snagama pomoći političari, kako vladajući tako i oporbeni, reforma obrazovnog sustava kakva je najavljena, vjerske zajednice, prvenstveno Katolička crkva i mi koji u medijima radimo.

 

//
 

IZJAVA PREDSJEDNIKA HND-a POVODOM BESPRIZORNE MANIPULACIJE UPRAVE HRT-a

Kako navodi predsjednik HND-a Saša Leković svakako nije slučajno što se to radi neposredno pred godišnju Skupštinu HND-a koji je mjesecima agresivno i primitivno napadan lažima, uvredama i prijetnjama. -Današnje priopćenje koje je HRT poslao navodno u ime HND-a naoko je sofisticiranije podmetanje, ali ništa manje besprizorno. Naime, jučer je održan sastanak Ogranka HND-a na Hrvatskom radiju čije teme su bile priprema za Skupštinu HND-a te upoznavanje sa stanjem i planovima aktivnosti na Hrvatskom radiju. Kao predsjednik HND-a sudjelovao sam u raspravi o pripremi skupštine HND-a, a potom pratio razgovor v.d. ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića i v.d. ravnatelja programa HRT-a Joze Barišića sa članicama i članovima Ogranka HND-a o temama vezanima za Hrvatski radio. Na kraju sastanka gospodin Kovačić je zamolio da se informacije izrečene na sastanku ne iznose u javnost jer je riječ o internim temama i aktivnostima u tijeku. Posebno je naglasio da to govori jer sam ja prisutan sastanku. Na to sam mu odgovorio da ne treba brinuti jer nikada ne dostavljam medijima informacije sa radnih sastanaka, a posebno ne informacije koje se ne tiču aktivnosti HND-a, nego drugih organizacija i institucija, pa tako i HRT-a. No, danas je sam HRT poslao medijima priopćenje sa jučerašnjeg sastanka i to predstavljajući ga kao priopćenje Ogranka HND-a na Hrvatskom radiju s potpisom njegove predsjednice Silve Celebrini. Nečuvena je drskost da HRT šalje javnosti navodno priopćenje HND-ova ogranka. Sadržaj priopćenja neću komentirati jer sam obećao da neću iznositi informacije koje sam čuo na radnom sastanku i toga se namjeravam držati čak i nakon ovako skandaloznog čina HRT-a jer držim do svoje riječi. Ali važno je istaknuti da na sastanku nije zaključeno kako će ogranak HND-a na Hrvatskom radiju slati bilo kakvo priopćenje o tom radnom sastanku, a pogotovo ne promotivni pamflet Uprave HRT-a. Na kraju ali ne najmanje važno, priopćenje u ime bilo kojeg ogranka HND-a, a koje medijima nije poslao sam HND, po Statutu HND-a je nevažeće. Ukoliko se nova privremena Uprava HRT-a željela javno pohvaliti svojim obećanjima zaposlenicima Hrvatskog radija, tada je to trebala učiniti u svoje ime, a ne zloupotrijebivši Ogranak HND-a na Hrvatskom radiju, dakle iste one zaposlenike HRT-a kojima su obećanja na sastanku upućena, navodi u svojoj izjavi Leković.

 

