Bakotin je u suradnji s urednicom Ljubicom Letinić snimio potresni dokumentarac o svakodnevici na grčko-makedonskoj granici u Idomeniju koji je prošle godine emitiran na Trećem program Hrvatskog radija u ciklusu Audio.doc.

Ovaj kreativni dvojac zajedno radi od 2011. godine kada je Bakotin baš na njen poziv počeo surađivati s Trećim programom, gdje se zadržao do 2016. godine kada je pod ministarskim mandatom Zlatka Hasanbegovića došlo do drastične promjene uređivačke politike u okviru koje je i Ljubica Letinić ostala bez emisija koje je radila.

Bakotin je na Trećem uglavnom radio za emisije “Skrivena strana dana” i “Audio.doc” gdje se bavio fenomenima s ruba društva i zaboravljenim događajima, dajući prostor, kako kaže, glasovima koji inače ne bi prodrli u medijski mainstream.

Ciklus od pet emisija

Snimio je ciklus od pet emisija o hrvatskoj štampi osamdesetih godina, kao i emisiju o splitskoj alternativnoj glazbenoj sceni devedesetih, reportaže iz berlinskih skvotova… Cilj je uvijek bio isti – reagirati na aktualne društveno-političke probleme, prilazeći im iz lijevo emancipatorne perspektive, od neprofitnih medija preko ekonomske krize EU do javnog financiranja visokog obrazovanja.

„Izuzetno sam ponosan na nekoliko jednosatnih radijskih dokumentaraca koje smo napravili. Prvi je bio 'Čaj na žaru', iz Zapadne Sahare, potom dva dokumentarca iz Turske i Kurdistana, koje sam napravio u koautorstvu s Nikolom Kuprešaninom, potom jedan kraći iz kosovskog rudnika Trepča, te konačno ovaj sada nagrađeni o izbjegličkom logoru Idomeni“, objašnjava nam Bakotin naglašavajući poluironično da troškove tih putovanja nije plaćao Hrvatski radio, nego ih je sam financirao radeći za niz medija.

Ironično je, nastavlja, da su za dokumentarac dobili nagradu EU čiju su politiku prema izbjeglicama žestoko i izravno kritizirali, otvoreno je nazivajući čak i rasističkom uspoređujući samospaljivanje jednog izbjeglice u Idomeniju s drugim takvim slučajevima za koje su nas učili da se događaju samo u totalitarnim sustavima, a ne u liberalno-kapital-demokratskom raju kao što je EU.

„U svim tim dokumentarcima pokušali smo, koristeći ogroman spektar zvukova, glasova, izjava, prirodnih i ostalih šumova, slušateljima pomoću zvučne slike u njihove sobe donijeti čitave svjetove, stvarnosti drugih ljudi, kojih inače možda ne bi bili svjesni“, kaže Bakotin.

Raditi angažirani radio

Za zajednički rad s Ljubicom Letinić ima samo riječi hvale. „Svaka naša suradnja bila je obilježena pokušajem da radimo nešto poput angažiranog radija – medija svjesnog svoje društvene uloge i zadatka novinarstva da bude kritično, solidarno te da se uvijek bori za emancipaciju onih koji su diskriminirani – klasno, identitetski ili po bilo kojoj drugoj osnovi. Istovremeno neki od tih dokumentaraca, u prvom redu zahvaljujući Ljubici, gotovo da imaju 'umjetnički' dodir te – ukoliko si ne utvaram – i malo trajniju vrijednost. Vrlo sam joj zahvalan na pozivu da radimo zajedno, jer inače ne bih nikada otkrio svijet radija“, objašnjava i odmah nastavlja da se radi o urednici kakvu je mogao samo poželjeti, koja je otvorena za prijedloge i vrlo entuzijastična, koja stoji iza svojih suradnika i nije joj teško u montaži, ako treba, provoditi cijele noći ne bi li u potpunosti iskoristili mogućnosti koje nudi radio kao medij, za što je, uostalom, i dobila nagradu HND-a.

Međutim, ovaj nagrađeni dokumentarac ujedno je i posljednja emisija koju su zajedno napravili. Ljubica Letinić ostala je bez emisija, a Bakotin više ne surađuje s Trećim programom. Podsjeća da je Ljubica znala uzbuditi nacionalističke duhove, kao što je to učinila emisijom u kojoj su čitana imena ubijenih u Ahmićima prilikom proslave povratka haškog uznika i osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića.

Velika imena u žiriju

Inače, u komisiji koja je prepoznala dokumentarac sjedila su  velika imena – od Aidana Whitea koji je 24 godine bio glavni tajnik Međunarodne federacije novinara (IFJ), Jean Paul Marthoza iz belgijskog Le Soira, Magde Abu Fadila, suradnika AFP-a i UPI-ja, profesora  Aboubakra Jamaija, nagrađivanog Claude Guibala s Radija Francuska, znanstvenika i dokumentariste  Asiema El Difraouija i istraživačkog novinara Marka Micallefa koji se najviše bavio upravo temom migracija na Mediteranu.

Nagrada ima i svoj financijski dio od tisuću eura koji je predviđen za buduće projekte. Bakotin će snimati dokumentarac o životu izbjeglica koji su zapeli u Srbiji, na granicama EU-a. „HRT se obvezao emitirati taj dokumentarac. Nadam se da će tako i biti“, zaključuje.