HND

„Gazda“ je gospodario medijima

Piše: Saša Paparella

Promovirajući film "Gazda", Dario Juričan i ja obišli smo razna mjesta u Hrvatskoj, gdje smo nakon projekcije svaki put ostajali razgovarati s publikom. Jedna od naših poruka bila je: Da su političari, mediji, DORH, HNB i drugi odgovorni ranije reagirali na ono što se u koncernu događa, šteta bi bila manja, a Hrvatska bi bila manje umrežena klijentelizmom i dogovornom ekonomijom. Ovako slijedi i drugi nastavak filma "Gazda : Početak".

22.12.2017.

Sadržaj i novinarstvo u algoritmima

Piše: Melisa Skender

Samo je jedna službena istina, i tko se usudi iznijeti drugačiji pogled na stvari treba ga skratiti za glavu – tako svijet vide oni što anonimno prijete novinarima. I dok se kod nas osnivaju povjerenstva za suočavanje s prošlošću još iz Drugog svjetskog rata, Facebook ima algoritam koji uklanja sav sadržaj koji bi se mogao tumačiti veličanjem fašizma ili poticanjem na mržnju i nasilje.

18.12.2017.

Dominantan medijski nihilizam

Piše: Ante Gavranović

Nisu usamljene tvrdnje da se 21. stoljeće unutar samo petnaestak godina pretvorilo u medijski nihilizam: ni u što vjerovati, ne vidjeti i ne priznavati nikakve vrijednosti, nijekati činjenice kao generalni pristup. Medijski nihilizam na neki čudan način postaje zakon trenutka, koje se širi i na ljude iz samih medija. Povjerenje je, ističu stručnjaci, nova valuta uspjeha.

05.12.2017.

Nije lako biti prva hrvatska novinarka

Piše: Vladimir Matek

Marija Jurić Zagorka bila je daleko najčitanija od svih naših romanopisaca, njene je kazališne komade narod obožavao, ali ona je uvijek isticala da je prije svega i samo novinarka. Zbog toga će i u ovom prigodnom prikazu u povodu 60. obljetnice naše velike novinarke biti riječi prvenstveno o tom dijelu njenog života i rada, kao i odnosima s HND-om, kojem je bila jedan od utemeljitelja...

21.11.2017.

Novinarke koje su ušle u povijest profesije

Piše: Vladimir Matek

Izuzmemo li nekoliko zaista posebnih povijesnih situacija u kojima su žene preuzimale kormilo raznih novina jer su muškarci imali „važnijeg posla“ – primjerice vrijeme Francuske revolucije i njenih odjeka širom Europe burne 1848. godine, američkog rata za neovisnost ili Pariške komune, ili pak da su u novinarstvo dospjele naslijedivši posao od prerano umrlih muževa koji su bili izdavači, konstatirat ćemo da su ono što se kod nas događalo Mariji Jurić Zagorki proživljavale i njene prethodnice, ali i suvremenice u drugim zemljama, pa i u našem neposrednom okruženju, ponekad i u mnogo drastičnijem obliku.

10.10.2017.

Direktiva o autorskim pravima mora garantirati pošteno plaćen rad

Piše: Ante Pavić

Želja najvećih članica Europske unije da se internetske kompanije poput Googlea, Facebooka, Amazona ili Applea oporezuju temeljem prihoda koje ostvaruju, a ne dobiti na površinu je izvukla još jedan prijedlog za koji navijaju neke najveće izdavačke kuće u EU, a protive mu se internetske kompanije, pojedini novinski izdavači i borci za slobodni internet.

05.10.2017.

Novosti moraju obraniti Hrvati

Piše: Zdenko Duka

Novosti, tjednik srpske nacionalne manjine, na stalnom je udaru hrvatskih šovinista. List nije nikoga uzbuđivao dok se nije koncem 2009. godine počeo prodavati na kioscima i od tada se uređivački mijenjao iz vjesnika i biltena događanja o srpskoj nacionalnoj manjini u politički tjednik u kojem pišu i koji uređuju - ako je to kome bitno, a jest - i mnogi Hrvati.

27.09.2017.

Honorarac može godišnje ostvariti punih 12 mjeseci staža

Piše: Ozren Podnar

Uvođenje obveznih doprinosa na autorske naknade, kolokvijalno zvane honorarima, uzrokovalo je 1. siječnja ove godine povećanje izdatka za isplatitelja, smanjenje neto naknade za autora, ili oboje - ovisno o dogovoru ugovornih strana ili o jednostranoj odluci isplatitelja.

22.09.2017.

Devastirano novinarstvo ne može biti vjerodostojan glas javnosti

Piše: Denis Romac

Novinarstvu kao profesiji, osobito serioznom novinarstvu, prijeti potpuno izumiranje. Teško da bismo danas mogli pronaći ijednu drugu djelatnost ili gospodarsku granu koju je tranzicija toliko osakatila i devastirala, a ekonomska kriza novinarstvo je potom gotovo dotukla.

21.09.2017.

Može minimalac, ali i nekoliko desetaka tisuća kuna

Piše: Melisa Skender

Honorarno se baviti novinarstvom na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) najviše se isplati sportskim novinarima, a istraživačkim novinarstvom najviše se bave u emisijama Zabavnog programa HTV-a. Samo u prvoj sezoni showa „The Voice“, na temelju ugovora koji navode istraživačko novinarstvo kao djelo, honorarcima je isplaćeno preko 160.000 kuna bruto.

13.09.2017.

Aktualno - analize