//
 

ŠIMAC, VALENTA i GRGURIĆ DOBITNICI VELEBITSKE DEGENIJE

Dobitnik nagrade u kategoriji tisak i internet je portal Tris iz Šibenika i autor Goran Šimac za tekst „Rušenje laži i mitova o nafti“ o planovima za eksploataciju ugljikovodika u jadranskom Primorju, prepunima nejasnoća i potencijalnih nezakonitosti. Goran Šimac novinar je i urednik deska na portalu Tris, nekadašnji dugogodišnji novinar zagrebačke i šibenske redakcije Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije i drugih medija. U području radijskog novinarstva je Ocjenjivački odbor odlučio nagradu Velebitska degenija dodijeliti autorici Karmen Valenta za emisiju „Bez cenzure“, objavljenu na Radiju Quirinus 19. veljače 2016. godine pod nazivom „Jeste li za izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori?“ Riječ je o izuzetno angažiranom, a pritom objektivnom pristupu novinarke temi koja je uzbunila javnost općine Dvor i stanovništvo Pounja - duž sliva rijeke Une s hrvatske strane i susjedne Bosne i Hercegovine. Za najbolji novinarski rad s područja zaštite okoliša i prirode u televizijskom novinarstvu Ocjenjivački sud jednoglasno je proglasio prilog „Opasni pašnjački korovi“ Vlatka Grgurića, emitiranu na HTV-u 31. siječnja 2016. godine, u kojem autor upozorava na dva pašnjačka korova – obalnu bikicu i zukvu – koji se zbog čestih poplava nezaustavljivo šire pašnjacima Sisačko-moslavačke županije i Parkom prirode Lonjsko polje. Vlatko Grgurić je dugogodišnji urednik „Plodova zemlje“ u kojima se često govori o ekološkim temama. Među rijetkim je urednicima emisija koji ne bježe od terenskog novinarskog rada, pa gotovo u svakoj emisiji objavljuje i vlastiti autorski prilog. Članovi Ocjenjivačkog odbora bili su Darko Horvatić, Vladimir Lulić, Darko Alfirev, Davorin Marković, Nada Kolega, Lidija Komes i Silva Celebrini, predsjednica Zbora novinara za okoliš. Odluka za najbolji televizijski prilog donesena je jednoglasno, a o najboljem radu u pisanom, internetskom te radijskom novinarstvu odlučilo se većinom glasova. Nagrade su uručili Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, sponzora nagrade te zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode.

 
  IZ SVIJETA I REGIJE
//
 

NEW YORK TIMES I WASHINGTON POST PODIJELILI PULITZERE

Pulitzerove nagrade, najprestižnije priznanje u američkom novinarstvu, dodijeljene su ove godine 100-ti put. Allissa Rubin iz The New York Timesa dobila je nagradu za najbolje vanjskopolitičko izvješćivanje za priču o "neizrecivim" okrutnostima koje podnose afganistanske žene, dok su novinari The Washington Posta dobili nagradu za uspostavu nacionalne baze podataka o tome koliko često policija u SAD-u puca da ubije, navodi agencija dpa. Agencija Associated Press dobila je nagradu za istraživanje o teškom iskorištavanju radnika u industriji morske hrane koje je, kako se navodi u obrazloženju, oslobodilo 2000 robova i privelo pravdi počinitelje te potaknulo reforme. The Los Angeles Times dobio je Pulitzerovu nagradu za izvanredne vijesti za svoje izvješćivanje o smrtonosnom terorističkom napadu u San Bernardinu u Kaliforniji, dok su Tampa Bay i Sarasota Herald-Tribune podijelili nagradu za 2016. za istraživačko novinarstvo, javlja Reuters. Te dvije floridske novine dobile su priznanje za zajedničko izvješćivanje o nasilju i nebrizi u psihijatrijskim bolnicama na Floridi. Dobitnici Pulitzerovih nagrada u 21 kategoriji, uključujući novinarstvo, glazbu, dramu i beletristiku, objavljene su na newyorškom Sveučilištu Columbia čiji fakultet za novinarstvo dodjeljuje nagrade. Nagrada se počela dodjeljivati 1917. a ustanovio ju je novinski izdavač Joseph Pulitzer, američki Mađar. Agencija Reuters i The New York Times podijelili su Pulitzera za fotografiju-vijest za snimke migrantske krize u Europi i na Bliskom istoku. Lin-Manuel Miranda dobila je nagradu za dramu Hamilton, koja je postigla veliki uspjeh na Broadwayu. Viet Thanh Nguyen dobio je Pulitzerovu nagradu za roman The Sympathizer.

 

//
 

"PANAMA PAPERS“: NAJVEĆE CURENJE PODATAKA S KOJIM SU SE NOVINARI IKAD SUSRELI

Odvjetnička tvrtka, Mossack Fonseca, jedna od najzatvorenijih offshore odvjetničkih tvrtki u svijetu, otkriva da je desetljećima nekažnjeno pomagala klijentima da peru novac i izbjegavaju poreze. Dokumente, nazvane "Panama Papers", nabavio je Sueddeutsche Zeitung, dnevnik iz Muenchena. Podijelio ih je s Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara iz Washingtona i drugim medijima, uključujući BBC i Guardian. "Panama Papers sastoje se od 2,6 terabita podataka, 11,5 milijuna dokumenata i 214.000 fiktivnih tvrtki: riječ je o najvećem curenju podataka s kojim su se novinari ikad susreli", ističe list. Dokumenti dokazuju povezanost sadašnjih i bivših svjetskih čelnika, uključujući dugogodišnjeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, s nezakonitim financijskim transakcijama.

 

//
 

ZAVRŠEN MEĐUNARODNI FESTIVAL NOVINARSTVA U PERUGI

Svojim je izlaganjima temi je pridonijelo i troje novinara iz Hrvatske, te donosimo neke naglaske iz njihovih razmišljanja. Slobodna novinarka Barbara Matejčić, autorica nedavno objavljene knjige ‘Kako ste?’, gostovala je na panelu ‘Zbogom Tito, dobar dan, kaosu!’, na kojem se raspravljalo o situaciji na području bivše Jugoslavije, posljedicama rata, mlađim generacijama, nostalgiji i percepciji Europe u trenutku najveće migrantske krize u europskoj povijesti, a jedna od važnijih tema bila je i dijalog u regiji. Zaključeno je kako je Balkan još uvijek simbol najstrašnijeg rata u Europi od 2. svjetskog rata te kako ta regija još uvijek evocira slike kalašnjikova, mafije i šljivovice, a ne mira i uspjeha. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković sudjelovao je u raspravi ‘Tko se bori protiv korupcije u Europi: mediji ili policija?’. Zaljučeno je kako novinarstvo u jugoistočnoj i srednjoj Europi često popunjava rupe u institucionalnom sektoru i provodi istraživanja korupcije umjesto državnih službi i policije. Umjesto države, novinari si ti koji propituju poslovne prakse raznim oligarha, pronalaze ljude s potjernica, istražuju sumnjive poslove članova obitelji političara na vlasti, uspoređuju prijavljena primanja s ekstravagantnim stilom života menadžera koji rade za javna poduzeća, financijske i druge nezakonistosti u crkvi. Novinari pritom usko surađuju s građanskim udrugama, međunarodnim financijskim institucijama i antikorupcijskim grupama.

 

//
 

EFJ: TURSKA ONEMOGUĆAVA RAD STRANIM NOVINARIMA

Turske su mu vlasti zaplijenile i novinarsku iskaznicu i dozvolu boravka prije vraćanja u Rusiju. Sindikat ruskih novinara je odmah osudio tu deportaciju. “Prava novinara u Turskoj pitanje koje ozbiljno zabrinjava međunarodne organizacije već dugo, a nedavni incidenti kao deportacija ruskog novinara Kerimova i odbijanje pristupa stranici ruskih vijesti Sputnik Turkey su jasni slučajevi kršenja međunarodnih normi“ rekla je glavna tajnica RUJ-a i potpredsjednica EFJ-a Nadezda Azhgikhina. Zabrana ulaska ravnatelja ureda Sputnik Turska se nadovezala na prošlotjedno zatvaranje web stranice na turskom jeziku agencije Sputnik zbog „administrativnih mjera”. Turski carinik jučer je primijenio sličnu zabranu ulaska na njemačkog novinara Volkerara Schwenka, reportera njemačke ARD TV iz Kaira. Njemačko udruženje novinara i njemački sindikat novinara pozvali su turske vlasti da smjesta puste kolegu Schwencka i omoguće mu da radi svoj posao. “Postupanje u vezi Volkera Schwencka je čisto uznemiravanje i potpuno je neopravdano”, rekao je predsjednik DVJ-a Frank Überall. “Način na koji turske vlasti zabranjuju rad medija je sasvim neprihvatljiv. Dopisnik ARD-a mora slobodno raditi i mora mu se omogućiti pristup svakom mjestu na koje je krenuo bez odlaganja“ dodala je Cornelija Hass, ravnateljica organizacije Dju in ver.di.

 

//
 

MAKEDONIJA: POLICIJA PREBILA PET NOVINARA

Prosvjede je potaknula najava prijevremenih izbora predsjednika Gjorgea Ivanova i obustavljanje istrage o skandalu prisluškivanja koji se rasplamsao u veljače 2015. godine, kad se otkrilo da je vlada navodno nezakonito prisluškivala više od 20.000 ljudi uključivši i novinare. Tisuće prosvjednika izašlo je na skopske ulice tražeći da predsjednik povuče odluku ili da da ostavku. Sindikat makedonskih novinara i medijskih djelatnika (SSNM), član IFJ-a i EFJ-a, izvijestio je da je novinara Gorana Naumovskog, koji radi za Plusinfo i fotoreportere Ognena Teofilovskog (Vest), Nakea Bateva (Vecer), Tomu Georgieva (Fokus) i Borcea Popovskog (Sloboden Pecat) 13. travnja napala policija koja ih je željela spriječiti da slikaju nasilje tijekom protesta. U Sindikatu kažu da su svi napadnuti imali profesionalne novinarske iskaznice te da su i kamere jasno pokazivale da se radio o novinarima na zadatku. Još je kolega, uključujući i Trajcea Antonovskog i Sasku Cvetkovsku s NOVE TV, ozlijeđeno – njih je pogodilo kamenje koje su prosvjednici bacali na policiju. SSNM je izvijestio da je veći broj novinarki policija također grubo naguravala, vukla, ometala ili ih izvrgavala nekom od oblika nasilja.

 

//
 

VIJEĆE EUROPE USVOJILO SMJERNICE ZA ZAŠTITU NOVINARA

To su neki su od zahtjeva iz kompleta smjernica upućenima državama članicama koje su ministri u Vijeću Europe usvojili na preporuku Europske federacije novinara (EFJ). Smjernice sadrže konkretne upute o mjerama koje države trebaju poduzeti da bi spriječile kršenje medijskih sloboda, uključujući fizičke napade na novinare i novinarke, te kako ih, kada se dogode, procesuirati. Vijeće ministara predlaže da države članice uvedu efikasne preventivne mjere koje bi novinarima jamčile da svoj posao mogu obavljati bez straha od odmazde ili tužbi temeljenih na zakonima o kleveti. U situacijama kada su novinari mete prijetnji Vijeće savjetuje policijsku zaštitu i evakuaciju na sigurno sklonište, te uspostavljanje posebnih telefonskih brojeva za hitne slučajeve ili drugih načina kontakata za medijske radnike u opasnosti. Kada se radi o procesuiranju napada na novinare, smjernice upućuju na kreiranje pravnih timova specijaliziranih za povrede ljudskih prava, koji će istragu provesti temeljito, transparentno i na vrijeme.

 
  NATJEČAJI
//
 

CEI SEEMO NAGRADA ZA IZVRSNOST U ISTRAŽIVAČKOM NOVINARSTVU

Cilj je nagrade honorirati rad istraživačkih novinara i njihov doprinos unatoč teškim uvjetima u kojima vrlo često rade. Otkad je ta CEI i SEEMO nagrada utemeljena 2008. pridonijela je promociji ozbiljnog i dobrog novinarstva u središnjoj i jugoistočnoj Europi isticanjem radova izuzetnih novinara iz tog dijela Europe. Poziv na natječaj je otvoren novinarima zemalja članica Albanije, Austrije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke Republike, Hrvatske, Italije, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Ukrajine. Ceremonija predaje nagrada će se održati za trajanja Medijskog foruma jugoistočne Europe u Beogradu, 21. do 22. studenoga 2016. Krajnji rok za predaju materijala je 31. svibnja 2016.

 

//
 

OTVOREN NATJEČAJ ZA NAGRADU „ERHARD BUSEK“ ZA 2016.

Javiti se mogu novinari, urednici, izvršni urednici, medijski stručnjaci, pisci ili novinarski treneri iz južne, istočne i srednje Europe koji su pridonijeli promicanju boljeg razumijevanja u tom dijelu Europe te rješavanju pitanja manjina, etničkih podjela, rasizma, ksenofobije, rodne diskriminacije, homofobije, itd. Nagrada iznosi 3000 eura. Sponzori nagrade su dr. Erhard Busek, bivši austrijski vice-kancelar i Jean Monnet, predsjednik Instituta za dunavsku regiju i srednju Europu, koordinator za jugoistočne inicijative SECI i bivši posebni koordinator Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Krajnji rok za prijave je 31. srpnja 2016. po srednjeeuropskom vremenu. Materijali moraju biti dostavljeni e-mailom i preporučenom poštom u Ured SEEMO-a do krajnjeg roka.

Želite li kandidirati nekoga, materijali moraju sadržavati:

1. Pismo nominacije s osnovnim detaljima o kandidatu i razloge zbog kojih ga/ju kandidirate, sve na engleskom. Treba ih poslati e-mailom i preporučenom poštom.

2. Curriculum vitae kandidata, na engleskom, e-mailom i preporučenom poštom.

3. Dodatni materijali: popis kandidatovih postignuća, informacija o medijima u kojem/kojima objavljuje, relevantni materijal, uključujući kopije članaka, TV, video ili radio materijala na USB-u.

Video, audio i tiskani materijali na jezicima kandidata trebaju biti popraćeni kratkim sinopsisom na engleskom. Ako su materijali dostupni on-line, molimo da pošaljete dokument s popisom linkova. Dodatni materijali moraju biti poslani fizički, poštom, ne e-mailom.

Nažalost, dodatni meterijali se neće moći vratiti, te radije pošaljite kopije.

4. Informaciju o svom kontaktu: ime, adresu, broj mobilnog telefona, telefona I faksa, e-mail adresu te broj poštanske pošiljke.

5. Informaciju o kontaktu kandidata: ime, adresu, broj mobilnog telefona, telefona I faksa, e-mail adresu te broj poštanske pošiljke.

6. Ako želite nominirati medijsku kuću, organizaciju ili instituciju, molimo da uključite i detalje o osobi koja će podići nagradu u ime dobitnika e-mailom ili preporučenom pošiljkom

7. Ako vašu nominaciju podupire organizacija ili medijska kuća, molim da nam pošaljete njen naziv, e-mail i telefon osobe za kontakt te institucije e-mailom i preporučenom poštom.

8. Ako vašu nominaciju podupire osoba ili grupa osoba, molimo pošaljite detalje o njoj/njima, kontakte (e-mail, telefon) i kratko pismo potpore e-mailom i preporučenom poštom.

Materijale navedene pod 1, 2 i 4-8 i na e-mail award@seemo.org ili preporučenom poštom na SEEMO office u Beču, Austrija. Dokumenti i materijali pod točkom 3 trebaju biti poslani SAMO preporučenom poštom na SEEMO office u Beču, Austrija:

Ms. Anna Schmidt - for BUSEK AWARD
South East Europe Media Organisation (SEEMO)
(IPI office)
Spiegelgasse 2 / 29
1010 Vienna - Austria

 
  POSLOVI
//
 

Voditelj/ica društvenih mreža - Euro Vta d.o.o. Pazin

 
  STIPENDIJE
//
 

Casa Pública Residencies Program, rok za prijavu 12. svibanj

Reporteri neprofitnih medija izvan Brazila pozivaju se aplicirati na natječaj za istraživanje utjecaja Olimpijskih igara 2016. na ljudska prava, a što dio rezidencijalnog programa Agência Pública’s Casa Pública. Nudi se 15-dnevni smještaj u Rio de Janeriou za vrijeme trajanja igara i stipendija u iznosu od 2.000 dolara za četvero odabranih reportera. Natječaj ima dva kruga, a više informacija i formular koji treba ispuniti pronađite na linku http://apublica.org/2016/04/casa-publica-opens-vacancies-for-foreign-reporters-covering-the-olympic-games/

 

//
 

Fund for Investigative Journalism, rok za prijavu 16. svibanj

Fond za istraživačko novinarstvo najavljuje do kraja godine dva natječaja za projekte istraživačkog novinarstva iz cijelog svijeta. Fond pokriva namjenske troškove koji u aplikaciji moraju biti navedeni, a obično se odobravaju iznosi od oko 5.000 dolara. Više podataka i link za prijavu: http://fij.org/grant-application/

 

//
 

McGraw Centar za poslovno novinarstvo, rok za prijavu 31. svibanj

Novinarima iz cijelog svijeta, specijaliziranima za praćenje gospodarskih tema i s najmanje pet godina iskustva nudi se stipendija od 5.000 američkih dolara mjesečno za razdoblje od jednog do tri mjeseca za proizvodnju analitičkog teksta za tiskano izdanje ili radijski program. Više detalja potražite na linku http://www.mcgrawcenter.org/the-harold-w-mcgraw-jr-business-journalism-fellowships/

 

//
 

Prijave za Kurt Schork nagradu, rok 31. svibanj

Internacionalna novinarska nagrada Kurt Schork namijenjena je slobodnim novinarima i novinarima lokalnih medija u zemljama u tranziciji i zemljama u razvoju, a čiji bi rad inače ostao neprepoznat. Prijaviti se mogu priče koje govore o konfliktima, ljudskim pravima, prekogranične priče i ostale ‘vruće teme’. Svaki pobjednik osvaja novčano priznanje u iznosu od 5.000 američkih dolara na svečanoj ceremoniji koja se održava u Londonu. Više podataka je na linku http://www.ksmfund.org/2016-awards

 
 
//
header header
  header
 
 

Ukoliko više ne želite primati naše sadržaje molimo kliknite OVDJE.

© 2016 HND, All rights reserved